Postupak : 2016/2145(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0006/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0006/2017

Rasprave :

PV 15/02/2017 - 16
CRE 15/02/2017 - 16

Glasovanja :

PV 16/02/2017 - 6.10

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0052

IZVJEŠĆE     
PDF 540kWORD 77k
26.1.2017
PE 587.505v02-00 A8-0006/2017

o inicijativi Europski oblak

(2016/2145(INI))

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

Izvjestitelj: Jerzy Buzek

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
 MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o inicijativi Europski oblak

(2016/2145(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije pod nazivom „Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnog gospodarstva znanja u Europi” (COM(2016)0178) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0106),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije pod nazivom „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2015)0100),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. srpnja 2014. pod nazivom „Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima” (COM(2014)0442),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. pod nazivom „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM (2012)0582),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. rujna 2012. pod nazivom „Ostvarivanje potencijala računalstva u oblaku u Europi” (COM(2012)0529),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije pod nazivom „Računalstvo visokih performansi: položaj Europe u globalnoj utrci” (COM(2012)0045),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 27. svibnja 2016. o prijelazu na sustav otvorene znanosti,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 29. svibnja 2015. o otvorenom i umreženom istraživanju s velikom količinom podataka kao pokretaču bržih i opsežnijih inovacija,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. svibnja 2010. o novom digitalnom programu za Europu: 2015.eu(1),

–  uzimajući u obzir Odluku (EU) 2015/2240 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o uspostavi programa interoperabilnih rješenja i zajedničkih okvira za europske javne uprave, poduzetnike i građane (ISA² program) kao sredstvo modernizacije javnog sektora(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2016. o komunikaciji „Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima”(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu”(5),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. siječnja 2014. pod nazivom „Reindustrijalizacija Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti”(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. prosinca 2013. o ostvarivanju potencijala računalstva u oblaku u Europi(7),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora TEN/494 od 16. siječnja 2013. o komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija pod nazivom „Ostvarivanje potencijala računalstva u oblaku u Europi” (COM(2012)0529 final),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora pod nazivom „Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi” (2016 TEN/592 EESC-2016),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija pod nazivom „Inicijativa Europski oblak i prioriteti u normizaciji IKT-a za jedinstveno digitalno tržište 2016.“ (SEDEC-VI-012),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. pod nazivom „Novi program vještina za Europu: Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti” (COM(2016)0381),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(8),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije,

–  uzimajući u obzir Komisijin prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija, (COM(2016)0590),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 25. svibnja 2016. pod nazivom „Internetske platforme i jedinstveno digitalno tržište: mogućnosti i izazovi za Europu” (COM(2016)0288/2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. prosinca 2015. pod nazivom „Ususret modernom europskom okviru za autorska prava”, (COM(2015)0626),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. pod nazivom „Prioriteti normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište” (COM(2016)0176),

–  uzimajući u obzir publikaciju „Otvorene inovacije, otvorena znanost, otvorenost prema svijetu – vizija Europe” Glavne uprave Europske komisije za istraživanje i inovacije, objavljenu u svibnju 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za pravna pitanja (A8-0006/2017),

A.  budući da je kapacitet u oblaku koji je trenutačno dostupan u Europi nedostatan te se podaci koji proizlaze iz istraživanja i industrija EU-a stoga često obrađuju drugdje, zbog čega europski istraživači i inovatori često napuštaju EU i odlaze tamo gdje im je prije dostupan veliki podatkovni kapacitet;

B.  budući da nedostatak jasne strukture poticaja za dijeljenje podataka, nedovoljna interoperabilnost znanstvenih podatkovnih sustava i fragmentacija znanstvenih podatkovnih infrastruktura u različitim disciplinama i među državama koče puni potencijal znanosti temeljene na podacima;

C.  budući da EU ne drži korak s ostalim zemljama kada je riječ o razvoju računalstva visokih performansi zbog toga što nedovoljno ulaže u uspostavu potpunog sustava računalstva visokih performansi, dok zemlje kao SAD, Kina, Japan i Rusija ulažu znatna sredstva u te sustave čime njihov razvoj postavljaju kao strateški prioritet u okviru nacionalnih programa;

D.  budući da puni potencijal računalstva u oblaku za Europu može biti ostvaren samo kada se protok podataka u Uniji bude mogao slobodno odvijati uz primjenu jasnih pravila i uz sve važniju ulogu međunarodnog protoka podataka u europskoj i svjetskoj ekonomiji;

E.  budući da se zahvaljujući mogućnosti analize i korištenja velikih podataka mijenja način na koji se provode znanstvena istraživanja;

F.  budući da je u komunikaciji Komisije pod naslovom „Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi” transformativni potencijal otvorene znanosti i računalstva u oblaku prepoznat kao dio europske digitalne ekonomije;

G.  budući da se politike pristupa mreži, pohranjivanja podataka i računalstva razlikuju među državama članicama, čime se stvara nekompatibilnost i usporava protok znanja;

H.  budući da Opća uredba o zaštiti podataka, Direktiva o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava i Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta mogu pružiti temelj za konkurentnu i uspješnu europsku digitalnu ekonomiju otvorenu svim tržišnim akterima koji poštuju pravila;

I.  budući da su podaci sirovina digitalne ekonomije i budući da je korištenje podataka nužno za digitalizaciju europske znanosti i industrije te za razvoj novih tehnologija i otvaranje novih radnih mjesta;

J.  budući da su u nedavno usvojenoj Općoj uredbi o zaštiti podataka utvrđene snažne zaštitne mjere za zaštitu osobnih podataka te da je potrebno zajamčiti usklađeni pristup njezinoj provedbi;

K.  budući da se Europska komisija u svojoj Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta iz 2015. obvezala da će se pozabaviti problemom ograničenja slobodnog protoka podataka i neopravdanim ograničenjima u pogledu lokacije podataka za pohranu ili obradu;

L.  budući da je potrebno da Komisija predstavi čvrste prijedloge za uklanjanje ograničenja slobodnog protoka podataka ako će se njima uspostaviti i provesti najbolje moguće jedinstveno digitalno tržište;

M.  budući da su primjena i razvoj usluga u oblaku suočeni s izazovima s obzirom na nedovoljnu dostupnost potrebnih infrastruktura i mreža velike brzine u Europi;

N.  budući da će se ostvarivanjem cilja olakšavanja i podupiranja primjene i dugoročne održivosti istraživačke i podatkovne infrastrukture, što uključuje vrhunske centre računalstva visokih performansi i druge mreže istraživačke infrastrukture, omogućiti pružanje odgovora na velike izazove u znanosti, industriji i društvu zahvaljujući snažnijoj suradnji i razmjeni rezultata;

O.  budući da obujam podataka raste nezabilježenom brzinom i da se očekuje da će do 2020. postojati 16 trilijuna gigabajta podataka, što odgovara godišnjoj stopi rasta od 236 % u stvaranju podataka;

P.  budući da uspjeh gospodarstva temeljenog na podacima ovisi o širem ekosustavu IKT-a, što uključuje internet stvari za prikupljanje podataka, širokopojasne brze mreže za njihov prijenos i računalstvo u oblaku za obradu te stručne znanstvenike i radnu snagu;

Q.  budući da su suradnja europskih znanstvenika te korištenje i razmjena podataka uvijek u skladu s tijelima nadležnima za zaštitu podataka, dok su upotreba novih tehnoloških rješenja kao što su računalstvo u oblaku i digitalizacija europske znanosti ključne za razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta; budući da će europski oblak za otvorenu znanost imati pozitivan učinak na razvoj znanosti u Europi; budući da je taj oblak potrebno razvijati i koristiti uzimajući u obzir temeljna prava utvrđena u Povelji o temeljnim pravima;

Općenito

1.  pozdravlja europski oblak za otvorenu znanost kao model za korištenje oblaka u privatnim i javnim sektorima; pozdravlja plan Komisije da proširi korisničku bazu na industriju i na vlade što je prije moguće;

2.  pozdravlja komunikaciju Komisije pod nazivom „Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi” te vjeruje da je ona prvi korak u polaganju dobrih temelja za otvoreno i konkurentno europsko djelovanje u području računalstva u oblaku i računalstva visokih performansi;

3.  pozdravlja činjenicu da je Komisija u okviru provedbe strategije jedinstvenog digitalnog tržišta i paketa za digitalizaciju europske industrije objavila inicijativu Europski oblak kojom potiče rast europskog digitalnog gospodarstva, doprinosi konkurentnosti europskih poduzeća i usluga te njihovom boljem položaju na svjetskom tržištu; poziva Komisiju da se provođenjem jasno definiranih mjera pobrine za to da ta inicijativa služi svrsi, da je otvorena, da se njome može odgovoriti na buduće izazove i da ne stvara neproporcionalne ili neopravdane prepreke;

4.  ističe važnost pretvaranja Europske unije u centar za globalna istraživanja, stvaranja kritične mase i stvaranja klastera izvrsnosti; ističe da su za privlačenje vodećih istraživanja na svjetskoj razini Uniji potrebni kapaciteti i u smislu resursa i u smislu privlačnog okruženja; nadalje, ističe da je otvorenost prema međunarodnim istraživačima, čime se privlače i međunarodna ulaganja, iznimno važna kako bi EU postao najkonkurentnije gospodarstvo temeljeno na znanju u svijetu;

5.  ističe da je rad na standardizaciji u računalstvu u oblaku potrebno ubrzati; naglašava da će se većom standardizacijom i interoperabilnosti omogućiti komunikacija među različitim sustavima temeljenim na računalstvu u oblaku te će se izbjeći učinak ovisnosti o pružatelju usluga za proizvode i usluge u oblaku; poziva Komisiju da pri razvoju otvorenih standarda za tu domenu blisko surađuje s komercijalnim pružateljima usluga u oblaku;

6.  ističe da se dodana vrijednost ove europske inicijative temelji na dijeljenu otvorenih podataka, razvijanju pouzdanog i otvorenog okruženja koje zajednica koristi za pohranu, dijeljenje i ponovnu upotrebu znanstvenih podataka i rezultata;

7.  ističe da je snažnije informiranje u pogledu koristi računalstva u oblaku ključno s obzirom na to da je potražnja za uslugama u oblaku u Europi još uvijek preniska; ističe da će računalstvo u oblaku dovesti do gospodarskog rasta zahvaljujući svojoj isplativosti i prilagodljivosti; ponavlja da su MSP-ovi najvažniji europski pokretač za otvaranje radnih mjesta i rast; naglašava da su koristi računalstva u oblaku osobito izražene u slučaju MSP-ova s obzirom na to da im često manjkaju resursi za ulaganja u opsežne fizičke IT sustave u vlastitim objektima;

8.  pozdravlja pristup koji se temelji na otvorenoj znanosti i ulogu koju ona igra u europskoj ekonomiji znanja, kao i u daljnjem podizanju kvalitete i razvoja istraživanja u Europskoj uniji; ističe da se u industriji, a posebno u malim i srednjim poduzećima (MSP), vrijednost već prikupljenih istraživačkih podataka u ovom trenutku ne koristi optimalno jer slobodni prekogranični podatkovni tokovi ne postoje, kao ni mogućnost pristupanja jedinstvenoj platformi ili portalu, te napominje da je Komisiji cilj osigurati otvoren pristup svim znanstvenim podacima dobivenima u okviru programa Obzor 2020.;

9.  naglašava da je uz europski oblak za otvorenu znanost potrebna i sveobuhvatna strategija za kibersigurnost zato što je znanstvenoj zajednici potrebna pouzdana podatkovna infrastruktura koju može koristiti, a da pritom ne izlaže svoj rad gubitku podataka, korupciji ili neovlaštenom pristupu; poziva Komisiju da već u prvim fazama svih svojih IT inicijativa vodi računa o pitanjima kibersigurnosti;

10.  apelira na Komisiju da bude primjer ostalima i uvede pravilo otvorenog pristupa svim podacima i rezultatima istraživanja koja se financiraju europskim programima kao što su Obzor 2020., EFSU, europski strukturni i investicijski fondovi i drugi, i to na temelju načela pretraživosti, dostupnosti, interoperabilnosti i ponovne uporabe (načela FAIR);

11.  izražava zabrinutost zbog manjka od 4,7 milijardi EUR za financiranje inicijative Europski oblak; poziva Komisiju da pronađe odgovarajuće mehanizme financiranja za potrebe europskog oblaka za otvorenu znanost i europske podatkovne infrastrukture; nadalje, poziva Komisiju da u programu Obzor 2020. i u svojem prijedlogu za deveti okvirni program osigura dovoljno sredstava za to područje politike;

12.  preporučuje Komisiji da razmatranjem upotrebe fondova za regionalni razvoj za širenje ove inicijative osigura da će s europskim oblakom za otvorenu znanost profitirati sve regije u Uniji;

13.  ističe da se trenutačno samo 12 % financiranja namijenjenog Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU) koristi za financiranje mjera povezanih s digitalnim tržištem; poziva Komisiju da predstavi ciljane korake kojima bi se istinski moglo poboljšati uključivanje svih fondova EU-a, a pogotovo EFSU-a, u projekte povezane s jedinstvenim digitalnim tržištem, uključujući inicijative za razmjenu podataka, digitalnu pristupačnost, infrastrukturu i digitalnu povezivost na razini Unije, te da više resursa usmjeri prema poticanju istraživanja, razvoja i inovacija u Europi, između ostalog u polju tehnologija za unapređenje privatnosti te sigurnosnih rješenja koja se temelje na softveru otvorenog koda; vjeruje da bi tu inicijativu trebalo razvijati u sinergiji s drugim programima Obzora 2020., uključujući privatno računalstvo u oblaku i usluge e-uprave;

14.  smatra da bi privatni sektor od početka trebao biti uključen u korisničku bazu europskog oblaka za otvorenu znanost, primjerice zahvaljujući ponudi softvera kao usluge (SaaS); ističe da se očekuje da će europska poduzeća pridonijeti popunjavanju manjka od 4,7 milijardi EUR za inicijativu Europski oblak; napominje da je malo vjerojatno da će poduzeća ulagati u program ako od njega neće imati i koristi;

15.  ističe da je vrhunska infrastruktura za superračunalstvo ključna za konkurentnost EU-a; poziva Komisiju da realizira dostupnost operativnih egzaskalarnih računala u Europi do 2022.;

16.  poziva Komisiju da ponudi poticaje europskim MSP-ovima i industriji za sudjelovanje u proizvodnji hardvera i softvera za europsku podatkovnu infrastrukturu, čime će se poticati europsko gospodarstvo, održivi rast i otvaranje radnih mjesta;

17.  poziva Komisiju da surađuje s državama članicama i drugim ulagačima u istraživanja u izradi i provedbi Plana za upravljanje i financiranje, pri čemu treba zajamčiti da su inicijativi dodijeljena odgovarajuća sredstva i omogućiti koordinaciju nacionalnih aktivnosti, izbjegavajući pritom nepotrebno udvostručavanje i nepotrebne troškove;

18.  podržava stajalište da su interoperabilnost i prenosivost podataka nužni za rješavanje velikih društvenih izazova koji zahtijevaju učinkovitu razmjenu podataka i multidisciplinarni pristup uz sudjelovanje raznih dionika; napominje da je akcijski plan predviđen Komunikacijom Komisije o inicijativi Europski oblak (COM(2016)0178) nužan za smanjenje fragmentacije i za jamčenje korištenja podataka istraživanja u skladu s načelom FAIR;

19.  traži od Komisije da predstavi akcijski plan, koji će se temeljiti na načelima pune transparentnosti i objavljivanja, s jasnim radnim paketima i rasporedima, uz definiranje ciljeva koje treba ostvariti, izvora financiranja i dionika koji sudjeluju u različitim fazama procesa;

20.  podržava europski oblak za otvorenu znanost koji je dio inicijative Europski oblak i kojim će se stvoriti virtualno okruženje u kojem će znanstvenici i profesionalci iz svih regija moći pohranjivati, razmjenjivati, analizirati i ponovno koristiti istraživačke podatke te njima upravljati, što uključuje i podatke dobivene iz javno financiranih istraživačkih programa, neovisno o znanstvenoj disciplini i granicama, čime će se smanjiti fragmentacija jedinstvenog tržišta; poziva Komisiju da otvorenoj znanosti pristupi sveobuhvatno tako što će uključiti i zajednicu iz područja otvorene znanosti i neovisne znanstvenike, da pojasni definicije koje se koriste u komunikaciji te, posebice, da razjasni razliku između inicijative Europski oblak i europskog oblaka za otvorenu znanost, kao i da u skladu s tim ažurira zakonodavstvo kako bi se olakšalo ponovno korištenje rezultata istraživanja;

21.  smatra da se inicijativom Europski oblak osiguravaju ulaganja u znanstvene i istraživačke sektore kako bi se stvorili poticaji i alati koji omogućuju što širu razmjenu i upotrebu podataka, što se temelji na izgradnji snažne infrastrukture oblaka i podatkovne infrastrukture u Europskoj uniji;

22.  naglašava da su MSP-ovi u središtu gospodarstva EU-a i da je potrebno snažnije djelovati kako bi se promicala globalna konkurentnost MSP-ova i start-up poduzeća i osiguralo najbolje moguće okruženje s visokokvalitetnim podacima, analizom podataka, sigurnim uslugama i očekivanom troškovnom učinkovitosti za pokretanje razvoja u novim i obećavajućim tehnološkim područjima;

23.  poziva Komisiju da postavi ekonomski održive temelje za Europski oblak i poduzme jasne korake kako bi potaknula MSP-ove da ponude konkurentna rješenja za obradu i pohranu podataka u objektima u državama članicama;

24.  podsjeća na pozitivne rezultate koje su postigle postojeće paneuropske strukture te na otvorene podatke dostupne u nacionalnim ustanovama za pohranu podataka; priznaje da još uvijek postoji niz prepreka na jedinstvenom tržištu koje stoje na putu potpunoj provedbi te inicijative; poziva Komisiju i države članice da istraže potencijal već dostupnih podataka te da usklade strategije u pogledu otvorenih podataka i osiguraju ponovnu iskoristivost tih podataka u svim državama članicama; napominje da Komisija i države članice moraju ispitati postoji li potreba za dodatnim ulaganjima u prekograničnu fizičku infrastrukturu s posebnim naglaskom na kombiniranju računalstva visokih performansi, vrlo brzih širokopojasnih mreža i ustanova za masovnu pohranu podataka, koja su potrebna za izgradnju europskog gospodarstva temeljenog na podacima; poziva Komisiju da analizira globalna partnerstva koja predvodi industrija te druga međunarodna partnerstva u odnosu na to pitanje;

25.  napominje da je primjenu usluga u oblaku među europskim MSP-ovima potrebno dodatno poticati; napominje da je pružateljima usluga Europskog oblaka potrebna dodatna koordinirana potpora u pogledu sudjelovanja u digitalnom svijetu, jačanja povjerenja korisnika i informiranja javnosti o koristima usvajanja računalstva u oblaku;

26.  ističe da je pristup širokopojasnom internetu za poduzeća i građane neizostavan element za konkurentno gospodarstvo koje se temelji na podacima i znanju u EU-u; u tom pogledu smatra da bi razvoj Oblaka trebao biti povezan s provođenjem inicijativa kojima će se povećati pristup širokopojasnom internetu za poduzeća i građane, osobito u ruralnim područjima;

27.  napominje da je djelovanje u području digitalnog obrazovanja svih generacija, uključujući kibervještine, ključno za razvoj računalstva u oblaku kako bi se utvrdio i riješio nedostatak tehničkih vještina i vještina povezanih s učinkovitošću za ostvarivanje digitalnih ciljeva; pozdravlja prijedloge predstavljene u okviru nedavno usvojenog Komisijinog Novog programa vještina za Europu te ističe potrebu za odgovarajućim financijskim sredstvima;

28.  smatra da start-up poduzeća niču u području računalstva u oblaku s rješenjima za tržišnu nišu kako bi računalstvo u oblaku bilo brže, lakše, pouzdanije, fleksibilnije i sigurnije;

29.  ističe da bi se računalstvo visokih performansi, koje je važno za razvoj računalstvo u oblaku, trebalo tretirati kao sastavni dio europske podatkovne infrastrukture u cijelom ekosustavu te da bi se koristi trebale široko promicati;

30.  napominje da je potrebno poticati sudjelovanje akademskog, istraživačkog i sveučilišnog sektora te drugih dionika kako bi se održale i poduprle integrirane znanstvene podatkovne infrastrukture i računalstvo visokih performansi;

31.  napominje da s obzirom na postojeće i predstojeće usluge koje nude privatni sektor i zemlje izvan EU-a, europski oblak za otvorenu znanost treba pružati i poticaje i nove usluge kako bi se prekinule dugo prisutne navike i postojeće istraživačke prakse;

32.  poziva Komisiju i države članice da zajamče da se naglasak stavlja na europski rast usmjeren na budućnost kako bi se u EU-u izgradila konkurentna industrija u oblaku; naglašava da je važno zajamčiti da tržišna potražnja za rješenjima u oblaku i dalje raste i da se usvajanje računalstva u oblaku potiče u vertikalnim industrijama kao što su financije, oporezivanje i socijalna sigurnost, proizvodnja, bankarstvo, zdravstvo, mediji i zabava te poljoprivreda;

33.  smatra da Uredba (EU) 2016/679 – Opća uredba o zaštiti podataka(9) pruža okvir za zaštitu osobnih podataka; napominje, međutim, da bi fragmentacija u njezinoj provedbi u državama članicama istraživačima otežala njihov rad i dijeljenje rezultata čime bi se potkopali napori uloženi u ostvarivanje suradnje među znanstvenicima koju omogućuje računalstvo u oblaku; stoga poziva na pravilnu primjenu i provedbu Opće uredbe o zaštiti podataka;

34.  ističe da se rješenja u okviru inicijative Europski oblak trebaju razvijati uz poštovanje temeljnih prava utvrđenih u Povelji o temeljnim pravima, a posebno prava koja se odnose na zaštitu podataka, privatnost, slobodu i sigurnost;

35.  napominje da je podatkovna ekonomija još u vrlo ranoj fazi razvoja, da se poslovni modeli još razvijaju, a oni koji postoje već se dovode u pitanje te se mijenjaju; poziva Komisiju da se pobrine za to da svo zakonodavstvo u tom području bude u skladu s tehnološki neutralnim „načelom inovacija” i da ne predstavlja ozbiljne prepreke inovacijama, digitalizaciji industrije i razvoju novih tehnologija kao što su internet stvari i umjetna inteligencija u Europi;

36.  poziva Komisiju da surađuje s državama članicama i svim dionicima kako bi sudjelovala u utvrđivanju provedbenih mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se maksimizirao potencijal inicijative Europski oblak; smatra da otvorene inovacije i otvorena znanost obuhvaćaju mnogo veći broj aktera u procesu inovacija, od istraživača do poduzetnika, korisnika, vlada i civilnog društva;

Oblak za otvorenu znanost

37.  upozorava na podzastupljenost ključnih dionika u raspravama i pilot-projektima velikog opsega; smatra da aktivno uključivanje dionika iz javnog i privatnog sektora te civilnog društva na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini uz istovremeno izbjegavanje administrativnog opterećenja mora biti preduvjet za učinkovitu razmjenu informacija; ističe da bi se inicijativom Europski oblak trebale zadovoljiti potrebe znanstvene zajednice te da bi korist od te inicijative trebala osjetiti i industrija, uključujući MSP-ove, start-up poduzeća, javne uprave i potrošače;

38.  ističe da se razvoj europskog oblaka za otvorenu znanost mora odvijati uzimajući u obzir temeljna prava utvrđena u Povelji o temeljnim pravima, a posebice pravo na zaštitu podataka, privatnost te slobodu i sigurnost te da je u tijeku njegova razvijanja potrebno poštovati načela integrirane i zadane privatnosti te načela proporcionalnosti, nužnosti, smanjenja količine podataka i ograničenja svrhe; prepoznaje da je primjenom dodatnih zaštitnih mjera kao što su pseudonimizacija, anonimizacija i kriptografija, uključujući šifriranje, moguće smanjiti rizike i povećati zaštitu osoba na koje se podaci odnose u slučajevima kada se osobni podaci koriste pri obradi velikih setova podataka ili računalstvu u oblaku; podsjeća da je anonimizacija nepovratan postupak i poziva Komisiju da pripremi smjernice za anonimizaciju podataka; ponavlja da je potrebno posebno zaštititi osjetljive podatke pazeći na sukladnost s postojećim zakonodavstvom; ističe da su spomenuta načela, uz visoke standarde kvalitete, pouzdanosti i povjerljivosti, potrebna kako bi potrošači imali povjerenje u inicijativu Europski oblak;

39.  ističe da inicijativa za oblak za otvorenu znanost treba rezultirati pouzdanim oblakom za sve: znanstvenike, poduzeća i javne službe;

40.  napominje da je potrebna otvorena, pouzdana suradnička platforma za upravljanje istraživačkim podacima, njihovu analizu, razmjenu, ponovnu upotrebu i čuvanje u okviru koje bi se mogle razviti i pod određenim uvjetima pružiti inovativne usluge;

41.  poziva Komisiju i države članice da istraže odgovarajuće okvire upravljanja i financiranja, vodeći dovoljno računa o postojećim inicijativama i njihovoj održivosti te o jednakim uvjetima u čitavoj Europi; smatra da bi države članice trebale razmotriti mogućnost integriranja svojih nacionalnih programa financiranja u programe financiranja EU-a;

42.  poziva Komisiju da provede analizu svih financijskih izvora za uspostavu europskog oblaka za znanost i da ojača postojeće instrumente za brži razvoj, s naglaskom posebno na najboljim praksama;

43.  traži od Komisije da se pobrine za to da pristup svim znanstvenim istraživanjima i podacima koji nastaju u okviru programa Obzor 2020. bude sustavno otvoren te traži od država članica da u skladu s time prilagode svoje nacionalne istraživačke programe;

44.  uviđa da će se europskim oblakom za otvorenu znanost promicati digitalna znanost uključivanjem informacijskih tehnologija kao usluge za javni istraživački sektor u EU-u; poziva na „federalni model oblaka za znanost” koji će povezati javne istraživačke organizacije, dionike, MSP-ove, start-up poduzeća i e-infrastrukturu s komercijalnim dobavljačima kako bi se uspostavila zajednička platforma koja će europskim istraživačkim zajednicama nuditi niz usluga;

45.  poziva Komisiju i države članice da u suradnji s dionicima izrade plan kojim će se što prije odrediti jasan vremenski okvir za provedbu mjera predviđenih u okviru europskog oblaka za otvorenu znanost;

46.  poziva Komisiju da pažljivo procijeni potrebe europskih javnih istraživača kako bi se utvrdili potencijalni nedostaci u opskrbi infrastrukture oblaka u Europi; smatra da bi Komisija, ako se utvrde nedostaci, trebala pozvati europske pružatelje usluga infrastrukture oblaka da omoguće uvid u svoje razvojne planove kako bi se ocijenilo jesu li privatna ulaganja dostatna za rješavanje tih nedostataka ili je potrebno dodatno javno financiranje kako bi ih se premostilo;

47.  traži od Komisije da se pobrine za to da sva znanstvena istraživanja i podaci proizvedeni u okviru programa Obzor 2020. budu na korist europskim poduzećima i javnosti; zalaže se za promjenu u strukturama poticaja za članove akademske zajednice, industriju i javne službe u cilju razmjene podataka te poboljšanja upravljanja podacima, osposobljavanja, inženjerskih vještina i pismenosti;

48.  pozdravlja usmjerenost inicijative Europski oblak na izgradnju brzih širokopojasnih mreža, mogućnosti za pohranjivanje velike količine podataka, računalstvo visokih performansi i na europski ekosustav velikih podataka;

49.  ističe da bi zahvaljujući razvoju mreže 5G i pravilima Europskog zakonika o elektroničkim komunikacijama oblak za otvorenu znanost trebao postati privlačniji zbog visokokvalitetnog interneta i nove vrhunske infrastrukture;

50.  odobrava činenjicu da Komisija teži tomu da Unija bude sposobna obrađivati velike količine podataka, uz pomoć infrastruktura kojima upravljaju službe koje koriste podatke u stvarnom vremenu dobivene od senzora ili aplikacija koji povezuju podatke iz različitih izvora; primjećuje da se inicijativom Europski oblak nastoji postići bolji i usklađeniji rad na razvoju infrastrukture;

51.  podržava daljnji razvoj mreže GÉANT kako bi postala najnaprednija međunarodna mreža i kako bi se zadržao vodeći položaj EU-a u području istraživanja;

52.  poziva Komisiju i države članice da koordiniraju aktivnosti s dionicima kako bi se smanjila rascjepkanost digitalne infrastrukture utvrđivanjem plana aktivnosti i uspostavljanjem čvrste upravljačke strukture koja će obuhvaćati ulagače, naručitelje i korisnike, te ističe da je potrebno promicati načela otvorene znanosti u pogledu upravljanja podacima i razmjene podataka, a da se pritom ne sprječavaju inovacije i ne narušavaju privatnost i intelektualno vlasništvo u digitalnom dobu;

53.  ističe da je važno da se inicijativa Europski oblak temelji na gradivnim elementima Instrumenta za povezivanje Europe, a posebno na sustavima elektroničke identifikacije i elektroničkim potpisima kako bi se ojačalo povjerenje korisnika u sigurnu, interoperabilnu i neometanu elektroničku komunikaciju diljem Unije;

54.  poziva Komisiju da izdvoji više sredstava za poticanje europskog istraživanja, razvoja, inovacija i osposobljavanja u području računalstva u oblaku, ističući potrebu za infrastrukturom i procesima kojima se štite otvoreni podaci i privatnost korisnika;

55.  inzistira na tome da se normama mora omogućiti laka i potpuna prenosivost te visoka razina interoperabilnosti između usluga računalstva u oblaku;

56.  čvrsto vjeruje da bi se inicijativa Oblak za otvorenu znanost trebala oslanjati na otvorene norme kako bi se zajamčila interoperabilnost i neometana komunikacija i kako bi se izbjegao učinak zaglavljenosti;

57.  ističe da je korištenje otvorenih standarda i besplatnog softvera otvorenog koda posebno važno za jamčenje potrebne transparentnosti u zaštiti osobnih i drugih osjetljivih vrsta podataka;

58.  napominje da se europsko gospodarstvo sve više oslanja na moć superračunala za pronalaženje inovativnih rješenja, smanjenje troškova i smanjenje vremena potrebnog za stavljanje proizvoda i usluga na tržište; podržava nastojanja Komisije da se uvedu egzaskalarni superračunalni sustavi utemeljeni na europskoj tehnologiji računalne opreme;

59.  smatra da je Europi potreban cjelovit ekosustav računalstva visokih performansi (HPC) kako bi nabavila vodeća superračunala, osigurala svoju opskrbu sustava HPC-a i upotrijebila usluge HPC-a u industriji i MSP-ovima za simulaciju, vizualizaciju i izradu prototipa; smatra da je iznimno važno da EU do 2022. postane jedna od vodećih sila u području superračunalstva;

60.  smatra da su europska tehnološka platforma i ugovorno javno-privatno partnerstvo za HPC ključni za definiranje istraživačkih prioriteta EU-a u razvoju europske tehnologije u svim segmentima lanca opskrbe rješenjima HPC-a;

61.  pozdravlja prijedlog Komisije u skladu s Kvantnim manifestom da se pokrene vodeća inicijativa u području kvantnih tehnologija u vrijednosti od 1 milijarde EUR;

62.  podsjeća Komisiju da je industrija usluga u oblaku već uložila milijarde eura u izgradnju najnaprednije infrastrukture u Europi; ističe da se europski znanstvenici i istraživači danas mogu služiti infrastrukturom oblaka koja im daje mogućnost da brzo provode eksperimente i uvode inovacije pristupajući širokom nizu usluga i plaćajući samo za ono što koriste, čime se brzo poboljšava vrijeme potrebno za postizanje znanstvenih rezultata; napominje da ključnu europsku potporu za istraživanje i razvoj ne bi trebalo trošiti na kopiranje postojećih resursa, već na poticanje napretka u novim znanstvenim područjima kojima se može potaknuti rast i konkurentnost;

63.  ističe da je znanstvenoj zajednici potrebna sigurna i otvorena infrastruktura velikog kapaciteta kako bi unaprijedila istraživanje i spriječila moguće povrede sigurnosti, kibernapade ili zlouporabe osobnih podataka, osobito u slučajevima kada se prikupljaju, pohranjuju i obrađuju velike količine podataka; poziva Komisiju i države članice da podupiru i potiču razvoj potrebnih tehnologija, među njima i tehnologija za kriptografiju, i da se pritom vode načelom zadane sigurnosti; podržava napore koje Komisija ulaže u poboljšanje suradnje među javnim tijelima, sudionicima u europskoj industriji kao što su mala i srednja te novoosnovana poduzeća, istraživačima te akademskim zajednicama u području obrade velikih setova podataka i kibersigunosti već u početnim fazama postupka istraživanja i inoviranja kako bi se stvorila inovativna i pouzdana europska rješenja i prilike na tržištu te istodobno osigurala prikladna razina sigurnosti;

64.  smatra da će se utvrđivanjem jasnih normi za interoperabilnost oblaka, prenosivost podataka i sporazume o razini usluga zajamčiti sigurnost i transparentnost i za pružatelje usluga u oblaku i za krajnje korisnike;

65.  ističe da su pouzdanost, sigurnost i zaštita osobnih podataka potrebni za povjerenje potrošača jer je ono temelj zdrave konkurentnosti;

66.  napominje da bi industrija trebala imati ključnu ulogu u utvrđivanju široko prihvaćenih normi primjerenih za digitalno doba i da bi se tim normama pružateljima usluga u oblaku pružila sigurnost da nastave s inovacijama, a korisnicima da nastave prihvaćati usluge u oblaku na razini Unije;

67.  poziva Komisiju da preuzme vodeću ulogu u promicanju međusektorske, transjezične i prekogranične interoperabilnosti normi u području oblaka te u podupiranju pouzdanih, sigurnih i energetski učinkovitih usluga u oblaku koje poštuju privatnost kao sastavnog dijela zajedničke strategije čiji je cilj maksimalno iskoristiti mogućnosti za razvoj normi koje mogu postati svjetske norme;

68.  napominje da je akcijski plan za interoperabilnost podataka nužan kako bi se prikupila velika količina podataka koje europski znanstvenici proizvode i kako bi se poboljšala njihova ponovna iskoristivost u znanosti i industriji; poziva Komisiju da surađuje s ključnim dionicima u znanosti kako bi se proizveli učinkoviti sustavi zahvaljujući kojima će se podaci, među kojima su i metapodaci, opće specifikacije i identifikatori podatkovnih objekata, moći pronaći te će se omogućiti njihova dostupnost, interoperabilnost i ponovna upotreba (načela FAIR);

69.  napominje da EU u usporedbi s drugim regijama svijeta ne ulaže dovoljno u sustave računalstva visokih performansi, što nije u skladu s njezinim gospodarskim potencijalom i potencijalom u području znanja;

70.  poziva Komisiju da promiče interoperabilnost i da spriječi ovisnost o jednom prodavatelju potičući više pružatelja infrastrukture oblaka u Europi da omoguće izbor konkurentnih, interoperabilnih i prenosivih infrastrukturnih usluga;

71.  poziva na uvođenje mjera kojima će se očuvati visokokvalitetni sustav normizacije koji može privući najbolje tehnološke doprinose; traži od Komisije da donese politike kojima će se ukloniti suvišne prepreke u inovativnim sektorima, potaknuti ulaganja u istraživanje i razvoj te u europsku normizaciju;

72.  apelira na Komisiju da uloži maksimalne napore kako bi se od samog početka izbjegla mogućnost ovisnosti o jednom prodavatelju na digitalnom tržištu, posebno u područjima koja su tek u začetku, kao što je inicijativa Europski oblak;

73.  uviđa važnost interoperabilnosti i normi za poticanje konkurentnosti u sektoru IKT-a, traži od Komisije da utvrdi nedostatke u normama kada je riječ o europskom oblaku za znanost, među ostalim i u pogledu MSP-ova, start-up poduzeća i ključnih europskih sektora; podržava razvoj tržišno utemeljenih normi koje su donesene na dobrovoljnoj osnovi, tehnološki neutralne, transparentne i globalno kompatibilne;

74.  smatra da se programom ISA2 nudi mogućnost za razvoj normi interoperabilnosti za upravljanje velikim podacima u javnim upravama i u njihovu radu s poduzećima i građanima;

75.  priznaje da bi standardi trebali odgovarati potrebama industrije i drugih dionika; ističe da je od ključne važnosti razviti usuglašene zajedničke visoke standarde kako bi se osiguralo učinkovito korištenje i razmjena podataka koja nadilazi pojedinačna znanstvena područja, institucije i nacionalne granice; poziva Komisiju da pronađe najbolju metodu certificiranja u državama članicama, predstavi paneuropski set standarda pogonjen potražnjom uz sudjelovanje relevantnih dionika kojim bi se olakšala razmjena podataka na temelju otvorenih i globalnih standarda kad god je to opravdano; ističe da je mjere koje se poduzimaju u okviru inicijative Europski oblak potrebno provoditi tako da se zadovoljavaju potrebe jedinstvenog tržišta te da to tržište ostane pristupačno ostatku svijeta i drži korak s razvojem tehnologije;

76.  podržava namjeru Komisije da ukloni prepreke slobodnom kretanju podataka i podatkovnih usluga, ponajprije one tehničke i pravne, ukine neproporcionalne zahtjeve za lokalizaciju podataka te promiče interoperabilnost tih podataka tako što će povezati inicijativu Europski oblak s prijedlogom o slobodnom protoku podataka; smatra da se slobodan protok podataka treba smatrati petom slobodom na unutarnjem tržištu kako bi se izgradilo digitalno društvo; napominje da su jasan zakonski okvir, dostatne vještine i resursi povezani s upravljanjem velikim setovima podataka, kao i priznavanje relevantnih profesionalnih kvalifikacija, preduvjeti za oslobađanje punog potencijala računalstva u oblaku; potiče Komisiju da razmjenjuje ideje s dionicima, osobito onima u industriji, o potrebama obuke za rad s velikim podacima te potražnji za programerskim vještinama, između ostalog i u sklopu programa novih vještina, te da potiče dionike, ponajprije MSP-ove i start-up poduzeća, da koriste, stave na raspolaganje i razmjenjuju podatke na jedinstvenom tržištu;

77.  pozdravlja prijedlog Komisije u skladu s Kvantnim manifestom da se pokrene vodeća inicijativa u području kvantnih tehnologija u vrijednosti od 1 milijarde EUR; ističe međutim da je transparentno i otvoreno savjetovanje s dionicima ključno kako bi se ubrzao njihov razvoj te javnim i privatnim korisnicima ponudili komercijalni proizvodi;

Razmjena otvorenih podataka, razmjena istraživačkih podataka

78.  pozdravlja činjenicu da će se razvojem europskog oblaka za otvorenu znanost istraživačima i radnicima u znanosti omogućiti mjesto na kojem mogu pohranjivati, razmjenjivati, koristiti i ponovno koristiti podatke te da taj razvoj može postaviti temelje za inovacije na temelju podataka u Europi; ističe da su prednosti razmjene podataka široko prepoznate;

79.  napominje da su podaci postali ključni za donošenje odluka na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini; napominje da razmjena podataka nosi sa sobom velike prednosti za lokalne i regionalne vlasti te da se otvaranjem pristupa vladinim podacima unapređuje demokracija i pružaju nove poslovne prilike;

80.  podržava nastojanja Komisije da zajedno s europskom industrijom, istraživačima i članovima akademske zajednice razvije javno-privatno partnerstvo za vrijednost velikih podataka, u sinergiji s ugovornim javno-privatnim partnerstvom za HPC kojima se poboljšava izgradnja zajednice oko podataka i HPC-a te se postavljaju temelji za uspješno gospodarstvo temeljeno na podacima; podržava javno-privatno partnerstvo za kibersigurnost kojim se potiče suradnja između javnih i privatnih aktera u ranim fazama procesa istraživanja i inovacija kako bi se pristupilo inovativnim i pouzdanim europskim rješenjima;

81.  ističe da bi se Europska komisija trebala usko i što prije povezati s industrijskim partnerima, posebno s MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima kako bi se na zahtjeve poduzeća i industrije primjereno odgovorilo i kako bi ih se uključilo u kasnijoj fazi inicijative;

82.  potiče javne uprave da razmotre mogućnost sigurnih, pouzdanih i zaštićenih usluga u oblaku pružanjem jasnog pravnog okvira i daljnjim radom na razvoju sustava certifikacije posebno namijenjenih za računalstvo u oblaku; napominje da poduzeća i potrošači moraju osjećati sigurnost prilikom prihvaćanja novih tehnologija;

83.  smatra da javne uprave uvijek moraju imati otvoren pristup javnim podacima vlada; potiče na ostvarivanje napretka u pogledu razine i učestalosti pružanja informacija kao otvorenih podataka, utvrđivanja ključnih skupova podataka koji trebaju biti dostupni i promicanja ponovne uporabe otvorenih podataka u otvorenom obliku;

84.  smatra da je zapanjujući rast u sektoru digitalnih tehnologija ključni pokretač za stvaranje velikih tokova neobrađenih podataka u oblaku i da taj golemi skup tokova neobrađenih podataka u sustavima velikih podataka povećava računalnu složenost i potrošnju resursa u sustavima rudarenja podataka u oblaku; napominje da razmjena podataka na temelju obrazaca omogućava lokalnu obradu podataka u blizini izvora podataka i pretvara tokove neobrađenih podataka u obrasce akcijskog znanja; ističe da ti obrasci znanja imaju dvojnu svrhu u smislu dostupnosti obrazaca lokalnog znanja za neposredne radnje kao i za participativnu razmjenu podataka u oblaku;

85.  podržava zaključke Vijeća iz svibnja 2016. o prijelazu na sustav otvorene znanosti, posebno zaključak da bi temeljno načelo za optimalno ponovno iskorištavanje istraživačkih podataka trebalo biti „otvoreno koliko je to moguće, zatvoreno koliko je to potrebno”;

Rudarenje teksta i podataka

86.  ističe da potpuna dostupnost javnih podataka u okviru europskog oblaka za otvorenu znanost neće biti dovoljna za uklanjanje svih prepreka istraživanju temeljenom na podacima;

87.  napominje da je inicijativu potrebno nadopuniti modernim okvirom za autorska prava, kojim bi se omogućilo rješavanje problema rascjepkanosti i nedostatka interoperabilnosti u europskom procesu istraživačkih podataka;

88.  smatra da bi se inicijativom trebala očuvati ravnoteža između prava istraživača, nositelja prava i drugih aktera u području znanosti uz potpuno poštovanje prava autora i izdavača te da bi se pritom trebala podržavati inovativna istraživanja u Europi;

89.  smatra da se istraživački podaci mogu razmjenjivati u okviru oblaka EU-a za otvorenu znanost ne dovodeći u pitanje autorska prava istraživača ili istraživačkih ustanova, uz uvođenje modela licenciranja kada je to potrebno; smatra da se najbolje prakse u tom pogledu utvrđuju u sklopu pilot-projekta otvorenih istraživačkih podataka u okviru programa Obzor 2020.;

90.  smatra da se Direktivom o pravnoj zaštiti baza podataka, koju je potrebno revidirati, ograničava korištenje podacima bez dokaza o stvaranju dodane gospodarske ili znanstvene vrijednosti;

Zaštita podataka, temeljna prava i sigurnost podataka

91.  potiče Komisiju da poduzme mjere za promicanje dodatno usklađenih zakona u svim državama članicama kako bi se izbjegle nejasnoće oko sudske nadležnosti i fragmentiranost te kako bi se osigurala transparentnost na jedinstvenom digitalnom tržištu;

92.  smatra da je Europska unija na vodećem položaju kada je riječ o zaštiti privatnosti i zalaže se za visoku razinu zaštite podataka u cijelom svijetu;

93.  ističe da je potreban koordiniran pristup tijela za zaštitu podataka, donositelja politike i industrije kako bi se organizacijama pomoglo u toj tranziciji pružanjem priručnika za jamčenje usklađenosti, jedinstvenog tumačenja i primjene obveza te podizanjem svijesti o ključnim pitanjima za građane i poduzeća;

94.  ističe da je EU svjetski uvoznik i izvoznik digitalnih usluga i da mu je potrebno snažno računalstvo u oblaku i podatkovno gospodarstvo kako bi bio konkurentan; poziva Komisiju da preuzme vodeću ulogu u nastojanjima da se uspostave ujednačene, globalno prihvaćene norme zaštite osobnih podataka;

95.  smatra da su globalni tokovi podataka od ključne važnosti za međunarodnu trgovinu i gospodarski rast te da bi inicijativa Europske komisije za slobodan protok podataka poduzećima koja posluju u Europi, posebno u rastućem sektoru računalstva u oblaku, trebala omogućiti da budu na čelu globalne utrke u inovacijama; ističe da bi se inicijativom također trebalo nastojati ukloniti sva proizvoljna ograničenja mjesta na kojem bi poduzeća trebala smjestiti infrastrukturu ili pohraniti podatke, s obzirom na to da će ta ograničenja usporiti razvoj europskog gospodarstva;

96.  vjeruje da su u trenutačnom zakonodavstvu EU-a o zaštiti podataka, posebice u nedavno donesenoj Općoj uredbi o zaštiti podataka i Direktivi o zaštiti podataka u vezi s obradom osobnih podataka od strane tijela za izvršavanje zakonodavstva (Direktiva (EU) 2016/680)(10), predviđene jake mjere za zaštitu osobnih podataka, uključujući podatke prikupljene, objedinjene i pseudonimizirane u svrhu znanstvenih istraživanja te zdravstvene podatke osjetljive prirode, a predviđeni su i točno određeni uvjeti pod kojima se ti podaci mogu objaviti ili odati, kao i pravo osoba na koje se ti podaci odnose da podnesu prigovor na njihovu daljnju obradu i, naposljetku, pravila kojima se regulira pristup tijela za izvršavanje zakonodavstva tim podacima u okviru kaznenih istraga; poziva Komisiju da te zaštitne mjere uzme u obzir pri razvijanju europskog oblaka za otvorenu znanost i provedbi pravila za pristupanje podacima koji su u njemu pohranjeni; uviđa da je od ključne važnosti usklađeno pristupiti provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, koja bi trebala uključivati smjernice, priručnike za jamčenje usklađenosti i kampanje za podizanje svijesti građana, istraživača i poduzeća, ponajprije kako bi se razvio europski oblak za otvorenu znanost i olakšala istraživačka suradnja, između ostalog i pomoću računalstva visokih performansi;

97.  vjeruje da je slobodan protok podataka koristan za digitalno gospodarstvo i razvoj znanosti i istraživanja; naglašava da bi inicijativa Komisije za slobodan protok podataka rastućem europskom sektoru računalstva u oblaku trebala omogućiti da izbije na čelo svjetske utrke u inoviranju, između ostalog i u područjima znanosti i inovacija; podsjeća da bi se na sve prijenose osobnih podataka u oblak ili u druge infrastrukture koje se nalaze izvan Unije trebala primjenjivati pravila za prijenose utvrđena u Općoj uredbi o zaštiti podataka te da bi inicijativa Komisije za slobodan protok podataka trebala biti usklađena s tim pravilima; ističe da bi se tom inicijativom također trebalo pokušati smanjiti ograničenja u pogledu lokacija na kojima je poduzećima dozvoljeno smjestiti infrastrukturu ili pohranjivati podatke jer ta ograničenja koče razvoj europskog gospodarstva i prepreka su znanstvenicima da iskoriste sve dobrobiti znanosti temeljene na podacima, ali bi se istodobno trebala zadržati ograničenja u pogledu usklađenosti sa zakonodavstvom o zaštiti podataka kako bi se spriječile moguće buduće zlouporabe europskog oblaka za otvorenu znanost;

98.  čvrsto vjeruje da bi Unija trebala biti na čelu zaštite sigurnosti i osobnih podataka, uključujući podatke osjetljive prirode, te da bi trebala zagovarati visoku razinu zaštite i sigurnosti podataka u svijetu; vjeruje da bi okvir EU-a za zaštitu podataka, zajedno s uključivom strategijom za kibersigurnost kojom će se pouzdana infrastruktura za spremanje podataka zaštititi od gubitka podataka, upada ili napada, europskim poduzećima mogao dati prednost u odnosu na konkurenciju u pogledu privatnosti; poziva Komisiju da osigura da europski oblak sačuva znanstvenu neovisnost i objektivnost u istraživanju te da zaštiti rad znanstvene zajednice u Uniji.

99.  poziva Komisiju da se pobrine za otklanjanje zabrinutosti oko temeljnih prava, privatnosti, zaštite podataka, prava intelektualnog vlasništva i osjetljivih podataka i pritom se strogo pridržava odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka i Direktive o zaštiti podataka; ističe da su prijetnje infrastrukturi oblaka postale intenzivnije, raspršenije i složenije, da koče intenzivnije korištenje oblakom te da je za rješenje tog problema potrebna europska suradnja; poziva Komisiju i nacionalna tijela država članica da surađuju u izgradnji sigurne i pouzdane infrastrukture uz savjetovanje s Agencijom Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) te da se potrude postići visoku razinu kibersigurnosti u skladu s Direktivom o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti;

100.  poziva Komisiju da se pobrine za to da ta inicijativa služi svrsi, da je otvorena, prilagodljiva promjenama u budućnosti i tehnološki neutralna, te naglašava da se Komisija i države članice moraju povesti za tržištem i za samom industrijom računalstva u oblaku kako bi se na najbolji način zadovoljile trenutne i buduće potrebe tog sektora i kako bi se potaknule inovacije u tehnologijama temeljenim na računalstvu u oblaku;

101.  primjećuje potencijal velikih podataka za poticanje tehnoloških inovacija i izgradnju gospodarstva temeljenog na znanju; napominje da će se smanjenjem prepreka razmjeni znanja povećati konkurentnost poduzeća i istodobno pogodovati lokalnim i regionalnim vlastima; naglašava važnost omogućavanja prenosivosti podataka;

102.  poziva Komisiju i države članice da surađuju s inicijativama utvrđivanja normi koje predvodi industrija kako bi jedinstveno tržište i dalje bilo dostupno trećim zemljama i kako bi se prilagođavalo tehnološkom razvoju, izbjegavajući prepreke koje će onemogućiti inovacije i konkurentnost u Europi; napominje da je utvrđivanje normi u pogledu sigurnosti podataka i privatnosti usko povezano s pitanjem nadležnosti i da nacionalne vlasti u tome imaju ključnu ulogu;

103.  ističe da treba uzeti u obzir postojeće inicijative kako bi se izbjeglo udvostručavanje koje bi moglo spriječiti otvorenost, konkurentnost i rast te ističe da tržišno usmjerene paneuropske norme za razmjenu podataka moraju biti u skladu s međunarodnim normama;

104.  ističe potrebu za pronalaženjem ravnoteže između opravdane zabrinutosti u vezi sa zaštitom podataka i potrebe za osiguranjem neiskorištenog „slobodnog protoka podataka”; poziva na potrebu za poštovanjem postojećih pravila o zaštiti podataka na tržištu otvorenih velikih podataka;

105.  podržava prijedlog da otvoreni istraživački podaci postanu standardna opcija za projekte u okviru Obzora 2020. s obzirom na to da su podaci proizašli iz javno financiranog istraživanja javno dobro, proizvedeni u interesu javnosti te bi im se trebalo moći otvoreno pristupiti sa što manje ograničenja, na pravovremen i odgovoran način;

106.  primjećuje da je inicijativa Europski oblak usmjerena na potencijalno osjetljive sektore istraživanja i razvoja te na vladine e-portale; ponavlja da je pitanje kibersigurnosti za usluge računalstva u oblaku najbolje rješavati u okviru Direktive o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti;

107.  napominje da je važno potaknuti interoperabilnost različite opreme unutar mreža, pružiti jamstvo sigurnosti i promicati lance opskrbe komponentama, što je sve važno za komercijalizaciju tehnologije.

108.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2010)0133.

(2)

SL L 318, 4.12.2015., str. 1.

(3)

SL L 175, 27.6.2013., str. 1.

(4)

Usvojeni tekstovi P8_TA(2016)0089.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0009.

(6)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0032.

(7)

Usvojeni tekstovi P7_TA(2013)0535.

(8)

SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(9)

SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(10)

SL L 119, 4.5.2016., str. 89.


MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (29.11.2016)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o inicijativi Europski oblak

(2016/2145(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Eva Paunova

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja činjenicu da je Komisija u okviru provedbe strategije jedinstvenog digitalnog tržišta i paketa za digitalizaciju europske industrije objavila inicijativu Europski oblak kojom potiče rast europskog digitalnog gospodarstva, doprinosi konkurentnosti europskih poduzeća i usluga te njihovom boljem položaju na svjetskom tržištu; poziva Komisiju da se provođenjem jasno definiranih mjera pobrine za to da ta inicijativa služi svrsi, da je otvorena, da se njome može odgovoriti na buduće izazove i da ne stvara neproporcionalne ili neopravdane prepreke;

2.  pozdravlja pristup koji se temelji na otvorenoj znanosti i ulogu koju ona igra u europskoj ekonomiji znanja, kao i u daljnjem podizanju kvalitete i razvoja istraživanja u Europskoj uniji; ističe da se u industriji, a posebno u malim i srednjim poduzećima (MSP), vrijednost već prikupljenih istraživačkih podataka ne koristi optimalno jer slobodni prekogranični podatkovni tokovi ne postoje, kao ni mogućnost pristupanja jedinstvenoj platformi ili portalu, te napominje da je Komisiji cilj osigurati otvoren pristup svim znanstvenim podatcima dobivenima u okviru programa Obzor 2020.;

3.  podržava europski oblak za otvorenu znanost koji je dio inicijative Europski oblak i kojim će se stvoriti virtualno okruženje u kojem će znanstvenici i profesionalci iz svih regija moći spremati, razmjenjivati, analizirati i ponovno koristiti istraživačke podatke te njima upravljati, što uključuje i podatke dobivene iz javno financiranih istraživačkih programa, neovisno o znanstvenoj disciplini i granicama, čime će se smanjiti fragmentacija jedinstvenog tržišta; poziva Komisiju da otvorenoj znanosti pristupi sveobuhvatno tako što će uključiti i zajednicu iz područja otvorene znanosti i neovisne znanstvenike, da pojasni definicije koje se koriste u komunikaciji te da razjasne razliku između inicijative Europski oblak i europskog oblaka za otvorenu znanost, kao i da u skladu s tim ažurira zakonodavstvo kako bi se olakšalo ponovno korištenje rezultata istraživanja;

4.  podržava namjeru Komisije da ukloni prepreke slobodnom kretanju podataka i podatkovnih usluga, ponajprije one tehničke i pravne, ukine neproporcionalne zahtjeve za lokalizaciju podataka te promiče interoperabilnost tih podataka tako što će povezati inicijativu Europski oblak s prijedlogom o slobodnom protoku podataka; smatra da se slobodan protok podataka treba smatrati petom slobodom na unutarnjem tržištu kako bi se izgradilo digitalno društvo; napominje da su jasan zakonski okvir, dostatne vještine i resursi povezani s upravljanjem velikim setovima podataka, kao i priznavanje relevantnih profesionalnih kvalifikacija, preduvjeti za oslobađanje punog potencijala računalstva u oblaku; potiče Komisiju da razmjenjuje ideje s dionicima, osobito onima u industriji, o potrebama obuke za rad s velikim podacima te potražnji za programerskim vještinama, između ostalog i u sklopu programa novih vještina, te da potiče dionike, ponajprije MSP-ove i novootvorena poduzeća, da koriste, stave na raspolaganje i razmjenjuju podatke na jedinstvenom tržištu;

5.  poziva Komisiju da se pobrine za otklanjanje zabrinutosti oko temeljnih prava, privatnosti, zaštite podataka, prava intelektualnog vlasništva i osjetljivih podataka i pritom se strogo pridržava odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka i Direktive o zaštiti podataka; ističe da su prijetnje infrastrukturi oblaka postale intenzivnije, raspršenije i složenije, da koče intenzivnije korištenje oblakom te da je za rješenje tog problema potrebna europska suradnja; poziva Komisiju i nacionalna tijela država članica da surađuju u izgradnji sigurne i pouzdane infrastrukture uz savjetovanje s Agencijom Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) te da se potrude postići visoku razinu kibersigurnosti u skladu s Direktivom o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti;

6.  podsjeća na pozitivne rezultate koje su postigle postojeće paneuropske strukture te na otvorene podatke dostupne u nacionalnim ustanovama za pohranu podataka; priznaje da još uvijek postoji niz prepreka na jedinstvenom tržištu koje stoje na putu potpunoj provedbi te inicijative; poziva Komisiju i države članice da istraže potencijal već dostupnih podataka te da usklade strategije u pogledu otvorenih podataka i osiguraju ponovnu iskoristivost tih podataka u svim državama članicama; napominje da Komisija i države članice moraju ispitati postoji li potreba za dodatnim ulaganjima u prekograničnu fizičku infrastrukturu s posebnim naglaskom na kombiniranje računalstva visokih performansi, vrlo brzih širokopojasnih mreža i ustanova za masovnu pohranu podataka, koja su potrebna za izgradnju europskog gospodarstva temeljenog na podacima; poziva Komisiju da analizira partnerstva koja predvodi globalna industrija te druga međunarodna partnerstva u tom pogledu;

7.  ističe da je važno temeljiti inicijativu Europski oblak na gradivnim elementima Instrumenta za povezivanje Europe, a posebno na sustavima elektroničke identifikacije i elektroničkim potpisima kako bi se ojačalo povjerenje korisnika u sigurnu, interoperabilnu i nesmetanu elektroničku komunikaciju diljem Europe;

8.  priznaje da bi standardi trebali odgovarati potrebama industrije i drugih dionika; ističe da je od ključne važnosti razviti usuglašene zajedničke visoke standarde kako bi se osiguralo učinkovito korištenje i razmjena podataka koja nadilazi pojedinačna znanstvena područja, institucije i nacionalne granice; poziva Komisiju da pronađe najbolju metodu certificiranja u državama članicama, predstavi paneuropski set standarda pogonjen potražnjom uz sudjelovanje relevantnih dionika kojim bi se olakšala razmjena podataka i na temelju otvorenih i globalnih standarda kad god je to opravdano; ističe da je mjere koje se poduzimaju u okviru inicijative Europski oblak potrebno provoditi tako da se zadovoljavaju potrebe jedinstvenog tržišta te da to tržište ostane pristupačno ostatku svijeta i prati korak s razvojem tehnologije;

9.  ističe da se trenutačno samo 12 % financiranja namijenjenog Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU) koristi za financiranje mjera povezanih s digitalnim tržištem; poziva Komisiju da predstavi ciljane korake kojima bi se istinski moglo poboljšati uključivanje svih fondova EU-a, a pogotovo EFSU-a, u projekte povezane s jedinstvenim digitalnim tržištem, uključujući inicijative za razmjenu podataka, digitalnu pristupačnost, infrastrukturu i digitalnu povezivost na europskoj razini, te da više resursa usmjeri prema poticanju istraživanja u Europi, razvoju i inovaciji, između ostalog u polju tehnologija za unapređenje privatnosti te sigurnosnih rješenja koja se temelje na softveru otvorenog koda; vjeruje da bi tu inicijativu trebalo razvijati u sinergiji s drugim programima Obzora 2020., uključujući privatno računalstvo u oblaku i usluge e-uprave;

10.  ukazuje na podzastupljenost ključnih dionika u raspravama i pilot-projektima velikog opsega; smatra da aktivno uključivanje dionika iz javnog i privatnog sektora te civilnog društva na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini uz istovremeno izbjegavanje administrativnog opterećenja mora biti preduvjet za učinkovitu razmjenu informacija; ističe da bi se inicijativom Europski oblak trebale zadovoljiti potrebe znanstvene zajednice te da bi korist od te inicijative trebala osjetiti i industrija, uključujući MSP-ove, novootvorena poduzeća, javne uprave i potrošače.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

29.11.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

30

2

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Dennis de Jong, Pascal Durand, Vicky Ford, Ildikó Gáll-Pelcz, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Sergio Gutiérrez Prieto, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Morten Løkkegaard, Marlene Mizzi, Jiří Pospíšil, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Mylène Troszczynski, Mihai Ţurcanu, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Lucy Anderson, Anna Hedh, Kaja Kallas, Roberta Metsola, Dariusz Rosati, Adam Szejnfeld, Theodoros Zagorakis

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Bill Etheridge, Andrey Kovatchev


MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (14.12.2016)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o inicijativi Europski oblak

(2016/2145(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Michał Boni

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da su suradnja europskih znanstvenika te korištenje i razmjena podataka uvijek pod nadzorom tijela nadležnih za zaštitu podataka, a upotreba novih tehnoloških rješenja kao što su računalstvo u oblaku i digitalizacija europske znanosti ključne su za razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta; budući da će europski oblak za otvorenu znanost imati pozitivan učinak na razvoj znanosti u Europi; budući da je taj oblak potrebno razvijati i koristiti uzimajući u obzir temeljna prava utvrđena u Povelji o temeljnim pravima;

1.  ističe da se razvoj europskog oblaka za otvorenu znanost mora odvijati uzimajući u obzir temeljna prava utvrđena u Povelji o temeljnim pravima, a posebice pravo na zaštitu podataka, privatnost te slobodu i sigurnost, a ističe i da je u tijeku njegova razvijanja potrebno poštovati načela integrirane i zadane privatnosti te načela proporcionalnosti, nužnosti, smanjenja količine podataka i ograničenja svrhe; prepoznaje da je primjenom dodatnih zaštitnih mjera kao što su pseudonimizacija, anonimizacija i kriptografija, uključujući šifriranje, moguće povećati sigurnost i zaštitu osoba na koje se podaci odnose u slučajevima kada se osobni podaci koriste pri obradi velikih setova podataka ili računalstvu u oblaku; podsjeća da je anonimizacija nepovratan postupak i poziva Komisiju da pripremi smjernice za način anonimizacije podataka; ponavlja da je potrebno posebno zaštititi osjetljive podatke pazeći na sukladnost s postojećim zakonodavstvom; ističe da su spomenuta načela, uz visoke standarde kvalitete, pouzdanosti i povjerljivosti, potrebna kako bi potrošači imali povjerenje u inicijativu Europski oblak;

2.  ističe da je korištenje otvorenih standarda i besplatnog softvera otvorenog koda posebno važno za jamčenje potrebne transparentnosti u zaštiti osobnih i drugih osjetljivih vrsta podataka;

3.  vjeruje da su u trenutačnom zakonodavstvu EU-a o zaštiti podataka, posebice u nedavno donesenoj Općoj uredbi o zaštiti podataka (Uredba (EU) 2016/679)(1) i nedavno usvojenoj Direktivi o zaštiti podataka u vezi s obradom osobnih podataka od strane tijela za izvršavanje zakonodavstva (Direktiva (EU) 2016/680)(2), predviđene jake mjere za zaštitu osobnih podataka, uključujući podatke prikupljene, objedinjene i pseudonimizirane u svrhu znanstvenih istraživanja te zdravstvene podatke osjetljive prirode, a predviđeni su i točno određeni uvjeti pod kojima se ti podaci mogu objaviti ili odati, kao i pravo osoba na koje se ti podaci odnose da podnesu prigovor na njihovu daljnju obradu i, naposljetku, pravila kojima se regulira pristup tijela za izvršavanje zakonodavstva tim podacima u okviru kaznenih istraga; poziva Komisiju da te zaštitne mjere uzme u obzir pri razvijanju europskog oblaka za otvorenu znanost i provedbi pravila za pristupanje podacima koji su u njemu pohranjeni; uviđa da je od ključne važnosti usklađeno pristupiti provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, koja bi trebala uključivati smjernice, priručnike za jamčenje sukladnosti i kampanje za podizanje svijesti građana, istraživača i poduzeća, ponajprije kako bi se razvio europski oblak za otvorenu znanost i olakšala istraživačka suradnja, između ostalog i pomoću računalstva visokih performansi;

4.  vjeruje da je slobodan protok podataka koristan za digitalno gospodarstvo i razvoj znanosti i istraživanja; naglašava da bi inicijativa Komisije za slobodan protok podataka trebala rastućem europskom sektoru računalstva u oblaku trebala omogućiti da izbije na čelo svjetske utrke u inoviranju, između ostalog i u područjima znanosti i inovacija; podsjeća da bi se na sve prijenose osobnih podataka u oblak ili u druge infrastrukture koje se nalaze izvan Unije trebala primjenjivati pravila za prijenose utvrđena u Općoj uredbi o zaštiti podataka te da bi inicijativa Komisije za slobodan protok podataka trebala biti usklađena s tim pravilima; ističe da bi se tom inicijativom također trebalo pokušati smanjiti ograničenja u pogledu lokacija na kojima je poduzećima dozvoljeno smjestiti infrastrukturu ili pohranjivati podatke jer ta ograničenja koče razvoj europskog gospodarstva i prepreka su znanstvenicima da iskoriste sve dobrobiti znanosti temeljene na podacima, ali bi se istodobno trebala zadržati ograničenja u pogledu usklađenosti sa zakonodavstvom o zaštiti podataka kako bi se spriječile moguće buduće zlouporabe europskog oblaka za otvorenu znanost;

5.  ističe da je znanstvenoj zajednici potrebna sigurna i otvorena infrastruktura velikog kapaciteta kako bi unaprijedila istraživanje i spriječila moguće povrede sigurnost, kibernapade ili zlouporabe osobnih podataka, osobito u slučajevima kada se prikupljaju, pohranjuju i obrađuju velike količine podataka; poziva Komisiju i države članice da podupiru i potiču razvoj potrebnih tehnologija, među njima i tehnologija za kriptografiju, i da se pritom vode načelom zadane sigurnosti; podržava napore koje Komisija ulaže u poboljšanje suradnje među javnim tijelima, sudionicima u europskoj industriji kao što su mala i srednja te novoosnovana poduzeća, istraživačima te akademskim zajednicama u području obrade velikih setova podataka i kibersigunosti već u početnim fazama postupka istraživanja i inoviranja kako bi se stvorila inovativna i pouzdana europska rješenja i prilike na tržištu te istodobno osigurala prikladna razina sigurnosti;

6.  potiče Komisiju da osigura jak i vitalan razvoj najjačih mogućih sustava za šifriranje koje neće moći probiti čak ni akteri koji rade za strane države, a kojim će se zaštititi rad znanstvene zajednice unutar EU-a ako to bude potrebno;

7.  čvrsto vjeruje da bi Unija trebala biti na čelu zaštite sigurnosti i osobnih podataka, uključujući podatke osjetljive prirode, te da bi trebala zagovarati visoku razinu zaštite i sigurnosti podataka u svijetu; vjeruje da bi okvir EU-a za zaštitu podataka, zajedno s uključivom strategijom za kibersigurnost kojom će se pouzdana infrastruktura za spremanje podataka zaštititi od gubitka podataka, upada ili napada, mogao dati europskim poduzećima prednost u odnosu na konkurenciju u pogledu privatnosti; poziva Komisiju da osigura da europski oblak sačuva znanstvenu neovisnost i objektivnost u istraživanju te da zaštiti rad znanstvene zajednice u Uniji.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

8.12.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

48

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Philipp Albrecht, Heinz K. Becker, Malin Björk, Caterina Chinnici, Ignazio Corrao, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Cornelia Ernst, Tanja Fajon, Laura Ferrara, Lorenzo Fontana, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Jussi Halla-aho, Monika Hohlmeier, Filiz Hyusmenova, Barbara Kudrycka, Cécile Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Claude Moraes, József Nagy, Péter Niedermüller, Birgit Sippel, Branislav Škripek, Csaba Sógor, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat, Harald Vilimsky, Udo Voigt, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Pál Csáky, Daniel Dalton, Maria Grapini, Marek Jurek, Jean Lambert, Jeroen Lenaers, Angelika Mlinar, Morten Helveg Petersen, Salvatore Domenico Pogliese, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Karoline Graswander-Hainz, Esther Herranz García

(1)

SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(2)

SL L 119, 4.5.2016., str. 89.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

12.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

46

7

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José Blanco López, Angelo Ciocca, Jakop Dalunde, Pilar del Castillo Vera, Fredrick Federley, Ashley Fox, Adam Gierek, Theresa Griffin, Roger Helmer, Eva Kaili, Kaja Kallas, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Zdzisław Krasnodębski, Miapetra Kumpula-Natri, Edouard Martin, Angelika Mlinar, Dan Nica, Angelika Niebler, Herbert Reul, Jean-Luc Schaffhauser, Dario Tamburrano, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Claude Turmes, Vladimir Urutchev, Adina-Ioana Vălean, Henna Virkkunen, Martina Werner, Lieve Wierinck, Hermann Winkler, Anna Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pilar Ayuso, Michał Boni, Eugen Freund, Françoise Grossetête, Gunnar Hökmark, Svetoslav Hristov Malinov, Marisa Matias, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Anne Sander, Maria Spyraki, Anneleen Van Bossuyt, Cora van Nieuwenhuizen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Florent Marcellesi, Georgi Pirinski, Ernest Urtasun

Pravna napomena