Postupak : 2016/2062(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0021/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0021/2017

Rasprave :

PV 16/02/2017 - 2
CRE 16/02/2017 - 2

Glasovanja :

PV 16/02/2017 - 6.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0054

IZVJEŠĆE     
PDF 1105kWORD 96k
2.2.2017
PE 589.131v02-00 A8-0021/2017

o strategiji zrakoplovstva za Europu

(2016/2062(INI))

Odbor za promet i turizam

Izvjestitelj: Pavel Telička

Izvjestitelj za mišljenje (*):

Ole Christensen, Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

(*) Pridruženi odbor – Članak 54. Poslovnika

POGREŠKE/DODACI
AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o strategiji zrakoplovstva za Europu

(2016/2062(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. prosinca 2015. naslovljenu „Strategija zrakoplovstva za Europu” (COM(2015)0598),

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 4. stavak 2. točku (g) i članak 16. te glave VI. i X.,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o strategiji zrakoplovstva za Europu od 14. srpnja 2016.(1),

–  uzimajući u obzir Odluku Komisije od 20. prosinca 2011. o primjeni članka 106. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na državne potpore u obliku naknade za pružanje javnih usluga koje se dodjeljuju određenim poduzetnicima kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije „Smjernice o državnim potporama zračnim lukama i zračnim prijevoznicima” (2014/C 99/03),

–  uzimajući u obzir Obavijest Komisije o pojmu državne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (2016/C 262/01),

–  uzimajući u obzir nacrt Uredbe Komisije (EU) o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije od 7. prosinca 2015. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća,

–  uzimajući u obzir zaključke konferencije na visokoj razini „Socijalni program za promet” održane 4. lipnja 2015. u Bruxellesu(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2016. o posebnoj situaciji otoka(3),

–  uzimajući u obzir rezultate 39. zasjedanja Skupštine ICAO-a (Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva) 2016. godine,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 551/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o organizaciji i korištenju zračnog prostora u jedinstvenom europskom nebu (Uredba o zračnom prostoru),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenog 2015. o zrakoplovstvu(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. listopada 2015. o dodjeli potrebnog radiofrekvencijskog pojasa u okviru Svjetske radiokomunikacijske konferencije, koja će se održati u Ženevi od 2. do 27. studenog 2015. (WRC-15), za podršku budućem razvoju satelitske tehnologije u cilju uspostave sustava za globalno praćenje letova(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2011. o međunarodnim sporazumima o zračnom prometu u okviru Ugovora iz Lisabona(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. travnja 2007. o uspostavljanju Europskog zajedničkog zračnog prostora(7),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno u prvom čitanju 12. ožujka 2014. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi jedinstvenog europskog neba (preinaka)(8),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno u prvom čitanju 12. ožujka 2014. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 216/2008 na području zračnih luka, upravljanja zračnim prometom i letačkih navigacijskih usluga(9),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno u prvom čitanju 5. veljače 2014. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 261/2004 o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta u polasku i Uredbe (EZ) br. 2027/97 o odgovornosti zračnih prijevoznika u pogledu zračnog prijevoza putnika i njihove prtljage(10),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno u prvom čitanju 12. prosinca 2012. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima dodjele slotova u zračnim lukama EU-a (preinaka)(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. listopada 2015. o sigurnoj upotrebi zrakoplovnih sustava na daljinsko upravljanje (RPAS), opće poznatih kao bespilotne letjelice, u civilnom zrakoplovstvu(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. srpnja 2013. o vanjskoj zrakoplovnoj politici EU-a – rješavanje budućih izazova(13),

–  uzimajući u obzir zaključke s europskog sastanka na vrhu o zračnom prometu održanog u zračnoj luci Schiphol (Nizozemska) 20. i 21. siječnja 2016.(14),

–  uzimajući u obzir Čikašku konvenciju od 7. prosinca 1944.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0021/2017),

A.  budući da je konačni cilj prometne politike EU-a da služi interesima europskih građana i poduzeća pružajući im sve veću razinu povezanosti, najvišu razinu sigurnosti i zaštite te tržišta bez zapreka;

B.  budući da bi u nastojanjima za postizanjem konkurentnosti u zračnom prometu strogi standardi sigurnosti trebali ostati glavni cilj;

C.  budući da je europsko jedinstveno zrakoplovno tržište najuspješniji primjer regionalne liberalizacije zračnog prometa, koji je snažno pridonio dosad nezabilježenim razinama zračne povezanosti širenjem mogućnosti za putovanja unutar i izvan Europe uz smanjenje cijena; budući da je sektor zrakoplovstva temeljni dio europske prometne mreže, neophodan za osiguranje povezanosti i teritorijalne kohezije u EU-u i u svijetu; budući da udaljenost i izolacija najudaljenijih regija ne omogućuje alternativu zračnom prometu, što nije slučaj sa centralno smještenim i dobro integriranim regijama; budući da se cilj za podupiranje povećane zračne povezanosti ne bi trebao odnositi samo na proširivanje mreže veza nego i na jamčenje odgovarajuće kvalitete povezanosti u smislu učestalosti letova, raspona mreže i prikladnosti rasporeda;

D.  budući da je zrakoplovni sektor pokretač multiplikacijskog učinka za rast i stvaranje radnih mjesta te je važan stup europske ekonomije jer podržava inovacije, trgovinu i kvalitetu radnih mjesta, što je od značajne izravne i neizravne koristi za građane; budući da se rastom zračnog prometa te dostupnošću i raznolikošću zračnih veza promiče gospodarski rast, potvrđujući tako da zračni promet djeluje kao katalizator gospodarskog razvoja; budući da regionalne i lokalne zračne luke također imaju značajnu ulogu u razvoju regija jer povećavaju njihovu konkurentnost, a istodobno olakšavaju pristup za turizam;

E.  budući da zračne luke, s njima povezana proizvodna industrija i sektor zračnog prometa zapošljavaju ukupno 4,7 milijuna osoba, od čega 1,9 milijuna izravno, a 2,8 milijuna neizravno; budući da, osim navedenog, europska zrakoplovna industrija podupire dodatnih 917 000 radnih mjesta u svjetskom gospodarstvu; budući da mobilni i nadnacionalni karakter zrakoplovstva otežava otkrivanje slučajeva zlouporabe socijalne zaštite i izbjegavanja primjene standarda rada, što znači da je problem nemoguće riješiti isključivo na nacionalnoj razini; budući da se u najnovijim zaključcima Međunarodne organizacije rada upućuje na pogoršanje uvjeta rada u sektoru zrakoplovstva; budući da veća diversifikacija ugovora može biti instrument za više fleksibilnosti, ali i da se može zloupotrijebiti za biranje najpogodnije pravne regulative („rule shopping”) kako bi se izbjeglo plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje;

F.  budući da nepostojanje ispravne provedbe zakonodavstva EU-a i nedostatak političke volje Vijeća stoje na putu ostvarenju punog potencijala sektora zrakoplovstva i time štete njegovoj konkurentnosti i rezultiraju većim troškovima na štetu poduzeća, putnika i gospodarstva;

G.  budući da se u sektoru koji ovisi o tehnologiji, istraživanju i inovacijama, koji podrazumijevaju velika ulaganja i razvijenu infrastrukturu, uspješna strategija nalazi upravo u njegovoj sposobnosti da usvoji dugoročne vizije s pravilno isplaniranim ulaganjem te da u obzir uzme sve načine prijevoza;

H.  budući da uvođenjem mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova zračni promet ima važnu ulogu u ispunjavanju klimatskih ciljeva EU-a;

I.  budući da se, iako je uspostavljanje funkcionalnih blokova zračnog prostora (FAB) predviđeno jedinstvenim europskim nebom, bilježe znatna kašnjenja u provedbi FAB-a, za što Komisija procjenjuje gubitak od otprilike 5 milijardi EUR godišnje jer nema napretka u tom pogledu;

J.  budući da je sigurnost jedan od izazova s kojim se zrakoplovstvo najizravnije suočava;

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Strategija zrakoplovstva za Europuˮ i njezina nastojanja da utvrdi načine za poticanje rasta sektora pronalaženjem novih tržišnih mogućnosti i ukidanjem prepreka te prijedloge o suočavanju s novim izazovima te njihovu rješavanju, na temelju zajedničke europske vizije razvijanjem modernih regulatornih okvira; smatra da bi se u dugoročnoj perspektivi trebao usvojiti novi holistički i ambiciozniji pristup kako bi se pružio potreban poticaj za održivu i konkurentnu europsku zrakoplovnu industriju;

2.  smatra da je sigurnost vodeće načelo strategije zrakoplovstva za Europu te da se mora neprestano poboljšavati; stoga pozdravlja reviziju temeljne uredbe o EASA-i (Europskoj agenciji za sigurnost zračnog prometa), odnosno Uredbe (EZ) br. 216/2008, čiji je cilj postići najvišu razinu sigurnosti u zrakoplovstvu; u tom pogledu poziva Komisiju i Vijeće da EASA-i omoguće dostatna sredstva i osoblje kako bi se osigurali visoki standardi sigurnosti i ojačala njegova uloga na svjetskoj razini;

3.  potiče Vijeće i države članice da konačno krenu naprijed u drugim ključnim predmetima koji su trenutačno na čekanju, kao što su preinaka Uredbe o provedbi jedinstvenog europskog neba (SES2+) i revizije Uredbe o slotovima i Uredbe o pravima putnika; poziva Komisiju da ponovno razmotri tekuće inicijative te da predloži održiva alternativna rješenja za uklanjanje nedostataka u sektoru zrakoplovstva, a koji su rezultat kasne i nepotpune provedbe zakonodavstva EU-a, između ostalog jedinstvenog europskog neba; naglašava da ako se pravna jasnoća i sigurnost moraju osigurati objavljivanje smjernica, iako korisno, nije zamjena pravilne revizije postojećih propisa;

4.  ističe da se predmetima iz područja zrakoplovstva koji su blokirani u Vijeću nastoji EU-u omogućiti veća pravna sigurnost i učvrstiti okvir za zaštitu prava putnika u zračnom prometu, ostvariti učinkovitija i racionalnija uporaba zračnog prostora EU-a te poboljšati odredbe za provedbu jedinstvenog europskog neba, što su ključni elementi za ostvarenje strategije zrakoplovstva; poziva Vijeće da poduzme korake za napredak pregovora o tim temama;

Međunarodna dimenzija strategije zrakoplovstva

5.  pozdravlja prijedlog Komisije da revidira Uredbu br. 868/2004 u pogledu nepoštenih postojećih praksi, kao što je neprihvatljiva državna potpora, koja nije ni primjerena ni djelotvorna, i tako upozori na glavne probleme u vezi s mogućim narušavanjem tržišnog natjecanja u okviru europskih propisa; međutim, naglašava da ni neprihvatljivi trend usmjeren prema protekcionizmu ni mjere za jamčenje poštenog tržišnog natjecanja same po sebi ne mogu zajamčiti konkurentnost sektora zrakoplovstva EU-a;

6.  mišljenja je da se europski sektor zrakoplovstva, unatoč tome što je suočen sa sve većim pritiskom novih konkurenata, od kojih mnogi koriste zračni prijevoz kao strateški alata za međunarodni razvoj, može uklopiti u konkurentno globalno okruženje dodatnim razvijanjem svojih mogućnosti, kao što su, na primjer, visoka razina sigurnosnih standarda, uloga EASA-e, geografski položaj, inovativna industrija, društveni i ekološki ciljevi; duboko je uvjeren da bi tržišno natjecanje trećih zemalja, ako je pošteno, trebalo vidjeti kao priliku za dodatni razvoj inovativnog europskog modela zrakoplovstva koji ima potencijal dati jedinstven i konkurentan odgovor na posebnosti konkurenata;

7.  vjeruje da je mogućnost privlačenja stranih ulagača važna za konkurentnost zračnih prijevoznika EU-a i da ne smije biti ugrožena; stoga pozdravlja namjeru Komisije da izda smjernice kojima će se pojasniti odredbe o vlasništvu i nadzoru, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 1008/2008, s posebnim upućivanjem na kriterij „učinkovitog nadzora” kako bi se osigurala učinkovitost tih pravila;

8.  pozdravlja inicijativu da se na razini EU-a pregovara o sporazumima o zračnom prometu i bilateralnim sporazumima o sigurnosti zračnog prometa s trećim zemljama koje su tržišta u usponu i strateška tržišta (Kina, Japan, ASEAN, Turska, Katar, UAE, Armenija, Meksiko, Bahrein, Kuvajt, Oman i Saudijska Arabija) te potiče brze i konstruktivne pregovore; podsjeća da sve strane trebaju ispravno provesti i primijeniti nove sporazume te uključiti klauzulu o poštenom tržišnom natjecanju na temelju međunarodnih normi (ICAO, Međunarodna organizacija rada); poziva Komisiju i Vijeće da u skladu s člankom 218. UFEU-a u cijelosti uključe Parlament u sve faze pregovora;

9.  poziva Komisiju da omogući da pregovaranje o sporazumima o zračnom prometu s trećim zemljama ovisi o visokim sigurnosnim standardima, odgovarajućim radnim i socijalnim standardima i sudjelovanju u instrumentu za klimatske promjene utemeljenom na tržištu u pogledu emisija zračnog prometa te da u sporazumima o zračnom prometu zajamči jednak pristup tržištu, jednake uvjete vlasništva i jednake uvjete na temelju uzajamnosti;

10.  traži od Komisije da brzo zaključi tekuće pregovore i da u budućnosti pokrene nove razgovore o zrakoplovstvu s drugim strateškim partnerima; naglašava da sporazumi o zračnom prometu također doprinose promicanju tehničkog napretka, kao i provedbi i jačanju drugih europskih politika, kao što je politika susjedstva;

Konsolidacija europskog jedinstvenog tržišta u području zrakoplovstva

11.  podsjeća da je zračni prostor također dio jedinstvenog tržišta EU-a i da sva fragmentacija koja je rezultat njegove neučinkovite uporabe, kao i različitih nacionalnih praksi (u pogledu, primjerice, operativnih postupaka, poreza, pristojbi, itd.) prouzrokuje dulje letove, kašnjenja, dodatnu potrošnju goriva, veće emisije CO2 te negativan učinak na ostatak tržišta i sputavanje konkurentnosti EU-a;

12.  napominje da je člankom 3. Uredbe br. 551/2004 predviđeno, ne dovodeći u pitanje suverenitet država članica nad njihovim zračnim prostorom, uspostavljanje europskog područja letnih informacija u gornjem zračnom prostoru (EUIR) te poziva Komisiju da to i provede jer će se time prevladati regionalna uska grla i osigurati kontinuitet zračnih usluga u najgušćim dijelovima zračnog prostora u slučaju nepredviđenih okolnosti ili smetnji zračnog prometa; smatra da će uspostava EUIR-a omogućiti postepenu uspostavu transeuropskog zračnog autoputa, što bi predstavljalo još jedan korak prema dovršetku jedinstvenog europskog neba i troškovno učinkovitom upravljanju europskim zračnim prostorom; pozdravlja već postignut napredak u području upravljanja zračnim prometom u cilju povećanja učinkovitosti i smanjenja troškova i emisija, posebno zahvaljujući radu upravitelja mreže te poziva države članice da dovrše uspostavu funkcionalnih blokova zračnog prostora bez daljnje odgode kako bi se olakšao daljnji napredak prema ostvarenju jedinstvenog europskog neba;

13.  duboko je uvjeren da bi sektor zrakoplovstva trebao u potpunosti iskoristiti europske satelitske tehnologije, kao što su EGNOS i Galileo, koje omogućuju sigurnije i učinkovitije postupke navigacije i pristupa, uz istodobno omogućivanje potpune provedbe programa za istraživanje o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR); stoga ustraje u tome da je potrebna široka provedba tih tehnologija; ističe da bi za osiguranje pravilne provedbe SESAR-a i u cilju postizanja globalne interoperabilnosti za njegovu provedbu trebalo dodijeliti specifičan i ambiciozan proračun, osim proračuna za Instrument za povezivanje Europe (CEF);

14.  prima na znanje da je obujam zračnog prometa trenutačno velik i da se u sljedećih nekoliko godinama predviđa njegov daljnji rast i svjestan je ograničenja kapaciteta europskih zračnih luka u pogledu primanja otprilike 2 milijuna letova do 2035.; ističe da će to zahtijevati koordiniranu i učinkovitu uporabu zračnih luka i zračnog prostora kako bi se ublažila zagušenja;

15.  naglašava ključnu važnost sektora zrakoplovstva za rast, otvaranje radnih mjesta i razvoj turizma; ističe da male i regionalne zračne luke imaju ključnu ulogu u promicanju povezanosti, teritorijalne kohezije, socijalne inkluzije i ekonomskog rasta, posebno za najudaljenije regije i otoke; u tom pogledu uviđa da postoji potreba za strateškim planiranjem europskog sustava zračnih luka, pri čemu će se utvrditi trenutačni kapaciteti, predviđena potražnja, trenutačna uska grla i buduće infrastrukturne potrebe na europskoj razini koje mogu održati pristup građana EU-a uslugama zračnog prijevoza;

16.  uzima u obzir značajne nedostatke u povezanosti unutar EU-a koje karakterizira nizak broj zračnih veza u određenim dijelovima Unije te važnost regionalne povezanosti (uključujući geografska područja isključena iz TEN-T-a); potiče Komisiju da nastavi pratiti i rješavati pitanje zračne povezanosti unutar EU-a;

17.  smatra da se mnoge značajne prepreke rastu, kako u zraku tako i na zemlji (npr. nedostatak kapaciteta, premalo ili pretjerano korištenje infrastrukturom, različiti pružatelji usluga zračne navigacije ili ograničena ulaganja), kao i nedostaci u zračnoj povezanosti između regija EU-a, mogu riješiti ako se povezanost na svim razinama (nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj) promatra kao jednu od glavnih smjernica pri procjeni i planiranju djelovanja u sektoru;

18.  smatra da povezanost ne bi trebala biti ograničena brojem, učestalošću i kvalitetom usluga zračnog prometa, već da bi je se trebalo ocjenjivati u okviru integrirane moderne prometne mreže i da bi trebala uključivati druge kriterije, kao što su vrijeme, teritorijalan kontinuitet, povećana integracija mreže, pristupačnost, dostupnost prometnih alternativa, isplativost i ekološki trošak, čime bi se prikazala stvarna dodana vrijednost rute; stoga poziva Komisiju da razmotri mogućnost razvoja smjernica EU-a utemeljenih na drugim postojećim pokazateljima i istraživačkom radu Eurocontrola i promatračkog tijela za zračne luke (Airport Observatory);

19.  smatra da se takvom vrstom indeksa povezanosti, uključujući pozitivne analize troškova i koristi, u obzir trebaju uzeti zračne veze, ne umanjujući pritom cilj teritorijalne kohezije EU-a, koja će se ojačati predstojećim smjernicama za tumačenje pravila o obvezama pružanja javnih usluga; naglašava da taj indeks može doprinijeti sveukupnom strateškom planiranju čime bi se izbjeglo traćenje novca poreznih obveznika tako što bi se razdvojilo ekonomski održive mogućnosti od neprofitabilnih projekata, čime bi se poticala, na primjer, unosna specijalizacija zračnih luka, uključujući zračne luke koje funkcioniraju u mreži ili skupinama, i osigurala učinkovita uporaba kapaciteta zračnih luka i zračnog prostora, kao i izbjegla pojava napuštenih zračnih luka, te bi se utvrdilo koja su intermodalna, isplativa i održiva rješenja;

20.  mišljenja je da je za poboljšanje svih vrsta prometa i postizanje otporne prometne mreže u interesu svih korisnika, u prijevozu putnika i tereta, bez iznimke potrebno osloboditi potencijal koji predstavlja komplementarnost svih načina prijevoza; ističe da je intermodalnost, time što omogućuje modalnu promjenu, jedini način na koji se može osigurati dinamičan i održiv razvoj konkurentnog sektora zrakoplovstva u EU-u; naglašava da se u okviru intermodalnosti infrastruktura može koristiti na učinkovitiji način, odnosno da se mogu proširiti i u obzir uzeti prihvatna područja zračnih luka odnosno da se može izbjeći njihovo preklapanje, što bi oslobodilo slotove i doprinijelo stvaranju pozitivnog okruženja za trgovinu, turizam i prijevoz tereta; prepoznaje uspjehe postignute u tom području zahvaljujući integraciji željezničkih i zračnih infrastruktura te u tom pogledu potiče daljnji napredak;

21.  ponavlja da su koridori transeuropske prometne mreže (TEN-T) ključni za razvoj multimodalnih mogućnosti u kojima su zračne luke središnja čvorišta; žali zbog toga što su diljem Europe multimodalne inicijative fragmentirane i brojem ograničene; naglašava potrebu za brzom, učinkovitom i jednostavnom povezanosti između mreža javnog prijevoza i infrastrukture zračnih luka; poziva Komisiju i države članice da veću prednost daju ostvarenju multimodalnog cilja u okviru koridora TEN-T-a uz istodobno uklanjanje prepreka; poziva Komisiju da bez odlaganja podnese prijedlog za multimodalni i interoperabilni pristup prometu te potpuno uključi sektor zrakoplovstva te poziva države članice da bolje iskoriste financijske instrumente kojima raspolažu za promicanje intermodalnih veza;

22.  smatra da je za poticanje privlačnosti intermodalnog prometa u Europi svim putnicima (uključujući i osobe sa smanjenom pokretljivošću) potrebno ponuditi rješenja bez zapreka, pravovremene informacije i integrirane usluge (npr. integrirane sustave izdavanja putnih karata); ističe da se u okviru projekata koje financira EU dokazala tehnička izvedivost razvoja multimodalnog sustava informiranja i izdavanja putničkih karata; stoga poziva Komisiju da svim putnicima u EU-u omogući njihovu stvarnu uporabu;

23.  vjeruje da će se prijevoznici i pružatelji usluga upustiti u traženje intermodalnih i multimodalnih rješenja ako im se u okviru regulatornog okvira EU-a pruže objašnjenja i pravna sigurnost u pogledu prava putnika, odgovornosti, kašnjenja i otkazivanja, sigurnosnih provjera i normi za razmjenu podataka; poziva Komisiju da u tom pogledu djeluje;

24.  prima na znanje da su javno i privatno financiranje sektora zrakoplovstva ključni za jamčenje teritorijalne kohezije, poticanje inovacija i održavanje ili ponovno stjecanje vodećeg položaja Europe u toj industriji; podsjeća da se u okviru svakog financiranja moraju poštovati smjernice za državne potpore EU-a i zakon o tržišnom natjecanju; smatra da je pri dodjeljivanju javne potpore potrebno zajamčiti da će ulaganje o kojemu je riječ biti isplativo i odgovarajuće;

25.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama, u skladu sa smjernicama Europske komisije o državnoj potpori zračnim lukama i zračnim prijevoznicima (2014/C 99/03) i Komunikacijom Komisije o području primjene državne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (2016/C 262/01), zadrži dugoročnu strategiju za rješavanje problema, s jedne strane, prevelikog broja zračnih luka koje ostvaruju gubitke u regijama u kojima su dostupne i druge vrste prijevoza, i s druge strane, za procjenu doprinosa sekundarnih zračnih luka razvoju, konkurentnosti i integraciji regija EU-a;

26.  prima na znanje važnost regulatornog okvira za zračne luke koji bi privukao i mobilizirao privatna ulaganja; smatra da bi procjena Direktive o naknadama zračnih luka koju je izradila Komisija, zajedno s učinkovitim savjetovanjem u vezi sa zračnim prijevoznicima / zračnim lukama, trebala pomoći razjasniti jesu li trenutačne odredbe učinkovit alat za promicanje tržišnog natjecanja u borbi protiv rizika od zlouporabe monopola i za daljnji razvoj interesa europskih potrošača te za promicanje tržišnog natjecanja ili potrebe za reformom; uviđa doprinos neaeronautičkih prihoda komercijalnoj održivosti zračnih luka;

27.  napominje da je Komisija u svojoj strategiji zrakoplovstva objavljenoj u prosincu 2015. najavila procjenu Direktive Vijeća 96/67/EZ o zemaljskim uslugama u zračnim lukama EU-a; podupire uključivanje zemaljskih usluga u područje djelovanja EASA-e u cilju obuhvaćanja cijelog lanca sigurnosti zrakoplovstva;

Strategija zrakoplovstva: pogled u budućnost

28.  vjeruje da sveukupni vrijednosni sustav zrakoplovstva može biti strateški sektor za ulaganja te da ga je potrebno dodatno istražiti određivanjem dugotrajnih ciljeva i dodjelom poticaja za pametne inicijative kojima se ostvaruju ti ciljevi, kao što su zelenije zračne luke i zrakoplovi, smanjenje buke, povezanost između sadržaja zračne luke i javnog prijevoza; poziva Komisiju i države članice da razmotre daljnje mjere promicanja takvih inicijativa, uključujući djelotvornim korištenjem Europskog fonda za strateška ulaganja, te da nastave promicati i financirati programe kao što su Clean Sky i SESAR; naglašava da aeronautička industrija daje velik doprinos konkurentnosti u sektoru zrakoplovstva EU-a, pri čemu snažno podržava promicanje čišćih tehnologija i podupiranje razvoja SESAR-a;

29.  svjestan je emisija CO2 prouzročenih sektorom zrakoplovstva; ističe širok niz već poduzetih ili planiranih aktivnosti u cilju postizanja smanjenja emisija CO2 i stakleničkih plinova, na tehnički način, razvojem alternativnih goriva i lakših zrakoplova te, i politički, poštovanjem međunarodnih sporazuma; pozdravlja sporazum koji je postignut na 39. skupštini ICAO-a 6. listopada 2016. uz usvajanje globalnih tržišno utemeljenih mjera za smanjenje međunarodnih emisija iz zrakoplovstva te obvezu o sudjelovanju u dobrovoljnoj fazi do 2027. koju je preuzelo 65 država, što znači da će se tim programom otprilike 80 % emisija iznad razina iz 2020. do 2035. ublažiti; podsjeća da je važno i nakon 31. prosinca 2016. zadržati odstupanje odobreno u okviru sustava trgovanja emisijama za emisije koje su posljedice letova koji povezuju zračnu luku u nekom od najudaljenijih područja u smislu članka 349. UFEU-a; pozdravlja namjeru Komisije da u svjetlu tog sporazuma revidira mjere EU-a za smanjenje emisija CO2 koje nastaju zbog zrakoplovstva;

30.  smatra da je u pogledu paketa Komisije o kružnoj ekonomiji potrebno ohrabrivati nove inicijative za povećanje sposobnosti zaštite okoliša i smanjenje emisija i buke operativnih aktivnosti koje se odvijaju u odlasku iz zračnih luka, dolasku na njih i unutar samih zračnih luka, na primjer uvođenjem obnovljivih goriva (primjerice biogoriva), razvojem učinkovitih sustava certificiranog recikliranja, odlaganja i oporabe koji će biti u skladu s propisima o zaštiti okoliša, ponovnom uporabom zrakoplova, označivanjem „zelenih zračnih luka” i „zelenih prilaza zračnim lukama” te postizanjem najučinkovitijeg upravljanja logistikom;

31.  poziva da se u okviru sektora prikupe i objave primjeri najbolje prakse smanjenja emisija, imajući na umu da se visoki standardi zaštite okoliša moraju očuvati i s vremenom unaprijediti kako bi se osiguralo da se zrakoplovstvo razvija održivo;

32.  poziva Komisiju i države članice da strogo prate nove postupke koji su na snazi od lipnja 2016. za smanjenje buke i emisija u obliku jako sitnih čestica iz ispušnih plinova zrakoplova pri polijetanju iz zračnih luka u blizini gradova i naseljenih središta kako bi se na taj način poboljšala kvaliteta života, osobito kvaliteta zraka;

33.  prima na znanje znatni trošak sigurnosnih mjera; ističe da će sigurnosni izazovi, uključujući kibernetičku sigurnost, s kojima je suočen sektor zrakoplovstva u budućnosti biti sve veći, što zahtijeva hitan prelazak na sustave sigurnosti utemeljene na riziku i suradnji s obavještajnim službama te reaktivan sustav sigurnosti kojim se poboljšava sigurnost u objektima zračnih luka i omogućuje prilagodba rastućim prijetnjama bez potrebe za stalnim odgovorom s pomoću novih mjera ili premještanjem rizika bez njegova smanjenja;

34.  pozdravlja prijedlog Komisije za uspostavu europskog sustava certificiranja opreme za sigurnosnu provjeru u zrakoplovstvu; ustraje u potrebi za dosljednom provedbom postojećih propisa u pogledu zapošljavanja i obuke osoblja; poziva Komisiju da razmotri mogućnost dodatnog razrađivanja koncepta sigurnosti na jednom mjestu te razvoja europskog sustava prethodne provjere, kojim bi se prethodno registriranim putnicima iz EU-a omogućilo da brže prođu sigurnosne provjere; potiče države članice da se obvežu na sustavnu razmjenu podataka obavještajnih službi, kao i na razmjenu najboljih praksi u pogledu sigurnosnih sustava u zračnim lukama;

35.  prima na znanje izvješće na visokoj razini o područjima sukoba i poziva Komisiju i države članice da zajamče da se preporuke iz izvješća provode, uključujući dijeljenje informacija kako bi se zajamčio razvoj procjene rizika EU-a te sposobnost brzog dijeljenja informacija; također naglašava da se moraju nastaviti rješavati zabrinutosti u pogledu sigurnosti koje proizlaze iz nekooperativnih vojnih letova bez aktivnih transpondera;

36.  smatra da su inovacije preduvjet za ostvarenje konkurentnosti europske zrakoplovne industrije; prima na znanje da je u odnosu na druge načine prijevoza sektor zrakoplovstva već vodeći sektor u pogledu iskorištavanja prednosti koje omogućuju digitalizacija, informacijske i komunikacijske tehnologije i otvoreni podaci te potiče ostanak sektora na čelu tog procesa, uz istovremeno osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja, interoperabilnosti sustava te neutralnosti i transparentnosti pristupa jasnim i sažetim informacijama za sve korisnike, poput, primjerice, potrošača koji rezerviraju cijelo putovanje ili poduzeća za prijevoz tereta uključenih u zračni prijevoz tereta; pozdravlja prijedlog Komisije o velikim količinama podataka (big data) u području zrakoplovstva te traži detalje o provedbi;

37.  podsjeća na provjeru internetskih stranica za usluge putovanja diljem Unije koju su 2013. proveli Komisija i nacionalna tijela za provedbu zakonodavstva; napominje da su tijekom te provjere na više od dvije trećine pregledanih stranica otkriveni veliki problemi; poziva Komisiju da sveobuhvatnije izvijesti o napretku postignutom pri usklađivanju internetskih stranica za putovanja s pravom EU-a te o svojim budućim planovima za provedbu zakonodavstva u tom području bilo da je riječ o internetskoj bilo o klasičnoj prodaji avionskih karata; podsjeća na to da potrošačima uvijek mora biti dostupan određeni kanal za podnošenje pritužbi trgovcima i za traženje povrata novca; smatra da bi taj kanal trebao biti dostupan na način koji potrošače neće odvratiti od ostvarivanja njihovih prava i da bi potrošači trebali biti jasno upućeni na njega; poziva Komisiju da usko surađuje s nacionalnim tijelima za provedbu zakona kako bi se zajamčilo da trgovci poštuju te zahtjeve;

38.  pozdravlja inovacije i gospodarski razvoj koji mogu biti potaknuti daljnjim razvojem civilne uporabe sustava zrakoplovstva na daljinsko upravljanje; napominje da tržište sustava zrakoplovstva na daljinsko upravljanje (RPAS) ubrzano raste te da se takvi sustavi pojačano upotrebljavaju u privatne svrhe, u komercijalnim djelatnostima i u javnim tijelima za ispunjavanje njihovih zadaća; naglašava potrebu za hitnim donošenjem jasnog, proporcionalnog, usklađenog i regulatornog okvira utemeljenog na riziku za RPAS-ove kako bi se potaknula ulaganja i inovacije u sektoru i u cijelosti iskoristio njegov golem potencijal uz istovremeno održavanje najviših mogućih sigurnosnih standarda;

39.  podsjeća da se pri regulaciji sektora zrakoplovstva trebaju uzeti u obzir posebne potrebe općeg zrakoplovstva, temeljem osiguravanja pojedinačnih rješenja za zračni promet, kao i za zračne sportske aktivnosti;

Socijalni program strategije zrakoplovstva

  Sjedište

40.  prima na znanje da je potrebno pojasniti kriterij „sjedišta” i definiciju „glavnog mjesta poslovanja” kako bi se osiguralo da se one mogu dosljedno primijeniti te da se učinkovito može spriječiti uporaba zastava pogodnosti i praksa biranja najpogodnije pravne regulative („rule shopping”); podsjeća da je jedna od osnovnih odgovornosti EASA-e izdavati svjedodžbe o sposobnosti zračnog prijevoza (AOC) i odobrenja zračnim prijevoznicima trećih zemalja kako bi se jamčila sigurnost i doprinijelo poboljšanju radnih uvjeta;

Sigurnost

41.  poziva EASA-u da zajedno s državama članicama nastavi ispitivati nove modele poslovanja i zapošljavanja kako bi se osigurala sigurnost zračnog prometa te traži od Komisije da regulira kada je to potrebno; napominje da je potrebno obratiti posebnu pozornost na, među ostalim, ugovore bez radnog vremena, tzv. programe „plati pa leti”, lažno samozapošljavanje i položaj članova posade iz trećih zemalja u zrakoplovima koji su registrirani u EU-u; naglašava važnost koju uredba o izvješćivanju o događajima u zrakoplovstvu i prakse kulture pravednosti imaju za jačanje i poboljšanje sigurnosnih standarda, kao i zdravstvenih te radnih uvjeta;

Osposobljavanje

42.  podsjeća da visokokvalitetna obuka doprinosi sigurnosti u zrakoplovstvu; ističe ključan doprinos EASA-e u uspostavi zajedničkih standarda osposobljavanja i sigurnosti za pilote, članove posade i kontrolore zračnog prometa, uključujući i u okviru Virtualne akademije, te poziva države članice da ulažu u cjeloživotno obrazovanje i osposobljavanje u svim dijelovima lanca vrijednosti u zrakoplovstvu jer uspješnost europskog zrakoplovstva uvelike ovisi o visokokvalificiranoj radnoj snazi i inovacijama; prepoznaje potrebu za rješavanjem svih problema u pogledu neusklađenosti vještina i potreba na tržištu rada; naglašava važnost partnerstva između obrazovnih institucija, istraživačkih centara i socijalnih partnera kako bi se ažurirali programi osposobljavanja te zajamčilo da su oni usklađeni s potrebama na tržištu rada;

43.  poziva Komisiju i države članice da prošire modele obuke na dvije razine na aeronautički inženjering te da ih prošire s pomoću međunarodne suradnje;

44.  potiče Komisiju da predstavi nove i konkretne inicijative s ciljem za zaštitu prava radnika; poziva države članice da svim radnicima u sektoru zrakoplovstva osiguraju dostojne radne uvjete, uključujući zdravstveno osiguranje te sigurnost na radu, bez obzira na veličinu i vrstu poduzeća koje ih zapošljava, mjesto zaposlenja ili ugovor o radu;

45.  napominje da svi zračni prijevoznici koji posluju u Europskoj uniji moraju biti potpuno usklađeni sa zahtjevima EU-a i država članica u pogledu socijalne sigurnosti i zapošljavanja; ukazuje na to da postoje velike razlike među državama članicama u pogledu uvjeta rada i socijalne zaštite kao i na to da se poduzeća služe slobodom poslovnog nastana radi smanjenja troškova; zahtijeva od država članica da zaustave takvo štetno tržišno natjecanje; poziva Komisiju i države članice da predstave prijedloge o tome kako spriječiti praksu iskorištavanja neizravnog zapošljavanja u svrhe zlouporabe i zaobilaženja propisa EU-a i nacionalnih propisa o oporezivanju i socijalnoj sigurnosti u sektoru zrakoplovstva; poziva Komisiju i države članice da spriječe slučajeve zlouporabe socijalne zaštite i izbjegavanja primjene radnih standarda tako što će zajamčiti zaštitu za one koji pružaju informacije, omogućavati otvoreno izvješćivanje i poboljšavati suradnju među inspektoratima rada država članica; poziva Komisiju i države članice da osiguraju pravilnu primjenu i provedbu radnog prava, socijalnog zakonodavstva i kolektivnih ugovora za zračne prijevoznike koji posluju na teritoriju jedne od država članica;

46.  ističe da je pravo na uspostavu sindikata i članstva u njemu kao i poduzimanja kolektivnih mjera temeljno pravo Unije, utvrđeno u članku 12. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, koje se mora poštovati; odbija svaki pokušaj da se u sektoru zrakoplovstva u pitanje dovede pravo na štrajk; ističe važnost jakih i neovisnih socijalnih partnera u sektoru zrakoplovstva, redovitog i institucionaliziranog socijalnog dijaloga na svim razinama te uključivanja radnika i njihova predstavljanja u pitanjima koja se tiču poduzeća; ustraje na tome da se prije provedbe bilo kakve inicijative EU-a koja se odnosi na sektor zrakoplovstva održi odgovarajući postupak savjetovanja i povede ojačani socijalni dijalog; pozdravlja pokušaje socijalnih partnera da pregovaraju o sporazumu o uvjetima rada i socijalnim pravima zaposlenih u europskom zrakoplovnom sektoru; potiče ih da pregovaraju o kolektivnim ugovorima u svim dijelovima sektora zrakoplovstva, u skladu s nacionalnim zakonima i praksama, jer su ti ugovori učinkovit instrument u borbi protiv tzv. utrke do dna u pogledu socijalnih i radnih standarda te standarda zapošljavanja te da pomažu da se zajamče dostojanstvene plaće za sve radnike;

47.  smatra da bi svaki zaposlenik trebao znati koje se radno zakonodavstvo na njega primjenjuje te kada ima pravo na socijalnu sigurnost; u tom kontekstu skreće pozornost na posebne okolnosti u kojima se nalaze vrlo mobilni radnici u sektoru zrakoplovstva te poziva na bolju koordinaciju sustava socijalne sigurnosti unutar EU-a; ustraje na tome da se procjena potrebe za dodatnim pojašnjenjem primjenjiva zakonodavstva i nadležnih sudova kad je riječ o ugovorima o radu mobilnih radnika u sektoru zrakoplovstva provodi u uskoj suradnji s predstavnicima tih radnika;

48.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

EESC, AC TEN/581.

(2)

https://ec.europa.eu/transport/media/events/event/high-level-conference-2015-social-agenda-transport_en

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0049.

(4)

Usvojeni tekst, P8_TA(2015)0394.

(5)

Usvojeni tekst, P8_TA(2015)0392.

(6)

Usvojeni tekst, P7_TA(2011)0251.

(7)

Usvojeni tekst, P6_TA(2007)0153.

(8)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0220.

(9)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0221.

(10)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0092.

(11)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0495.

(12)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0390.

(13)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0290.

(14)

https://english.eu2016.nl/documents/reports/2016/01/20/report-aviation-summit-2016


OBRAZLOŽENJE

Sektor zrakoplovstva danas

Sektor zrakoplovstva EU-a jedan je od temelja europske prometne mreže te ključni element mobilnosti osoba i poduzeća unutar i izvan EU-a, zbog čega je ujedno i jedna od najuspješnijih europskih priča.

U sektoru zrakoplovstva izravno je zaposleno između 1,4 i 2 milijuna osoba, a sveukupno je zaslužan za između 4,8 i 5,5 milijuna radnih mjesta, čime doprinosi BDP-u EU-a sa 110 bilijuna eura. Bez sumnje, cijeli je sektor zrakoplovstva snažan poticaj za gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i trgovinu EU-a, a njegov je multiplikacijski učinak takav da svaki euro dodane vrijednosti u industriji zračnog prometa rezultira s gotovo tri eura dodane vrijednosti u cjelokupnoj ekonomiji.

Tijekom proteklih dvadeset godina, liberalizacija unutarnjeg tržišta EU-a za usluge zračne plovidbe doprinijela je razvoju konkurentne europske industrije, povećavajući pritom mogućnosti putovanja unutar i izvan Europe, a snižavajući cijene. Danas se, međutim, sektor zrakoplovstva suočava s brojnim izazovima, od kojih neki uključuju povećanu konkurenciju iz trećih zemalja, nedostatak kapaciteta koji se predviđa do 2035. i ekološke probleme, kao i stalnu potrebu za razvojem novih tehnologija.

Prijedlog Komisije o strategiji zrakoplovstva za Europu

Komisija je 7. prosinca 2015., u pokušaju da odgovori na izazove s kojima je suočen sektor zrakoplovstva, objavila komunikaciju naslovljenu „Strategija zrakoplovstva za Europu”. U Komunikaciji se navode prijedlozi za poticanje europskog gospodarstva, ojačavanje industrijskih temelja Europe i osnaživanje vodećeg položaja koji EU ima u sektoru zrakoplovstva u svijetu. Nakon objave strategije, povjerenica Violeta Bulc izjavila je da će strategija „omogućiti europskim poduzećima da ostanu konkurentna zahvaljujući novim ulaganjima i poslovnim prilikama, što će im omogućiti održiv rast. Europski će građani također profitirati jer će imati više izbora, jeftinije cijene i najviše razine sigurnosti i zaštite.” U strategiji su istaknuta tri ključna područja za postizanje raznih ciljeva:

1.  iskorištavanje rastućih tržišta boljim pristupom tržištu i prilikama koje zrakoplovstvo EU-a ima za ulaganje u trećim zemljama. S tim je ciljem Komisija predložila usvajanje ambiciozne vanjske politike EU-a o zrakoplovstvu pregovorima o sveobuhvatnim sporazumima o zrakoplovstvu koji će uključivati efektivne odredbe o poštenom tržišnom natjecanju, kao i proširenjem raspona bilateralnih sporazuma o sigurnosti zračnog prometa kako bi se postiglo uzajamno priznavanje certifikacijskih standarda koji se odnose na sigurnost i poticanjem trgovine zrakoplovima i srodnim proizvodima.

2.  rad na rješavanju ograničenja rasta u zraku i na tlu smanjenjem ograničenja kapaciteta i učinkovitosti koji sektoru onemogućuju održiv rast te uzrokuju zagušenja, kašnjenja u polasku i veće troškove te povećanjem povezanosti.

3.  održavanje visokih standarda sigurnosti u EU-u primjenom pristupa temeljenog na riziku i performansama.

U tom je kontekstu Komisija utvrdila da EU mora poduzeti mjere za ojačavanje socijalnog plana, veću zaštitu prava putnika, iskorištavanje postignuća novog doba u inovacijama i tehnologijama te doprinos visokim ekološkim standardima.

Izvjestitelj pozdravlja Komunikaciju Komisije i podržava sveukupnu procjenu trenutne situacije. Također se slaže s ciljevima utvrđenima u strategiji i očekuje pravodobnu provedbu prema okvirnom akcijskom planu, između ostalog donošenje zakonodavnog prijedloga o mjerama za rješavanje problema nepoštenih praksi u međunarodnom zračnom prometu, objavu smjernica za tumačenje postojećih pravila o obvezama pružanja javnih usluga, smjernica o vlasništvu i kontroli i ocjenu Direktive 2009/12/EZ o naknadama zračnih luka.

Izvjestitelj također pozdravlja inicijativu da se na razini EU-a pregovara o sporazumima o zračnom prometu i bilateralnim sporazumima o sigurnosti zračnog prometa s trećim zemljama koje su tržišta u usponu i strateška tržišta (Kina, Japan, ASEAN, Turska, Katar, UAE, Armenija, Meksiko, Bahrein, Kuvajt, Oman i Saudijska Arabija) te vjeruje da će Komisija i Vijeće, prema članku 218. UFEU-a u potpunosti uključiti i izvještavati Parlament u svim fazama pregovora o međunarodnim sporazumima o zračnom prometu.

Međutim, izvjestitelj smatra da je za nadilaženje trenutačnih izazova i anticipiranje budućih izazova potrebno razviti sveobuhvatnu i odvažniju europsku strategiju zrakoplovstva.

Radnje koje je poduzeo izvjestitelj

Izvjestitelj vidi ovo izvješće kao priliku da podijeli i dodatno osnaži zalaganje Europskog parlamenta za sveobuhvatnu strategiju zrakoplovstva u Europi. U tom je svjetlu odlučio usmjeriti se na one teme koje su, prema njegovu mišljenju, ili izostavljene ili koje Komisija u svojoj komunikaciji nije dovoljno razradila. Kako bi se izbjeglo dupliciranje, drugi su važni zakonodavni dokumenti jednostavno označeni jer su i dalje u zakonodavnom postupku Parlamenta (npr. revizija temeljne uredbe o EASA-i, uključujući okvir EU-a za bespilotne letjelice) ili ih je zadržalo Vijeće (npr. revizija Uredbe o slotovima, revizija Uredbe o pravima putnika, preinaka Uredbe o provedbi jedinstvenog europskog neba).

Izvješće uključuje neke zaključke donesene nakon službenog putovanja Odbora TRAN u Kanadu u svibnju 2016., gdje se izaslanstvo Odbora sastalo s predstavnicima ICAO-a, zrakoplovne industrije i tijelima za sigurnost. Izvjestitelj smatra da je studijski posjet bio posebno važan da se ilustrira kako suvremene inovacije u sektoru zrakoplovstva mogu ispuniti ekološke i sigurnosne ciljeve.

U pripremi za sastavljanje ovoga izvješća izvjestitelj je zajedno s izvjestiteljima u sjeni organizirao razmjenu mišljenja na kojoj su se okupili predstavnici cijelog sektora zrakoplovstva (vidi priloge): institucija EU-a, zrakoplovnih kompanija, zračnih luka, regija u kojima se nalaze zračne luke, industrije, usluga putovanja, putnika i NVO-a za zaštitu okoliša. Cilj sastanka bio je saznati stavove dionika o daljnjem razvoju pokazatelja povezanosti, uključenju sektora zrakoplovstva u multimodalnu prometnu mrežu kao i o perspektivama razvoja sektora u sljedećih trideset godina. Sudionici su jasno izrazili potrebu za uvođenjem koordiniranog i strateškog pristupa koji se nadograđuje na komplementarnost svih načina prijevoza.

Vodeća načela

Glavne niti koje se protežu kroz izvješće i koje su utjecale na ovu ocjenu strategije i na svaki novi prijedlog izvjestitelja su poboljšanje povezanosti, veća konkurentnost i održavanje perspektive usmjerene na tržište.

Izvjestitelj smatra da se svi izazovi s kojima je suočen sektor zrakoplovstva, kao što su nedostatak kapaciteta, premalo ili pretjerano korištenje infrastrukturom, različiti pružatelji usluga zračne navigacije, mogu riješiti poboljšanjem povezanosti, odnosno pretvaranjem povezanosti u instrument za donošenje političkih odluka.

Izvjestitelj prima na znanje da je zrakoplovno tržište iznimno konkurentno, kako unutar EU-a, tako i u svijetu. U razmjerima EU-a, izvjestitelj pozdravlja namjeru Komisije da stane na kraj različitim nacionalnim praksama koje trenutno postoje (npr. porezi, doprinosi...), a koje ometaju ispravno funkcioniranje jedinstvenog zrakoplovnog tržišta EU-a. Kada je riječ o tržištima izvan EU-a, izvjestitelj se slaže da bi sporazumi s trećim zemljama mogli doprinijeti uspostavi okvira za pošteno tržišno natjecanje. Međutim, ističe da na svjetskom zrakoplovnom tržištu određene zemlje imaju urođena obilježja, kao što su geografske prednosti ili kulturne i povijesne prakse, koje se ne mogu nadomjestiti, unatoč činjenici da narušavaju tržišno natjecanje.

Štoviše, izvjestitelj smatra da uspjeh ove strategije također ovisi o tome hoće li se njome moći osigurati instrumenti i okvir u sklopu kojih će se nagrađivati i poticati najbolje inovacije tržišta usmjerene i na putnike i na teret, npr. iskorištavanje prednosti pune primjene IKT-a i postizanje najučinkovitijeg upravljanja logistikom u cijelom sektoru, ali i o tome hoće li se ona moći oduprijeti nametanju rigidnih standarda. Iz perspektive usmjerene na tržište, u okviru svakog privatnog ili javnog financiranja moraju se poštovati smjernice za državne potpore EU-a i zakon o tržišnom natjecanju.

Prijedlozi

U svjetlu navedenog, izvjestitelj je sastavio sljedeće prijedloge kojima želi doprinijeti izgradnji sveobuhvatne strategije zrakoplovstva:

dodatno razviti europski model zrakoplovstva: protekcionizam nikada nije rješenje, a poslovni se uspjeh postiže uključenjem na otvoreno tržište. Na temelju naših europskih vrijednosti, između ostalog visoke razine sigurnosnih standarda, geografskog položaja, inovativne industrije, društvenih i ekoloških ciljeva, sektor zrakoplovstva EU-a ima potencijal da bude jedinstveni i konkurentni model koji se može prilagoditi i odgovoriti na posebnosti konkurenata kako bi ih nadišao i ponovno uspostavio jednake uvjete na globalnom tržištu.;

transeuropski zračni autoput: članak 3. Uredbe (EZ) br. 551/2004 kojim se predviđa uspostava jedinstvenog europskog gornjeg područja letnih informacija (EUIR), ne dovodeći u pitanje suverenost država članica, još uvijek nije proveden. Takav bi EUIR omogućio ostvarenje transeuropskog zračnog autoputa koji bi ublažio trenutnu rascjepkanost europskog zračnog prostora i remećenje sustava zračnog prometa koji uvelike utječu na kontinuirano pružanje usluga zračnog prometa i štete konkurentnosti EU-a. Stoga je za ostvarenje ciljeva strategije zrakoplovstva EU-a nužno bez odlaganja provesti taj projekt.;

razvoj indeksa povezanosti: indeks povezanosti trebao bi odražavati stvarnu dodanu vrijednost određene rute. Tim bi se pokazateljem u obzir trebali uzeti ne samo uobičajeni kriteriji, odnosno količina, učestalost i kvaliteta povezanosti već i vrijeme, povećana integracija mreže, isplativost i ekološki trošak. Indeksom bi se u obzir trebala uzeti i komplementarnost svih načina prijevoza kako bi se lakše utvrdila intermodalnija i isplativija rješenja. Indeksom povezanosti podržavalo bi se strateško planiranje i ulaganje u sektor zrakoplovstva razdvajanjem ekonomski održivih projekata od onih neisplativih, čime bi se poticala npr., unosna specijalizacija zračnih luka i izbjegla pojava napuštenih zračnih luka. Taj bi se indeks mogao razviti na temelju postojećih indeksa i istraživačkog rada Eurocontrola i promatračkog tijela za zračne luke (Airport Observatory).;

poticanje multimodalnosti: s obzirom na potrebu za sve većom učinkovitošću postojećih infrastruktura, kao i za racionalizacijom ulaganja, očito je da prednosti komplementarnosti svih načina prijevoza nisu dovoljno istražene. Iz tog je razloga potrebno bez odlaganja uvidjeti potencijal multimodalnih rješenja koja u potpunosti uključuju sektor zrakoplovstva. Koridori TEN-T-a raspolažu odgovarajućim okvirom i sredstvima te u tom smislu mogu podnijeti probne inicijative. Zbog toga je potrebno dati još veću prednost ostvarenju tog cilja. Potražnja za multimodalnim rješenjima postoji i moći će se zadovoljiti ako zakonodavni okvir pruži odgovarajuću razinu pravne sigurnosti, što podrazumijeva pronalaženje rješenja u vezi s pitanjima odgovornosti i prava putnika, ali i razmatranje kontinuiteta usluga za putnike na njihovim multimodalnim putovanjima, kao što su prijevoz prtljage i sigurnosni postupci. Multimodalnost također zahtijeva osiguranje otvorenih podataka.;

stvaranje pozitivnog okruženja za pametna ulaganja: iako uvelike ovisi o tehnologiji, sektor zrakoplovstva također zahtijeva dugotrajna velika ulaganja i infrastrukturu. Kako bi se uporaba ih infrastruktura maksimalno iskoristila i kako bi ta ulaganja bila profitabilna, moraju se uklopiti u dugoročnu stratešku viziju sektora. Industrija bi trebala pružiti podršku inovacijama u sektoru zrakoplovstva. Kreatori politika trebali bi dodatno pridonijeti pretvaranju sveukupnog vrijednosnog sustava sektora zračnog prometa u strateški sektor za javna i privatna ulaganja određivanjem dugotrajnih ciljeva i dodjelom poticaja za pametne inicijative kao što su smanjenje emisija CO2 i buke nastale u zračnim lukama, ostvarenje multimodalnosti i poboljšanje postupaka sigurnosnih provjera. U tom bi pogledu EFSU mogao biti odgovarajući instrument za poticanje takvih projekata usmjerenih na tržište.;

ostvarenje ekoloških ciljeva: uzimajući u obzir obvezu EU-a za ispunjenje međunarodnih ekoloških ciljeva, nedavno objavljenu komunikaciju Komisije naslovljenu: „Europska strategija za mobilnost s niskom razinom emisije” i paket o kružnoj ekonomiji, sveukupna je tendencija jasno usmjerena prema smanjenju emisija CO2 koje uzrokuje sektor prometa. Velika je pažnja s pravom usmjerena na smanjenje emisija CO2 iz postojećih prometnih aktivnosti i na poticanje inovativnih rješenja usmjerenih na, između ostalog, razvoj alternativnih goriva i lakših zrakoplova, a to su nastojanja koja se moraju podržavati. Jednaku pažnju potrebno je posvetiti sveukupnim aktivnostima zračnih luka, gdje se mogu promicati i poticati ekološke prakse, npr. razlikovanjem i označivanjem tzv. „zelenih zračnih luka” i „zelenih prilaza zračnim lukama” i postizanjem najučinkovitijeg upravljanja logistikom.

Poboljšanje sigurnosti: unatoč znatnim ulaganjima i već ostvarenim troškovima za mjere sigurnosti, događaji su posljednjih mjeseci pokazali da sigurnost mora ostati prioritet u agendi EU-a te da je po pitanju sigurnosti i u zraku i na tlu bez odlaganja potrebno postići napredak. U tom je smislu ključno da se države članice obvežu na sustavnu razmjenu informacija obavještajnih službi kao i na prijelaz na reaktivne sustave sigurnosti utemeljene na suradnji s obavještajnim službama. Međutim, trebat će uložiti posebne napore kako putnici u zračnim lukama ne bi bili preopterećeni jer bi posljedice toga bile štetne za sektor. U tom bi smislu trebalo poticati razvoj novih inovativnih rješenja povezanih sa sigurnosti, kako za putnike tako i za teret. Na temelju postojećeg koncepta sigurnosti na jednom mjestu Komisija bi trebala ocijeniti mogućnost razvoja europskog sustava prethodne provjere kojim bi se putnicima iz EU-a omogućilo da se dobrovoljno prethodno registriraju te lakše i brže prođu kroz preglede u zračnim lukama.

Annexes

29 June 2016

Brainstorming Session

Aviation Strategy: what is missing

Room ASP5G365, European Parliament, Brussels

Note: Session only in EN, no interpretation available.

14.00 – 14.10

Introductory remarks by EP Rapporteur Pavel Telička

14.10 – 14.55

Connectivity

Question: How central is the role played by Connectivity in deploying the EU Aviation strategy?

How do you assess connectivity? What is the difficulty in trying to improve connectivity? How would you ensure/ improve it? What drives the strategy to open a certain route and not another? What are the incentives to build / develop airports and / or another line? Based on previous experience, how would you identify ghost airports? What distinguishes them from a “necessary” airport? Would the development of a connectivity index help identify growth potentials?

Round table discussions

14.55 – 15.35

Intermodality

Question: How aviation can contribute and benefit from being integrated into a multimodal network?

What is the experience today as concerns transfers to airports? What are the partnerships / solutions provided by airports / airlines ? What would be the difficulties / solutions to develop an ‘intermodal fast lane’? What are the strategies in place for the aviation sector to fit into an intermodal European transport network? How do you assess the competition / complementarity of high speed railway lines?

Round table discussions

15.35 – 16.15

Aviation 2050

Question: How should the aviation sector look in 2050?

How are ICTs concretely used today and used in 2050? What new technology developments are to be expected to respond to airport security, capacity crunch, environment requirements? How would you assess the synergy within the sector to ensure the coherence of innovative developments? How should connectivity in an ICT world look like in 2050? How should aviation infrastructures (on the ground and on air) look like in 2050?

Round table discussions

16.15 - 16.45

Aviation Strategy: what is still missing?

Looking into concrete proposals.

Round table discussions

16.45 - 17.00

Conclusion

29 June 2016

Brainstorming Session

Aviation Strategy: what is missing

Room ASP5G365, European Parliament, Brussels

List of Participants

First name

Last name

Organisation

Olivier

Jankovec

ACI-Europe

Markus

Broich

Airbus Group

Guillaume

Xavier-Bender

Airlines 4 Europe

Niamh

McCourt

Airlines for America

Léa

Bodossian

Airport Regions Conference

Alexandra

Covrig

Airport Regions Conference

Juan-Jesus

Garcia

Amadeus

Petr

Votoupal

Committee of Regions

Nathalie

Vande Velde

DG MOVE E3

Luc

Tytgat

EASA

Philip

von Schöppenthau

Eurocockpit

Stefania

Gazzina

Eurocontrol

John

Hanlon

European Low Fare Airlines Association (ELFAA)

Stijn

Lewyllie

European Passengers’ Federation

Leonardo

Massetti

European Regions Airline Association (ERA)

Rupert

Hornig

German Airport Association (ADV)

Clemens

Brandt

German Airport Association (ADV)

Philippe

Morin

International Air Transport Association

Bill

Hemmings

Transport&Environment

Andrew

Murphy

Transport&Environment

Luka

De Bruyckere

Transport&Environment

Follow up to the

Brainstorming Session

on

Aviation Strategy: what is missing

hold on 29 June 2016

Organisation / Contact:

Questionnaire :

Connectivity

Question: How central is the role played by Connectivity in deploying the EU Aviation strategy?

How do you assess connectivity?

What is the difficulty in trying to improve connectivity?

How would you ensure/ improve it?

What drives the strategy to open a certain route and not another?

What are the incentives to build / develop airports and / or another line?

Based on previous experience, how would you identify ghost airports?

What distinguishes them from a “necessary” airport?

Would the development of a connectivity index help identify growth potentials?

Intermodality

 

Question: How aviation can contribute and benefit from being integrated into a multimodal network?

What is the experience today as concerns transfers to airports?

What are the partnerships / solutions provided by airports / airlines ?

What would be the difficulties / solutions to develop an ‘intermodal fast lane’?

What are the strategies in place for the aviation sector to fit into an intermodal European transport network? How do you assess the competition / complementarity of high speed railway lines?

Aviation 2050

 

Question: How should the aviation sector look in 2050?

How are ICTs concretely used today and used in 2050? What new technology developments are to be expected to respond to airport security, capacity crunch, environment requirements?

How would you assess the synergy within the sector to ensure the coherence of innovative developments?

How should connectivity in an ICT world look like in 2050?

How should aviation infrastructures (on the ground and on air) look like in 2050?

Role of the aviation industry?

Aviation Strategy

What is still missing and what is essential

Looking into concrete proposals.

Number 3 to 5 elements without which the Aviation Strategy will not fly.

 

 

Deadline: In order for your contribution/ideas to be potentially reflected in the report, thank you for submitting your replies to the questionnaire by next Tuesday 5 July 2016.


MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (14.10.2016)

upućeno Odboru za promet i turizam

o strategiji zrakoplovstva za Europu

(2016/2062(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Ole Christensen

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da zračne luke, proizvodna industrija i sektor zračnog prometa zapošljavaju ukupno 4,7 milijuna osoba, od čega 1,9 milijuna izravno, a 2,8 milijuna neizravno1; budući da, osim navedenog, europska zrakoplovna industrija podupire dodatnih 917 000 radnih mjesta u svjetskom gospodarstvu; budući da je, unatoč činjenici da je tržište zrakoplovnog sektora u Uniji raslo u razdoblju 2000. – 2013., pri čemu je putnički promet porastao za 47 %, broj radnih mjesta u zrakoplovstvu ostao jednak ili se čak smanjio u nekim podsektorima;

B.  budući da se sektor zrakoplovstva u Uniji suočava s nesmiljenim i nepravednim tržišnim natjecanjem kao što su nezakonite državne potpore i nesukladnost zračnih prijevoznika iz trećih zemalja s međunarodnim standardima rada; budući da to nepravedno tržišno natjecanje stavlja europske zračne prijevoznike pod pritisak i tako dovodi do gubitka radnih mjesta u Europi; budući da se radi jamčenja jednakih uvjeta moraju poštovati međunarodni standardi rada i načela pravednog tržišnog natjecanja;

C.  budući da su se pojavili novi modeli poslovanja i zapošljavanja zbog povećane internacionalizacije, liberalizacije i globalnog tržišnog natjecanja;

D.  budući da će prema podacima Eurocontrola zračni promet 2035. u Europi vjerojatno biti za 50 % veći nego 2012. godine;

E.  budući da se u najnovijim zaključcima Međunarodne organizacije rada upućuje na pogoršanje uvjeta rada u sektoru zrakoplovstva; budući da veća diversifikacija ugovora može biti instrument za više fleksibilnosti, ali i da se može zloupotrijebiti za biranje najpogodnije pravne regulative („rule shopping”) kako bi se izbjeglo plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje; budući da u nekim slučajevima netipični oblici zapošljavanja negativno utječu na socijalna i radnička prava, sigurnost, tržišno natjecanje, plaće, zdravstvene standarde te standarde sigurnosti i kvalitete; budući da neki zračni prijevoznici mladim pilotima nude zaposlenje pod vrlo lošim uvjetima ili čak pribjegavaju programima „plati pa leti”, u okviru kojih pilot plaća zračnom prijevozniku da upravlja zrakoplovima na komercijalnim letovima;

F.  budući da u je nekim zračnim prostorima 94 % kašnjenja izazvano manjkom kapaciteta u centrima oblasne kontrole zračnog prometa;

G.  budući da je u istraživanju provedenom na Sveučilištu u Gentu ustanovljeno da se barem jedan od šest ispitanih pilota(1) suočava s problemom netipičnog oblika zapošljavanja, tj. da je primjerice zaposlen posredništvom agencije za privremeno zapošljavanje, da je samozaposlen ili da radi na temelju ugovora bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati; budući da su niskotarifni zračni prijevoznici ti koji u daleko najvećem broju primjenjuju netipične oblike zapošljavanja;

H.  budući da mobilni i nadnacionalni karakter zrakoplovstva otežava otkrivanje slučajeva zlouporabe socijalne zaštite i izbjegavanja primjene standarda rada, što znači da je problem nemoguće riješiti isključivo na nacionalnoj razini;

I.  budući da su europski socijalni partneri u Zajedničkoj izjavi protiv zastava pogodnosti u zrakoplovstvu u EU-u pozvali europske zakonodavce da hitno poduzmu mjere kojima će se spriječiti razvoj zastava pogodnosti u zrakoplovstvu u EU-u ili uvoz zastava pogodnosti u taj sektor iz trećih zemalja;

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Strategija zrakoplovstva za Europuˮ; ističe da su potrebni veći napori kako bi se ojačao socijalni program te otvorila i zadržala visokokvalitetna mjesta u zrakoplovstvu kao i da treba povećati konkurentnost europskog zrakoplovnog sektora; vjeruje da je jamčenje jednakih uvjeta za sve u okviru sektora od ključne važnosti; potiče Komisiju da predstavi nove i konkretne inicijative s ciljem sprečavanja nepoštene konkurencije i zaštite prava radnika;

2.  ukazuje na to da postoje velike razlike među državama članicama u pogledu uvjeta rada i socijalne zaštite kao i na to da se poduzeća služe slobodom poslovnog nastana radi smanjenja troškova; zahtijeva od država članica da zaustave takvo štetno tržišno natjecanje;

3.  ističe važnost jakih i neovisnih socijalnih partnera u sektoru zrakoplovstva, redovitog i institucionaliziranog socijalnog dijaloga na svim razinama te uključivanja radnika i njihova predstavljanja u pitanjima koja se tiču poduzeća; ustraje na tome da se prije provedbe bilo kakve inicijative EU-a koja se odnosi na sektor zrakoplovstva održi odgovarajući postupak savjetovanja i povede ojačani socijalni dijalog;

4.  ističe da je pravo na uspostavu sindikata i članstva u njemu kao i poduzimanja kolektivnih mjera temeljno pravo Unije, utvrđeno u članku 12. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, koje se mora poštovati; odbija svaki pokušaj da se u sektoru zrakoplovstva u pitanje dovede pravo na štrajk;

5.  poziva Komisiju i države članice da pažljivo i kontinuirano prate trendove zapošljavanja u europskom civilnom zrakoplovstvu i da, po potrebi, reguliraju nove poslovne modele i modele zapošljavanja; predlaže da Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA) razmotri nove poslovne modele i modele zapošljavanja kako bi se osigurala sigurnost zračnog prometa;

ustraje na tome da EASA u tu zadaću uključi socijalne partnere;

6.  ističe da lažno samozapošljavanje u zrakoplovstvu u velikoj mjeri negativno utječe na sigurnost zračnog prometa, socijalnu zaštitu radnika i na pravedno tržišno natjecanje; poziva Komisiju i države članice da ulože veće napore u borbu s lažnim samozapošljavanjem u sektoru zrakoplovstva; potiče države članice da u suradnji sa socijalnim partnerima i ondje gdje je to potrebno zajamče postojanje jasne razlike između zaposlenih i samozaposlenih osoba;

7.  pozdravlja pokušaje socijalnih partnera da pregovaraju o sporazumu o uvjetima rada i socijalnim pravima zaposlenih u europskom zrakoplovnom sektoru; potiče ih da pregovaraju o kolektivnim ugovorima u svim dijelovima sektora zrakoplovstva, u skladu s nacionalnim zakonima i praksama, jer su oni učinkovit instrument u borbi protiv tzv. utrke do dna u pogledu socijalnih i radnih standarda te standarda zapošljavanja te da pomažu da se zajamče dostojanstvene plaće za sve radnike;

8.  ističe da nije potrebna daljnja liberalizacija zemaljskih usluga u zračnim lukama Unije; naglašava potrebu da se osiguraju bolji uvjeti rada, više razine kvalifikacija, veća sigurnost te bolja kvaliteta usluga u sektoru zemaljskih usluga; poziva na pojašnjenje koncepta „gospodarskog subjekta” kako bi se koristi od Direktive 2001/23 proširile i na radnike u području pružanja zemaljskih usluga u zračnim lukama u slučaju javnog poziva na podnošenje ponuda ili djelomičnog gubitka aktivnosti;

9.  skreće pozornost na niz slučajeva nepravednog tržišnog natjecanja u sektoru zrakoplovstva; podsjeća na to da nepravedno tržišno natjecanje može doprinijeti pogoršanju radnih uvjeta; poziva nadležna tijela da u tom smislu na odgovarajući način sankcioniraju sve takve povrede;

10.  izražava uvjerenje da nesigurni radni uvjeti, koji su osobito česti kada je riječ o mladim pilotima i članovima posade, predstavljaju sigurnosni rizik; ustraje na tome da izravno zapošljavanje i dalje bude standardni model zapošljavanja u zrakoplovstvu; poziva Komisiju i države članice da osiguraju dostojne uvjete rada i zapošljavanja;

11.  poziva Komisiju i države članice da predstave prijedloge o tome kako spriječiti praksu iskorištavanja neizravnog zapošljavanja u svrhe zlouporabe i zaobilaženja propisa EU-a i nacionalnih propisa o oporezivanju i socijalnoj sigurnosti u sektoru zrakoplovstva;

12.  napominje da svi zračni prijevoznici koji posluju u Europskoj uniji moraju biti potpuno usklađeni sa zahtjevima EU-a i država članica u pogledu socijalne sigurnosti i zapošljavanja;

13.  zahtijeva od Komisije da poduzme mjere za jamčenje radnih uvjeta kojima bi spriječio nastanak situacija za radnike, posebno pilote, u kojima su zbog njihova prekomjernog umora ugroženi sigurnosni standardi;

14.  poziva Komisiju i države članice da na temelju uzajamnog poštovanja svojih nadležnosti predstave zakonodavne inicijative za sprečavanje upotrebe zastava pogodnosti, biranja najpogodnije pravne regulative i nepravednog tržišnog natjecanja, uključujući pritom ugovore bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati i programe „plati pa leti” u europskom komercijalnom zračnom sektoru, kako bi se zajamčili pravedni uvjeti rada i zapošljavanja;

15.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju pravilnu primjenu i provedbu radnog prava, socijalnog zakonodavstva i kolektivnih ugovora za zračne prijevoznike koji posluju na teritoriju jedne od država članica;

16.  poziva Komisiju da osigura pravilnu primjenu Uredbe (EZ) br. 1008/2008 i ocijeni potrebu za preispitivanjem te Uredbe u cilju poboljšanja kriterija „glavnog mjesta poslovanja”;

17.  poziva na pojašnjenje i dosljednu primjenu kriterija „domaće baze” kako bi se zajamčilo da se njime utvrđuje zakonodavstvo u pogledu socijalnog ustroja, zapošljavanja i oporezivanja primjenjivo na sve zrakoplovne operacije prijevoznika koji imaju svjedodžbu zračnog prijevoznika EU-a (AOC), i na unutarnjem tržištu i u međunarodnim operacijama; smatra da bi svaki zaposlenik trebao znati koje se radno zakonodavstvo na njega primjenjuje te kada ima pravo na socijalnu sigurnost; u tom kontekstu skreće pozornost na posebne okolnosti u kojima se nalaze vrlo mobilni radnici u sektoru zrakoplovstva te poziva na bolju koordinaciju sustava socijalne sigurnosti unutar EU-a;

18.  zahtijeva da sve posade iz trećih zemalja budu u skladu sa zahtjevima za licenciranje EU-a/EASA-e kako bi smjele upravljati zrakoplovima registriranima u EU-u; ističe potrebu za sprečavanjem i suzbijanjem prakse socijalnog dampinga i svih oblika iskorištavanja radnika ili nezakonitog zapošljavanja radnika iz trećih zemalja u zrakoplovima koji su registrirani u EU-u kako bi se zajamčili pravedni uvjeti rada i visoka razina sigurnosti; u tom kontekstu poziva Komisiju da proširi područje primjene Direktive o jedinstvenoj dozvoli za boravak i rad (2011/98/EU) na mobilne radnike u civilnom zrakoplovstvu; podsjeća na to da posade iz trećih zemalja imaju ista prava u smislu zaštite radnika i radnih uvjeta kao i posade iz EU-a;

19.  inzistira na tome da se u okviru svih sporazuma u području vanjske zrakoplovne politike EU-a u obzir mora uzeti poštovanje ljudskih prava i relevantnih konvencija Međunarodne organizacije rada kao i učinkovita sredstva provedbe, uključujući uskraćivanje ili oduzimanje prava na slijetanje; poziva Komisiju da osigura da pregovori s trećim zemljama ne dovode do sklapanja sporazuma u području zrakoplovstva kojima se u pitanje dovodi zaštita radnika ili socijalni standardi u Europi;

20.  naglašava da je osim provedbe Uredbe o „izvješćivanju o događajima u zrakoplovstvu” ključno redovito izvješćivati o incidentima koji su povezani s umorom osoblja kao i s onečišćenjem zraka u pilotskim kabinama kako bi se poboljšalo zdravlje i sigurnost osoblja i putnika u zrakoplovu;

21.  ponovno ističe da svaki sporazum u području zrakoplovstva mora podrazumijevati poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda utvrđenih u Europskoj socijalnoj povelji i Povelji Europske unije o temeljnim pravima;

22.  izražava žaljenje zbog toga što se zahtjevi za zračne prijevoznike iz trećih zemalja u pogledu polijetanja iz zračnih luka EU-a ili slijetanja u njih ne mogu primijeniti ili čak ni ne postoje; inzistira na tome da se nepravedno tržišno natjecanje zračnih prijevoznika iz trećih zemalja zbog npr. izravnih i neizravnih državnih potpora, subvencija ili iskorištavanja radnika propisno rješava i da se postojeći instrumenti za sprečavanje nepravednog tržišnog natjecanja detaljno ocijene i ažuriraju gdje je potrebno; čvrsto vjeruje da bi sve dok se klauzule o pravednom tržišnom natjecanju, uključujući i one o poštovanju prava radnika, ne primjenjuju u sporazumima o zračnom prijevozu s trećim zemljama trebalo ograničiti pravo na njihovo poslovanje u Uniji;

23.  poziva države članice da ulažu u cjeloživotno obrazovanje i osposobljavanje u svim dijelovima lanca vrijednosti u zrakoplovstvu jer uspješnost europskog zrakoplovstva uvelike ovisi o visokokvalificiranoj radnoj snazi i inovacijama; prepoznaje potrebu za rješavanjem svih problema u pogledu neusklađenosti vještina i potreba na tržištu rada; naglašava važnost partnerstva između obrazovnih institucija, istraživačkih centara i socijalnih partnera kako bi se ažurirali programi osposobljavanja te zajamčilo da su oni usklađeni s potrebama na tržištu rada; preporučuje da se u obrazovne programe uključe i teorijski i praktični dio te stažiranje kao i da se posebna pozornost posvetiti najnovijim tehnološkim dostignućima, u koja npr. spadaju bespilotne letjelice;

24.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju dostatna javna i privatna ulaganja u istraživanje i razvoj u sektoru zrakoplovstva; u tom kontekstu ističe važnost proizvodnje i pružanja usluga u cijelom lancu vrijednosti zrakoplovstva, s obzirom da su vrlo bitni za zapošljavanje i rast; čvrsto vjeruje da se njihova uloga mora bolje razmotriti u strategiji zrakoplovstva;

25.  naglašava da bi europska pilotska dozvola trebala jamčiti visoku razinu sigurnosti i zaštite, što je od koristi i osoblju i putnicima; primjećuje da zapošljavanje pilota koji nisu nositelji europske pilotske dozvole može dovesti do općeg smanjenja plaća pilota;

26.  smatra da bi mreža instituta za osposobljavanje u području zrakoplovstva pod pokroviteljstvom Virtualne akademije EASA-e pomogla u uspostavi zajedničkih standarda za osposobljavanje i sigurnost;

27.  poziva Komisiju i države članice da u svrhu povećanja sigurnosti i zaštite uspostave sustav certificiranja za edukacijske centre koji pružaju usluge osposobljavanja za kabinsku posadu;

28.  preporučuje da bi trebalo uspostaviti zajedničke standarde kojima se utvrđuju kompetencije inspektora za sigurnost zračnog prometa;

29.  podsjeća Komisiju na to da se postupak liberalizacije jedinstvenog europskog neba, a pritom posebno mehanizmi mjerenja uspješnosti za pružatelje usluga u zračnoj plovidbi, ne bi smio provoditi na štetu uvjeta rada visokokvalificiranog operativnog osoblja niti bi smio dovoditi do rezova u ulaganjima u novu tehnologiju i osposobljavanje novog osoblja; potiče Komisiju da razmotri kako izbjeći takav razvoj događaja jer se tako ne bi doprinijelo ostvarivanju cilja boljih, učinkovitijih i produktivnijih usluga zračnog prometa u Europi;

30.  poziva države članice da svim radnicima u sektoru zrakoplovstva osiguraju dostojne radne uvjete, uključujući zdravstveno osiguranje te sigurnost na radu, bez obzira na veličinu i vrstu poduzeća koje ih zapošljava, mjesto zaposlenja ili ugovor o radu; naglašava da to uključuje i zaštitu od izlaganja zraku onečišćenom česticama u zračnim lukama; naglašava potrebu za transparentnim pravilima o zdravlju i sigurnosti na radu u sektoru zrakoplovstva, prema kojima svi zrakoplovi sa Svjedodžbom zračnog prijevoznika EU-a podliježu redovnom nadzoru u skladu s nacionalnim nadležnostima;

31.  naglašava potrebu za redovitom praćenjem psihološke ravnoteže članova posade zrakoplova kako bi se zajamčilo njihovo zdravlje i sigurnost na radu; podsjeća na važnost vremena za odmor za članove posade zrakoplova kako bi se zajamčila najviša razina sigurnosti i zaštite tijekom njihova radnog vremena;

32.  ustraje na tome da se procjena potrebe za dodatnim pojašnjenjem primjenjiva zakonodavstva i nadležnih sudova kad je riječ o ugovorima o radu mobilnih radnika u sektoru zrakoplovstva provodi u uskoj suradnji s predstavnicima tih radnika;

33.  poziva Komisiju i države članice da spriječe slučajeve zlouporabe socijalne zaštite i izbjegavanja primjene radnih standarda tako što će zajamčiti zaštitu za one koji pružaju informacije, omogućavati otvoreno izvješćivanje i poboljšavati suradnju među inspektoratima rada država članica;

34.  poziva nadležna tijela da se poboljšaju trenutačnu situaciju u pogledu centara oblasne kontrole zračnog prometa, primjerice povećanjem broja osoblja i poboljšanjem uvjeta rada, kako bi se odgovorilo na predviđeni porast zračnog prometa i smanjio broj kašnjenja kao i preopterećenje zračnog prostora EU-a;

35.  potiče Komisiju i države članice da osiguraju bolju primjenu i provedbu postojećeg zakonodavstva Unije u sektoru zrakoplovstva.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

12.10.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

46

6

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laura Agea, Guillaume Balas, Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, Ole Christensen, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Marian Harkin, Czesław Hoc, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Morten Løkkegaard, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Elisabeth Morin-Chartier, Emilian Pavel, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Marek Plura, Terry Reintke, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Jutta Steinruck, Romana Tomc, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Georges Bach, Deirdre Clune, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Neoklis Sylikiotis, Flavio Zanonato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Raymond Finch

(1)

Y. Jorens, D. Gillis, L. Valcke i J. De Coninck, „Atypical Forms of Employment in the Aviation Sector” („Netipični oblici zapošljavanja u zrakoplovnom sektoru”), Europski socijalni dijalog, Europska komisija, 2015.


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (29.9.2016)

upućeno Odboru za promet i turizam

o strategiji zrakoplovstva za Europu

(2016/2062(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Tibor Szanyi

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja činjenicu da se u prijedlogu strategije zrakoplovstva koji je uputila Komisija ističe značajan doprinos sektora zrakoplovstva EU-u koji donosi gospodarske, društvene, tehnološke prednosti te unapređuje povezivost; ističe da bi Europa trebala imati vodeću ulogu u međunarodnom zrakoplovstvu i biti svjetski uzor održivog zrakoplovstva, da su potrebni daljnji ambiciozni i održivi koraci i da se pri njihovom osmišljanju trebaju uzeti u obzir ekološki, klimatski, zdravstveni i radni aspekti kako bi ekologija bila u skladu s gospodarstvom, ekološka pitanja usklađena s financijama, a dugoročna vizija s kratkoročnim političkim interesima;

2.  napominje da je održiv razvoj tog sektora neophodan kako bi se izbjeglo pogoršavanje posljedica koje on ostavlja na okoliš, kao što su klimatske promjene, iscrpljivanje stratosferskog ozona, zagađenje zraka te zagađenje bukom; ističe da se zrakoplovi koji se prodaju na svjetskom tržištu moraju regulirati minimalnim okolišnim normama, unatoč tome što današnji zrakoplovi proizvode manje emisija nego isti takvi zrakoplovi prije 30 godina; u tom pogledu pozdravlja novi međunarodni standard za buku Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) koji za nove tipove velikih zrakoplova počinje vrijediti od 2017. godine;

3.  izražava zabrinutost zbog predviđanja da će se do 2050. emisije ugljikovog dioksida u međunarodnom zrakoplovstvu sedmerostruko povećati u odnosu na 1990., unatoč poboljšanoj učinkovitosti izgaranja te mjerama koje su već poduzete za postizanje ugljično neutralnog rasta od 2020. poput poboljšanja učinkovitosti, razvoja alternativnih goriva i lakših zrakoplova; pozdravlja sve tehnološke napore uložene u okviru aktivnosti istraživanja i razvoja kao što su dodatni standardi za emisije ugljikovog dioksida iz zrakoplova i emisije sitnih čestica iz motora zrakoplova;

4.  ističe važnost osiguravanja niza ratifikacija potrebnih za stupanje na snagu Pariškog sporazuma; u tom kontekstu potiče države članice da bez odgode ratificiraju Sporazum; podsjeća da je sektor prometa drugi najveći izvor emisija stakleničkih plinova i žali što međunarodno zrakoplovstvo nije izričito spomenuto u Pariškom sporazumu jer svi gospodarski sektori trebaju doprinijeti prijelazu na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika; no primjećuje da ograničenje temperature navedeno u Sporazumu i upućivanje na antropogene emisije iziskuju ambiciozne napore za smanjenje emisija sektoru zrakoplovstva; primjećuje da je te ciljeve nemoguće postići ako razvoj svjetskog sektora zrakoplovstva ne budu pratili ekološka održivost i globalni napori ublažavanja;

5.  poziva na to da ICAO u nastavku godine uspostavi poštenu i snažnu globalnu tržišno utemeljenu mjeru koja će se od 2020. nadalje početi provoditi na međunarodnoj razini; duboko je razočaran aktualnim prijedlogom o kojem raspravlja ICAO; ističe da globalna tržišno utemeljena mjera mora u potpunosti odražavati ciljeve Pariškog sporazuma ako se želi postići pošten i učinkovit doprinos sektora zrakoplovstva postizanju klimatskih ciljeva Pariškog sporazuma do 2030. te da ju je potrebno provoditi na međunarodnoj razini počevši od 2020. i revidirati u utvrđenim intervalima kako bi se optimizirala njezina učinkovitost;

6.  poziva na unapređenje sustava EU-a za trgovanje emisijama; podsjeća da se bilo kakva izmjena postojećeg zakonodavstva o uključivanju zračnog prometa u sustav EU-a za trgovanje emisijama može razmotriti samo ako je globalna tržišno utemeljena mjera ambiciozna te da će letovi unutar Europe u svakom slučaju i dalje biti obuhvaćeni tim sustavom; poziva na to da se odredbe o zrakoplovstvu u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama zadrže i ojačaju jer su suštinski dio mjera za postizanje cilja EU-a u pogledu smanjenja emisija od najmanje 40 % do 2030.; podsjeća da su u 2014. emisije porasle za 3 % u odnosu na prethodnu godinu, a 2015. za još 3,6 % u odnosu na 2014., bez obzira na to što su emisije unutarnjih letova u EU-u obuhvaćene sustavom za trgovanje emisijama;

7.  poziva na ukidanje oslobođenja od poreza na gorivo i plaćanja PDV-a, počevši od letova unutar EU-a, jer primjećuje da su takva izuzeća prepreka za učinkovitost zrakoplovstva te narušavaju unutarnje tržište; izražava žaljenje što se standardom učinkovitosti u vezi s ugljikovim dioksidom koji ICAO preispituje neće uspjeti smanjiti emisije na razine ispod uobičajene razine; poziva da se na razini EU-a donesu mjere koje će biti strože od tog globalnog standarda;

8.  napominje da je uspjeh održivog zrakoplovstva neraskidivo povezan s kontinuiranom potporom snažnim istraživačkim programima kao što su Clean Sky i SESAR; pozdravlja odluku EU-a da produlji zakonski mandat Zajedničkog poduzeća SESAR i programa Clean Sky 2 s obzirom na njihov značajan doprinos povećanju sigurnosti i ekološke održivosti europskog zrakoplovstva tako što će potencijalno smanjiti emisije ugljikovog dioksida do 50 milijuna tona putem, primjerice, programa SESAR; nadalje napominje da su za održivo zrakoplovstvo potrebna značajna ulaganja u nove i inovativne tehnologije u području, primjerice, konstrukcije zrakoplova, alternativnih goriva, uključujući biogoriva druge generacije, i digitalnih tehnologija te poziva Komisiju da istraživanje postavi visoko na popis političkih prioriteta;

9.  uviđa da se na više kratkih letova još uvijek koriste zastarjele tehnologije s visokim emisijama; poziva na donošenje mjera za poticanje prelaska na ekološki prihvatljivije regionalne načine prijevoza kao što je željeznica; u tom kontekstu naglašava i važnost integracije različitih održivih načina prijevoza;

10.  napominje u skladu s Deklaracijom iz Rige(1) velik potencijal brzog razvoja tehnologije bespilotnih letjelica i tržišta civilnih bespilotnih letjelica za unapređenje klimatske i ekološke prihvatljivosti, održivosti, sigurnosti i cjenovne pristupačnosti postojećih usluga i primjena; napominje da se inteligentnim tehnikama u poljoprivredi, poput zrakoplovnih sustava kojima se upravlja na daljinu, mogu omogućiti bezbrojne i raznovrsne usluge te se može doprinijeti boljoj učinkovitosti upotrebe resursa, boljoj produktivnosti i profitabilnosti, kao i ekološkoj održivosti; prepoznaje njihove potencijalne pozitivne učinke na okoliš, zbijanje tla i ublažavanje posljedica klimatskih promjena; poziva na uspostavljanje okvira EU-a za električne zrakoplovne sustave kojima se upravlja na daljinu i za upravljanje bespilotnim letjelicama; naglašava da je važno iskoristiti potencijal bespilotnih letjelica te ističe da se mora pogoditi prava ravnoteža između aspekata kao što su zaštita i sigurnost, pravna sigurnost te privatnost i zaštita podataka;

11.  poziva na to da se u zakonodavstvu u području zrakoplovstva utvrde zahtjevi za zrakoplovne sustave kojima se upravlja na daljinu pod uvjetom da se poštuju zahtjevi u pogledu zaštite i privatnosti svakog građanina i vlasništva; napominje da je potrebno djelovati u ruralnim područjima kako bi se oslobodio puni potencijal tehnologije letova izvan vidokruga u sklopu zrakoplovnih sustava kojima se upravlja na daljinu; poziva na postavljanje ograničenja težine jer zrakoplovni sustavi kojima se upravlja na daljinu mogu zamijeniti veća vozila u prometu i prevesti teži teret na veće udaljenosti s manje snage;

12.  poziva na prikupljanje i širenje najboljih sektorskih praksi za smanjivanje emisija; imajući na umu da se visoki standardi zaštite okoliša moraju očuvati i s vremenom unaprijediti kako bi se osiguralo da se zrakoplovstvo razvija održivo, ističe hitnost i važnost uspostavljanja programa i daljnjih poticaja za razvoj sektora i stvaranje radnih mjesta povezanih s istraživanjem, učinkovitosti, energetskom održivosti, smanjenjem utjecaja na okoliš i tehnološkim inovacijama s naglaskom na globalne mjere za hvatanje u koštac s utjecajem zrakoplovstva na klimu, uključujući ciljeve EU-a i država članica u pogledu kružnog gospodarstva;

13.  naglašava važnost utjecaja zrakoplovstva na klimatske promjene koji nije povezan s emisijama ugljikovog dioksida i mogućnost za smanjenje tih i drugih utjecaja zrakoplovstva na okoliš unapređenjem upravljanja zračnim prostorom, uključujući koncept „od vrata do vrata”; u tom pogledu poziva da se i dalje ulažu napori u smanjenje fragmentacije europskog zračnog prostora i jačanje politike jedinstvenog europskog neba;

14.  shvaća da je potrebno optimizirati regulatorni okvir i unaprijediti infrastrukturu te kapacitet i u zračnim lukama i u zraku; ističe da će ti problemi, ne budu li riješeni, kočiti rast zrakoplovstva u EU-u, prije svega uslijed troškova nastalih zbog fragmentacije; u međuvremenu skreće pozornost na potrebu za boljom zaštitom okoliša i potrošača s jasnim pravilima o pravima i zaštiti putnika kako bi se građanima pružili sigurniji, kraći, čišći i jeftiniji letovi te veći izbor;

15.  poziva na to da se pri aktualnoj reviziji Europske agencije za sigurnost zračnog prometa proširi uloga te agencije u pitanjima zaštite okoliša te da se EU-u zajamči veća fleksibilnost kod usvajanja ekoloških standarda.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

29.9.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

53

2

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Jørn Dohrmann, Stefan Eck, Eleonora Evi, José Inácio Faria, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Matthias Groote, Andrzej Grzyb, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Josu Juaristi Abaunz, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Susanne Melior, Massimo Paolucci, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Frédérique Ries, Michèle Rivasi, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Dubravka Šuica, Tibor Szanyi, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Nils Torvalds, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Nikos Androulakis, Paul Brannen, Mark Demesmaeker, Christofer Fjellner, Karol Karski, Elisabeth Köstinger, Merja Kyllönen, Alessandra Mussolini, James Nicholson, Gabriele Preuß, Bart Staes, Carlos Zorrinho, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Pál Csáky, Iveta Grigule

(1)

Glavna uprava Europske komisije za mobilnost i promet (6. ožujka 2015.); Deklaracija iz Rige o zrakoplovima na daljinsko upravljanje. „Oblikovanje budućnosti zrakoplovstva”. http://ec.europa.eu/transport/modes/air/news/doc/2015-03-06-drones/2015-03-06-riga-declaration-drones.pdf


MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (18.7.2016)

upućeno Odboru za promet i turizam

o strategiji zrakoplovstva za Europu

(2016/2062(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Anneleen Van Bossuyt

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja uvrštavanje posebnog dijela o potrošačima u strategiju zrakoplovstva koju je izradila Komisija; prima na znanje da se mnoga prava koja vrijede za potrošače koji rezerviraju putovanje i dalje temelje na horizontalnom zakonodavstvu o zaštiti potrošača; stoga smatra da bi se pri provjeri prikladnosti pravne stečevine u području zaštite potrošača to trebalo uzeti u obzir;

2.  priznaje važnost sektora zrakoplovstva kao pokretača rasta, zapošljavanja i novih poslovnih mogućnosti za europsko gospodarstvo te njegovu ključnu ulogu u mobilnosti robe, ljudi i usluga na unutarnjem tržištu;

3.  priznaje važnost sektora zrakoplovstva u europskoj zrakoplovnoj industriji koja je vodeća u svijetu po proizvodnji civilnih zrakoplova i zapošljava više od 500 000 osoba u EU-u;

4.  prepoznaje prednosti dobivene liberalizacijom zračnog prometa u EU-u i stvaranjem jedinstvenog tržišta za putničke usluge u zračnom prometu;

5.  žali zbog fragmentiranosti zračnog prostora Europske unije koja prema procjenama Komisije stvara troškove u iznosu od 5 milijardi EUR i prije svega prouzročuje kašnjenja za putnike;

6.  žali zbog činjenice da u Vijeću još nije postignut dogovor u pogledu Uredbe o pravima putnika (revizija Uredbe (EZ) br. 261/2004) u vezi s kojom je Parlament u travnju 2014. predstavio izvješće; pozdravlja odluku Komisije da se koristi smjernicama za tumačenje za postojeća pravila, no smatra da je potrebno usvojiti revidiranu Uredbu 261/2004 kako bi se postigla pravna sigurnost za potrošače i zrakoplovnu industriju i kako bi se riješile rupe u sadašnjem zakonodavstvu; ističe da bi jačanje prava potrošača trebalo biti jedan od glavnih ciljeva strategije zrakoplovstva i svake reforme propisa u zračnom prometu;

7.  podsjeća na provjeru internetskih stranica za usluge putovanja diljem Unije koju su 2013. proveli Komisija i nacionalna tijela za provedbu zakonodavstva; napominje da su tijekom te provjere na više od dvije trećine pregledanih stranica otkriveni veliki problemi, a odnosili su se na sljedeće: nisu bili navedeni obvezni podaci za kontakt; nisu postojale upute za podnošenje pritužbe; nije bilo jasno je li pritužba zaprimljena ili je izostao odgovor; doplate na cijenu, kao što su naknade za prijevoz prtljage i osiguranje, kao ni uvjeti otkazivanja ili promjene rezervacije, nisu se pojavljivali kao mogućnost za odabir; ukupna cijena nije se prikazivala odmah;

8.  stoga poziva Komisiju da provede daljnja istraživanja o razvoju digitalnog tržišta putovanja kako bi se utvrdile politike kojima se mogu zajamčiti ravnopravni uvjeti za sve putničke agencije i zaštititi potrošači tako da se osigura transparentnost i neutralnost dok traže, planiraju i rezerviraju putničke proizvode i usluge;

9.  prima na znanje napredak postignut nakon provjere, pri čemu je 191 internetska stranica ažurirana u roku od 12 mjeseci, a na ostalima je taj postupak u tijeku;

10.  ističe da javno savjetovanje provedeno prije donošenja strategije o zrakoplovstvu pokazuje da se potrošači i dalje suočavaju s problemima pri rezerviranju putovanja avionom i registraciji putnika putem interneta; poziva Komisiju da sveobuhvatnije izvijesti o napretku postignutom pri usklađivanju internetskih stranica za putovanja s pravom EU-a te o svojim budućim planovima za provedbu zakonodavstva u tom području bilo da je riječ o internetskoj bilo o klasičnoj prodaji avionskih karata;

11.  poziva Europsku komisiju da općenito pojača kontrolu zračnih prijevoznika, a posebno tzv. „low-cost” prijevoznika, kako bi zajamčila da poštuju pravo Unije u pogledu prava putnika i sigurnosti zračnog prometa;

12.  naglašava da je važno zajamčiti usklađenost internetskih stranica i aplikacija za putovanja s pravom EU-a, a posebno s onim o pravima potrošača, jer je 2015. rezervacija putovanja i smještaja za odmor činila 52 % ukupne kupovine preko interneta, a povjerenje potrošača u sektor i pojačano povjerenje u internetsko okružje ključni su za razvoj malih i srednjih poduzeća u turističkoj industriji; smatra da se potrošačima koji se koriste internetskim stranicama moraju davati točne informacije i da ih se ne smije zavaravati te da poduzeća moraju poduzeti potrebne mjere kako bi zaštitila potrošače i pružatelje usluga u pogledu sigurnosti i zaštite;

13.  podsjeća na važnost zaštite i djelotvorne provedbe, i na internetu i izvan interneta, prava potrošača koji rezerviraju i koriste usluge putovanja, među kojima su i osobe s invaliditetom ili ograničenom mobilnošću, kad je riječ o pristupu, pomoći i dostupnosti informacija;

14.  pozdravlja konačni sporazum i donošenje Direktive o putovanjima u paket aranžmanima; smatra da će nova pravila biti od velike koristi za potrošače koji na taj način namjeravaju platiti putovanje i s njim povezane usluge.

15.  ponavlja svoju predanost visokim standardima sigurnosti i zaštite u zračnom prijevozu i u zračnim lukama; pozdravlja to što se razmatra koncept sigurnosti na jednom mjestu, kao i namjeru Komisije da promiče usvajanje tog koncepta kod najvažnijih trgovinskih partnera; nadalje, podupire nastojanja Komisije da zadrži te visoke standarde te istodobno korištenjem novih tehnologija smanji opterećenje prouzročeno sigurnosnim kontrolama;

16.  pozdravlja znatno povećanje povezanosti zračnih luka u EU-u posljednjih deset godina; izražava žaljenje zbog činjenice da su neke regije još uvijek slabo povezane i da se potrošači u slabije povezanim gradovima, regijama i državama stoga nalaze u konkurentski lošijem položaju u odnosu na one povezane preko velikih prometnih središta; mišljenja je da bi u okviru strategije zrakoplovstva posebnu pozornost trebalo posvetiti lošije povezanim regijama i manjim zračnim lukama, posebno u najudaljenijim i slabije naseljenim regijama, te da bi trebalo uzeti u obzir zaključke Europskog revizorskog suda donesene u tom području(1); ističe da je potrebno revidirati Direktivu o naknadama zračnih luka i apelira na Komisiju da procijeni negativni utjecaj trenutačnih naknada u zrakoplovstvu;

17.  poziva Komisiju da ocijeni ispravnost praksi u skladu s kojima potrošači moraju plaćati visoke naknade za prtljagu ili uslugu izdavanja karte ako se ne rezerviraju prije prijave za let ili dolaska na izlaz prema zrakoplovu;

18.  pozdravlja ambicioznost Komisije u pogledu jačanja regulatorne odgovornosti Europske agencije za sigurnost zračnog prometa; naglašava da aspekt sigurnosti i zaštite mora biti u središtu svih napora u cilju jačanja uspješnosti i učinkovitosti jedinstvenog europskog tržišta zrakoplovstva kako bi se zajamčili održanje povjerenja potrošača i globalna konkurentnost sektora zrakoplovstva EU-a; ističe da su potrebne djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće kazne kako bi se ostvarila kultura poštovanja pravila i visoki standardi sigurnosti i zaštite u cijelom sektoru zrakoplovstva EU-a;

19.  podsjeća na to da potrošačima uvijek mora biti dostupan određeni kanal za podnošenje pritužbi trgovcima i za traženje povrata novca; smatra da bi taj kanal trebao biti dostupan na način koji potrošače neće odvratiti od ostvarivanja njihovih prava i da bi potrošači trebali biti jasno upućeni na njega; poziva Komisiju da usko surađuje s nacionalnim tijelima za provedbu zakona kako bi se zajamčilo da trgovci poštuju te zahtjeve;

20.  prepoznaje potencijal upotrebe bespilotnih letjelica koja se sve brže širi, ali smatra da su sigurnost i zaštita putnika na prvom mjestu te stoga apelira na Komisiju da uspostaviti odgovarajući okvir kako bi se zajamčila sigurna upotreba bespilotnih letjelica u EU-u;

21.  zahtijeva da Komisija pruži dodatne informacije o mjerama koje namjerava poduzeti u vezi s internetskim stranicama za usporedbu cijena usluga u zračnom prijevozu koje mogu biti nepovoljne za potrošače ako se prikazuju nepošteno tako da se prednost daje na temelju poslovnih dogovora;

22.  naglašava da bi zrakoplovne agencije i prijevoznici na svojim internetskim stranicama i elektroničkim kartama trebali promovirati europski broj za hitne službe 112;

23.  naglašava važnost održavanja visokih standarda i koordiniranog pristupa među državama članicama u područjima povezanima sa sektorom zrakoplovstva, kao što su turizam, zapošljavanje, politika za zaštitu potrošača i okoliš, a također i u vezi sa smanjenjem buke i kakvoćom zraka.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

14.7.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

0

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Carlos Coelho, Sergio Gaetano Cofferati, Nicola Danti, Vicky Ford, Ildikó Gáll-Pelcz, Evelyne Gebhardt, Maria Grapini, Sergio Gutiérrez Prieto, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Jiří Maštálka, Eva Paunova, Jiří Pospíšil, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Richard Sulík, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Philipp Albrecht, Pascal Arimont, Kaja Kallas, Julia Reda, Ulrike Trebesius, Lambert van Nistelrooij, Kerstin Westphal

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Gesine Meissner, Lieve Wierinck

(1)

„Infrastruktura zračnih luka koju je financirao EU: uloženim novcem ostvarena je mala vrijednost”, Europski revizorski sud (21/2014)


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

26.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

7

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lucy Anderson, Marie-Christine Arnautu, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Karima Delli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Gesine Meissner, Cláudia Monteiro de Aguiar, Jens Nilsson, Salvatore Domenico Pogliese, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Jill Seymour, Claudia Țapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Peter van Dalen, Wim van de Camp, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Michael Gahler

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Dariusz Rosati

Pravna napomena