Postupak : 2016/2313(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0026/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0026/2017

Rasprave :

PV 14/02/2017 - 17
CRE 14/02/2017 - 17

Glasovanja :

PV 15/02/2017 - 7.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0037

IZVJEŠĆE     
PDF 475kWORD 63k
6.2.2017
PE 594.188v03-00 A8-0026/2017

o izvješću Komisije o Bosni i Hercegovini za 2016.

(2016/2313(INI))

Odbor za vanjske poslove

Izvjestitelj: Cristian Dan Preda

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o izvješću Komisije o Bosni i Hercegovini za 2016.

(2016/2313(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine (BiH), s druge strane,

–  uzimajući u obzir Protokol o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, koji je parafiran 18 srpnja 2016. i potpisan 15. prosinca 2016.,

–  uzimajući u obzir zahtjev BiH za članstvo u Europskoj uniji od 15. veljače 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 19. i 20. lipnja 2003. o zapadnom Balkanu i prilog naslovljen „Solunski program za zapadni Balkan: kretanje prema europskoj integracijiˮ,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. rujna 2016. o zahtjevu za članstvo u EU-u koji je podnijela BiH,

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva EU-a od 13. prosinca 2016.,

–  uzimajući u obzir prvi sastanak Parlamentarnog odbora EU-a i BiH za stabilizaciju i pridruživanje održan u Sarajevu 5. i 6. studenoga 2015., prvi sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje održan 11. prosinca 2015. te prvi sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između BiH i EU-a održan 17. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir završnu izjavu predsjednika sastanka na vrhu o zapadnom Balkanu održanog u Parizu 4. srpnja 2016. te preporuke organizacija civilnog društva za sastanak na vrhu u Parizu 2016.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice EU-a Federice Mogherini i povjerenika za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju od 1. kolovoza 2016. o suglasnosti vlasti Bosne i Hercegovine oko ključnih mjera na putu te zemlje prema EU-u;

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice EU-a Federice Mogherini i povjerenika za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju od 17. rujna 2016. nakon odluke Ustavnog suda BiH o Danu Republike Srpske,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. studenoga 2016. naslovljenu „Komunikacija o politici proširenja EU-a” (COM(2016)0715) i priloženi radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o Bosni i Hercegovini za 2016.” (SWD(2016)365),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog Revizorskog suda naslovljeno „Pretpristupna pomoć EU-a za jačanje administrativnih kapaciteta na zapadnom Balkanu: metarevizija”(1),

–  uzimajući u obzir 50. izvješće visokog predstavnika za provedbu mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini Vijeću sigurnosti UN-a(2),

–  uzimajući u obzir izjavu Njegove Ekscelencije g. Joãoa Valea de Almeide, šefa Delegacije Europske unije pri Ujedinjenim narodima, iz studenoga 2016. u ime Europske unije i njezinih država članica, koju je dao u raspravi Vijeća sigurnosti o temi „Situacija u Bosni i Hercegovini”,

–  uzimajući u obzir Program reformi za BiH za razdoblje 2015. – 2018. donesen u srpnju 2015. i koordinacijski mehanizam koji su 23. kolovoza 2016. usvojili Vijeće ministara BiH i vlade Federacije BiH i Republike Srpske,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o toj zemlji,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0026/2017),

A.  budući da je EU i dalje posvećen europskoj perspektivi BiH te njezinoj teritorijalnoj cjelovitosti, suverenosti i jedinstvu; budući da je na putu prema integraciji EU-a postignut napredak; budući da je Vijeće zatražilo od Komisije da pripremi mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo;

B.  budući da je 9. prosinca 2016. u Sarajevu povjerenik Komisije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju predao upitnik vlastima BiH;

C.  budući da će se suspenzija autonomnih trgovinskih mjera prekinuti nakon što se protokol o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju potpiše i privremeno primijeni;

D.  budući da su s pomoću programa reformi za Bosnu i Hercegovinu u razdoblju 2013. – 2018. vlasti na svim razinama priznale hitnu potrebu da se pokrene postupak oporavka i osuvremenjivanja gospodarstva u cilju otvaranja novih radnih mjesta i poticanja održivog, učinkovitog, društveno pravednog i stabilnoga gospodarskog rasta; budući da je BiH pokazala predanost i spremnost za daljnje socioekonomske reforme potrebne za smanjenje nezaposlenosti mladih koja je još uvijek previsoka;

E.  budući da je neovisno, funkcionalno i stabilno pravosuđe važno kako bi se ostvarili vladavina prava i napredak na putu prema pristupanju EU-u;

F.  budući da i dalje postoje izazovi u pogledu održivosti procesa pomirenja; budući da će se napretkom u procesu pristupanju EU-u dodatno pospješiti proces pomirenja;

G.  budući da BiH i dalje nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Zornić i Pilav;

H.  budući da je korupcija, uključujući korupciju na najvišoj razini, i dalje raširena;

I.  budući da i dalje postoji 74 000 interno raseljenih osoba i znatan broj izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u susjednim zemljama, cijeloj Europi i diljem svijeta te 6 808 nestalih osoba;

J.  budući da je obrazovanje ključno u stvaranju i promicanju tolerantnog i uključivog društva te poticanju kulturnog, religijskog i etničkog razumijevanja u zemlji;

K.  budući da je BiH također potpisnik Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo, 1991.);

L.  budući da se (potencijalne) zemlje kandidatkinje ocjenjuju na temelju vlastitih zasluga te budući da raspored pristupanja ovisi o brzini i kvaliteti provedbe nužnih reformi;

1.  pozdravlja činjenicu da Vijeće razmatra zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u EU-u kao i podnošenje upitnika i sa zanimanjem iščekuje mišljenje Komisije o utemeljenosti tog zahtjeva; poziva mjerodavne vlasti u BiH na svim razinama da se aktivno uključe u taj postupak te surađuju i međusobno se usklađuju u sudjelovanju u postupku davanja mišljenja Komisije tako što će na upite Komisije pružiti jedinstvene i dosljedne odgovore; ističe da će ta praksa također biti dokaz funkcionalnosti države; ponavlja da je postupak pristupanja EU-u uključiv postupak u kojemu sudjeluju svi javni dionici;

2.  cijeni i pozdravlja ulogu tripartitnog predsjedništva kao važnog čimbenika u pružanju poticaja svim drugim institucijskim akterima na svim razinama da ulože napore u izvršavanje svoje uloge u cjelovitom postupku približavanja zemlje EU-u;

3.  pozdravlja ostvareni napredak u provedbi Programa reformi za razdoblje 2015. – 2018., kao i odlučnost te zemlje da nastavi s institucijskim i socioekonomskim reformama; podsjeća da je obnovljeni pristup EU-a prema BiH potaknut teškim socioekonomskim uvjetima u zemlji te kao odgovor na sve veće nezadovoljstvo građana; primjećuje da je stanje sada donekle bolje, ali ističe da je potrebna koordinirana i uravnotežena provedba programa reformi u skladu s akcijskim planom kako bi se diljem zemlje dogodile stvarne promjene i postiglo konkretno poboljšanje života svih građana BiH;

4.  poziva da se nastavi niz reformi kako bi se BiH preobrazila u potpuno učinkovitu, uključivu i funkcionalnu državu temeljenu na vladavini prava, koja jamči jednakost i demokratsku zastupljenost svih konstitutivnih naroda i građana; izražava žaljenje zbog toga što etničke i političke podjele prouzročene, duboko ukorijenjenim dezintegracijskim tendencijama, zbog koji je nemoguć normalan demokratski razvoj, te daljnja politizacija javne uprave često otežavaju zajedničke napore za ostvarenje reformi; ističe i da BiH neće biti uspješna kandidatkinja za članstvo u EU-u dok se ne uspostave odgovarajući institucijski uvjeti; poziva sve političke vođe da rade na uvođenju nužnih promjena, uključujući reformu izbornog prava, uzimajući pritom u obzir načela iznesena u ranijim rezolucijama, kao što su načela federalizma, decentralizacije i legitimnog zastupanja; smatra da je ključno održati konsenzus o pristupanju EU-u i usklađeno djelovati u pogledu vladavine prava, uključujući borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, reformu pravosuđa i javne uprave; jednako tako ističe potrebu da naglasak i dalje bude na učinkovitim društvenim i gospodarskim reformama koje moraju ostati prioritet;

5.  pozdravlja dogovor o uspostavi mehanizma za koordinaciju o pitanjima vezanim za EU u cilju poboljšanja funkcionalnosti i učinkovitosti u postupku pristupanja, uključujući u pogledu financijske pomoći EU-a, i omogućivanja bolje interakcije s EU-om; poziva na njegovu brzu provedbu; poziva na učinkovitu suradnju i komunikaciju među svim razinama vlasti i s EU-om radi lakšeg usklađivanja i provedbe pravne stečevine te na davanje zadovoljavajućih odgovora na upite Komisije u okviru postupka davanja mišljenja; smatra neprihvatljivim da Vlada Republike Srpske pokušava uspostaviti usporedne komunikacijske kanale usvajanjem odredbi o izravnom izvješćivanju Europske komisije; poziva na daljnje jačanje uloge i kapaciteta Direkcije za europske integracije kako bi u potpunosti preuzela dužnosti koordinacije u okviru provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te općenito u procesu pristupanja;

6.  izražava zadovoljstvo zbog potpisivanja protokola o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji se privremeno primjenjuje od 1. veljače 2017. i kojim se automatski ponovno uvode autonomne trgovinske mjere koje su bile obustavljene od 1. siječnja 2016. raduje se brzoj i neometanoj ratifikaciji Protokola;

7.  izražava žaljenje zato što, zbog pokušaja da se u glasačka pravila Odbora za stabilizaciju i pridruživanje uvede etničko blokiranje, još nije usvojen Poslovnik Odbora za stabilizaciju i pridruživanje koji stoga ne može biti pravilno osnovan pa je BIH ostala jedina država kandidatkinja u kojoj takvo tijelo nije mogla biti u potpunosti uspostavljeno; potiče predsjedavajuća tijela Parlamenta BiH da odmah pronađu rješenje kako bi se ispunili zahtjevi institucijskog i pravnog okvira EU-a te omogući ozbiljan parlamentarni nadzor nad postupkom pristupanja; podsjeća na to da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju zahtijeva donošenje Poslovnika i da njegovo nedonošenje podrazumijeva izravno kršenje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju;

8.  pozdravlja određeno poboljšanje izbornog zakona u skladu s preporukama OESS-a/ODIHR-a; napominje da su se lokalni izbori održani 2. listopada 2016. općenito održali bez većih nepravilnosti; izražava žaljenje što je nakon šest godina zbog stalnih neslaganja između političkih čelnika građanima Mostara ponovno uskraćeno njihovo demokratsko pravo da izaberu svoje lokalne predstavnike; poziva na brzu provedbu presude Ustavnog suda o Mostaru izmjenom izbornog zakonodavstva i gradskog statuta; snažno osuđuje neprihvatljivo nasilje nad službenicima koji rade na izborima u Stolcu i poziva nadležna tijela da riješe situaciju poštujući vladavinu prava, a što uključuje istragu nad svim činovima nasilja i izbornim nepravilnostima, kao i kazneni progon počinitelja; prima na znanje da je središnja izborna komisija BiH poništila izbore u Stolcu i poziva na održavanje ponovljenih izbora prema demokratskim standardima, na miran način i u atmosferi tolerancije;

9.  izražava žaljenje zato što iskazana politička predanost borbi protiv korupcije nije polučila konkretne rezultate; ističe da ne postoji evidencija istaknutih slučajeva te da je pravni i institucijski okvir za suzbijanje sustavne korupcije u područjima kao što su financiranje političkih stranaka, javna nabava, sukob interesa i objava imovinskih kartica slab i neprimjeren; potvrđuje napredak u donošenju akcijskih planova za borbu protiv korupcije i osnivanju tijela za sprječavanje korupcije na raznim razinama vlasti te poziva na dosljednu i brzu provedbu tih odluka; sa zabrinutošću napominje da fragmentiranost i slaba suradnja među agencijama smanjuju učinkovitost mjera za borbu protiv korupcije; poziva na veću profesionalnu specijalizaciju policije i pravosuđa preko odgovarajućih kanala za koordinaciju; ističe da je potrebno uvesti evidenciju učinkovitog nadzora financiranja političkih stranki i izbornih kampanja, razraditi transparentne postupke zapošljavanja u širem javnom sektoru i ukloniti korupciju iz postupka javne nabave;

10.  ističe da su rezultati popisa stanovništva iz 2013. važan temelj za pružanje zadovoljavajućeg odgovora na upitnik Komisije i da su ključni za učinkovito socioekonomsko planiranje; pozdravlja konačnu ocjenu međunarodne promatračke operacije u kojoj je zaključeno da je popis stanovništva u Bosni i Hercegovini bio u cijelosti proveden u skladu s međunarodnim standardima; žali zbog toga što je Republika Srpska odbila priznati da su rezultati popisa stanovništva zakoniti, a vlasti Republike Srpske objavile su svoje rezultate koji se razlikuju od onih koje je potvrdila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine; traži od vlasti Republike Srpske da ponovno razmotre svoj postupak; poziva agencije za statistiku BiH da ostvare znatan napredak u tom ključnom području i da usklade svoje statistike i metodologije sa standardima Eurostata;

11.  podsjeća da je postojanje profesionalne i djelotvorne javne uprave usmjerene k ostvarenju učinka osnova procesa integracije za svaku državu koja nastoji postati članicom EU-a; izražava zabrinutost zbog daljnje fragmentacije i politizacije javne uprave, što otežava institucijske i zakonodavne reforme te pružanje javnih usluga građanima čine kompliciranim i skupim; hitno poziva na usklađeniji pristup razvoju i koordinaciji politika na svim razinama vlasti, depolitizaciju javne uprave i javnog sektora te bolje srednjoročno planiranje, kao i na jasnu strategiju upravljanja javnim financijama;

12.  ponovno izražava svoju zabrinutost zbog stalne fragmentacije u četiri zasebna pravna sustava; ističe da je potrebno hitno riješiti sve postojeće nedostatke u pravosuđu, povećati neovisnost i učinkovitost pravosuđa, uključujući i od političkog pritiska, te se boriti protiv korupcije u pravosuđu i provoditi prikladne postupke za izvršavanje sudskih odluka; apelira na hitno donošenje akcijskog plana za provedbu reforme pravosuđa u razdoblju 2014. – 2018.; poziva na punu provedbu zakona o zaštiti djece i djelotvornu pravnu zaštitu djece; pozdravlja donošenje zakona o besplatnoj pravnoj pomoći na državnoj razini i uvođenje smjernica za sprječavanje sukoba interesa koje je uvelo Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće te sastavljanje planova o utvrđivanju integriteta i disciplinskim mjerama;

13.  poziva na povećanje ukupne učinkovitosti pravosuđa, povećanje transparentnosti i objektivnosti u postupku imenovanja novih sudaca i tužitelja te jačanje mehanizama odgovornosti i integriteta u pravosuđu; ističe potrebu da se osnaže mehanizmi za sprječavanje sukoba interesa i uspostave mehanizmi za transparentnost financijskih izvještaja i imovinskih kartica u pravosuđu; konstatira važnu ulogu Strukturiranog dijaloga o pravosuđu u rješavanju nedostataka u pravosudnom sustavu BiH; poziva na to da se donese zakonodavno rješenje kojim će se pratiti učinkovitost obrade predmeta u čitavoj BiH;

14.  izražava žaljenje što se ne provodi velik broj odluka Ustavnog suda, uključujući odluku o poštovanju osnovnih demokratskih prava građana Mostara kada je riječ o glasanju na lokalnim izborima; poziva na hitnu provedbu svih tih odluka; posebno ističe odluku Ustavnog suda o Danu Republike Srpske koja je odbačena na referendumu održanom 25. rujna 2016.; smatra da je to ozbiljno kršenje Mirovnog sporazuma iz Daytona te napad na pravosuđe i vladavinu prava; ističe potrebu za dijalogom, a ne unilateralnim inicijativama; ističe da su nacionalističke i populističke mjere i retorika glavne prepreke razvoju te da je poštovanje vladavine prava i ustavnog okvira te zemlje od ključne važnosti za napredak na putu prema EU-u i očuvanju mira i stabilnosti u BiH;

15.  snažno osuđuje Zakon o radu u Republici Srpskoj koji je i dalje na snazi, a kojim se potkopavaju temeljna demokratska prava slobode okupljanja, slobode udruživanja i slobode medija, kao i odredbu o smrtnoj kazni u Republici Srpskoj; zahtijeva punu provedbu Zakona o slobodi pristupa informacijama; potiče vlasti da brzo provedu dodatni protokol uz konvenciju Vijeća Europe o kibernetičkom kriminalu u vezi s kriminalizacijom činova rasističke i ksenofobne naravi koji su počinjeni preko računalnih sustava;

16.  poziva vođe svih strana da se suzdrže od nacionalističke i secesionističke retorike koja pogoduje razdoru i polarizira društvo te od radnji kojima se ugrožavaju kohezija, suverenitet i integritet zemlje; umjesto toga poziva da se ozbiljno uključe u reforme kojima će se poboljšati socioekonomsko stanje svih građana BiH, stvoriti demokratska, uključiva i funkcionalna država te kojima će se zemlja približiti EU-u;

17.  naglašava važnost nedavne odluke Ustavnog suda o načelu konstitutivnosti i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda da izaberu svoje zakonite političke predstavnike na temelju opravdane i razmjerne zastupljenosti u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine;

18.  konstatira zadovoljavajuću suradnju na slučajevima ratnih zločina s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i potiče na veću regionalnu suradnju u pogledu procesuiranja slučajeva ratnih zločina; izražava zabrinutost da se u procesuiranju slučajeva ratnih zločina primjenjuju različiti zakonski standardi; pozdravlja činjenicu da se uhvatilo u koštac s neriješenim slučajevima ratnih zločina te da je ostvaren daljnji napredak u uspješnom procesuiranju slučajeva ratnih zločina koji uključuju seksualno nasilje; pozdravlja sporazum koji su potpisali Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini i Ministarstvo financija i trezora BiH za financiranje aktivnosti tužiteljstava i sudova u BiH za procesuiranje ratnih zločina;

19.  oštro osuđuje odluku Narodne skupštine Republike Srpske iz listopada 2016. da oda priznanje bivšim čelnicima Republike Srpske osuđenima za ratne zločine; hitno poziva na to da se iskaže poštovanje žrtvama ratnih zločina i da se promiče pomirba; podsjeća sve političke vođe i institucije u BiH da su odgovorni za objektivnu procjenu događaja iz ratnih vremena u interesu istine, pomirenja i mirne budućnosti te za izbjegavanje zlouporabe pravosuđa u političke svrhe;

20. pozdravlja napredak ostvaren u pogledu procesuiranja ratnih zločina koji uključuju seksualno nasilje i potiče vlasti BiH da žrtvama seksualnog nasilja dodatno pojednostave pristup pravosuđu, među ostalim tako što će im omogućiti besplatnu pravnu pomoć, psihosocijalne usluge i usluge zdravstvene skrbi; traži da prava na odštetu žrtvama seksualnog nasilja budu dosljedno priznata;

21.  napominje da je ostvaren napredak kada je riječ o obnovi domova te povratu prava vlasništva i posjeda izbjeglicama i interno raseljenim osobama koje su raseljene tijekom rata u Bosni; poziva mjerodavne vlasti da pojednostave njihov pristup zdravstvenoj skrbi, zapošljavanju, socijalnoj zaštiti i obrazovanju te da posvete dodatnu pažnju naknadi štete za imovinu koja se ne može vratiti;

22.  zabrinut je zbog trajno velikog broja osoba nestalih u ratu; poziva nadležna tijela da se više posvete rješavanju pitanja njihove nerazjašnjene sudbine, uključujući i boljom suradnjom između dva entiteta; ističe da je rješavanje ovog pitanja od ključne važnosti za pomirenje i stabilnost u regiji;

23.  izražava zabrinutost zbog situacije u zdravstvenom sustavu u Bosni i Hercegovini kod kojega je korupcija u zemlji najizraženija; poziva nadležna tijela da provode nadzor kako ne bi bilo diskriminacije u pristupu zdravstvenoj skrbi;

24.  napominje da je ostvaren izvjestan napredak u borbi protiv organiziranog kriminala; izražava međutim zabrinutost zbog nedostatka dosljednog pristupa u borbi protiv organiziranog kriminala zbog brojnih akcijskih planova raznih tijela kaznenog progona na različitim razinama; ističe da je potrebno još više ojačati međuagencijski okvir za suradnju; pozdravlja zajedničke istrage, no poziva na više koordiniranih operacija i bolju razmjenu informacija; poziva na poboljšanje kapaciteta tijela kaznenog progona, pa i onih za borbu protiv terorizma; poziva nadležna tijela da u tu svrhu poduzmu mjere u pogledu borbe protiv financiranja terorizma i pranja novca i na povećanje kapaciteta za provedbu financijskih istraga; pozdravlja potpisivanje Sporazuma o strateškoj i operativnoj suradnji s Europolom u cilju borbe protiv prekograničnog kriminala, među ostalim i razmjenom informacija i zajedničkim planiranjem operativnih aktivnosti; potiče i na sklapanje sporazuma o suradnji s Eurojustom;

25.  naglašava potrebu za većim suprotstavljanjem trgovini ljudima; poziva Federaciju da što prije promijeni kazneni zakon kako bi se zabranili svi oblici trgovine ljudima čije su žrtve u 80 % slučajeva žene i djevojčice;

26.  poziva na jačanje mehanizama za prikupljanje, razmjenu i analizu podataka o migracijama s obzirom na to da statistike pokazuju porast broja osoba koje dolaze u BiH iz država visokog migracijskog rizika; poziva nadležne vlasti da sa svim izbjeglicama i migrantima koji traže azil ili prelaze preko njenog teritorija postupaju u skladu s međunarodnim pravom i pravom EU-a te da prošire regulatorni okvir o migracijama i azilu, da poboljšaju međuinstitucijsku koordinaciju i da stvore potrebne kapacitete; poziva Europsku komisiju da nastavi svoj rad na pitanjima povezanima s migracijama sa svim zemljama zapadnog Balkana kako bi se zajamčilo da se slijede europske i međunarodne norme i standardi;

27.  ističe da polarizacija u zemlji, uz pogoršanje socioekonomske situacije, posebice u pogledu mladih, dovodi do neposredne opasnosti od širenja radikalizma; poziva na hitno povećanje napora u borbi protiv radikalizacije te daljnjih mjera za identifikaciju, prevenciju i zaustavljanje kretanja stranih boraca i kanala novca koji se ne može pratiti, a koji je namijenjen daljnjoj radikalizaciji, uključujući preko bliske suradnje s relevantnim službama država članica i zemalja u regiji i provedbom relevantnih zakona; poziva na bolju suradnju između obavještajno-sigurnosnih službi i policije; potiče na odlučno zaključenje i sankcioniranje slučajeva govora mržnje i širenja ekstremističkih ideologija putem društvenih medija; poziva na brzo uvođenje programa za deradikalizaciju i sprječavanje radikalizacije mladih u suradnji s civilnim društvom putem sveobuhvatnog obrazovanja o ljudskim pravima kako bi se pridonijelo zaustavljanju propagande o radikalizaciji i stvorila socijalna kohezija među djecom i mladima; potiče u tom smislu veće sudjelovanje mladih u demokratskom političkom procesu; poziva nadležne vlasti da se bore protiv vjerskog ekstremizma; sa zabrinutošću napominje da diljem zemlje postoje zajednice koje su se radikalizirale i ističe važnu ulogu vjerskih vođa, nastavnika i ukupnog obrazovnog sustava u ovom pogledu; nadalje ističe potrebu za pružanje instrumenata za reintegraciju i društvenu rehabilitaciju te poboljšanje i unaprijeđenije sredstava za deradikalizaciju;

28.  prima na aktivan angažman Zajedničkog parlamentarnog povjerenstva za sigurnost i obranu u jamčenju demokratske kontrole nad oružanim snagama BiH; sa zabrinutošću napominje da postoje velike zalihe oružja i municije i apelira na potpuno iskorjenjivanje oružja koje građani nezakonito posjeduju; jednako je zabrinut zbog neprimjereno skladištenih velikih zaliha streljiva i oružja pod nadležnošću oružanih snaga; ističe važnost rješavanja pitanja trgovine oružjem i poziva na jačanje suradnje BiH i EU-a u vezi s tim pitanjem; poziva na sveobuhvatan pristup rješavanju preostalih izazova čišćenja zemlje od mina do 2019.;

29.  smatra da je ključno povećati ulogu javnosti u donošenju odluka te da se građani, posebice mladi, više uključe u proces pristupanja EU-u; ponavlja svoje zahtjeve za uspostavom transparentnih i uključivih javnih mehanizama za savjetovanje s organizacijama civilnog društva na svim razinama vlade kao i za uvođenjem transparentnih i nediskriminatornih procedura za dodjelu javnih sredstava organizacijama civilnog društva; ističe da je civilno društvo fragmentirano te institucijski i financijski slabo, što utječe na njegovu održivost i neovisnost; poziva na daljnju potporu EU-a, stvaranje boljih mehanizama suradnje između vlade i organizacija civilnog društva, uključujući razvoj strateškog okvira za suradnju i konkretnije uključivanje organizacija civilnog društva u proces pristupanja EU-u; osuđuje opetovane kampanje klevetanja i nasilne napade na predstavnike organizacija civilnog društva i branitelje ljudskih prava;

30.  ističe da je potrebno znatno poboljšanje u strateškom, pravnom, institucijskom i političkom okviru poštovanja ljudskih prava; poziva na donošenje državne strategije za ljudska prava i nediskriminaciju te daljnje mjere kojima će se osigurati učinkovita provedba međunarodnih instrumenata za ljudska prava koje je BiH potpisala i ratificirala; poziva na brzo donošenje zakona o reformi institucije ombudsmana BiH; poziva na pridržavanje preporuka Međunarodnog koordinacijskog odbora i Venecijanske komisije prilikom njegovog donošenja; zabrinut je zbog toga što Ured ombudsmana ne funkcionira pravilno zbog nedostatka odgovarajućih ljudskih resursa i ozbiljnih financijskih ograničenja; poziva nadležna tijela Bosne i Hercegovine na federalnoj razini, kao i nadležna tijela Republike Srpske da omoguće djelovanje ombudsmana za ljudska prava;

31.  zabrinut je zbog stalne diskriminacije osoba s invaliditetom u pogledu zapošljavanja, obrazovanja i pristupa zdravstvenoj skrbi; poziva na donošenje jedinstvenog nacionalnog akcijskog plana o pravima osoba s invaliditetom; poziva na usvajanje sveobuhvatne i integrirane strategije za socijalno uključivanje i zastupanje romske zajednice; poziva na bolje usmjeravanje socijalne pomoći kako bi se obuhvatile najranjivije skupine građana; pozdravlja činjenicu da su neke vlade i parlamenti počeli raspravljati o pravima pripadnika LGBTI zajednice i donositi konkretne mjere za njihovu zaštitu; poziva na jamčenje sigurnosti i prava na okupljanje pripadnika LGBTI zajednice; pozdravlja izmjene Zakona BIH protiv diskriminacije na temelju kojih su dob, invaliditet, spolna orijentacija i rodni identitet postaju razlozi za moguću diskriminaciju; poziva na njegovu brzu provedbu; pozdravlja uvođenje zabrane zločina iz mržnje u amandmanima Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine; potiče na uključivanje obrazovanja o zločinima iz mržnje u kurikule i programe osposobljavanja policijskih službenika, tužitelja i sudaca te na poboljšanje suradnje između policije i pravosudnih tijela u progonu slučajeva zločina iz mržnje; potiče na stavljanje izvan snage odredbe o smrtnoj kazni u Ustavu entiteta Republike Srpske;

32. poziva da se nastave napori za daljnje jačanje sustava zaštite djece kako bi se spriječilo i riješilo pitanje nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i iskorištavanja djece; preporučuje da se više sredstava izdvoji za prevenciju i daljnja poboljšanja koordinacije između zajednice i vlade u pogledu zaštite djece; poziva na provedbu Akcijskog plana za djecu BiH 2015. - 2018.;

33.  napominje da je u širokoj mjeri usvojen pravni okvir za zaštitu manjina te da je usklađen s Okvirnom konvencijom Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina; pozdravlja ponovno pokretanje Vijeća nacionalnih manjina Federacije Bosne i Hercegovine; zabrinut je da se postojeći zakoni ne provode zbog stalnog manjka koordinacije između države i entiteta, a državna strateška platforma za nacionalne manjine još uvijek nije donesena; izražava žaljenje što su nacionalne manjine i dalje slabo prisutne i nedovoljno sudjeluju u političkim i javnim raspravama i u medijima;

34.  poziva da se i dalje nastave napori za promicanje rodne ravnopravnosti i povećanje sudjelovanja žena u političkom i javnom životu i zapošljavanju kako bi se poboljšala njihova socioekonomska situacija i općenito jačala prava žena; napominje da su pravne odredbe kojima se propisuje ravnopravnost žena i muškaraca u širokoj mjeri usvojene, ali je njihova provedba i dalje neučinkovita; sa zabrinutošću napominje da još uvijek postoji diskriminacija u pogledu majčinstva prilikom zapošljavanja te da entiteti i kantoni nemaju usklađeno zakonodavstvo u pogledu rodiljnog i roditeljskog dopusta; nadalje ističe da se neučinkovito provode postojeće aktivne mjere tržišta rada čiji je cilj potpora u zapošljavanju dugotrajno nezaposlenih osoba i ranjivih skupina, kao što su osobe s invaliditetom; ističe važnost povećanja stope djevojaka koje završavaju osnovnu i srednju školu, posebice pripadnica romske zajednice;

35.  ističe važnost učinkovite provedbe zakonodavstva o prevenciji i zaštiti od rodno uvjetovanog nasilja u skladu s međunarodnim konvencijama koje se bave prevencijom i zaštitom od nasilja u obitelji koje je BiH potpisala i ratificirala; pozdravlja obvezu nadležnih tijela o provedbi Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji; poziva na usklađivanje zakonodavstva i javnih politika s Istanbulskom konvencijom: traži da žene koje su preživjele nasilje budu obaviještene o dostupnim oblicima potpore i pomoći, da se osnuju krizni centri za žrtve silovanja i drugih oblika spolnog nasilja, da se kriminaliziraju kazneno djelo praćenja, prisilni brak i genitalno sakaćenje; zabrinut je zbog nedostatka sustavnog vođenja evidencije o rodno uvjetovanom nasilju;

36.  duboko žali zbog činjenice da BiH i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima jer nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić-Finci, Zornić i Pilav; odlučno zahtijeva da se hitno ostvari napredak u tom pogledu kako bi se poboljšala europska perspektiva te zemlje; ističe da bi provedba tih presuda doprinijela uspostavi demokratskog i potpuno funkcionalnog društva u kojem su svima zajamčena jednaka prava; ponavlja da nedostatak provedbe ovih presuda omogućuje očitu diskriminaciju građana BiH što se suprotstavlja vrijednostima EU-a;

37.  izražava zabrinutost zbog slučajeva političkog pritiska na novinare i njihova zastrašivanja, što uključuje fizičke i verbalne napade koje su počinili visoki dužnosnici i bivši dužnosnici kao i zbog nedovoljne transparentnosti vlasništva medija; također izražava zabrinutost zbog građanskih parnica za klevetu protiv ključnih medijskih kuća i novinara; ističe potrebu za istragom napada na novinare i jamstvo odgovarajućeg pravnog postupka; poziva vlasti da nedvosmisleno osude sve napade na novinare i medije te da se pobrinu da se ti slučajevi dubinski istraže, a odgovorni privedu pravdi; poziva na donošenje daljnjih potrebnih mjera kojima se jamči potpuno poštovanje slobode izražavanja, tiska i pristupa informacijama na internetu i izvan njega; poziva nadležna tijela BiH da poduzmu hitne mjere za spas javnih medija od propasti; poziva mjerodavne vlasti da osiguraju neovisnost i financijsku stabilnost triju javnih medija kao i političku, institucijsku i financijsku neovisnost te transparentnost Regulatorne agencije za komunikacije; poziva nadležna tijela da zajamče medijski pluralizam i osiguraju emitiranje programa na svim službenim jezicima BiH; apelira da se dovrši prelazak na digitalnu tehnologiju i da se izradi strategija širokopojasnog pristupa internetu;

38.  i dalje je zabrinut zbog fragmentacije, segregacije, nedjelotvornosti i složenosti obrazovnog sustava; poziva da se u čitavoj zemlji donesu zajednički temeljni kurikuli kojima će se pridonijeti koheziji u zemlji; poziva da se ostvari bolja koordinacija između različitih razina upravljanja obrazovanjem u cilju promicanja uključivog i nediskriminacijskog obrazovnog sustava te poticanja suradnje u pogledu kulture, religija i etničke pripadnosti; poziva vlasti da promiču načela tolerancije, dijaloga i međukulturnog razumijevanja među različitim etničkim skupinama; potiče na donošenje konkretnih mjera za poboljšanje učinkovitosti obrazovnog sustava i ukidanja segregacije u praksi, pri čemu će se jamčiti pravo na jednako obrazovanje na svim službenim jezicima BiH; i dalje je zabrinut zbog visokog udjela osoba koje rano odustaju od obrazovanja i osposobljavanja te zbog kontinuirano visoke stope napuštanja školovanja romskih učenika; izražava žaljenje zbog sporog napretka u tematiziranju i rješavanju problema „dviju škola pod jednim krovom”, jednoetničkih škola i drugih oblika segregacije i diskriminacije u školama;

39.  pozdravlja mjere za modernizaciju radnog zakonodavstva, poboljšanje poslovnog okruženja i rješavanja slabosti u financijskom sektoru u okviru Programa reformi; zadovoljan je porastom registriranog zapošljavanja i koracima koji su poduzeti u cilju jačanja usklađenosti gospodarskih politika; pozdravlja trogodišnji program proširenog fonda dogovoren s MMF-om za koji se očekuje da će dodatno poboljšati poslovnu klimu, smanjiti veličinu vlade i zaštititi financijski sektor; i dalje žali zbog nepostojanja objedinjenog jedinstvenog gospodarskog područja, što narušava poslovno okružje, odvraća izravna strana ulaganja i koči mala i srednja poduzeća; poziva na rješavanje ovih problema putem usklađene i koordinirane državne industrijske politike i politike malih i srednjih poduzeća; hitno poziva mjerodavne vlasti da utvrde koordinirane mjere u cilju jačanja vladavine prava, pojednostavljenja postupaka za izvršenje ugovora i borbe protiv korupcije u gospodarstvu;

40.  pozdravlja blago smanjenje nezaposlenosti; i dalje je međutim zabrinut zbog toga što je nezaposlenost strukturna, a nezaposlenost mladih visoka, što uzrokuje velik odljev mozgova; potiče BiH da aktivno sudjeluje u različitim programima za mlade u regiji, kao što su oni u okviru pozitivnog programa za mlade na zapadnom Balkanu ili Regionalnog ureda za suradnju mladih (RYCO); poziva mjerodavne vlasti da ojačaju postojeće zakone i donesu politike aktivnog zapošljavanja koje bi bile posebno usmjerene na mlade, žene, osjetljive skupine, uključujući Rome, i dugotrajno nezaposlene te kojima bi se ojačali kapaciteti službi za zapošljavanje;

41.  izražava žaljenje jer su zakoni o radu u oba entiteta doneseni hitnim postupkom i bez pravilnog dijaloga sa socijalnim partnerima; napominje da su prava radnika i sindikata i dalje ograničena te ističe važnost dodatnog poboljšanja i usklađivanja tih zakona diljem zemlje; podsjeća da je BiH potpisala razne konvencije Međunarodne organizacije rada koje, među ostalim, priznaju načela socijalnog dijaloga i važnost suradnje sa socijalnim partnerima; ističe važnost daljnjeg jačanja i usklađivanja tih zakona u zemlji; ističe također potrebu da se reformiraju i usklade fragmentirani sustavi socijalne zaštite, promiče socijalna kohezija i najugroženijim skupinama pruži socijalna zaštita;

42. napominje da je ostvaren određen napredak u daljnjem usklađivanju politika i zakonodavstva u području zaštite okoliša; poziva na znatan napredak u pogledu pravilne i sustavne primjene i provedbe postojećeg zakonodavstva; ističe potrebu za donošenjem državne strategije za usklađivanje pravne stečevine u pogledu okoliša, poboljšanjem pravnog okvira i jačanjem administrativnih kapaciteta i kapaciteta nadzora; ističe da se zakonodavstvo kojim se regulira pristup informacijama o okolišu i uloga javnosti u postupcima donošenja odluka mora uskladiti s pravnom stečevinom; apelira na hitno usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a u području očuvanja prirode; ističe da projekti planiranja i izgradnje hidroelektrana trebaju biti usklađeni s međunarodnim zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a o zaštiti okoliša; apelira da se projekti izgradnje hidroelektrana ne provode u zaštićenim dijelovima prirode i da se njima ne ugrožava priroda; ističe potrebu uključivanja javnosti u takve projekte kao i savjetovanja s civilnim društvom o relevantnim projektima; izražava zabrinutost zbog nedostatka napretka u rješavanju problema prekomjernog i prekograničnog onečišćenja okoliša uzrokovanog poslovanjem rafinerije u Bosanskom Brodu;

43.  ističe da dogovoreni prioritetni projekti EU-a za povezivanje strujnih i plinskih mreža sa susjednim zemljama kasne zbog manjka političkog angažmana oko državne strategije za energiju; apelira u vezi s time na donošenje državne strategije za energiju i pravnog okvira za plin u skladu s trećim energetskim paketom kako bi se sankcije Europske energetske zajednice mogle ukloniti; apelira na to da se donese zakon o zemnom plinu kako bi se time povećala sigurnost opskrbe; poziva nadležna tijela da zajamče sukladnost s međunarodnim standardima, standardima EU-a i ciljevima politika u području energije i klimatskih promjena;

44. prima na znanje infrastrukturne nedostatke u zemlji i podržava nastavak ulaganja u infrastrukturne projekte kojima će se poboljšati prometna povezanost unutar BiH i sa susjednim zemljama; Pozdravlja potpunu uključenost BiH u provedbu programa povezanosti EU-a; pohvaljuje donošenje Okvirne strategije za promet BiH za razdoblje od 2016. do 2030. iz srpnja 2016.; ističe da će time BiH steći pristup sredstvima iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II); poziva vlasti da pravni okvir o prometu usklade s relevantnim zakonodavstvom EU-a, da stvore funkcionalne prometne lance, uklone uska grla na koridoru Vc i poštuju pravila javnih natječaja i načelo transparentnosti pri odabiru ugovornih suradnika kako bi se spriječile zlouporaba i korupcija;

45.  pozdravlja nastavak konstruktivne i proaktivne uloge BiH u promicanju bilateralne i regionalne suradnje; poziva na dodatne napore u vezi s rješavanjem otvorenih bilateralnih pitanja, među ostalim onih u vezi s graničnim sporovima sa Srbijom i Hrvatskom i slučajevima prekograničnog onečišćenja okoliša; pohvaljuje BiH što je povećala stopu ravnanja prema relevantnim europskim izjavama i odlukama donesenim u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike sa 62 % na 77 %; žali zbog odluke nadležnih tijela BiH da ne podupru restriktivne mjere EU-a protiv Rusije nakon njezina nezakonitog pripajanja Krima; podsjeća BiH da su jedinstvena vanjska politika i njezino usklađivanje ključni dio članstva u EU-u; smatra da je važno da se vanjska politika BiH uskladi s vanjskom politikom EU-a te da EU nastavi aktivno sudjelovati u očuvanju sigurnosti u BiH; pozdravlja nastavak operacije Althea koja i dalje može pridonijeti sposobnosti nadležnih tijela Bosne i Hercegovine za odvraćanje ako situacija to zahtijeva, pri čemu se usredotočuje na izgradnju kapaciteta i osposobljavanje; pozdravlja to što je Vijeće sigurnosti UN-a u studenome 2016. produljilo mandat EUFOR-a za još jednu godinu;

46.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici, Vijeću, Komisiji, Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH, Parlamentarnoj skupštini BiH te vladama i parlamentima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, kao i vladama deset kantona.

(1)

Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 21/2016

(2)

S/2016/911.


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

31.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

45

11

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Amjad Bashir, Bas Belder, Goffredo Maria Bettini, Mario Borghezio, Victor Boştinaru, Elmar Brok, Klaus Buchner, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Arnaud Danjean, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Michael Gahler, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Afzal Khan, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, Alex Mayer, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Jacek Saryusz-Wolski, Alyn Smith, Jordi Solé, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica, László Tőkés, Ivo Vajgl, Elena Valenciano, Hilde Vautmans

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Angel Dzhambazki, Mike Hookem, Othmar Karas, Antonio López-Istúriz White, Norica Nicolai, Urmas Paet, Soraya Post, György Schöpflin, Igor Šoltes, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Raymond Finch, Jasenko Selimovic

Pravna napomena