Postupak : 2015/2328(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0030/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0030/2017

Rasprave :

PV 02/03/2017 - 2
CRE 02/03/2017 - 2

Glasovanja :

PV 02/03/2017 - 6.7
CRE 02/03/2017 - 6.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0062

IZVJEŠĆE     
PDF 665kWORD 72k
7.2.2017
PE 589.315v02-00 A8-0030/2017

o provedbi Uredbe (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ

(2015/2328(INI))

Odbor za kulturu i obrazovanje

Izvjestiteljica: Silvia Costa

AMANDMANI
OBRAZLOŽENJE – SAŽETAK ČINJENICA I NALAZA
 PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJEODBORA ZA PRORAČUNE
 REZULTAT. KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

OBRAZLOŽENJE – SAŽETAK ČINJENICA I NALAZA

Uredba o uspostavi programa Kreativna Europa(1) stupila je na snagu 1. siječnja 2014., a program će se provoditi od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

Program Kreativna Europa objedinjuje prethodno odvojene programe MEDIA i Kultura iz razdoblja 2007. – 2013. i MEDIA MUNDUS te obuhvaća kulturni, kreativni i audiovizualni sektor(2).

Cilj izvješća o provedbi jest procjena toga kako se programom ostvaruju njegovi opći i posebni ciljevi(3) utvrđeni u Uredbi te kako se program provodi. Ovo izvješće prethodi izvješću o reviziji sredinom razdoblja koje bi Komisija trebala podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2017.

Program se sastoji od dva odvojena potprograma Kultura i MEDIA te Međusektorskog potprograma koji uključuje novi financijski instrument, Instrument jamstva. Potprogram MEDIA obuhvaća niz mjera potpore(4), a potprogram Kultura obuhvaća četiri djelovanja(5). Potprogram Kultura upotpunjuje se nizom posebnih djelovanja, kao što su europske kulturne nagrade (za književnost, suvremenu arhitekturu, nagrade za pomicanje granica za glazbu i kulturnu baštinu) i inicijative: Europske prijestolnice kulture i Oznaka europske baštine.

Međusektorski potprogram podupire uspostavu Instrumenta jamstva usmjerenog na kulturni i kreativni sektor, promicanje suradnje transnacionalnih politika i mrežu deskova Kreativne Europe.

Države koje sudjeluju u potprogramima Kultura i MEDIA te Međusektorskom potprogramu, ne obuhvaćajući Instrument jamstva, jesu: Albanija, Bosna i Hercegovina, bivša jugoslavenska Republika Makedonija, Crna Gora i Srbija. Gruzija, Moldova, Turska(6) i Ukrajina u potpunosti sudjeluju u potprogramu Kultura i Međusektorskom potprogramu, ne obuhvaćajući Instrument jamstva, te djelomično sudjeluju u potprogramu MEDIA. To djelomično sudjelovanje znači da im se mogu odobriti samo programi osposobljavanja, pristupa tržištu, festivala i razvoja publike. U tijeku su pregovori s Izraelom.

Od 1. siječnja 2015. programom upravljaju dvije Glavne uprave (Glavna uprava za obrazovanje i kulturu i Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije) i Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA). Glavna uprava za obrazovanje i kulturu odgovorna je za program Kultura, a Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije odgovorna je za program MEDIA, ali ima vodeću ulogu i u pogledu Instrumenta jamstva. U Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu dva su odvojena tijela odgovorna za ta dva potprograma. Osnovana je posebna radna skupina kako bi se olakšala suradnja između tih dviju Glavnih uprava.

Ukupni proračun Kreativne Europe za razdoblje 2014. – 2020., koji pripada naslovu 3. VFO-a utvrđen je na 1,46 milijardi EUR. Taj iznos predstavlja 0, 14 % ukupnog proračuna financijske omotnice VFO-a. Od ukupno dodijeljenih sredstava, najmanje 31 % namijenjeno je za potprogram Kultura, najmanje 56 % za potprogram MEDIA i najviše 13 % za Međusektorski potprogram.

Proračunom programa Kreativna Europa upravljaju Glavna uprava za obrazovanje i kulturu i Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu. Financijska se podrška većinom dijeli u obliku bespovratnih sredstava i dodjeljuje sustavom poziva na dostavu prijedloga kojim upravlja Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu. Sredstva za neke mjere (kao što su studije, organiziranje dodjela nagrada itd.) dodjeljuju se preko javne nabave.

Sporazum o delegiranju instrumenta financijskog jamstva potpisan je s Europskim investicijskim fondom (EIF) 30. lipnja 2016. Tim će se instrumentom pružati jamstva institucijama koje daju zajmove i jamstvenim institucijama kako bi ih se potaklo da ponude zajmove malim i srednjim poduzećima, kulturnim institucijama i udrugama u tom sektoru. Poziv za odabir financijskih institucija EIF je objavio 18. srpnja 2016. te će biti otvoren do rujna 2020. Financijski posrednici podnose prijave koje trenutačno prolaze kroz postupak detaljne analize.  Za razdoblje 2014. – 2020. instrument ima proračun od 121 milijun EUR.

Deskovi Kreativne Europe prisutni su u svim državama koje su dio programa Kreativna Europa, uz sufinanciranje iz država članica. U 38 država uspostavljeno je 39 Deskova – 29 u 28 država članica, jer u Belgiji postoje dva odvojena, dva u zemljama Europskog gospodarskog prostora/Europskog udruženja slobodne trgovine (EGP/EFTA) i osam u trećim zemljama. Njihov je cilj pružanje besplatnih informacija, smjernica za pristup mogućnostima financiranja u okviru programa Kreativna Europa te organiziranje aktivnosti umrežavanja radi olakšavanja kontakata između kulturnih subjekata.

U pripremi ovog izvještaja, izvjestiteljica je svoje zaključke temeljila na studijama(7) koje je naručio Resorni odjel B i na unutarnjoj procjeni provedbe koju je izvršio EPRS(8). Izvjestiteljica se sastala s dionicima, kulturnim subjektima, korisnicima i mogućim korisnicima programa. Nadalje, izvjestiteljica je sudjelovala na Kulturnom forumu u Bruxellesu i većini europskih filmskih foruma u sklopu filmskih festivala u Berlinu, Cannesu, Veneciji, Karlovim Varima, kao i mrežama i sastancima korisnika u Krakovu, San Sebastianu i Rimu. Nacionalni sastanci s korisnicima i podnositeljima neuspješnih prijava održani su također u Italiji i u Francuskoj. Izvjestiteljica je zaprimila nekoliko dokumenata o stajalištu od glavnih mreža i europskih stručnih udruga koje obuhvaćaju sve sektore. Također su održani redoviti sastanci sa svakom glavnom upravom i s Izvršnom agencijom za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu.

Obrazloženje

Kreativna Europa jedini je izravni program EU-a za kreativni, kulturni i audiovizualni sektor i u tom je smislu učvrstila svoju ulogu, nadovezujući se na prethodne programe te posebno na tradiciju razmjena i dijaloga u zajednici umjetnika i kulturnih institucija država članica.

Kreativna Europa pokazala se uspješnom u predviđanju novih trendova u relevantnim sektorima povezivanjem kulture i kreativnosti te poticanjem kretanja mladih talentiranih umjetnika i razvoja publike u ekosustavu jedinstvenog digitalnog tržišta. Njezinom su uspjehu pridonijeli deskovi Kreativne Europe; vrlo opsežna mreža, koja je sve više integrirana s obzirom na ograničenu veličinu programa. Kreativna Europa relativno je mali program sa širokim opsegom i velikom razinom ambicija.

Dionici tvrde da je Kreativna Europa oblikovala njihov način rada u europskoj dimenziji, i u smislu suradnje i u međusektorskom smislu te da više nema povratka na staro: program se treba nastaviti nakon 2020. godine. Izvjestiteljica će predložiti neke promjene koje se mogu uvesti već prilikom preispitivanja sredinom razdoblja.

Kreativna Europa pomaže u razvoju kritične mase konsolidiranjem kulturnog, kreativnog i audiovizualnog sektora. Iako postoje znatne razlike između audiovizualnih sektora s jedne strane i udruga, kulturnih institucija te kulturnih i kreativnih industrija s druge strane, uspostavljen je interdisciplinarni dijalog, ojačan zajedničkim izazovima digitalnog okruženja, potrebom za boljim vještinama upravljanja i osposobljavanja, odnosima sa širom, raznolikom i participativnom publikom, pristupom kreditu i potragom za rješenjima na probleme nastale globalizacijom. Iz tih razloga, i unatoč nekim poteškoćama, izvjestiteljica je i dalje uvjerena da je pravi izbor jedan program koji je podijeljen na potprograme.

Ekonomskim pristupom programa Kreativna Europa, koji opravdava njegovo uključivanje u Strategiju Europa 2020., postavljeni su ciljevi te je usvojen niz kriterija ocjenjivanja, kojim se poboljšava kvaliteta poslovnih planova, vjerodostojnost mreže, inovacije i utjecaj na novu i proširenu publiku, ali su zanemareni umjetnička kvaliteta te kreativni i kulturni prijedlozi, bez kojih postoji opasnost da umjetnost postane čisti marketing. Program se izlaže riziku da nagradi one koji slijede propisani oblik, umjesto da nastoji pronaći istinsku kvalitetu.

Iako je u početku zamišljen kao veoma integriran, program je zapravo, nakon razdvajanja dviju glavnih uprava, prikazao razlike između dvaju sektora, audiovizualnog kao više poduzetničkog i kulturnog kao više hibridnog. Do toga je došlo i jer se Međusektorski potprogram, koji je zamišljen kao područje dijaloga među disciplinama, umjesto toga koristio kao sredstvo financiranja, osobito za komunikaciju i promidžbu. Oba potprograma dijele potrebu za pristupom novim tržištima, razvojem novih publika te pružanjem osposobljavanja u pogledu digitalnih i upravljačkih vještina te bi se tim aspektima trebalo baviti u sklopu Međusektorskog potprograma.

Prve financijske institucije sudionice Instrumenta jamstva za kulturni i kreativni sektor, kojim će se staviti na raspolaganje 120 milijuna EUR s procijenjenim multiplikacijskim faktorom od 5,7, objavit će se krajem 2016. Iako žali zbog kašnjenja s kojim je predstavljen instrument, izvjestiteljica pozitivno pozdravlja odluku da se osigura otvorena lista.

Program je s pravom zadobio novu zadaću, odobravanjem u 2015. 1,6 milijuna EUR za socijalno uključivanje izbjeglica, kao izraz međukulturnog dijaloga koji je veoma potreban u našem društvu. Šteta je što u tu svrhu nisu dodijeljena dodatna sredstva.

Neke odluke o prekidanju prethodnih programa, kao što su ukidanje ambasadora, posebnosti programa Media Mundus i bespovratnih sredstava za mreže zapravo su ograničile sposobnost programa da reagira na nove međunarodne društveno-gospodarske scenarije i da osnaži transnacionalna partnerstva. Stoga je potrebno ponovno razmotriti situaciju.

Kreativna Europa trpi zbog vlastitog uspjeha: omjer podnesenih i podržanih prijava izuzetno je nizak sa samo 15,83 % stope uspješnosti za potprogram Kultura i 32 % za potprogram MEDIA(9), isključujući automatske programe potpore distribuciji.

U prvim godinama programa (2014., 2015. i prva polovica 2016.), potprogram Kultura zaprimio je 13,67 % prijava za pozive na suradnju, 39,66 % za mreže, 11,27 % za platforme, 24,03 % za književno prevođenje. U pozivu za projekte za integraciju izbjeglica zaprimljene su 274 prijave, a samo ih je 12 odabrano, te je stopa uspješnosti samo 4, 38 %(10).

Prag za financiranje vrlo je visok te su mnogi prijedlozi isključeni za manje od jednog boda zbog nedostatka sredstava. Zbog toga je potrebno znatno povećanje proračuna programa. To objašnjava široko rasprostranjeno nezadovoljstvo dionika i nedostatak motivacije za ponovno podnošenje prijave.

Dionici izražavaju žaljenje naročito zbog neprimjerenosti poziva na suradnju (Kultura), tvrdeći da je previše obuhvatan, preopćenit i nedovoljno financiran. Stoga se predlaže podjela tog poziva na odvojena djelovanja sa specifičnim karakteristikama.

Većina dionika kritizira upravljanje programom. Najviše su razočarani nedostatkom jednostavnosti, transparentnosti, komunikacije, predvidljivosti i, osobito, kriterijima za ocjenjivanje, bodovanjem i upućenošću ocjenjivača u konkretnu temu, kao i njihovim metodama rada, posebno ocjenjivanjem na daljinu.

U potprogramu MEDIA automatski je sustav bodovanja kontroverzan i čini se da negativno utječe na jednake uvjete za sve te da vodi do narušavanja tržišta.

Novi prioritet socijalnog uključivanja trebao bi biti uključen na stalnoj osnovi, s posebnim naglaskom na ugrožene pojedince i skupine izložene riziku od marginalizacije i radikalizacije.

Drugo područje koje je potrebno poboljšati odnosi se na ograničeno sudjelovanje trećih zemalja, posebno onih iz sredozemnog područja. Izvjestiteljica ističe potrebu za hitnim uključivanjem država južnog europskog susjedstva, u kojima je potreban znatan napor za promicanje bilateralnih sporazuma. Izvjestiteljica potiče hitno otvaranje pregovora s Tunisom.

Programom bi se trebala poticati kulturna raznolikost na međunarodnoj razini u skladu s Konvencijom UNESCO-a iz 2005. godine. Trebao bi se razmotriti zasebni poziv za kulturni i kreativni sektor te za audiovizualni sektor.

U svjetlu nedavne Komunikacije o kulturnoj diplomaciji(11), program Kreativna Europa trebalo bi još više promicati osoblje koje se izričito bavi kulturnom politikom u delegacijama EU-a u trećim zemljama, radi promicanja europske kulture i kreativnosti u svijetu te poticanja izgradnje mira, međukulturne razmjene i razvoja tržišta.

Potrebno je još više napora kako bi se ojačale planirane sinergije između programa Kreativna Europa i nekoliko višegodišnjih programa te povezanih fondova, kao što su Erasmus +, Obzor 2020., strukturni fondovi (posebno za jačanje gospodarske i inovativne dimenzije kulturnog i kreativnog sektora za strategiju S3, pametne gradove i ruralni razvoj). Puno bi se više trebalo učiniti i kako bi se unaprijedilo znanje i iskustvo Europskih prijestolnica kulture, Oznake europske baštine, europskih nagrada i Kulturnih ruta Vijeća Europe. Postignuća programa trebaju se očuvati i poboljšati, uz zadržavanje strukture programa i poboljšanje Međusektorskog potprograma. U tom smislu, na temelju izmjena sredinom razdoblja trebao bi se pripremiti novi program za razdoblje nakon 2020. godine.

(1)

Uredba (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ

(2)

Kulturni i kreativni sektor obuhvaća između ostalog arhitekturu, arhive, knjižnice i muzeje, umjetničke zanate, audiovizualni sektor (uključujući film, televiziju, videoigre i multimediju), materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, dizajn, festivale, glazbu, književnost, izvedbenu umjetnost, nakladništvo, radio i likovnu umjetnost

(3)

U skladu s općim odredbama Uredbe, glavni su ciljevi: zaštita, razvoj i promicanje europske kulturne i jezične raznolikosti te promicanje europske kulturne baštine; jačanje konkurentnosti europskog kulturnog i kreativnog sektora, a posebno audiovizualnog sektora, kako bi se promicao pametan, održiv i uključiv rast.

Posebni ciljevi jesu: podupiranje kapaciteta europskog kulturnog i kreativnog sektora za djelovanje na transnacionalnoj i međunarodnoj razini, za promicanje transnacionalne mobilnosti kulturnih i kreativnih aktera, za jačanje financijske sposobnosti malih i srednjih poduzeća i mikro, malih i srednjih organizacija u kulturnom i kreativnom sektoru na održiv način te za poticanje razvoja politika, inovacija, kreativnosti, razvoja publike i novih poslovnih i upravljačkih modela.

(4)

Osposobljavanje audiovizualnih stručnjaka, razvoj pojedinačnih i skupnih projekata, razvoj europskih video igara, televizijsko emitiranje audiovizualnih djela, pristup tržištu, automatski program za kino, filmski festivali, mreže kino dvorana, distribucija preko interneta, razvoj publike

(5)

Projekti suradnje, europske mreže, europske platforme, projekti književnog prevođenja

(6)

Turska je Komisiju obavijestila o svojem povlačenju iz programa, te je to trenutačno predmet pregovora između EU-a i turske vlade, a stupit će na snagu 1. siječnja 2017.

(7)

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2016/573451/IPOL_STU(2016)573451_EN.pdf

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2016/573452/IPOL_STU(2016)573452_EN.pdf

(8)

http://www.eprs.sso.ep.parl.union.eu/lis/lisrep/13-EPRS-publications/2016/EPRS_IDAN_581413_The_Creative_Europe_programme.pdf

(9)

Stopa odabira među otvorenim pozivima za dostavu prijedloga programa MEDIA Kreativne Europe iznosi oko 32 % (+/- 8800 prijava i 2800 odabranih projekata). Iz toga su isključeni obnavljanje okvirnih partnerstva i automatski programi potpore distribuciji, s obzirom na to da funkcioniraju u okviru drugačijih pravila odabira.

(10)

Podatke je pružila Europska komisija, Glavna uprava za obrazovanje i kulturu.

(11)

JOIN(2016) 29 final, Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose,


PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi Uredbe (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ

(2015/2328(INI))

Europski parlament

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ(1),

–  uzimajući u obzir članke 167. i 173. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–   uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja koju je 20. listopada 2005. usvojila Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO),

–   uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Europskom parlamentu i Vijeću od 8. lipnja 2016. naslovljenu „Ususret strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” (JOIN(2016)0029),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. rujna 2012. naslovljenu „Promicanje kulturnog i kreativnog sektora za rast i radna mjesta u EU-u” (COM(2012)0537),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. lipnja 2010. naslovljenu „Europa, vodeće svjetsko turističko odredište – novi politički okvir za turizam u Europi” (COM(2010)0352),

–   uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije od 27. travnja 2010. naslovljenu „Iskorištavanje potencijala kulturnih i kreativnih industrija” (COM(2010)0183),

–   uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(2),

–   uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 27. svibnja 2015. o kulturnim i kreativnim preplitanjima u svrhu poticanja inovacija, ekonomske održivosti i socijalne uključenosti,

–   uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. rujna 2015. naslovljenu „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi”(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2015. o europskoj kinematografiji u digitalnom dobu(5),

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Europske prijestolnice kulture: strategije uspjeha i dugoročni učinci” koju je 2013. proveo Resorni odjel B za strukturnu i kohezijsku politiku na zahtjev Odbora za kulturu i obrazovanje,

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o promicanju europskih kulturnih i kreativnih sektora kao izvora gospodarskog rasta i radnih mjesta(6),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o kulturnoj dimenziji vanjskog djelovanja EU-a(7),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o iskorištavanju potencijala kulturnih i kreativnih industrija(8),

–  uzimajući u obzir Plan rada EU-a za kulturu za razdoblje 2015. – 2018.;

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva između Parlamenta, Vijeća i Komisije od 13. travnja 2016., a posebno njegove članke 20. do 24. o ex-post evaluaciji postojećeg zakonodavstva,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. toj odluci,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenje Odbora za proračun (A8-0030/2017),

A.  budući da su ciljevi programa Kreativna Europa zaštita i promicanje europske kulturne i jezične raznolikosti, uz istovremeno promicanje europske kulturne baštine, s jedne strane, i jačanje konkurentnosti europskog kulturnog i kreativnog sektora, s druge strane;

B.  budući da je kultura ključni čimbenik u promicanju europske integracije;

C.  budući da Kreativna Europa, a osobito njezin potprogram Kultura, nema ni približno dovoljno sredstava na raspolaganju te stoga ne uspijeva ispuniti visoka očekivanja;

D.  budući da su, u skladu s člancima 3. i 4. Uredbe, promicanje europske kulturne i jezične raznolikosti i europske kulturne baštine, a osobito promicanje transnacionalnog kruženja kulturnih i kreativnih djela, među osnovnim ciljevima programa;

E.  budući da je, u skladu s člankom 12. Uredbe, promicanje transnacionalnog kruženja i mobilnosti, a osobito podupiranje kruženja europske književnosti u cilju osiguravanja njezine najšire moguće dostupnosti, među prioritetima potprograma Kultura;

F.  budući da struktura jedinstvenog programa nosi prednosti koje omogućuju dostizanje kritične mase i potencijalno daje vidljivost područjima koja su i dalje podcijenjena i suočena s istim izazovima u pogledu fragmentacije, globalizacije, nedostatka podataka i poteškoća u pristupu kreditu;

G.  budući da podjela strukture programa na dva potprograma, čime se štite posebnosti i identiteti oba potprograma, i dodatak Međusektorskog potprograma predstavljaju prednost u pogledu boljeg razumijevanja suradnje i razvoja u području kulture, povezivanjem s trećim zemljama;

H.  budući da je Međusektorski potprogram samo djelomično razvio svoj strateški cilj promicanja transnacionalne i transsektorske kulturne suradnje;

I.  budući da se programom Kreativna Europa omogućuje suradnja i zajedničko djelovanje sa zemljama koje ne sudjeluju u Programu i s međunarodnim organizacijama koje su aktivne u kulturnom i kreativnom sektoru, kao što su UNESCO, Vijeće Europe i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), na temelju zajedničkih doprinosa ostvarivanju ciljeva Programa;

J.  budući da sustav pokazatelja uspješnosti iz članka 18. Uredbe, uključujući pokazatelje za opće ciljeve programa, pokazatelje povezane s potprogramima MEDIA i Kultura i posebne pokazatelje koji se tiču Instrumenta jamstva, i dalje nije uspostavljen ili nije još postao operativan;

K.  budući da se trenutačni sustav ocjenjivanja pokazao neprikladnim za prirodu i specifičnu prirodu programa te ga stoga treba poboljšati;

L.  budući da su konkretna djelovanja, kao što su inicijativa Europskih prijestolnica kulture, uključujući njezinu mrežu, nagrade i Oznaka europske baštine, pokazala potencijal za održiv lokalni gospodarski razvoj i kulturni turizam te bi ih stoga trebalo unaprijediti i proaktivnije promicati;

M.  budući da je 2016. pokrenut poziv za izbjeglice koji se uključuju u europsko društvo u okviru Međusektorskog potprograma radi promicanja i pružanja podrške kreativnosti i međukulturnom dijalogu;

N.  budući da financiranje područja „projekata suradnje” u okviru potprograma Kultura predstavlja 70 % proračuna potprograma, budući da je to područje veoma popularno među kulturnim subjektima i budući da je usmjereno na zajedničke pristupe na prekograničnoj osnovi, te omogućuje otvoreno definiranje nepredvidivih, veoma inovativnih i kreativnih projekata, koji su posebno poželjni;

O.  budući da je, iako se Uredbom uređuje uspostava bilateralnih sporazuma s trećim zemljama u cilju njihova sudjelovanja u programu ili u dijelovima programa, do ovog trenutka samo nekoliko zemalja završilo postupak;

P.  budući da su, zahvaljujući djelovanju Parlamenta, kultura, kulturne i kreativne industrije te audiovizualni sektor uključeni, premda nedovoljno, u višegodišnje programe Erasmus +, Obzor 2020. i Cosme, u strukturne fondove i u prioritete Europskog fonda za strateška ulaganja;

Q.  budući da postoji snažna sinergija između informalnog učenja i kreativnog i medijskog sektora, s obzirom na to da mnoge organizacije u području umjetnosti, medija i kulture pružaju mogućnosti informalnog obrazovanja;

R.  budući da je udio uspješnih podnositelja prijava 15 % u potprogramu Kultura i 44 % u potprogramu MEDIA, ali je u potprogramu MEDIA još i manji (32 %) ako se ne računaju automatski programi;

S.  budući da je u okviru potprograma MEDIA do ovog trenutka ukupno zaprimljeno 13 000 prijava, a financirano je više od 5500 projekata;

T.  budući da automatski sustav bodovanja u potprogramu MEDIA, koji je usmjeren na osiguravanje jednakih uvjeta za sve države članice, dovodi do narušavanja tržišta i znatno oštećuje države s visokim kapacitetom audiovizualne produkcije;

U.  budući da vrsta bespovratnih sredstava koja se dodjeljuje za projekte suradnje u okviru potprograma Kultura u sklopu programa Kreativna Europa ne ispunjava potrebe mreža, koje se temelje na operativnoj strukturi i aktivnostima, kao i u prethodnom programu Kultura 2007. – 2013.;

V.  budući da su dionici kritizirali administrativno upravljanje (postupci prijave, ocjenjivanja i izvještavanja) jer je i dalje previše opterećujuće; nadalje ističe potrebu za pojednostavljivanjem postupka podnošenja zahtjeva kako bi se olakšao pristup programu i potaknulo sudjelovanje među potencijalnim korisnicima;

W.  budući da su deskovi Kreativne Europe ključni posrednici između Komisije, Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA) i podnositelja prijava te budući da bi trebali biti bolje informirani o tekućem postupku donošenja odluka i snažno uključeni u pružanje informacija o projektima i promicanje njihovih rezultata;

X.  budući da akteri žale zbog velikog administrativnog opterećenja u postupku prijave, koji uključuje opsežne smjernice i brojne dokumente s ponekad proturječnim informacijama;

Y.  budući da je registracija poduzeća u Servis Europske komisije za provjeru autentičnosti (ECAS) prijavljena kao problematična; budući da je, međutim, e-obrazac vrlo pozitivno prihvaćen;

1.  potiče države članice da povećaju proračun Kreativne Europe kako bi ga se uskladilo i s očekivanjima europskih građana i s ambicijama svakog potprograma, prihvaćajući na taj način da vrijednosti kulturne produkcije nije moguće procijeniti samo na temelju ekonomskih brojki i omogućujući veću učinkovitost i bolje rezultate;

2.  pozdravlja niz mjera uvedenih 2014. u cilju pojednostavljivanja upravljanja programom;

3.  izražava žaljenje zbog toga što nedostatak financijskih kapaciteta i dalje ostaje jedna od glavnih prepreka, uz one administrativne i regulatorne, za potencijalne podnositelje zahtjeva; potiče Komisiju, Izvršnu agenciju za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu i nacionalne deskove programa Kreativna Europa da posvete pozornost nedovoljnoj zastupljenosti kulturnih mikrosubjekata među financiranim organizacijama i određenim sektorima potprograma Kultura;

4.  zahtijeva od Komisije da poboljša usklađenost programa sa svim relevantnim politikama EU-a i drugim izvorima financiranja;

5.  traži od Komisije da zajamči bolju koordinaciju među glavnim upravama nadležnima za program Kreativna Europa, kao i s Izvršnom agencijom za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu i s deskovima Kreativne Europe, brinući se o različitim fazama provedbe Kreativne Europe i podsjeća da je uloga deskova Kreativne Europe i Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu ključna jer su izravno povezani ne samo s korisnicima, već i s čitavim kulturnim i kreativnim sektorom;

6.  traži od Komisije što je moguće užu suradnju s UNESCO-om, Vijećem Europe i OECD-om kako bi se razvila čvršća osnova zajedničkih doprinosa u pogledu ciljeva programa i procjene učinke, posebno u međunarodnoj dimenziji i u pogledu poštovanja specifičnih ljudskih i ekonomskih vrijednosti kulture i stvaralaštva;

7.  poziva Komisiju da zadrži postojeću strukturu Kreativne Europe, uz istovremeno razmatranje i bolje definiranje specifičnosti ta dva različita potprograma, kako bi se ojačao potencijal Međusektorskog potprograma i kako bi se provjerilo je li provedba Instrumenta jamstva djelotvorna;

8.  zahtijeva od Komisije da stvori bolju ravnotežu u oba potprograma i u smjernicama za ocjenjivače između umjetničke i kreativne komponente te između upravljačkih i inovativnih aspekata, posebice u kulturnoj i kreativnoj industriji;

9.  traži od Komisije da koristi sustav pokazatelja uspješnosti iz članka 18. pravne osnove Kreativne Europe, inzistirajući na taj način na umjetničkoj i kreativnoj komponenti programa koju se prečesto žrtvuje u ime argumenata isključivo ekonomske prirode, poput upravljačkih kapaciteta ili kvantitativnog razvoja publike;

10.  potiče Komisiju da uspostavi više od postojećih šest područja stručnosti za ocjenjivače kako bi se učinkovitije pozabavilo konkretnim područjima;

11.  potiče Komisiju i Izvršnu agenciju za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu da unaprijede postupak ocjenjivanja povećanjem broja ocjenjivača u prvom krugu te da uspostave krug za donošenje de visu kolegijalne odluke za odabir između onih kandidata koji su u drugom krugu uvršteni u uži izbor; ističe da razina transparentnosti mora biti veoma visoka, a razlozi za odbijanje projekata jako temeljito i jasno objašnjeni kako se prihvaćanje programa ne bi dovelo u pitanje zbog nerazumljivosti;

12.  traži od Komisije da pruži mogućnosti osposobljavanja i izgradnje kapaciteta za kulturne subjekte koji žele poboljšati svoje vještine u pogledu postupaka prijave, cjelokupnog upravljanja projektima i provedbe projekata;

13.  traži od Komisije i Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu da u većoj mjeri podrže kulturne subjekte u traženju partnera za projekte suradnje, pomoću mjera koje su među ostalim usmjerene na uspostavljanje posvećenih dijelova za povezivanje u okviru najvažnijih europskih kulturnih događanja, poboljšanje postojećih tražilica i baza podataka i organiziranje prilika za umrežavanje u pogledu prethodno najavljenih tema;

14.  traži od Komisije i Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu da poduzmu mjere za poboljšanje transparentnosti postupka žalbe za odbijene prijave, smanjujući na taj način opće nezadovoljstvo među kandidatima i povećavajući dugoročnu vjerodostojnost programa;

15.  potiče Komisiju da još više pojednostavi postupke prijave i izvješćivanja, ograničavanjem i pojednostavljivanjem smjernica i drugih dokumenata, uspostavljanjem fleksibilnijih vremenskih tablica i sastavljanjem obrasca za sporazume o suradnji;

16.  poziva Komisiju da upotrijebi sve raspoložive instrumente za još bolje promicanje i širenje rezultata provedenih projekata, kao i informacija o europskoj dodanoj vrijednosti svih djelovanja izvršenih u okviru programa;

17.  potiče Komisiju da izbjegne mijenjanje ili dodavanje novih prioriteta i pravila bez pružanja deskovima Kreativne Europe i dionicima dovoljno vremena za pripremu za sljedeće pozive;

18.  potiče Komisiju da dodatno pojednostavi financijske aspekte, među ostalim proširenjem instrumenta paušalnog plaćanja i poticanjem veće uporabe fiksnih povrata troškova i uporabe kriterija kojima se ne ometa pristup malih projekata financiranju, te da se pobrine da se završno plaćanje bespovratnih sredstava izvrši pravovremeno, što bi trebalo biti kriterij izvrsnosti za rad Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, i za potprogram Kultura i za potprogram MEDIA;

19.  napominje da postoje znatne nacionalne razlike u razinama plaća osoblja uključenog u projekte suradnje, što zatim dovodi do znatnih nejednakosti u pogledu sposobnosti sufinanciranja među partnerima iz različitih država članica; stoga poziva Komisiju da razmotri moguću alternativu za ocjenu rada osoblja u okviru projekata suradnje, na osnovi pokazatelja koji nisu samo platni razred;

20.  potiče Komisiju da zajedno s Eurostatom nastavi uspostavljanje posebnih kriterija primjerenih za specifičnu prirodu tih sektora (stvaralaštvo, kulturna i umjetnička vrijednost, inovacije, rast, socijalna uključenost, izgradnja zajednice, internacionalizacija, poboljšanje poduzetništva, naklonost stvaranju prelijevanja i ispreplitanja itd.) te da razmotri moguće uključivanje Zajedničkog istraživačkog centra u taj postupak; u tom pogledu ističe važnost izgradnje visokokvalitetnog znanja o sektorima, kao i statističkih istraživanja i pristupa usporedivim podacima u tom području, omogućujući na taj način efektivno praćenje i analizu kulturnog, ekonomskog i društvenog učinka politika na kulturni i kreativni sektor;

MEDIA

21.  pozdravlja trenutačni rad Komisije i Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu na izmjeni automatskog sustava bodovanja kako bi se omogućili istinski jednaki uvjeti za sve, uzimajući na uravnotežen način u obzir sve kriterije navedene u programu Kreativna Europa (transnacionalni karakter, razvoj transnacionalne suradnje, ekonomije razmjera, kritična masa, učinak poluge), kao i proizvodne kapacitete i postojeće nacionalne programe podrške za audiovizualnu industriju;

22.  potvrđuje da se potprogram MEDIA pokazao duboko ukorijenjenim u raznolik audiovizualni sektor te da učinkovito podupire kulturnu raznolikost i industrijsku politiku;

23.  potiče veći razvoj podnaslovljavanja i sinkronizacije kako bi se olakšalo kruženje audiovizualnih proizvoda unutar i izvan EU-a.

24.  preporučuje da se europska audiovizualna baština zaštiti i da ju se stavi na raspolaganje za istraživanje, angažiranje publike i ekonomsko promicanje, pomoću digitalizacije filmova i audiovizualnih arhiva;

25.  ističe da u međunarodnom filmskom okruženju u kojem je sve veća konkurencija, europski audiovizualni sektor i dalje mora održati mjere za zaštitu svoje raznolikosti i neovisnosti; ističe da je za europsku audiovizualnu produkciju potrebna izravna potpora, osobito tijekom faze razvoja projekta, a trebalo bi je provesti proširenjem osposobljavanja kako bi se njime obuhvatio veći broj djelovanja i povećala konkurentnost sektora;

26.  preporučuje jačanje mjera za susjedne zemlje u okviru programa, u cilju poticanja promicanja europskih dijela na njihovu teritoriju i zajedničkih kreativnih projekata;

27.  uviđa da europske internetske platforme i dalje nisu konkurentne na međunarodnoj razini unatoč podršci koja se pruža internetskoj distribuciji i da je na postojećim platformama teško pronaći europski sadržaj ili mu pristupiti;

28.  pozdravlja podjelu razvoja publike na inicijative za filmsku pismenost, s naglaskom na filmsko obrazovanje u školama, i inicijative za razvoj publike;

29.  ističe potrebu da Komisija osmisli projekt europskog angažiranja publike temeljen na podacima, kojem bi cilj bio usmjeren na razmatranje i jačanje kapaciteta europskog audiovizualnog i filmskog sektora u pogledu prikupljanja, analize i predviđanja podataka povezanih s ponašanjem publike kako bi se povećala potražnja za nenacionalnim europskim filmovima;

30.  ističe da se i dalje pruža podrška neovisnim televizijskim producentima serija koji se žele natjecati na svjetskoj razini, posebno kako bi se pružili uistinu europski odgovori na trenutačnu veliku potražnju za visokokvalitetnim serijama, iako se zasad najbolji rezultati postižu u sektorima dokumentaraca i sadržaja za djecu;

31.  traži od Komisije da zadrži svoju potporu mrežama kino dvorana, poput mreže Europa Cinemas, koje promiču europski film diljem svijeta pružanjem financijske i operativne pomoći kino dvoranama koje prikazuju znatan broj europskih filmova i naglašava ključnu ulogu koju kina imaju u podizanju osviještenosti publike i održavanju društvenog elementa odlaska u kino;

32.  traži od Komisije da izmijeni sustav bonusa za istovremeni izlazak sadržaja u kina i na platforme koje pružaju usluge video sadržaja na zahtjev (VOD);

33.  preporučuje da se ocjenjivačima pruži niz instrumenata kojima će se uzeti u obzir posebnosti programa potpore svake zemlje, kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za sve u okviru potprograma MEDIA;

34.  poziva Komisiju da poveća gornje granice financiranja za europske videoigre kako bi se uzelo u obzir njihove visoke i sve veće troškove izrade; nadalje ističe potrebu za preispitivanjem kriterija prihvatljivosti koji se tiče isključivo narativne prirode videoigara kako bi se proširilo područje primjene i obuhvatilo projekte s potencijalom za transnacionalnu distribuciju (sportske videoigre, videoigre otvorenog svijeta(sandbox), itd.) i u kriterije za ocjenu projekata uključilo „ključne elemente igre” (gameplay) i na taj način odrazila središnja važnost tog aspekta u uspješnosti proizvoda;

Potprogram kultura

35.  traži od Komisije da uspostavi ravnotežu između ekonomske dimenzije i intrinzične vrijednosti umjetnosti i kulture te da se u većoj mjeri usredotoči na umjetnike i stvaratelje;

36.  predlaže da se europskim projektima suradnje uzimaju u obzir inovacije, mobilnost i proširene koprodukcije;

37.  traži od Komisije da uvede moguće mjere za ograničenje nerazmjera između broja korisnika i broja podnositelja zahtjeva, uključujući povećanje proračuna potprograma Kultura, adekvatniju zastupljenost svih kulturnih i kreativnih sektora i veću potporu za manje projekte;

38.   ističe važnost prevođenja za promicanje baštine jezične raznolikosti i predlaže da projekti književnog prevođenja budu uključeni u promicanje knjiga i čitanja, kao i podržavanje sudjelovanja na sajmovima knjige, uključujući razmatranje mogućnosti godišnjeg europskog sajma knjige kako bi se povećalo kruženje knjiga, promicalo europske književne razmjene i zajamčilo predstavljanje različitih nacionalnih književnosti, kao i pristup pismenosti za sve, uključujući osobe s invaliditetom;

39.  pozdravlja stvaranje „centara” (projekti europskih platformi) kako bi se podržalo nove umjetnike i stvaratelje i kako bi im se omogućile razmjene i suradnja;

40.  inzistira na tome da su stabilne i veoma reprezentativne europske kulturne mreže ključne za vidljivost kulture i umjetničkih aktivnosti, u Europi i s trećim zemljama, jer su one najčešće prve koje pokreću suradnje s novim područjima, sektorima ili zemljama; smatra da bi njihovu ulogu koordinatora djelovanja i promicatelja kulture i kreativnosti za čitava umjetnička područja trebalo podržati operativnim bespovratnim sredstvima; smatra da bi u tom pogledu trebalo unaprijed uspostaviti jasne i transparentne kriterije odabira;

41.  poziva Komisiju i Izvršnu agenciju za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu da potprogramu Kultura pruže mogućnosti da se predstavi prema vani i da održava strukturirane sastanke sa subjektima u tom sektoru;

42.  predlaže da se ponovno uvede Europska kazališna nagrada i da se dodijeli odgovarajuća razina sredstava;

43.  ističe uspješnost i značaj programa Europskih prijestolnica kulture, koji se temelji na dinamici gradova i regija uključenih u postupak, što tu oznaku i financijski doprinos EU-a, koji je i dalje jako skroman, čini pravim adutom za dodatno financiranje i aktivnosti, znatno nakon te jedne godine;

44.  pozdravlja nadolazeće proširenje programa Europskih prijestolnice kulture na zemlje kandidatkinje i zemlje članice Europskog udruženja slobodne trgovine od 2020. te predlaže bolje širenje tog iskustva unutar i izvan EU-a;

45.  preporučuje da se Oznaci europske baštine pruži veća vidljivost te naglašava značaj dotičnih (materijalnih i nematerijalnih) lokacija u pogledu europskog identiteta te promicanja zajedničkog osjećaja pripadnosti Europi, izgradnje EU-a i učenja o različitim baštinama u cilju bolje budućnosti;

46.  preporučuje da se poduzmu mjere za koordinaciju i adekvatno podržavanje inicijativa u sklopu Europske godine kulturne baštine 2018. s Kreativnom Europom, počevši s pripremnom godinom 2017., iako kroz za to namijenjenu proračunsku liniju i bez korištenja sredstava dodijeljenih potprogramu Kultura, kao što je predložila Komisija;

47.  traži od Komisije da razmotri načine za olakšavanje pristupa programu Kreativna Europa za izbjeglice koji posjeduju umjetničke vještine;

Međusektorski program

48.  potiče Komisiju da razvije i u potpunosti iskoristi potencijal potprograma kako bi se postigli njegovi ciljevi navedeni u Uredbi, a osobito promicanje transnacionalne i međusektorske suradnje;

49.  predlaže uvođenje tri nove mjere potpore u sklopu potprograma: (a) Kreativna Europa Mundus za transnacionalnu suradnju, (b) socijalno uključivanje te (c) inovativni transverzalni i međusektorski projekti;

50.  traži od Komisije da teži ostvarivanju zemljopisne i sektorske ravnoteže u Instrumentu jamstva, da zajamči jednak pristup za manje organizacije i lokalne inicijative i projekte iz svih država članica, da ocijeni učinak osobito na mala kulturna poduzeća, kulturne posrednike i subjekte koji stvaraju mreže kontakata te da razmotri mogućnosti u pogledu razvoja sinergija s EFSU-om i drugim programima, osobito COSME-om, kako bi se zajamčilo da se Instrument jamstva koristi na najučinkovitiji mogući način kako bi se pomoglo kulturnom i kreativnom sektoru;

51.  iščekuje prve rezultate instrumenta financijskog jamstva uvedenog 2016.; očekuje da će olakšavanjem pristupa kreditiranju malim i srednjim poduzećima i mikropoduzećima taj novi tržišni instrument doprinijeti povećanju broja projekata u kulturnom i kreativnom sektoru, koji čini 4,4% BDP-a EU-a i zapošljava 3,8 % njegove radne snage, kako bi ostvario svoj puni potencijal perspektivnog izvora rasta i radnih mjesta te pokretača konkurentnosti, kulturne raznolikosti i prekogranične suradnje; međutim, žali zbog toga što će taj instrument postati potpuno operativan samo u onim zemljama u kojima već postoji sličan instrument;

52.  pozdravlja mjere koje su poduzele Komisija i Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu u cilju pružanja osposobljavanja i izjednačavanja vještina u svim deskovima Kreativne Europe te preporučuje da se nastave provoditi takvi napori;

53.   poziva Komisiju i Izvršnu agenciju za obrazovanje audiovizualnu politiku i kulturu da poboljša svoju komunikaciju i razmjenu informacija s deskovima Kreativne Europe o tekućim postupcima donošenja odluka, uključujući o financijskim instrumentima i novim međusektorskim inicijativama; predlaže Komisiji da, u cilju poboljšanja provedbe programa, uzme u obzir stručnost deskova Kreativne Europe prije i nakon postupka odabira i da instrumente i dokumentaciju koje razrade deskovi Kreativne Europe stavi na raspolaganje na internetu kao primjere dobre prakse; ističe potrebu za boljom suradnjom među deskovima Kreativne Europe kako bi ih se učinilo djelotvornijim savjetodavnim instrumentima za nacionalne podnositelje zahtjeva; ističe da povjerljiva razmjena izvješća o ocjeni, čak i onih negativnih, može biti pomoć za poboljšanje njihovih kapaciteta, te poziva Komisiju da poveća transparentnost evaluacija i postupaka odabira;

Preporuke za buduće generacije programa

54.  predlaže da se Kreativna Europa nastavi, preispita i poboljša tijekom razdoblja 2021. – 2028., kao program koji uključuje sve kulturne i kreativne sektore, s naglaskom na visokokvalitetnim projektima, s jednakim vrijednostima i prioritetima, s dva potprograma i međusektorskim potprogramom koji obuhvaća osposobljavanje, razvoj publike, pristup tržištu, socijalnu uključenost, suradnju, međusektorske i transverzalne projekte te uzajamno podučavanje, kao i komunikaciju, studije, potporu prilagođenu kulturnim i kreativnim sektorima, instrument jamstva te potporu za deskove Kreativne Europe;

55.  u svjetlu golemog priljeva migranata i izbjeglica u Europsku uniju tijekom posljednjih godina, pozdravlja sve jaču međukulturnu dimenziju programa i nada se da će to od 2017. rezultirati većim brojem projekata kojima se potiču kulturna raznolikost i međukulturni dijalog te promiče višejezičnost; ističe da bi se to trebalo poduprijeti kao redovita programska komponenta s obzirom na to da će u predstojećim godinama kulturna integracija vjerojatno ostati izazov za mnoge države članice.

56.  preporučuje da se u pravnu osnovu za sljedeći program, među ciljeve programa i potprograma te među kriterije za odabir i ocjenu, eksplicitno uvrste promicanje kulturne i umjetničke kvalitete i intrinzična vrijednost kulture;

57.  poziva Komisiju da prilikom revizije potprograma MEDIA razmotri bi li pružena potpora mogla biti učinkovitija dodjelom manjih projekata programskim dijelovima za produkciju, festivale, kino dvorane i distribuciju;

58.  potiče Komisiju da primijeni proaktivan pristup prijemu novih država u program, uz poseban status za države južnog i istočnog europskog susjedstva;

59.  napominje da su europske filmske koprodukcije ključne za jamčenje toga da su naši proizvodi dovoljno konkurentni i za odgovaranje na izazove tržišta, te preporučuje da ih se razvije korištenjem proporcionalnih metoda i resursa, među ostalim suradnjom s vodećim europskim institucijama u tom sektoru, kao što je Eurimages;

60.  poziva Komisiju da razmotri bi li imalo smisla, s obzirom na raznolikost kreativnih industrija, stvoriti europski opservatorij za kulturu i kreativnost sličan Europskom audiovizualnom opservatoriju, sa standardima sličnima onima tog opservatorija i, u slučaju pozitivnog zaključka, poziva Komisiju da razradi kvalitativne kriterije koji odgovaraju specifičnoj prirodi sektora;

61.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Izvršnoj agenciji za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu.

(1)

SL L 347, 20.12.2013., str. 221.

(2)

SL L 169, 1.7.2015., str. 1.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0293.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0005.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0108.

(6)

SL C 93, 9.3.2016., str. 95.

(7)

SL C 377 E, 7.12.2012., str. 133.

(8)

SL C 377 E, 7.12.2012., str. 142.


MIŠLJENJEODBORA ZA PRORAČUNE (8.12.2016)

upućeno Odboru za kulturu i obrazovanje

o provedbi Uredbe (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ

(2015/2328(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Clare Moody

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za kulturu i obrazovanje da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva između Parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije od 13. travnja 2016., a posebno njegove članke 20. do 24. o ex-post evaluaciji postojećeg zakonodavstva,

1.  pozdravlja niz mjera uvedenih 2014. s ciljem pojednostavnjenja upravljanja programom;

2.  izražava žaljenje zbog toga što nedostatak financijskih kapaciteta i dalje ostaje jedna od glavnih prepreka, uz one administrativne i regulatorne, za potencijalne podnositelje zahtjeva; potiče Komisiju, Izvršnu agenciju za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu i nacionalne urede programa Kreativna Europa da posvete pozornost nedovoljnoj zastupljenosti kulturnih mikrosubjekata u financiranim organizacijama i određenim sektorima potprograma Kultura;

3.  s nestrpljenjem iščekuje prve rezultate instrumenta financijskog jamstva uvedenog 2016.; očekuje da će olakšavanjem pristupa kreditiranju malim i srednjim poduzećima i mikropoduzećima taj novi tržišni instrument doprinijeti povećanju broja projekata u kulturnom i kreativnom sektoru, koji čini 4,4% BDP-a EU-a i zapošljava 3,8 % njegove radne snage, kako bi se ostvario njegov puni potencijal kao perspektivnog izvora rasta i radnih mjesta te pokretača konkurentnosti, kulturne raznolikosti i prekogranične suradnje; međutim, žali zbog toga što će taj instrument postati potpuno operativan samo u onim zemljama u kojima već postoji sličan instrument;

4.  napominje da je stopa izvršenja 2014. i 2015. kontinuirano iznosila 100 % ili gotovo toliko, što upućuje na kontinuiranu relevantnost tog programa; s obzirom na takve izvrsne rezultate, smatra da postoje jasni argumenti za to da se u predstojećim godinama zadrži jednaka razina financiranja ili se ona čak poveća, uzimajući u obzir pojačano financiranje tog instrumenta na kraju programskog razdoblja;

5.  u svjetlu golemog priljeva migranata i izbjeglica u Europsku uniju posljednjih godina, pozdravlja sve jaču međukulturnu dimenziju programa i nada se da će to od 2017. rezultirati većim brojem projekata kojima se potiču kulturna raznolikost i međukulturni dijalog te promiče višejezičnost; ističe da bi se to trebalo poduprijeti kao regularna programska komponenta s obzirom na to da će u predstojećim godinama kulturna integracija vjerojatno ostati izazov za mnoge države EU-a.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

8.12.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

3

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Richard Ashworth, Xabier Benito Ziluaga, Jean-Paul Denanot, Gérard Deprez, Bill Etheridge, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Ingeborg Gräßle, Zbigniew Kuźmiuk, Ivana Maletić, Vladimír Maňka, Clare Moody, Andrey Novakov, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Indrek Tarand, Monika Vana, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Bill Etheridge, Nils Torvalds, Derek Vaughan

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

José Blanco López, Edouard Ferrand, Valentinas Mazuronis, Claudia Schmidt


REZULTAT. KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

24.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

0

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Nikolaos Chountis, Silvia Costa, Mircea Diaconu, Jill Evans, María Teresa Giménez Barbat, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Andrew Lewer, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Luigi Morgano, Momchil Nekov, John Procter, Michaela Šojdrová, Yana Toom, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Sylvie Guillaume, Marc Joulaud, Emma McClarkin


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

24

+

ALDE:

Mircea Diaconu, María Teresa Giménez Barbat, Yana Toom

GUE/NGL:

Nikolaos Chountis, Curzio Maltese

PPE:

Andrea Bocskor, Marc Joulaud, Svetoslav Hristov Malinov, Michaela Šojdrová, Sabine Verheyen, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver

S&D:

Silvia Costa, Giorgos Grammatikakis, Sylvie Guillaume, Petra Kammerevert, Krystyna Łybacka, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Julie Ward

Verts/ALE:

Jill Evans, Helga Trüpel

0

-

4

0

ECR:

Andrew Lewer, Emma McClarkin, John Procter

ENF:

Dominique Bilde

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena