Postupak : 2016/2306(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0039/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0039/2017

Rasprave :

CRE 14/02/2017 - 18

Glasovanja :

PV 15/02/2017 - 7.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0038

IZVJEŠĆE     
PDF 649kWORD 79k
14.2.2017
PE 594.134v02-00 A8-0039/2017

o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: godišnji pregled rasta za 2017.

(2016/2306(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Gunnar Hökmark

Izvjestitelj za mišljenje (*):

Jean-Paul Denanot, Odbor za proračune

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE MANJINE
 MIŠLJENJE Odbora za proračune
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: godišnji pregled rasta za 2017.

(2016/2306(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2., članak 126. i članak 136. te njegov Protokol br. 12,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

  uzimajući u obzir Protokol br. 2 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenog 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost(8),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o godišnjem pregledu rasta za 2016. od 15. siječnja 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o izvješću o fiskalnoj održivosti za 2015. od 8. ožujka 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 17. i 18. ožujka 2016.,

–  uzimajući u obzir izjavu Euroskupine od 9. rujna 2016. o zajedničkim načelima za poboljšanje raspodjele rashoda,

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće ESB-a za 2015.,

–  uzimajući u obzir europsku gospodarsku prognozu Europske komisije iz jeseni 2016. od 9. studenog 2016.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. naslovljenu „Najbolja uporaba fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu” (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. studenog 2016. naslovljenu „Godišnji pregled rasta za 2017.” (COM(2016)0725),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. studenoga 2016. o preporuci za Preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja (COM(2016) 726),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. studenoga 2016. „Prema razvoju pozitivnog smjera fiskalne politike europodručja” (COM(2016)0727),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. studenog 2016. naslovljenu „Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2017.” (COM(2016)0728),

–  uzimajući u obzir raspravu s nacionalnim parlamentima u kontekstu Europskog parlamentarnog tjedna 2017.,

–  uzimajući u obzir Izvješće o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije („Izvješće petorice predsjednika”),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. listopada 2015. o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije (COM(2015)0600),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 24. lipnja 2015. o reviziji okvira gospodarskog upravljanja: pregled stanja i izazovi(9);

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Eurofoundova Europskog centra za praćenje restrukturiranja za 2015. godinu,

–  uzimajući u obzir priopćenje čelnika država skupine G20 objavljeno na sastanku na vrhu održanom u Hangzhouu 4. i 5. rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir izjavu predsjednika ESB-a s 34. sjednice Međunarodnog monetarnog i financijskog odbora od 7. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir sporazum COP 21 donesen na konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu 12. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Europskog odbora regija o europskom semestru 2016. te u pogledu Godišnjeg pregleda rasta za 2017. (12. listopada 2016.),

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće o europskim malim i srednjim poduzećima za 2015./2016.,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 26. kolovoza 2016. o provedbi Direktive 2011/7/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za regionalni razvoj (A8-0039/2017),

A.  budući da se gospodarstvo Europske unije polako oporavlja i umjereno raste, iako neujednačeno po državama članicama;

B.  budući da Komisija predviđa da će rast realnog BDP-a 2016. iznositi 1,8 % za EU i 1,7 % za europodručje, a 2017. 1,6 %, odnosno 1,7 %, te da će državni dug biti na 86 % u EU-u i 91,6 % u europodručju 2016.; budući da bi deficit u europodručju trebao iznositi 1,7 % BDP-a tijekom 2016. te 1,5 % tijekom 2017. i 2018.;

C.  budući da je potrošnja koju ostvaruju potrošači trenutačno ključni pokretač rasta te se očekuje da će 2017. biti jednaka; budući da je, međutim, Europa još uvijek suočena s velikim „investicijskim jazom” te su ulaganja znatno niža u usporedbi s razinom ulaganja prije krize;

D.  budući da stopa zaposlenosti u EU-u raste, iako neujednačeno i nedovoljno brzo, te je stopa nezaposlenosti u europodručju 2016. godine pala na 10,1 %, što ipak nije dovoljno da se ozbiljnije suzbije nezaposlenost mladih i dugoročna nezaposlenost;

E.  budući da se navedeni oporavak tržišta rada i rasta razlikuje po državama članicama te je i dalje krhak, te budući da postoji potreba za promicanjem uzlazne konvergencije u EU-u;

F.  budući da se rast u velikoj mjeri dosad oslanjao na nekonvencionalne monetarne politike koje ne mogu trajati zauvijek; budući da se time podržava politički pristup usmjeren na tri aspekta: ulaganja koja pogoduju rastu, održive strukturne reforme i odgovorne javne financije zahvaljujući potpunoj i dosljednoj provedbi Pakta o stabilnosti i rastu u svim državama članicama, uz puno poštovanje postojećih klauzula o fleksibilnosti;

G.  budući da neke države članice i dalje imaju velik privatni i državni dug, koji premašuje 60 % praga BDP-a koji je određen Paktom o stabilnosti i rastu;

H.  budući da je Komisija u svojim ocjenama nacrta proračunskih planova za 2017. za države članice u europodručju zaključila da u nijednom od nacrta proračunskih planova za 2017. nisu prisutne osobito ozbiljne neusklađenosti sa zahtjevima iz Pakta o stabilnosti i rastu, ali da je u nekoliko slučajeva planirana fiskalna prilagodba nedostatna, ili bi to mogla postati, s obzirom na zahtjeve iz Pakta o stabilnosti i rastu;

I.  budući da je prema procjenama Komisije o nacrtu proračunskog plana država članica europodručja za 2017. ustanovljeno da samo devet država članica ispunjava zahtjeve iz Pakta o stabilnosti i rastu;

G.  budući da je dugoročna održivost javnih financija u državama članicama EU-a uzrok zabrinutosti za međugeneracijsku pravednost;

K.  budući da na iznos državnog duga mogu utjecati potencijalne i podrazumijevane odgovornosti;

L.  budući da neke države članice bilježe vrlo visoke deficite tekućeg računa, a europske makroekonomske neravnoteže i dalje su vrlo velike;

M.  budući da EU-u trebaju znatna dodatna privatna i javna ulaganja, posebice u obrazovanju, istraživanju, IKT-u i inovacijama, kao i nova radna mjesta, poduzeća i kompanije, kako bi ostvario svoj potencijal za rast i premostio postojeći „investicijski jaz” u kojem su ulaganja ispod razina zabilježenih prije krize; budući da je za to potrebno poboljšanje regulatornog okruženja;

N.  budući da je velik broj zajmova koji ne donose povrat i dalje ozbiljan izazov u nekim državama članicama; budući da se rast zajmova postupno oporavlja, ali je i dalje niži nego prije krize;

O.  budući da su za povećanje trenutačno nedovoljne globalne konkurentnosti EU-a i za jačanje njegova gospodarskog rasta potrebni bolja provedba nove kombinacije politika, inteligentne strukturne reforme u državama članicama i dovršenje jedinstvenog tržišta;

P.  budući da gospodarstva sa strožim kaznenim sustavima za stečaj uskraćuju sebi mogući rast dodane vrijednosti i zapošljavanja, zbog čega bi sve države članice morale u cijelosti provesti načelo druge prilike iz Zakona o malom poduzetništvu;

Q.  budući da europska konkurentnost također uvelike ovisi o necjenovnim elementima povezanim s inovacijama, tehnologijom i organizacijskim sposobnostima, a ne samo o cijenama, troškovima i plaćama;

R.  budući da je Direktiva o zakašnjelim plaćanjima bila osmišljena kako bi pomogla trgovačkim društvima kojima prijete visoki troškovi ili čak stečaj zbog zakašnjelih plaćanja privatnih i javnih trgovačkih društava; budući da je vanjsko ex post vrednovanje pokazalo da javni subjekti u više od polovice svih država članica i dalje ne poštuju 30-dnevni rok plaćanja koji je određen zakonom; budući da je u izvješću utvrđeno da države članice u okviru programa prilagodbe imaju teškoća s primjenom te direktive ako brzo plaćanje aktualnih računa mora biti uravnoteženo s otplatom akumuliranog duga;

1.  pozdravlja Komisijin Godišnji pregled rasta za 2017. u kojem se ponovno ističe strategija „trokuta uspješnosti” koji čine privatna i javna ulaganja, društveno uravnotežene strukturne reforme i odgovorne javne financije, te poziva na bolju provedbu navedene kombinacije politika; slaže se da je za ispunjenje ciljeva u pogledu rasta i radnih mjesta potreban brži napredak u donošenju reformi kako bi se potaknuo gospodarski oporavak, u skladu s preporukama po državama članicama; stoga izražava žaljenje zbog vrlo niske stope provedbe preporuka po državama članicama, koja se smanjila s 11 % 2012. godine na samo 4 % 2015. godine; ističe da će države članice morati uložiti više truda u reforme ako se žele vratiti rastu i stvarati radna mjesta; podržava Komisiju koja je kao prioritete odredila poticanje stvaranja radnih mjesta, rasta i ulaganja u Uniji;

2.  uočava trenutačno prekomjerno oslanjanje na monetarnu politiku Europske središnje banke i napominje da monetarna politika sama po sebi nije dovoljna za poticanje rasta ako nedostaju ulaganja i održive strukturne reforme;

3.  slaže se s Komisijom da bi se europodručje trebalo više oslanjati na domaću potražnju; smatra da bi snažnija domaća potražnja bila bolja za održivi rast europodručja;

4.  napominje da se 2016. rast nastavlja pozitivnim umjerenim ritmom, prelazeći razinu zabilježenu prije krize, ali da se skroman rast mora gledati iz perspektive izvanredne monetarne politike te da je i dalje slab i neujednačen među državama članicama; napominje sa zabrinutošću da su BDP i stope rasta produktivnosti i dalje ispod razine punog potencijala te da nema mjesta pretjeranom zadovoljstvu i da su potrebni neumorni napori kako bi taj umjereni oporavak postao otporniji zahvaljujući snažnijem rastu i većoj zaposlenosti;

5.  napominje da je referendum u Ujedinjenoj Kraljevini uzrokovao nesigurnosti za europsko gospodarstvo i financijska tržišta; napominje da je ishod nedavno održanih predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama uzrokovao političku nesigurnost za koju se očekuje da će se odraziti i na europsko gospodarstvo, posebno u pogledu međunarodnih trgovinskih odnosa;

6.  sa zabrinutošću primjećuje negativne reakcije na globalizaciju i porast protekcionizma;

7.  smatra da, iako se nezaposlenost u prosjeku postupno smanjuje, a stopa aktivnosti raste, i dalje postoje strukturni izazovi u mnogim državama članicama; primjećuje da su stope dugoročne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih i dalje visoke; naglašava da su u dotičnim državama članicama potrebne uključive reforme tržišta rada, uz puno poštovanje socijalnog dijaloga, kako bi se riješili ti strukturni nedostatci;  ističe da su stope ulaganja u EU-u i europodručju i dalje mnogo niže nego što su bile prije krize; smatra da se taj „investicijski jaz” treba premostiti s pomoću javnih i privatnih ulaganja te ističe da se samo ciljanim ulaganjima mogu ostvariti vidljivi rezultati u kratkom roku i u prikladnom razmjeru; slaže se s Komisijom da se niskim troškovima financiranja potiču financiranja koja se dodjeljuju unaprijed, posebice za infrastrukturu;

Ulaganja

7.  slaže se s Komisijom da su pristup financiranju i jačanje jedinstvenog tržišta ključni za rast i inovacije u poduzećima; ističe da, iako su novi kapital i likvidnosni zahtjevi nužni za povećanje otpornosti bankovnog sektora, oni ne bi smjeli umanjiti sposobnost banaka da pozajmljuju realnom gospodarstvu; smatra da je potrebno uložiti više truda u poticanje pristupa MSP-ova financijskim sredstvima; stoga poziva Komisiju da poveća napore radi poboljšanja okruženja za financiranja;

8.  ističe da su privatna i javna ulaganja u ljudski kapital i infrastrukturu iznimno važna; smatra da postoji snažna potreba za poticanjem ulaganja u područjima kao što su obrazovanje, inovacije te istraživanje i razvoj, koja su ključni čimbenici za konkurentnije europsko gospodarstvo;

9.  pozdravlja prijedlog Komisije da produlji trajanje i udvostruči iznos Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU); ističe da se zemljopisna i sektorska pokrivenost mora znatno poboljšati kako bi se ostvarili ciljevi iz uredbe; naglašava da bi EFSU također trebao privući financiranja za projekte s prekograničnom dimenzijom, na uravnotežen način diljem Unije; ističe važnost bolje usklađenosti između država članica, Komisije i Europskog savjetodavnog centra za ulaganja;

10.  poziva države članice i Komisiju da ubrzaju i povećaju iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi se iskoristili svi pokretači unutarnjeg rasta i kako bi se promicala uzlazna konvergencija;

11.  napominje da su vjerodostojan financijski sustav i njegove institucije ključni za privlačenje ulaganja u europsko gospodarstvo i njegov rast; ističe da su se sigurnost i stabilnost trenutačnog financijskog sustava povećali u usporedbi s razinama prije krize; napominje da, unatoč tome, i dalje nisu riješeni neki hitni izazovi, primjerice količina zajmova koji ne donose povrat, a koji su se akumulirali tijekom financijske krize;

12.  ističe da potpuno funkcionalna unija tržišta kapitala može u dugoročnoj perspektivi pružiti alternativne izvore financiranja za MSP-ove, kao dopunu onima iz bankovnog sektora, te stvoriti raznolikije izvore financiranja za gospodarstvo općenito; poziva Komisiju da ubrza rad na uniji tržišta kapitala kako bi se ostvarila djelotvornija raspodjela kapitala u cijelom EU-u, produbila tržišta kapitala EU-a, povećala diversifikacija za ulagače, poticala dugoročna ulaganja i u cijelosti iskoristili inovativni financijski instrumenti EU-a osmišljeni za podršku pristupa MSP-ova tržištima kapitala; ističe da dovršenje unije tržišta kapitala ne bi smjelo umanjiti dosad ostvarena postignuća, već bi se trebalo težiti tome da se njome ostvari krajnja korist za europske građane;

13  ističe da je potrebno povećano financiranje ulaganja; poziva na ostvarivanje financijskog sustava koji dobro funkcionira i u kojemu povećana stabilnost i postojeće prekogranične institucije mogu olakšati održavanje likvidnosti i tržišta, posebno za MSP-ove; u tom pogledu također napominje da trgovačka društva sa snažnim rastom imaju problema s pristupom financijama; poziva Komisiju da utvrdi i provede projekte koji podržavaju i privlače tržišna ulaganja za takva trgovačka društva; ističe da reforme bankovne strukture ne smiju ometati održavanje likvidnosti;

14.  potiče temeljito i postupno ostvarenje bankovne unije i razvoj unije tržišta kapitala s ciljem povećanja otpornosti u bankovnom sektoru, doprinošenja financijskoj stabilnosti, stvaranja stabilnog okruženja za ulaganja i rast te izbjegavanja fragmentacije financijskog tržišta europodručja; u tom kontekstu ističe načelo odgovornosti te naglašava da je potrebno izbjegavati moralni hazard, posebice radi zaštite građana; apelira na to da se poštuju zajednička pravila;

15.  ističe da su javna i privatna ulaganja ključna kako bi se omogućio prijelaz na kružno gospodarstvo s niskim razinama ugljika; podsjeća na obvezu Europske unije, posebno u Pariškom sporazumu, da financira iskorištavanje čistih tehnologija, jačanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova;

16.  ističe da pouzdana ulaganja zahtijevaju stabilno regulatorno okruženje koje omogućuje povrat ulaganja; smatra da su predvidiva pravila, učinkovite i transparentne javne uprave, učinkoviti pravni sustavi, jednaki uvjeti za sve i smanjeno administrativno opterećenje ključni faktori za privlačenje ulaganja; ističe da se 40 % preporuka po državama članicama za 2016. godinu odnosi na prepreke ulaganjima čijem uklanjanju mogu pridonijeti lokalne i regionalne vlasti; nadalje poziva Komisiju da na temelju „Poziva na očitovanje: Regulatorni okvir EU-a za financijske usluge” provede potrebne mjere radi smanjenja birokracije, pojednostavljenja propisa i poboljšanja okruženja za financiranja;

17.  prepoznaje neiskorišteni potencijal za rast produktivnosti i ulaganja koji bi mogao donijeti korist kada bi se propisi jedinstvenog tržišta u cijelosti primjenjivali, a tržišta proizvoda i usluga bolje integrirala; podsjeća na važnost preporuka po državama članicama u isticanju ključnih područja za djelovanje u državama članicama;

18.  slaže se s Komisijom da koristi od trgovine često nisu prepoznate u javnoj raspravi te ističe da međunarodna trgovina može biti znatan izvor radnih mjesta za Europljane i dati ključan doprinos rastu; ponovno ističe da je danas izvoz iz EU-a zaslužan za više od 30 milijuna radnih mjesta; ističe da se međunarodnim trgovinskim sporazumima ne bi trebali potkopavati europski regulatorni, socijalni i okolišni standardi, već jačati globalni standardi;

19.  sa zabrinutošću napominje da je udio EU-a u globalnim tokovima izravnih stranih ulaganja znatno pao od početka krize; poziva Komisiju i države članice da ulažu više napora kako bi se poboljšalo poslovno okruženje za ulaganja, među ostalim potpunom primjenom i provedbom zakonodavstva EU-a o jedinstvenom tržištu; slaže se da je brži napredak u donošenju održivih strukturnih reformi, u skladu s preporukama po državama članicama, potreban kako bi se povećala konkurentnost EU-a, poticalo povoljno okruženje za poduzeća (posebno MSP-ove) i ulaganja, osigurali rast i radna mjesta te uzlazna konvergencija između država članica;

20.  inzistira na tome da je potrebno zaštititi kapacitete financijskih institucija u pogledu dugoročnih ulaganja te profitabilnost niskorizičnih štednji i dugoročnih mirovinskih proizvoda kako se ne bi ugrozila održivost štednji i mirovinskih sustava europskih građana;

21.  naglašava da održive strukturne reforme trebaju biti dopunjene dugoročnijim ulaganjima u obrazovanje, istraživanje, inovacije i ljudski kapital, posebice u obrazovanje i osposobljavanje čiji je cilj usvajanje novih vještina i znanja; vjeruje da se i partnerstva između tvoraca politika, zakonodavaca, istraživača, proizvođača i inovatora također mogu smatrati instrumentima za poticanje ulaganja i omogućavanje pametnog i održivog rasta te da se njima nadopunjuju programi ulaganja;

Strukturne reforme

22.  slaže se da su održive strukturne reforme u području tržišta proizvoda i usluga, kao i u području uključivih tržišta rada i zdravstva te stambenih i mirovinskih tržišta, i dalje prioritet u državama članicama kako bi se učinkovito potaknuo oporavak, riješilo pitanje visoke nezaposlenosti, potaknula konkurentnost, pošteno tržišno natjecanje i potencijal za rast, te poboljšala učinkovitost istraživačkih i inovacijskih sustava, bez umanjivanja prava radnika, zaštite potrošača ili standarda zaštite okoliša;

23.  smatra da su se funkcionalna i produktivna tržišta rada, u kombinaciji s adekvatnom razinom socijalne zaštite i dijaloga, dokazala bržima u oporavku od gospodarske krize; poziva države članice da smanje segmentaciju tržišta rada, povećaju sudjelovanje na tržištu rada i unaprijede vještine, uključujući snažnijim usredotočenjem na osposobljavanje i cjeloživotno učenje radi povećanja zapošljivosti i produktivnosti; napominje da su u pojedinim državama članicama i dalje potrebne reforme kako bi svoja tržišta rada učinile otpornijima i uključivijima;

24.  ističe važnost pokretanja ili daljnjeg provođenja sustavnih i održivih strukturnih reformi za stabilnost u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju; naglašava da EU i njegove države članice ne mogu sudjelovati u tržišnom natjecanju samo po pitanju općih troškova ili troškova rada nego da je potrebno veće ulaganje u istraživanje, inovacije i razvoj, obrazovanje i vještine te učinkovito iskorištavanje resursa, i na nacionalnoj i na europskoj razini;

25.  zabrinut je zbog učinaka demografskih kretanja na javne financije i održivi razvoj, uvjetovanih među ostalim niskim stopama nataliteta, starenjem društva, emigracijom i priljevom izbjeglica; osobito skreće pozornost na učinak starenja stanovništva na mirovinske i zdravstvene sustave u EU-u; napominje da će se zbog različitih demografskih struktura učinci tih kretanja razlikovati među državama članicama, ali upozorava da će već predvidivi troškovi financiranja imati znatan učinak na javne financije;

26.  podsjeća na to da je važan čimbenik u osiguravanju održivosti mirovinskih sustava postizanje i održavanje visoke stope zaposlenosti; u tom kontekstu također ističe važnost boljeg iskorištavanja vještina migranata s ciljem prilagodbe potrebama tržišta rada;

27.  napominje da države članice trenutačno troše između 5 i 11 % BDP-a na zdravstvo, a očekuje se da će taj postotak znatno porasti tijekom sljedećih desetljeća zbog demografskih promjena; apelira na Komisiju da usmjeri napore na učinkovito trošenje na visokokvalitetno zdravstvo i univerzalan pristup tom zdravstvu uz pomoć suradnje i dijeljenja najboljih praksi na razini EU-a te uključivanjem održivosti kvalitetnih zdravstvenih sustava u preporukama po državama članicama;

28.  pozdravlja činjenicu da se nezaposlenost mladih u prosjeku smanjuje, iako je još uvijek na previsokoj razini; napominje da i dalje postoje znatne razlike među državama članicama koje zahtijevaju nastavak procesa reformi kako bi se olakšao ulazak mladih na tržište rada i tako osigurala međugeneracijska pravednost; u tom pogledu naglašava važnost Jamstva za mlade i poziva EU da nastavi financiranje tog presudnog programa; slaže se s Komisijom da države članice trebaju više djelovati u borbi protiv nezaposlenosti mladih, posebice u pogledu poboljšanja učinkovitosti Jamstva za mlade;

29.  ističe važnost odgovornog kretanja plaća koji je primjeren rastu, a kojim se osigurava dobar životni standard, u skladu s produktivnošću, pri čemu se vodi računa o konkurentnosti te važnosti učinkovitog socijalnog dijaloga za socijalno tržišno gospodarstvo koje dobro funkcionira;

30.  slaže se s tim da se oporezivanjem moraju podupirati ulaganja i stvaranje radnih mjesta; poziva na uvođenje reformi u području oporezivanja kako bi se odgovorilo na problem velikog poreznog opterećenja na rad u Europi te suzbilo izbjegavanje plaćanja poreza i porezne utaje, te kako bi se porezne sustave učinilo jednostavnijima, pravednijima i djelotvornijima; naglašava potrebu za boljom koordinacijom upravnih praksi u području oporezivanja; poziva na veću transparentnost među državama članicama u području oporezivanja dobiti;

Fiskalna odgovornost i struktura javnih financija

31.  napominje da Komisija smatra da je fiskalna održivost i dalje prioritet, te da se broj izazova smanjio od vrhunca krize te da možda ne predstavljaju jedan od glavnih izvora kratkoročnih rizika za europodručje u cjelini;

32.  također napominje da Komisija smatra da su izazovi i dalje prisutni, te da se posljedice krize, kao i strukturni nedostatci, i dalje osjećaju te ih je potrebno riješiti kako bi se izbjegli dugoročni rizici;

33.  ističe činjenicu da su sve države članice obvezne poštovati Pakt o stabilnosti i rastu i pridržavati se njegovih postojećih klauzula o fleksibilnosti; u tom pogledu skreće pozornost na važnost Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju, te apelira na Komisiju da podnese sveobuhvatnu ocjenu svojeg iskustva u njegovoj provedbi, kao osnovu za korake koje je potrebno poduzeti u skladu s UEU-om i UFEU-om s ciljem integriranja sadržaja tog Ugovora u pravni okvir EU-a;

34.  napominje da je, iako je šest država članica i dalje u postupku u slučaju prekomjernog deficita, razina prosječnog javnog deficita manja, te se očekuje da je 2016. bila ispod 2 % i da će nastaviti padati u narednim godinama, te da se očekuje da će samo dvije države članice 2017. biti u postupku u slučaju prekomjernog deficita; napominje da je u nekoliko slučajeva veliko povećanje duga proteklih nekoliko godina rezultat rekapitalizacija banaka i niskog rasta; ističe da bi se poteškoće u poboljšanju javnih financija mogle povećati kada kamatne stope ponovno počnu rasti;

35.  naglašava ulogu Komisije kao čuvarice ugovora; naglašava potrebu za objektivnom i transparentnom ocjenom primjene i provedbe zajednički prihvaćenog zakonodavstva;36.  inzistira na tome da se prema državama članicama ne bi trebalo postupati različito; napominje da će se samo fiskalnom politikom u kojoj se poštuje i slijedi pravo Unije ostvariti vjerodostojnosti i povjerenje među državama članicama, te da će ona poslužiti kao temelj za dovršenje ekonomske i monetarne unije i povjerenje u financijska tržišta;

37.  poziva Komisiju i Vijeće da budu što određeniji pri razmatranju fiskalnih preporuka u okviru preventivnog i korektivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu radi povećanja transparentnosti i mogućnosti provedbe preporuka; naglašava potrebu da se preventivnim dijelom preporuka obuhvati ciljni datum srednjoročnog cilja po državama članicama te fiskalnu prilagodbu potrebnu za njegovo postizanje ili održavanje;

38.  smatra da bi se makroekonomske neravnoteže u državama članicama trebale rješavati u skladu s postupkom u slučaju makroekonomske neravnoteže ulaganjem napora od strane svih država članica, na osnovi relevantnih reforma i ulaganja; ističe da svaka država članica u tom kontekstu mora ispuniti svoju individualnu odgovornost; napominje da veliki suficiti tekućeg računa bilance plaćanja podrazumijevaju mogućnost veće domaće potražnje; ističe da visoke razine javnog i privatnog duga predstavljaju značajnu slabu točku te da su potrebne odgovorne fiskalne politike i veći rast kako bi se one brže smanjile;

39.  napominje da se, nakon ocjene nacrta o proračunskim planovima za 2017., smatra da bi osam država članica moglo biti neusklađeno, iako su se javne financije posljednjih godina popravile; smatra da je potrebno pridržavati se dogovorenog tijeka konsolidacije;

40.  pozdravlja smanjenje prosječnih javnih deficita i javnog duga, ali se slaže s tim da skupna slika skriva znatne razlike među državama članicama; ističe da se skupna slika treba uvijek gledati u kombinaciji s analizom pojedinačnih proračuna te ističe potrebu za dobrim fiskalnim politikama kao odgovorom na budući porast kamatnih stopa; smatra da je potrebno ostvariti uzlaznu konvergenciju, osobito među državama članicama u europodručju;

Smjer fiskalne politike za europodručje

41.  napominje da se prema jesenskim ekonomskim predviđanjima Komisije iz 2016. smjer fiskalne politike u europodručju 2015. odmaknuo od restriktivnog prema neutralnom te da se očekuje da će tijekom razdoblja prognoze biti blago ekspanzivan; također prima na znanje da Komisija smatra da bi potpuni prijenos fiskalnih zahtijeva sadržanih u preporukama Vijeća po državama članicama u konačnici mogao dovesti do umjereno restriktivnog smjera fiskalne politike za europodručje u cjelini u 2017. i 2018., te prima na znanje pozive Komisije na pozitivni ekspanzivni smjer fiskalne politike, iako uviđa ekonomska i pravna ograničenja koja su s tim povezana;

42.  smatra da komunikacija Komisije o pozitivnom smjeru fiskalne politike predstavlja važan razvoj događaja; pozdravlja to što se komunikacijom želi pridonijeti boljoj koordinaciji ekonomskih politika u europodručju te što se žele istaknuti mogućnosti fiskalnih poticaja u državama članicama koje imaju prostora za to; ističe da se fiskalni zahtjevi temelje na zajednički dogovorenim fiskalnim pravilima; podsjeća da su države članice obvezne poštovati Pakt o stabilnosti i rastu, bez obzira na zajedničke preporuke; napominje da se stajališta u pogledu potencijala, i razine, cilja jedinstvenog smjera fiskalne politike razlikuju; pozdravlja aktualni rad neovisnog Europskog fiskalnog odbora po tom pitanju;

43.  smatra da je poboljšanje strukture javnih proračuna jedan od ključnih uvjeta kako bi se zajamčilo poštovanje fiskalnih pravila EU-a i omogućilo financiranje neophodnih rashoda, stvaranje rezerve za nepredviđene potrebe i ulaganja kojima se potiče rast i, na koncu, financiranje rashoda koji nisu neophodni, te da pridonosi učinkovitoj i odgovornoj raspodjeli javnih sredstava; podsjeća na to da se o sastavljanju nacionalnih proračuna odlučuje na nacionalnoj razini uzimajući u obzir preporuke po državama članicama;

44.  napominje da se rasprava o pametnoj raspodjeli javne potrošnje i prioritetnim politikama redovito vodi na temu proračuna EU-a te da je takva kritička procjena jednako tako nužna za nacionalne proračune radi srednjoročnog i dugoročnog poboljšanja kvalitete javnih proračuna te radi izbjegavanja linearnih proračunskih rezova;

45.  pozdravlja tekuće preispitivanje javne potrošnje i potiče države članice da kritički ocijene kvalitetu i sastav svojih proračuna; podupire napore koji su usmjereni na poboljšanje kvalitete i učinkovitosti javnih rashoda; uključujući preusmjeravanje neproduktivne potrošnje u ulaganja kojima se potiče rast;

46.  smatra da bi proračun EU-a mogao pomoći u smanjenju opterećenja za nacionale proračune prikupljanjem vlastitih sredstava umjesto oslanjanjem na nacionalne doprinose;

47.  pozdravlja vođenje tematske rasprave i standarde najboljih praksi koje je donijela Euroskupina, primjerice one o revizijama troškova, tijekom ciklusa Semestra 2016.; poziva Komisiju i Euroskupinu da poveća njihovu učinkovitost i transparentnost;

48.  poziva Komisiju i Vijeće da preporuke po državama članicama uobliči na način da se omogući mjerenje napretka, osobito u slučajevima u kojima je preporuka politike stalno usmjerena na isto područje politike i/ili kad priroda reforme zahtijeva provedbu izvan okvira jednog ciklusa Semestra;

Koordinacija nacionalnih politika i demokratska odgovornost

49.  ističe važnost rasprava o izvješćima o državama, preporukama po državama članicama, nacionalnim programima reformi i programima stabilnosti u nacionalnim parlamentima, te njihove provedbe u većoj mjeri nego do sada;

50.  smatra da su za bolju provedba preporuka po državama članicama potrebni jasno utvrđeni prioriteti na europskoj razini i istinska javna rasprava na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama, što će rezultirati većim osjećajem odgovornosti; poziva države članice da uključe lokalne i regionalne vlasti na strukturiran način, s obzirom na učinke i izazove koji se osjećaju u državama članicama također i na podnacionalnoj razini, kako bi se unaprijedila provedba preporuka po državama članicama;

51.  potiče Komisiju na pokretanje pregovora o međuinstitucionalnom sporazumu o gospodarskom upravljanju; ustraje u tome da bi se tim međuinstitucionalnim sporazumom trebalo zajamčiti, u okviru Ugovora, da struktura europskog semestra omogućuje konstruktivan i redovit parlamentarni nadzor postupka, posebno u pogledu prioriteta godišnjeg pregleda rasta i preporuka za europodručje;

Sektorski doprinosi Godišnjem pregledu rasta za 2017.

Proračuni

52.  smatra da bi proračun EU-a mogao predstavljati dodanu vrijednost za ulaganja i strukturne reforme u državama članicama kada bi među postojećim instrumentima vladala veća sinergija i bolja povezanost s proračunima država članica; stoga smatra da bi Godišnji pregled rasta, kao važan dokument o politikama koji predstavlja osnovu za nacionalne programe reformi, preporuke po državama članicama i provedbene planove, trebao državama članicama biti smjernica i služiti za pripremu nacionalnih proračuna u cilju uvođenja zajedničkih rješenja koja postoje u nacionalnim proračunima i povezana su s proračunom EU-a;

53.  podsjeća da bi svim državama članicama glavni prioritet trebalo biti poboljšanje sustava za naplatu PDV-a i carinskih pristojbi; pozdravlja prijedlog Komisije za izradu europske crne liste poreznih oaza, na koje bi se trebale primjenjivale kaznene sankcije u cilju rješavanja problema utaje poreza u multinacionalnim kompanijama;

Okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

54.  naglašava činjenicu da poboljšana i učinkovitija uporaba resursa, kojom se smanjuje ovisnost o stranim izvorima energije te uvodi održiva proizvodnja, a koja bi se temeljila na zahtjevima za bolji dizajn proizvoda i modelima održivije potrošnje, uključuje promicanje poduzetništva i otvaranje radnih mjesta, učinkovitu provedbu međunarodnih ciljeva i ciljeva Unije u području okoliša te diversifikaciju izvora prihoda, u kontekstu fiskalne odgovornosti i gospodarske konkurentnosti; smatra da bi u Europski semestar također trebalo uključiti izvještavanje o energetskoj učinkovitosti i međusobnoj povezanosti na osnovi ciljeva utvrđenih na razini EU-a;

55.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama država članica, nacionalnim parlamentima i Europskoj središnjoj banci.

(1)

SL L 306, 23.11.2011., str. 12.

(2)

SL L 306, 23.11.2011., str. 41.

(3)

SL L 306, 23.11.2011., str. 8.

(4)

SL L 306, 23.11.2011., str. 33.

(5)

SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(6)

SL L 306, 23.11.2011., str. 1.

(7)

SL L 140, 27.5.2013., str. 11.

(8)

SL L 140, 27.5.2013., str. 1.

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0238.


MIŠLJENJE MANJINE

podneseno u skladu s člankom 52.a stavkom 4. Poslovnika

Miguel Viegas, Fabio De Masi, Paloma López Bermejo, Miguel Urbán Crespo, Marisa Matias, Rina Ronja Kari, Matt Carthy

U izvješću se zagovaraju strukturne reforme, manja uloga država te se brani Pakt o stabilnosti i Fiskalni ugovor. Smatra se da su produbljenje neoliberalnih reformi i financijalizacija, uključujući uz pomoć unije tržišta kapitala, rješenja za gospodarsku stagnaciju EU-a – više nego jačanje javne potrošnje i povećanje plaća te socijalna zaštita, koje su mjere štednje uništile. Štoviše, izražava se zabrinutost zbog odluke o tome da se Portugal i Španjolsku neće sankcionirati.

Poriče se stvarnost: euro i okvir ekonomskog upravljanja nisu bili učinkoviti u rješavanju financijske, ekonomske i socijalne krize koja mori EU već gotovo cijelo desetljeće, a ujedno su i odgovorni za nju i njeno pogoršavanje. Euro i okvir ekonomskog upravljanja korišteni su kao instrument za nametanje neoliberalnog programa: privatizacija i deregulacija, gubitak socijalnih i radničkih prava, rezovi u prihodima radnika i javnom zdravstvu.

Euro i okvir ekonomskog upravljanja dovode do sve većih razlika među državama članicama i većih nejednakosti u prihodima, te stoga do sve slabije teritorijalne, socijalne i gospodarske kohezije.

Stoga tražimo stavljanje izvan snage:

·Fiskalnog ugovora;

·Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju;

·Europskog semestra.


MIŠLJENJE Odbora za proračune (25.1.2017)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: godišnji pregled rasta za 2017.

(2016/2306(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Jean-Paul Denanot

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  smatra da bi proračun EU-a mogao predstavljati dodanu vrijednost za ulaganja i strukturne reforme u državama članicama kada bi među postojećim instrumentima vladala veća sinergija i bolja povezanost s proračunima država članica; stoga smatra da bi godišnji pregled rasta, kao važan dokument o politikama koji predstavlja osnovu za nacionalne programe reformi, preporuke po državama članicama i provedbene planove, trebao državama članicama biti smjernica i služiti za pripremu nacionalnih proračuna u cilju uvođenja zajedničkih rješenja koja postoje u nacionalnim proračunima i povezana su s proračunom EU-a;

2.  slaže se da su stabilizacijski mehanizmi neophodni te podsjeća da bi državama članicama prioritet trebala biti provedba kriterija uspostavljenih Paktom o stabilnosti i rastu te usklađenost s njima; potiče da se u potpunosti iskoristite postojeće klauzule o fleksibilnosti radi podupiranja većeg broja ulaganja i strukturnih reformi te rješavanja sigurnosnih prijetnji i priljeva izbjeglica;

3.  podsjeća da bi svim državama članicama glavni prioritet trebalo biti poboljšanje sustava za naplatu PDV-a i carinskih pristojbi; pozdravlja prijedlog Komisije za izradu europske crne liste poreznih oaza, na koje bi se trebale primjenjivale kaznene sankcije u cilju rješavanja problema utaje poreza u multinacionalnim kompanijama; pozdravlja prijedlog Komisije o uspostavi zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit, čime bi se trebale potaknuti prekogranične aktivnosti te smanjiti utaja poreza i agresivno porezno planiranje; podsjeća da je potrebno provesti reformu sustava vlastitih sredstava, koja bi mogla predstavljati istinsku reformu financiranja EU-a bez povećanja poreznog opterećenja građana;

4.  smatra da rast još uvijek nije dovoljan za otvaranje radnih mjesta koja su Uniji prijeko potrebna, posebno za mlade, te da je potrebno poticati javna i privatna ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i osposobljavanje i MSP-ove te promicati mjere za smanjenje nezaposlenosti, kao što je Jamstvo za mlade; pozdravlja daljnje jačanje Inicijative za zapošljavanje mladih, uključujući dodatnih 500 milijuna EUR u okviru posebnih sredstava namijenjenih Inicijativi za zapošljavanje mladih, uz 1 milijardu EUR iz Europskog socijalnog fonda za razdoblje 2017.–2020., zahvaljujući čemu će nekoliko država članica koje zadovoljavaju uvjete za Inicijativu za zapošljavanje mladih imati mogućnost uložiti više svojih sredstava iz Europskog socijalnog fonda u mjere za zapošljavanje mladih;

5.  pozdravlja prijedlog Komisije za produljenje i proširenje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u pogledu njegova trajanja i financijskog kapaciteta; ističe da je jačanje EFSU-a važno kako bi se ponovno uspostavila dugoročna održivost ulaganja, nastavilo postizanje konkretnih rezultata i promicateljima projekata pružila sigurnost da će moći pripremati projekte i nakon početnog razdoblja ulaganja; očekuje daljnja poboljšanja u područjima dodatnosti, zemljopisne i sektorske pokrivenosti te transparentnosti; ističe potencijal sinergije između EFSU-a i europskih strukturnih i investicijskih fondova, posebno u pogledu njihova doprinosa teritorijalnoj koheziji; poziva europske i nacionalne institucije da snažnije uključe regionalne i lokalne vlasti kako bi se riješio problem niskog kapaciteta za pokretanje projekata i kapaciteta zaduživanja u nekim državama članicama;

6.  ponavlja da bi u cilju ostvarivanja održivog rasta ulaganje i poticanje ulaganja u inovacije i IKT trebali na razini EU-a biti glavna ekonomska politika;

7.  smatra da treba povećati odgovornost bankovnog sustava kako bi se osigurala dugoročna ulaganja i stabilnost financijskih tržišta;

8.  naglašava važnost poštene i dosljedne investicijske politike EU-a kojom se diljem Unije može poticati rast, no i omogućiti smanjenje postojećih razlika među državama članicama;

9.  uvjeren je da su MSP-ovi i novoosnovana (start-up) poduzeća nužna za budući razvoj gospodarstva Europske unije te ponavlja da su potrebna velika ulaganja i snažne fiskalne politike kojima će se ta poduzeća dodatno poticati;

10.  uvjeren je da se monetarnom politikom, ako ima snažnu potporu ispravne proračunske politike, može poticati gospodarski razvoj, održivi rast i otvaranje radnih mjesta;

11.  smatra da bi države članice zbog razlika u demografskom razvoju u svakoj državi članici trebale javni dug promotriti u širem kontekstu;

12.  podsjeća da upotreba europskih strukturnih i investicijskih fondova podliježe makroekonomskim uvjetima; vodeći računa o vezi između dobrog gospodarskog upravljanja i kapaciteta apsorpcije, poziva Komisiju da potiče upotrebu europskih strukturnih i investicijskih fondova za provedbu preporuka po državama članicama tako što će produžiti razdoblje fiskalne prilagodbe u okviru kojega se europski strukturni i investicijski fondovi primjenjuju kao popratne mjere za provedbu strukturnih reformi i poticanje većeg broja investicija;

13.  naglašava da u usporedbi s drugim velikim tržištima kao što je SAD, Europska unija ima stroga fiskalna pravila, neujednačeno zakonodavstvo u državama članicama i velik broj različitih ograničenja koja su prepreka napretku, inovativnim rješenjima i rastu; stoga poziva Komisiju da prije predstavljanja godišnjeg pregleda rasta s državama članicama detaljnije raspravi o zajedničkim aktivnostima i pravilima koja je potrebno uspostaviti na razini EU-a kako bi se potaknula razmjena znanja, iskustava, tehnologija, inovacija, razvoja i brzog rasta start-up poduzeća.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

27

2

3.

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Jean Arthuis, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Gérard Deprez, Manuel dos Santos, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Esteban González Pons, Ingeborg Gräßle, Iris Hoffmann, Monika Hohlmeier, Zbigniew Kuźmiuk, Vladimír Maňka, Victor Negrescu, Jan Olbrycht, Urmas Paet, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Indrek Tarand, Isabelle Thomas, Inese Vaidere, Daniele Viotti, Tiemo Wölken

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jean-Paul Denanot, Ivana Maletić, Marco Valli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Paul Brannen, Ulrike Lunacek


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (25.1.2017)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2017.

(2016/2306(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Nuno Melo

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da je rasprava o Europskom semestru posebno važna jer je potrebno pronaći novi model razvoja strukturnih reformi i selektivnih ulaganja u strateška područja te se približiti gospodarskom modelu u kojem se industrijski razvoj kombinira s ekološkom održivosti; stoga ponavlja da bi ekološka dimenzija, zajedno s gospodarskom i socijalnom dimenzijom, u procesu Europskog semestra morala imati punopravnu ulogu;

2.  žali zbog toga što je oporavak u EU-u i dalje je spor i nestabilan, što pokazuje da je potrebno ubrzati strukturne reforme, potaknuti ulaganja i izgraditi konkurentnije gospodarstvo;

3.  pozdravlja činjenicu da se u Godišnjem pregledu rasta za 2017. jasno navodi da je kružno gospodarstvo među općim gospodarskim prioritetima EU-a;

4.  ističe da klimatske promjene nesumnjivo predstavljaju vrlo ozbiljan globalni izazov te da bi brzo djelovanje i dalje trebalo biti jedan od prioriteta EU-a; u vezi s time naglašava važnost Pariškog sporazuma koji je donesen u okviru konferencije COP21 u prosincu 2015. i koji predstavlja globalnu prekretnicu za poticanje globalnog zajedničkog prelaska na društvo koje proizvodi niske razine emisija ugljika i koje je otporno na klimatske promjene; napominje da se u Pariškom sporazumu utvrđuje dugoročni kvalitativni cilj smanjenja emisija u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2°C te da se pokuša zadržati na 1,5°C; stoga poziva Komisiju da u svojim preporukama po državama članicama uzme u obzir potrebu da države članice ulažu u energetske projekte s niskim emisijama ugljika kako bi se doprinijelo ciljevima Pariškog sporazuma; ističe da učinkovit prelazak na društvo s niskim emisijama ugljika zahtijeva velika ulaganja u strateškim područjima kao što su energetika, upravljanje otpadom, promet i zgrade; u tom kontekstu poziva na izdvajanje sredstava za održiva ulaganja u okviru nadolazeće uredbe „EFSU 2”;

5.  poziva Komisiju da iskoristi Europski semestar kao instrument za ispunjavanje obveza EU-a koje proizlaze iz Programa održivog razvoja do 2030. te da konkretno u taj proces uključi politike i učinkovite mjere koje se odnose na klimatske promjene, održivu proizvodnju i potrošnju, sigurnost hrane te biološku raznolikost;

6.  podsjeća da održivi rast, zaštita klime i otvaranje radnih mjesta u EU-u od nas iziskuju da svojim resursima upravljamo na pametniji i održiviji način, da oporezivanje preusmjerimo s rada na zagađenje okoliša, da postupno ukinemo subvencije za fosilna goriva te da smanjimo ovisnost o uvozu sirovina; smatra da bi naglasak trebao biti na primjeni hijerarhije otpada u prvom redu kako bi se poduprla provedba mjera sprečavanja stvaranja otpada, viša stopa recikliranja i ponovna uporaba proizvoda; napominje da se procjenjuje da bi zahvaljujući kružnom gospodarstvu europska poduzeća mogla ostvariti uštedu od otprilike 600 milijardi EUR godišnje; stoga u cilju bržeg prelaska EU-a na kružno gospodarstvo ponavlja svoj poziv da se načela kružnog gospodarstva uvrste u Europski semestar i da se uvede glavni pokazatelj za učinkovitost resursa i za sigurnost opskrbe ključnim sirovinama; naglašava potrebu za jačim ulaganjem u provjerene zelene tehnologije kako bi se postigli ciljevi održivog rasta iz strategije Europa 2020. te klimatski i energetski ciljevi za 2030.;

7.  naglašava važnost aktualne reforme zakonodavstva o otpadu kako bi se ubrzao prelazak europskog gospodarstva na kružni model;

8.  naglašava činjenicu da poboljšana i učinkovitija uporaba resursa, smanjenje ovisnosti o stranim izvorima energije te uvođenje održive proizvodnje, koja bi se temeljila na zahtjevima za bolji dizajn proizvoda i modelima održivije potrošnje, uključuju promicanje poduzetništva i otvaranja radnih mjesta, učinkovitu provedbu međunarodnih ciljeva i ciljeva Unije u području okoliša te diversifikaciju izvora prihoda, u kontekstu fiskalne odgovornosti i gospodarske konkurentnosti; smatra da bi u Europski semestar također trebalo uključiti izvještavanje o energetskoj učinkovitosti i međusobnoj povezanosti na osnovi ciljeva utvrđenih na razini EU-a;

9.  ističe da bi Europa, kada bi se sve zakonodavstvo EU-a o otpadu u potpunosti provodilo, prema Komisijinoj studiji iz 2012. uštedjela 72 milijarde EUR godišnje, da bi promet sektora gospodarenja otpadom i recikliranja porastao za 42 milijarde EUR te da bi se do 2020. otvorilo 400 000 radnih mjesta; podsjeća na to da se smanjenje količine otpada i usklađenost sa zakonodavstvom u tom području treba smatrati glavnim prioritetom;

10.  ističe da države članice EU-a trebaju provesti reformu svojih poreznih sustava kako bi poduprle rast i pravedna pravila za poduzeća; u tom pogledu ističe ulogu ekološkog poreza, reforme ekološkog poreza i programa preusmjeravanja oporezivanja kao ključnih čimbenika za omogućavanje prelaska na zeleno gospodarstvo, s obzirom na to da se tako mogu potaknuti ekološke inovacije koje stvaraju bogatstvo i radna mjesta te doprinose poboljšanju stanja okoliša i smanjenoj potrošnji energije i resursa;

11.  poziva Komisiju da u proces Europskog semestra uključi ciljeve održivog razvoja;

12.  ističe potrebu za sveobuhvatnijim skupom pokazatelja radi procjene mjera država članica u smislu doprinosa postizanju ciljeva na koje se Europska unija obvezala u okviru Programa održivog razvoja do 2030., a posebice cilja da se otpad od hrane prepolovi do 2030.; naglašava da je ciljeve održivog razvoja potrebno na odgovarajući način uvrstiti u unutarnje i vanjske politike Unije;

13.  podsjeća na to da se trend rasta broja radnih mjesta u ekoindustriji može uočiti u cijelom EU-u; ističe da bi daljnja smanjenja uporabe energije i resursa mogla dovesti do otvaranja dodatnih radnih mjesta, posebice u sektorima izolacije, tehnologije toplinskih pumpi, vozila s električnim pogonom i vodno učinkovitih poljoprivrednih tehnologija navodnjavanja, ali i u sektorima recikliranja i sektorima koji ovise o resursima;

14.  pozdravlja Komisijinu odluku o osnivanju skupine stručnjaka na visokoj razini za održivo financiranje; naglašava da su reforme u cilju održivog financiranja potrebne kako bi se poduprla ulaganja u čiste tehnologije i njihovo korištenje, kako bi se zajamčila sposobnost financijskog sustava da dugoročno financira rast na održiv način i kako bi se doprinijelo uspostavi kružnog gospodarstva s niskim emisijama ugljika koje je otporno na klimatske promjene, kako je utvrđeno u komunikaciji Komisije „Unija tržišta kapitala – ubrzavanje reforme” od 14. rujna 2016.;

15.  prima na znanje činjenicu da su neki od projekata za koje je odobreno financiranje iz Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) usmjereni na infrastrukturu i inovacije u sektorima okoliša i zdravstva; međutim, naglašava potrebu da se poveća dostupnost zelenih sredstava putem EFSU-a;

16.  ističe da je učinkovito ulaganje u zdravstvo i obrazovanje, uključujući promicanje zdravlja i sprječavanje bolesti, ključno za pružanje jednakog pristupa zdravstvenim uslugama za sve građane, kao i za stabilnost, održivost, gospodarsko blagostanje i promicanje rasta, te da se njime ostvaruju rezultati u pogledu produktivnosti, ponude radne snage, ljudskog kapitala i javne potrošnje; podsjeća na to da trošenje sredstava na zdravstvene usluge predstavlja ulaganje u zdravija, sigurnija, produktivnija i konkurentnija društva; ističe važnost održivosti sektora zdravstvene zaštite, koji ima važnu ulogu u cjelokupnom gospodarstvu s obzirom na to da je u njemu zaposleno 8 % ukupne europske radne snage i da je odgovoran za 10 % BDP-a u EU-u;

17.  naglašava da je potrebno uspostaviti održivi sustav razmjene znanja u području procjenjivanja zdravstvene tehnologije i da je cilj procjenjivanja zdravstvene tehnologije razmotriti pitanja povezana s obilježjima zdravstvenih tehnologija, uključujući njihovu sigurnost, učinkovitost, djelotvornost, primjenjivost, indikacije, cijenu, isplativost te socijalne, etičke i ekonomske posljedice njihove uporabe;

18.  ponovno preporučuje da se u preporuke po državama članicama uvrste načela kružnog gospodarstva;

19.  ističe važnost strukturiranog sustavnog dijaloga na nacionalnoj razini kako bi svi dionici zdravstvenog sustava imali veći utjecaj na preporuke po državama članicama; ističe potrebu za sveobuhvatnijom procjenom rezultata zdravstvenog sustava na razini EU-a; potiče države članice da se koriste prikupljenim dokazima pri donošenju svojih politika te da razmjenjuju najbolje prakse u cilju smanjenja razlika i nejednakosti u zdravstvu između država članica i unutar njih;

20.  ističe potrebu za sveobuhvatnijom procjenom zdravstvenog sustava u okviru Europskog semestra, pri čemu treba uzeti u obzir ne samo fiskalnu dimenziju, već i razmotriti pristup, učinkovitost i kvalitetu u europskom sektoru zdravstva;

21.  naglašava da bi odgovarajuću pozornost trebalo posvetiti troškovima država članica povezanima sa zdravstvenom skrbi koji su posljedica hitnih slučajeva i koji dodatno opterećuju sustave zdravstvene skrbi, kao što je dolazak imigranata i izbjeglica u EU u stanjima koja iziskuju hitnu liječničku pomoć, da je potrebna liječnička pomoć ključna i za zaštitu ljudskih prava i za smanjenje rizika kako bi se građane EU-a zaštitilo od mogućeg izlaganja bolestima koje su endemične u migracijskim zemljama podrijetla, i da bi s tim povezan teret troškova trebalo stoga propisno uzeti u obzir pri ocjenjivanju proračuna država članica.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

52

5

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Paul Brannen, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Mark Demesmaeker, Stefan Eck, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Josu Juaristi Abaunz, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Massimo Paolucci, Piernicola Pedicini, Julia Reid, Frédérique Ries, Michèle Rivasi, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Ivica Tolić, Estefanía Torres Martínez, Nils Torvalds, Adina-Ioana Vălean, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Renata Briano, Herbert Dorfmann, James Nicholson, Stanislav Polčák, Gabriele Preuß, Tiemo Wölken

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Xabier Benito Ziluaga, Richard Corbett, Sander Loones, Kosma Złotowski


MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj (25.1.2017)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o Europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: godišnji pregled rasta za 2017.

(2016/2306(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Krzysztof Hetman

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja godišnji pregled rasta za 2017. koji je objavila Komisija i koji čini važan dio europskog procesa oporavka utemeljenog na strategiji ulaganja, strukturnim reformama, otvaranju radnih mjesta i odgovornim javnim financijama, u cilju daljnjeg promicanja većeg stupnja rasta, jačanja europskog oporavka i postizanja uzlazne konvergencije;

2.  zabrinut je zbog toga što i dalje postoje pokazatelji makroekonomskih neravnoteža i ograničenih konvergencija, posebno u europodručju;

3.  zabrinut je zbog neravnomjerne primjene preporuka po državama članicama u okviru europskog gospodarskog oporavka, kao i zbog velikog investicijskog jaza u EU-u kojim se ugrožava dugoročniji potencijal rasta EU-a; poziva države članice na snažnu predanost provedbi strukturnih reformi i smanjenju udjela svojeg duga u BDP-u i svojeg proračunskog deficita radi poticanja rasta i otvaranja radnih mjesta; smatra da države članice trebaju ostati prvenstveno odgovorne za primjenu preporuka po državama članicama i za odlučivanje o najboljem načinu te primjene; ističe ulogu lokalnih i regionalnih vlasti i drugih relevantnih dionika te samih europskih strukturnih i investicijskih fondova u pružanju podrške tim strukturnim reformama, otvaranju radnih mjesta i ulaganjima; traži od Komisije da, po potrebi, razmotri uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u Europski semestar;

4.  zahtijeva politike Europskog semestra usmjerene na poticanje domaće potražnje radi povećanja otpornosti europskog gospodarstva u okviru sve lošije globalnu perspektive i zastoja globalne potražnje;

5.  prepoznaje cilj Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), koji je zamišljen kao podrška za visokorizične ulagačke projekte u cilju jačanja potencijala za rast na temelju kvalitetnih radnih mjesta i produktivnosti; međutim, zabrinut je zbog iznimno neuravnoteženog korištenja tog fonda između skupina država članica EU15 (91 % sredstava) i EU13 (9 % sredstava); prima na znanje prijedlog Komisije da se ojačaju sinergije i komplementarnosti između EFSU-a i europskih strukturnih i investicijskih fondova te da se pruži bolje usmjerena lokalna i regionalna tehnička pomoć kako bi se ublažile nepodudarnosti na jedinstvenom tržištu tako što će se svim regijama omogućiti da razviju svoj potencijal i poboljšaju zemljopisnu pokrivenost EFSU-a diljem EU-a; poziva EIB i Komisiju da zajamče da se raspodjela sredstava temelji na razboritoj financijskoj analizi s pravednom ocjenom osnovanosti njihove primjene; međutim, naglašava da još uvijek nedostaju pokazatelji u pogledu učinka doprinosa EFSU-a rastu i otvaranju radnih mjesta; iz te perspektive, naglašava da EFSU mora biti dodatak europskim strukturnim i investicijskim fondovima i da se njime nikako ne bi smjela dovesti u pitanje uloga kohezijske politike kao glavne ulagačke politike Europske unije kojom se EU približava svojim građanima; poziva Komisiju da predloži dodatne mjere u cilju smanjenja i boljeg uravnoteženja navedene neusklađenosti;

6.  dijeli stajalište Komisije da se Savjetodavni centar mora jačati kako bi mogao u većoj mjeri djelovati lokalno i regionalno te poboljšati svoju suradnju s nacionalnim razvojnim bankama i kako bi mogao biti koristan alat koji pomaže promicateljima projekata u razvoju boljih projekata, posebno za regije ili sektore u kojima je potreban dodatan doseg i tehnički kapacitet; traži od Komisije da potiče lokalne i regionalne vlasti na bolju primjenu EFSU-a diljem EU-a, posebno s pomoću ulagačkih platformi; u tu svrhu poziva Komisiju na pomoć širenjem informacija i na rješavanje trenutačnog manjka administrativnog i institucionalnog kapaciteta na podnacionalnoj razini; poziva Komisiju i države članice da iskoriste puni potencijal EFSU-a i europskih strukturnih i investicijskih fondova u skladu sa strategijom Europa 2020. u cilju smanjenja investicijskog jaza u EU-u;

7.  ističe, u kontekstu Europskog semestra i napora oko pojednostavljenja kohezijske politike, kao što su aktivnosti Radne skupine za bolju provedbu, da države članice moraju početi pojačano provoditi potrebne strukturne reforme i sve druge mjere kojima se podupire ta provedba, uključujući izgradnju institucionalnih kapaciteta, u cilju poticanja rasta i otvaranja radnih mjesta te uklanjanjem prepreka s kojima se susreću korisnici kohezijske politike; međutim, naglašava da je potrebno uskladiti prioritete EU-a s nacionalnim, regionalnim i lokalnim potrebama; naglašava važnost uvjeta ex ante u cilju poboljšanja izgradnje kapaciteta u državama članicama; ističe da je potrebno intenzivnije komunicirati s europskim građanima o ostvarenim rezultatima radi povećanja vidljivosti europske dodane vrijednosti;

8.  ponavlja da je potrebno ubrzati provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova tijekom financijskog programskog razdoblja 2014. – 2020.; usporedno s priznanjem da države članice trebaju ostati odgovorne za utvrđivanje programa, vjeruje da bi prilagođene preporuke trebale slijediti analizu nedostataka u provedbi te da bi ih trebalo uključiti u postupak sastavljanja preporuka po državama članicama; poziva Komisiju na bliski dijalog s državama članicama radi utvrđivanja takvih mjera;

9.  ističe da, kako bi se bolje odgovorilo na gospodarske izazove i pokrenuo rast, državama članicama treba dodijeliti veći stupanj fleksibilnosti u provedbi prilikom iskorištavanja ulagačkih klauzula; slaže se u tom kontekstu s Europskim revizorskim sudom da javnu nabavu, kao trajni problem, također treba rješavati na razini Komisije koja bi trebala djelovati kao zagovornik poboljšanja na tom području;

10.  pozdravlja činjenicu da je prijedlog Komisije da zamrzne dijelove europskih strukturnih i investicijskih fondova za Španjolsku i Portugal u stanju iščekivanja uslijed konstruktivne kritike koju joj je uputio Parlament i koja je definitivno pokazala da taj prijedlog nije svrsishodan i da se temelji na ocjeni Komisije u kojoj se tvrdi da obje zemlje napreduju prema cilju smanjenja svojih deficita; slaže se sa stajalištem Komisije da europodručje treba usvojiti zajednički pristup kojim se uzimaju u obzir proračunske razlike među državama članicama: u tom pogledu podsjeća na ulogu Komisije kao čuvarice Ugovora; nadalje očekuje izvješće Komisije o primjeni članka 23. Uredbe (EU) br. 1303/2016 koje treba podnijeti tijekom 2017. i kojim će se uzeti u obzir mišljenje Parlamenta izraženo tijekom strukturnog dijaloga 2016.;

11.  pozdravlja izjavu Komisije o važnosti ulaganja u znanje, inovacije, obrazovanje te informacijske i komunikacijske tehnologije kao pokretače rasta; zalaže se za donošenje politika koje će omogućiti osnovni pristup povezanosti za svakog europskog građanina;

12.  smatra da će Plan ulaganja za Europu ostvariti svoje ciljeve samo s pomoću većeg sudjelovanja malih i srednjih poduzeća, lokalnih vlasti i ostalih lokalnih dionika; poziva EIB i Komisiju da zajamče da ti dionici budu u mogućnosti uspješno sastavljati i usmjeravati prijave za financiranje projekata, da imaju odgovarajuću potporu i da ne budu izloženi nepotrebnim regulatornim opterećenjima; posebno primjećuje pozitivan učinak koji lokalni razvoj pod vodstvom zajednice može imati na jamstvo da se čuje glas lokalnih dionika;

13.  pozdravlja potporu malim i srednjim poduzećima s pomoću okvira EFSU-a za mala i srednja poduzeća i inicijative za mala i srednja poduzeća; ohrabren je tekućim oporavkom sektora malih i srednjih poduzeća nakon financijske krize iz 2008. godine; poziva Komisiju na suradnju s državama članicama kako bi se zajamčilo da se problematična pitanja rješavaju, uključujući spor porast broja zaposlenih u malim i srednjim poduzećima te stagniranje rasta u proizvodnji, graditeljstvu i maloprodajnom sektoru;

14.  smatra da je pristup financijskim sredstvima i dalje primarni izazov za rast malih i srednjih poduzeća; primjećuje da je komercijalni bankovni sektor, koji primarno reguliraju države članice, i dalje primarni izvor financiranja većine malih i srednjih poduzeća; stoga primjećuje da će države članice i dalje biti primarni dionici oporavka sektora malih i srednjih poduzeća te da bi Komisija trebala zajamčiti da njezine aktivnosti imaju učinkovitu potpornu ulogu.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

6

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Tamás Deutsch, Iratxe García Pérez, Michela Giuffrida, Ivan Jakovčić, Constanze Krehl, Sławomir Kłosowski, Andrew Lewer, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Jens Nilsson, Andrey Novakov, Younous Omarjee, Konstantinos Papadakis, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Maria Spyraki, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Petras Auštrevičius, Ivana Maletić, Dimitrios Papadimoulis, Maurice Ponga, Laurenţiu Rebega, Bronis Ropė, Iuliu Winkler


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

13.2.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

34

13

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Jonás Fernández, Neena Gill CBE, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Philippe Lamberts, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Marisa Matias, Gabriel Mato, Bernard Monot, Luigi Morgano, Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Paul Tang, Michael Theurer, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Cora van Nieuwenhuizen, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker, Sotirios Zarianopoulos

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Bas Eickhout, Doru-Claudian Frunzulică, Thomas Mann, Siegfried Mureşan, Maria João Rodrigues, Renato Soru, Romana Tomc, Lieve Wierinck, Roberts Zīle

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Klaus Buchner, Ingeborg Gräßle, Monica Macovei, Petri Sarvamaa


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

34

+

ALDE

Michael Theurer, Lieve Wierinck, Cora van Nieuwenhuizen

ECR

Monica Macovei

NI

Renato Soru

PPE

Burkhard Balz, Ingeborg Gräßle, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Ivana Maletić, Thomas Mann, Gabriel Mato, Siegfried Mureşan, Petri Sarvamaa, Theodor Dumitru Stolojan, Romana Tomc, Tom Vandenkendelaere

S&D

Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Jonás Fernández, Doru-Claudian Frunzulică, Neena Gill CBE, Roberto Gualtieri, Cătălin Sorin Ivan, Olle Ludvigsson, Luigi Morgano, Maria João Rodrigues, Pedro Silva Pereira, Paul Tang, Jakob von Weizsäcker

13

-

ECR

Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner, Kay Swinburne

EFDD

Marco Valli

ENF

Gerolf Annemans, Bernard Monot

GUE/NGL

Marisa Matias, Miguel Viegas

NI

Sotirios Zarianopoulos

Verts/ALE

Klaus Buchner, Bas Eickhout, Philippe Lamberts, Molly Scott Cato

1

0

ECR

Roberts Zīle

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena