Postupak : 2015/2343(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0042/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0042/2017

Rasprave :

PV 15/03/2017 - 16
CRE 15/03/2017 - 16

Glasovanja :

PV 16/03/2017 - 6.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0092

IZVJEŠĆE     
PDF 703kWORD 71k
17.2.2017
PE 594.055v02-00 A8-0042/2017

o ustavnim, pravnim i institucijskim posljedicama zajedničke sigurnosne i obrambene politike: mogućnosti koje daje Ugovor iz Lisabona

(2015/2343(INI))

Odbor za vanjske poslove

Odbor za ustavna pitanja

Izvjestitelji: Michael Gahler, Esteban González Pons

(Zajedničke sjednice odbora – članak 55. Poslovnika)

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE MANJINE
 MIŠLJENJE Odbora za proračune
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o ustavnim, pravnim i institucijskim posljedicama zajedničke sigurnosne i obrambene politike: mogućnosti koje daje Ugovor iz Lisabona

(2015/2343(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor iz Lisabona,

–  uzimajući u obzir glavu V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članak 36. UEU-a o ulozi Europskog parlamenta u zajedničkoj vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici,

–  uzimajući u obzir članak 42. stavke 2., 3., 6. i 7., članak 45. i članak 46. UEU-a o postupnom oblikovanju zajedničke obrambene politike,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 Ugovorima o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 Ugovorima o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. prosinca 2013., 26. lipnja 2015. i 15. prosinca 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici od 25. studenoga 2013., 18. studenoga 2014., 18. svibnja 2015., 27. lipnja 2016. i 14. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. travnja 2016. o EU-u u globalnom okruženju koje se mijenja – povezaniji, konfliktniji i kompleksniji svijet(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2012. o klauzulama EU-a o uzajamnoj obrani i solidarnosti: politička i operativna dimenzija(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2016. o Europskoj obrambenoj uniji(3),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2016. o klauzuli o uzajamnoj obrani (članak 42. stavak 7. Ugovora o Europskoj uniji)(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. studenoga 2016. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 („Financijska uredba”),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2015/1835 od 12. listopada 2015. o utvrđivanju statuta, sjedišta i načina djelovanja Europske obrambene agencije(6),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 22. siječnja 2001. o osnivanju Političkog i sigurnosnog odbora(7),

–  uzimajući u obzir završne zaključke s međuparlamentarnih konferencija o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (ZVSP) te zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP) iz Haaga od 8. travnja 2016., iz Luxembourga od 6. rujna 2015., iz Rige od 6. ožujka 2015., iz Rima od 7. studenoga 2014., iz Atene od 4. travnja 2014., iz Vilniusa od 6. rujna 2013., iz Dublina od 25. ožujka 2013. te iz Pafosa od 10. rujna 2012.,

–  uzimajući u obzir dokument naslovljen „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: Jača Europa – Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije”, koji je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavila 28. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Sjevernoatlantski ugovor potpisan 4. travnja 1949. u Washingtonu D. C.,

–  uzimajući u obzir dokument naslovljen „Provedbeni plan za sigurnost i obranu”, koji je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica predstavila 14. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice te čelnice Europske obrambene agencije od 7. srpnja 2014. o napretku u provedbi zaključaka Europskog vijeća iz prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu predsjednika Europskog vijeća i Komisije te glavnog tajnika NATO-a od 8. srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir rezultat referenduma održanog u Ujedinjenoj Kraljevini 23. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir rezultate Posebnog izvješća Eurobarometra Europskog parlamenta provedenog u 28 država članica Europske unije od 9. do 18. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. studenoga 2016. upućenu Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija o europskom akcijskom planu u području obrane (COM(2016)0950),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za vanjske poslove i Odbora za ustavna pitanja u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i Odbora za ustavna pitanja i mišljenje Odbora za proračune (A8-0042/2017)

A.  budući da je Europska unija odlučna u namjeri da uspostavi okvir zajedničke obrambene politike koja će dovesti do zajedničke obrane i kojom bi se osnažili njezino jedinstvo, strateška autonomija i integracija radi promicanja mira, sigurnosti i stabilnosti u europskom susjedstvu i u svijetu; budući da zajednička obrana iziskuje jednoglasnu odluku Europskog vijeća te da države članice usvoje takvu odluku u skladu sa svojim ustavnim odredbama;

B.  budući da pojava novih geopolitičkih i geostrateških okolnosti, u kojima azijska regija prevladava nad euroatlantskom, i novih aktera, kao i pojava stvarnih novih prijetnji i područja djelovanja, pokazuje da se države ne mogu same suočiti s novim rizicima te da je potrebna zajednička reakcija;

C.  budući da se procjenjuje da troškovi neujedinjene Europe u području sigurnosti i obrane iznose više od 100 milijardi EUR godišnje i da razina učinkovitosti EU-a iznosi od 10 % do 15 % razine SAD-a;

D.  budući da pogoršavanje globalnog konteksta upozorava na važnost poboljšanja suradnje i razmjene informacija i najboljih praksi među državama članicama EU-a te na potrebu za znatno većim financiranjem vojne potrošnje EU-a iz vlastitih izvora izdvojenih za tu svrhu;

E.  budući da cilj vojne i obrambene integracije potječe od utemeljitelja Unije, čija je glavna namjera bila uspostaviti legitimni mehanizam kolektivne obrane i održavati mir na europskom kontinentu;

F.  budući da su u članku 21. stavku 1. i 2. te članku 42. Ugovora o Europskoj uniji jasno definirani načela i ciljevi u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) te zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) te mehanizmi i okvir za njihovo postizanje; budući da je u ispunjenju tih ciljeva postignut vrlo ograničen napredak unatoč mnogim pozivima i prijedlozima Parlamenta i Komisije za njihovu provedbu;

G.  budući da razvoj ZSOP-a iznad svega iziskuje političku volju država članica koja počiva na zajedničkim vrijednostima i načelima, kao i na zajedničkim interesima i prioritetima, te uspostavu struktura za institucijsku suradnju; budući da bi ZSOP trebao biti učinkovita, strukturirana zajednička politika koja stvara dodanu vrijednost, a ne puki zbroj nacionalnih politika država članica ili njihov najmanji zajednički nazivnik;

H.  budući da je Francuska u studenome 2015. aktivirala članak 42. stavak 7. UEU-a, što je pokazalo potencijal svih odredbi Ugovora povezanih sa sigurnošću i obranom;

I.  budući da EU, u skladu s člankom 42. stavkom 2. UEU-a i člankom 2. stavkom 4. UFEU-a, ima nadležnost za određivanje i provedbu zajedničke sigurnosne i obrambene politike koja uključuje postupno oblikovanje zajedničke obrambene politike Unije; budući da bi Unija trebala iskoristiti tu nadležnost kako bi poboljšala koordinaciju i učinkovitost te kako bi dopunila djelovanja država članica, pritom ne ugrožavajući i ne zamjenjujući njihovu nadležnost u području obrane;

J.  budući da postoje europske multinacionalne strukture koje su godinama primjeri dobre prakse i suradnje među državama članicama, kao što je Eurocorps; budući da bi te strukture mogle biti polazna točka na putu prema zajedničkoj obrambenoj politici Unije;

K.  budući da građani EU-a očekuju više djelovanja EU-a u području obrane i sigurnosti; budući da prema Eurobarometru 85.1 iz lipnja 2016. dvije trećine ispitanih građana EU-a želi da se EU preko obveza država članica više angažira u području sigurnosne i obrambene politike;

L.  budući da postoji potreba za uspostavom obrambene kulture kojom će se građanima EU-a osigurati jasna predodžba o ulozi koju obrana ima u našem društvu i njezinu doprinosu stabilnosti, održavanju mira i jačanju međunarodne sigurnosti;

M.  budući da je potrebno poduzeti korake radi povećanja operabilnosti i djelotvornosti europske sigurnosne politike kako bi mogla dovesti do stvarnog poboljšanja sigurnosti Europe;

N.  budući da bi Europsko vijeće trebalo smjesta osnovati Europsku obrambenu uniju, kao što to zagovara Parlament, te uspostaviti zajedničku obranu Unije; budući da bi države članice trebale donijeti odluku o zajedničkoj obrani u skladu sa svojim ustavnim odredbama;

O.  budući da bi obrambena politika EU-a trebala povećati sposobnost Europe da ojača sigurnost unutar i izvan EU-a i konsolidirati partnerstvo s NATO-om te učvrstiti transatlantske odnose, čime će ujedno doprinijeti jačanju NATO-a;

P.  budući da Parlament aktivno podupire Europsku obrambenu uniju te da će nastaviti podnositi odgovarajuće prijedloge u tu svrhu; budući da bi međuparlamentarna konferencija o ZVSP-u i ZSOP-u trebala postati forum za djelotvornu i redovitu međuparlamentarnu suradnju u vezi sa ZSOP-om i postupnim oblikovanjem zajedničke obrambene politike Unije;

Q.  budući da se potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica redovito savjetuje s Parlamentom o postupnom oblikovanju zajedničke obrambene politike Unije, da se brine da se stajališta Parlamenta propisno uzmu u obzir u tom procesu te da obavješćuje Parlament o napretku postignutom prema ostvarenju Europske obrambene unije;

R.  budući da je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica u svojoj izjavi na neformalnom „sastanku Gymnich” ministara vanjskih poslova EU-a 2. rujna 2016. spomenula da se otvara prilika da države članice ostvare konkretan napredak u području obrane;

S.  budući da Komisija osigurava primjenu Ugovora i mjera koje su institucije usvojile u skladu s njima, među ostalim u području ZSOP-a;

T.  budući da bi godišnji i višegodišnji programi Unije u budućnosti trebali uključivati obrambenu politiku; budući da bi Komisija trebala inicirati rad na odgovarajućim međuinstitucijskim sporazumima, uključujući bijelu knjigu EU-a o obrani, kako bi se mogli prvi put implementirati u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog i političkog okvira EU-a;

U.  budući da Parlament predstavlja europske građane te izvršava zakonodavnu i proračunsku funkciju, kao i funkciju političke kontrole i savjetovanja, zbog čega ima središnju ulogu u uspostavi Europske obrambene unije;

V.  budući da bi aktivna uloga Parlamenta te njegova politička potpora i demokratski nadzor u uspostavi okvira zajedničke obrambene politike Unije i zajedničke obrane učvrstila i unaprijedila predstavničke i demokratske temelje Unije;

W.  budući da bi globalna strategija EU-a trebala služiti kao vrlo jasan i vrijedan strateški okvir za budući razvoj ZSOP-a;

X.  budući da postoje ograničenja s obzirom na vojno osposobljavanje u inozemstvu u pogledu potrebnih akcijskih planova i vojne logističke potpore;

Y.  budući da se stoga misije osposobljavanja ne mogu provoditi u inozemstvu, kao u slučaju misija vojnog osposobljavanja u Srednjoafričkoj Republici (EUTM CAR) ili Maliju (EUTM Mali), ako vlade predmetnih zemalja vojnim jedinicama ne osiguraju potrebno naoružanje i opremu; budući da bez osposobljavanja koje uključuje oružje i opremu nije moguće stvoriti jedinice koje će biti sposobne suočiti se s izazovima rata i provoditi operacije;

Z.  budući da je europskim vojnicima trenutačno zabranjeno sudjelovati u vojnim operacijama u svojstvu promatrača, što znači da nisu u mogućnosti utvrditi probleme s kojima se osposobljene jedinice suočavaju te stoga neće biti u mogućnosti rješavati operativne probleme u kasnijim fazama;

AA.  budući da su te jedinice, i u Maliju i u Srednjoafričkoj Republici, uspostavljene za borbene operacije te budući da nakon tri godine bez odgovarajuće opreme i osposobljavanja, kao što je to u slučaju misije vojnog osposobljavanja u Maliju (EUTM Mali), nisu ni približno operativne;

AB.  budući da će se bez potrebnog naoružanja misije osposobljavanja provoditi u inozemstvu samo ako vlada dotične zemlje jedinicama osigura naoružanje i opremu koje će one moći upotrebljavati i nakon dovršetka osposobljavanja;

Ustavni i pravni okvir

1.  podsjeća da ZSOP, kao što je predviđeno Ugovorom o Europskoj uniji, uključuje postupno oblikovanje zajedničke obrambene politike Unije koje će dovesti do buduće zajedničke obrane kada Europsko vijeće jednoglasno tako odluči i kada države članice usvoje tu odluku u skladu s vlastitim ustavnim odredbama; poziva države članice da im prioritet bude pridržavanje odredbi Ugovora u vezi sa ZSOP-om te da ulože veće napore u ostvarenje konkretnog napretka u postizanju ciljeva određenih u tim odredbama;

2.  napominje da reforme i inovacije, koje su Ugovorom iz Lisabona ušle u ZSOP, čine dostatan i dosljedan okvir i da bi trebale otvoriti put prema istinski zajedničkoj politici temeljenoj na zajedničkim resursima i sposobnostima, kao i na koordiniranom planiranju na razini Unije; ističe da napredak ZSOP-a u trenutačnom institucijskom i pravnom okviru više ovisi o političkoj volji država članica nego o pravnim aspektima; ističe da je člankom 43. UEU-a obuhvaćen čitav raspon zadataka za upravljanje krizama čijoj brzoj i odlučnoj uporabi EU stremi;

3.  stoga poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu, Vijeće i države članice da, kako je i predviđeno Ugovorom o Europskoj uniji, osiguraju dosljednost između različitih područja vanjskog djelovanja, osmisle globalni i sveobuhvatni pristup prema tim područjima te da iskoriste sve mogućnosti predviđene Ugovorom, a osobito mehanizme sadržane u članku 42. stavku 6. UEU-a, članku 46. UEU-a, Protokolu (br. 10) o stalnoj strukturiranoj suradnji uspostavljenoj člankom 42. Ugovora o Europskoj uniji, a u operativnoj fazi, u članku 44. UEU-a o provedbi zadaće u okviru ZSOP-a od strane skupine država članica kako bi se postigla brža, učinkovitija i fleksibilnija provedba misija i operacija; ističe da bi pravila suradnje u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO) trebala biti jasno definirana;

4.  napominje da bi se, u slučajevima kada UEU predviđa da Vijeće kvalificiranom većinom donosi odluke u okviru ZSOP-a, osobito one iz članka 45. stavka 2. i članka 46. stavka 2. UEU-a, svi izdaci koji proizlaze iz provedbe tih odluka trebali financirati novim dodatnim sredstvima unesenima u proračun EU-a i da bi se trebali financirati iz tog proračuna; smatra da je za tu svrhu potrebno dodatno financiranje ili sufinanciranje od država članica;

5.  stoga smatra da bi se s Europskom obrambenom agencijom i PESCO-om trebalo postupati kao s institucijama Unije sui generis, kao što je slučaj s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD); smatra da to iziskuje izmjene Financijske uredbe kako bi se Europska obrambena agencija i PESCO uvrstili u njezin članak 2.b, uz poseban dio u proračunu Unije; podsjeća na to da bi Parlament, zajedno s Vijećem, trebao izvršavati zakonodavne i proračunske funkcije, kao i funkcije političkog nadzora i savjetovanja kako je navedeno u Ugovorima;

6.  uvjeren je da se članak 41. stavak 1. UEU-a primjenjuje na administrativne izdatke Europske obrambene agencije i PESCO-a;

7.  napominje da se članak 41. stavak 2. UEU-a primjenjuje na administrativne izdatke Europske obrambene agencije i PESCO-a; podsjeća na to da bi se operativni izdaci koji proizlaze iz vojnih misija, navedenih u članku 42. stavku 1. UEU-a, operativni izdaci koji proizlaze iz obrambenih operacija države članice koja je žrtva oružane agresije na svoje državno područje te operativni izdaci koji proizlaze iz obrambenih operacija država članica ako ispunjavaju svoju obvezu pružanja pomoći i potpore u skladu s člankom 42. stavkom 7. UEU-a trebali financirati kolektivno, ali ne iz proračuna Unije; pozdravlja aktivaciju članka 42. stavka 7. o klauzuli o uzajamnoj obrani;

8.  stoga smatra da je, prema Ugovorima, financiranje administrativnih i operativnih izdataka Europske obrambene agencije i PESCO-a iz proračuna Unije jedina opcija bez obzira na to što se obje te institucije mogu koristiti sredstvima dobivenim izravno od država članica;

9.  poziva države članice da osiguraju potrebna dodatna financijska sredstva koja su potrebna za financiranje administrativnih i operativnih troškova Europske obrambene agencije i PESCO-a iz proračuna Unije;

10.  potiče Vijeće da u tu svrhu revidira Odluku Vijeća (ZVSP) 2015/1835 o utvrđivanju statuta, sjedišta i načina djelovanja Europske obrambene agencije;

11.  smatra da produbljivanje suradnje u području obrane među državama članicama na razini EU-a treba ići ruku pod ruku s jačanjem parlamentarnog nadzora i kontrole koje provode Europski parlament i nacionalni parlamenti;

12.  u tom kontekstu ističe ulogu Parlamenta kao proračunskog tijela; odlučan je u namjeri da izvršava djelotvoran parlamentarni i proračunski nadzor nad Europskom obrambenom agencijom i PESCO-om, kao što je predviđeno Ugovorima;

13.  potiče Vijeće da djeluje u skladu s člankom 41. stavkom 3. UEU-a i da bez odgode donese odluku o osnivanju početnog fonda za hitno financiranje početnih faza vojnih operacija za zadaće iz članka 42. stavka 1. i članka 43. UEU-a;

14.  potiče Vijeće da, u skladu s člankom 42. stavkom 2. UEU-a, poduzme konkretne korake prema usklađivanju i standardizaciji europskih oružanih snaga kako bi se olakšala suradnja osoblja oružanih snaga u okviru nove Europske obrambene unije kao korak u postupnom oblikovanju zajedničke obrambene politike Unije;

Europska dodana vrijednost ZSOP-a

15.  naglašava da je, s obzirom na pogoršavanje sigurnosnog stanja, više no ikad prije potrebno ostvariti ciljeve ZSOP-a kako bi se ojačala operativna sposobnost Europske unije za vanjsko djelovanje u očuvanju mira, sprečavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti predviđena Ugovorom o Europskoj uniji; duboko vjeruje da su sigurnosne i obrambene prijetnje s kojima se EU-u suočava i koje su usmjerene na građane i teritorij EU-a zajedničke i da ih države članice ne mogu samostalno riješiti; uvjeren je da će sigurnost i obrana Unije biti snažnije ako Unija i države članice odluče da će ostati ujedinjene i surađivati; stajališta je da EU mora uspostaviti djelotvoran sustav za dijeljenje opterećenja na europskoj razini kada je riječ o njegovoj vlastitoj sigurnosti i obrani, što još uvijek nije ostvareno; poziva države članice da u tom pogledu pokažu puni politički angažman i suradnju;

16.  naglašava da su sigurnost i obrana područje u kojem je europska dodana vrijednost u smislu učinkovitosti očita, s obzirom na to da se državama članicama pružaju veći i isplativiji kapaciteti te da se postiže veća dosljednost, koordinacija i interoperabilnost sigurnosti i obrane, kao i u smislu doprinošenja konsolidaciji solidarnosti, kohezije i strateške autonomije, kao i otpornosti Unije; skreće pozornost na procjenu da svaki euro uložen u obranu generira povrat od 1,6 eura, posebno preko zapošljavanja visokokvalificiranih radnika, istraživanja i tehnologije te izvoza;

17.  ističe da bi primjena svih mogućnosti predviđenih u Ugovorima poboljšala konkurentnost i funkcioniranje obrambene industrije na jedinstvenom tržištu, dodatno potaknula obrambenu suradnju s pomoću pozitivnih poticaja, s usmjerenošću na projekte koje države članice nisu u mogućnosti provoditi, smanjujući nepotrebno dupliciranje, te promičući učinkovitiju upotrebu javnog novca;

18.  ističe da pojačanje ZSOP-a u skladu s Ugovorima neće narušiti nacionalni suverenitet jer tu politiku provode države članice; uvjeren je da nema većeg poštovanja suvereniteta od obrane teritorijalnog integriteta Europske unije zajedničkom obrambenom politikom;

19.  naglašava da pokretanje misija ZSOP-a, na temelju članka 44. UEU-a, pridonosi ostvarenju Europske obrambene unije; poziva EU da iskoristi puni potencijal članka 44. kako bi nastavila i pojačala tu vrstu djelovanja u cilju stvaranja temelja za operativnu sigurnosnu i obrambenu politiku;

20.  smatra da je ključno povećati nacionalne izdatke za obranu na 2 % BDP-a EU-a; naglašava da bi to podrazumijevalo dodatne izdatke od gotovo 100 milijardi EUR za obranu do kraja sljedećeg desetljeća; smatra da bi tu injekciju trebalo iskoristiti za pokretanje više strateških programa suradnje unutar i diljem Unije boljim strukturiranjem potražnje i ponude te povećavanjem njihove učinkovitosti i djelotvornosti; smatra da će injekcija pridonijeti potpori na europskoj razini za europsku obrambenu industriju i otvaranje radnih mjesta, osobito u malim i srednjim poduzećima; mišljenja je da bi se znatan dio tih izdataka trebao preusmjeriti u istraživanja i razvoj, kao i u strateške programe suradnje, s naglaskom na novim tehnologijama dvojne namjene i obrambenim tehnologijama, koje su ključne za postizanje tih ciljeva i pritom mogu donijeti veću dodanu vrijednost Europskoj uniji; napominje da bi ti dodatni izdaci trebali zajamčiti veću odgovornost, transparentnost i nadzor u pogledu uporabe europskih javnih sredstava;

21.  uvjeren je da bi se ulaganjima Unije u obranu trebala osigurati mogućnost sudjelovanja svih država članica u uravnoteženom, dosljednom i usklađenom unapređivanju njihovih vojnih sposobnosti; smatra da to predstavlja stratešku mogućnost za poboljšanje sigurnosti i obrane Unije;

Institucijski okvir

Vijeće ministara obrane

22.  naglašava kontinuiranu potrebu za uspostavom Vijeća ministara obrane pod predsjedanjem visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u svrhu koordiniranja provedbe ZSOP-a i povećanja njezine učinkovitosti;

Upravljački odbor za obranu

23.  smatra da je Upravljački odbor Europske obrambene agencije, koji čine predstavnici ministarstava obrane država članica, tijelo prikladno za izvršavanje savjetodavne i nadzorne funkcije koje su potrebne za provedbu članaka 42., 45. i 46. UEU-a;

24.  smatra da članak 4. stavak 4. Odluke Vijeća (ZVSP) 2015/1835 o utvrđivanju statuta, sjedišta i načina djelovanja Europske obrambene agencije pruža potrebnu i snažnu osnovu za djelovanje Upravljačkog odbora Europske obrambene agencije u svojstvu trećeg odbora stalnih predstavnika Unije, odnosno Upravljačkog odbora za obranu; smatra da bi taj odbor također trebao izvršavati savjetodavnu i nadzornu funkciju koje su potrebne za provedbu stalne strukturirane suradnje kada ona bude uspostavljena;

25.  uvjeren je da se mandat Političkog i sigurnosnog odbora (PSC) iz članka 38. UEU-a treba tumačiti restriktivno; smatra da, prema Ugovorima, njegov mandat obuhvaća isključivo stanje i misije izvan Unije, kao i određene aspekte primjene klauzule solidarnosti; posebice smatra da njegovi razrađeni mehanizmi rada nisu prilagođeni daljnjoj provedbi dijela ZSOP-a definiranog u članku 42. stavku 2. UEU-a;

26.  potiče Vijeće da u tu svrhu revidira Odluku Vijeća 2001/78/ZVSP o osnivanju Političkog i sigurnosnog odbora, kao i Odluku Vijeća (ZVSP) 2015/1835 o utvrđivanju statuta, sjedišta i načina djelovanja Europske obrambene agencije;

Europska obrambena agencija

27.  podsjeća na to da su ciljevi Europske obrambene agencije podupiranje država članica u razvoju njihove sposobnosti obrane te jačanje njihove industrijske i tehnološke obrambene baze; upozorava na neiskorišten potencijal Europske obrambene agencije u podupiranju razvoja ZSOP-a i ostvarivanju tih ciljeva, koji zahtijevaju cjelovito iskorištavanje kapaciteta Agencije; poziva na to da se razmotri buduća uloga i zadaće Agencije; poziva države članice da odrede zajedničku razinu ambicije unutar reformirane Europske obrambene agencije i da se obvežu na njezino ispunjavanje; poziva na povećanje političke potpore, financiranja i resursa za Europsku obrambenu agenciju, kao i na njezinu bolju koordinaciju s djelovanjima Komisije, država članica i drugih aktera, osobito u području razvoja sposobnosti, javne nabave u području obrane, istraživanja i promicanja interoperabilnosti među oružanim snagama država članica; smatra da Agencija može sufinancirati pretkomercijalnu i javnu nabavu inovativnih rješenja zajedno s nadležnim tijelima država članica i privatnim subjektima na tržištu;

28.  prima na znanje odluku Europske obrambene agencije da revidira plan za razvoj sposobnosti u skladu s globalnom strategijom EU-a te sa zadovoljstvom iščekuje budući plan za razvoj sposobnosti koji će na relevantniji način odražavati prioritete i potrebe država članica i EU-a;

29.  poziva države članice da izrade zajedničku europsku politiku kapacitetâ i naoružanja unutar Europske obrambene agencije, kao što je predviđeno člankom 42. stavkom 3. UEU-a, te poziva Komisiju i Europsku obrambenu agenciju da iznesu prijedloge o tom pitanju; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da obavješćuje Parlament o rezultatima postignutima u okviru postojećeg radnog odnosa između Europske obrambene agencije i Komisije te s Europskom svemirskom agencijom i Zajedničkom organizacijom za suradnju u području naoružanja (OCCAR); poziva države članice da propisno provedu Zajedničko stajalište 944/2008/ZVSP o izvozu oružja te da uspostave zajedničku politiku izvoza oružja kojom će se zajamčiti njegovo podvrgavanje zajedničkim kriterijima na razini EU-a kojima će se upravljati izvozom oružja, streljiva, obrambene opreme i tehnologije u treće zemlje;

Stalna strukturirana suradnja (PESCO)

30.  potiče države članice da što prije uspostave PESCO i pridruže mu se u okviru Unije radi održavanja i poboljšavanja svojih vojnih sposobnosti kroz razvoj doktrine i vodstva, razvoj i osposobljavanje osoblja, razvoj obrambenih sredstava i infrastrukture te interoperabilnost i izdavanje certifikata; naglašava važnost i nužnost sudjelovanja u stalnoj i učinkovitoj strukturiranoj suradnji za sve države članice koje žele poboljšati svoju obrambenu integraciju i pritom dosegnuti najvišu razinu ambicije; smatra da bi se stalne „europske integrirane snage” trebale uspostaviti u obliku multinacionalnih snaga, kako je navedeno u članku 1. Protokola (br. 10) PESCO-a, te staviti na raspolaganje Uniji za provedbu ZSOP-a, kao što je predviđeno člankom 42. stavkom 3. UEU-a; poziva Visoku predstavnicu / potpredsjednicu Komisije da podnese prijedloge za operacionalizaciju PESCO-a u prvoj polovici 2017.;

31.  smatra da bi Unija trebala, u dogovoru s predmetnim državama članicama, poduzeti korake za sudjelovanje u programima za sposobnosti koje one provode; smatra da financijski doprinos Unije takvim programima ne bi trebao biti veći od doprinosa država članica koje u njima sudjeluju;

32.  stajališta je da bi se sustav borbenih skupina EU-a trebao dovesti pod okrilje PESCO-a, uz stvaranje stalnog civilnog i vojnog stožera, zajedno s jednako važnim vojnim kapacitetom za planiranje i vođenje operacija (MPCC) te civilnim kapacitetom za planiranje i vođenje operacija (CPCC), čime bi se ojačalo strateško i operativno planiranje tijekom čitava ciklusa planiranja, poboljšala civilno-vojna suradnja te unaprijedila sposobnost EU-a da brzo reagira na krize; smatra da u PESCO također treba uključiti druge europske multinacionalne strukture kao što su Europsko zapovjedništvo zračnog prijevoza, Eurocorps i OCCAR, kao i sve bilateralne i multilateralne oblike vojne suradnje između zemalja sudionica PESCO-a; smatra da bi povlastice i imuniteti EU-a također trebali vrijediti za te multinacionalne strukture koje su dio PESCO-a;

33.  smatra da bi tijekom faze pripreme (engl. stand-up), faze pripravnosti (engl. standby) i faze otpuštanja (engl. stand-down) Unija trebala pokriti sve troškove borbenih skupina EU-a;

34.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu i Vijeće da u potpunosti provedu Rezoluciju 1325 Vijeća sigurnosti UN-a i imenuju posebnog predstavnika za žene i sukobe;

Europski parlament

35.  naglašava da bi Parlament trebao imati istaknutu ulogu u praćenju i nadzoru nad provedbom i u evaluaciji ZSOP-a, u skladu s člankom 14. stavkom 1. UEU-a; smatra da bi međuparlamentarna konferencija o ZVSP-u i ZSOP-u trebala također služiti kao platforma za međuparlamentarno savjetovanje i nadzor nad ZSOP-om; ustraje u tome da se o važnim odlukama u području ZSOP-a, osobito u vezi s vojnim i civilnim misijama izvan EU-a i operacijama strateške obrane, treba savjetovati s Parlamentom na djelotvoran način;

36.  u tom pogledu poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da u potpunosti primijeni članak 36. UEU-a te da zajamči da se stajališta Parlamenta propisno uzimaju u obzir u okviru savjetovanja s Parlamentom o glavnim aspektima i osnovnim opredjeljenjima ZSOP-a kao dijela ZVSP-a; poziva na to da se Parlamentu redovitije pruža više informacija kako bi se ojačali raspoloživi mehanizmi parlamentarne i političke kontrole;

37.  apelira na Parlament da pretvori svoj Pododbor za sigurnost i obranu u punopravni parlamentarni odbor koji bi imao istaknutu ulogu u provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike, a posebno ulogu u nadzoru nad pravnim aktima povezanim s obrambenim tržištem i u postupcima kao što je usklađeni godišnji pregled sektora obrane;

38.  poziva na pojačanu suradnju između Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata kao ključan element za postizanje konkretnih rezultata u području ZSOP-a i njegove legitimnosti; napominje da se tom suradnjom ne smije ugroziti provedba ZSOP-a i postizanje njegovih ciljeva kao politike Unije;

39.  smatra da bi Parlament trebao nastaviti poticati posebne inicijative i davati preporuke Vijeću, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici te Komisiji o pitanjima zajedničke sigurnosti i obrane povrh svoje uloge u proračunskim postupcima;

Odnos EU-a i NATO-a

40.  poziva na bliskiji odnos ZSOP-a i NATO-a, čime bi se pružila politička mogućnost za suradnju i komplementarnost na svakoj razini, a da se ne dovede u pitanje članak 42. stavak 7. drugi podstavak UEU-a; podsjeća na potrebu da se uravnoteži i proširi strateško partnerstvo između EU-a i NATO-a kako bi se osigurala kompatibilnost, razvijale zajedničke sposobnosti i izbjeglo dupliciranje djelovanja i struktura, čime bi se potrošnja smanjila i učinila djelotvornijom; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da se odmah uključi u suradnju s transatlantskim partnerima u cilju razjašnjenja njihova stajališta o različitim temama koje pokriva globalna strategija;

41.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu i glavnog tajnika NATO-a da izrade detaljnu analizu pravnih i političkih posljedica moguće britanske aktivacije članka 50. UEU-a za razvoj partnerstva EU-a i NATO-a;

42.  ističe da je potrebno dubinski izmijeniti odredbe sporazuma „Berlin plus” kako bi ih se prilagodilo trenutačnom strateškom kontekstu i kako bi se riješili utvrđeni nedostaci, primjerice poboljšanjem taktičkih i operativnih mehanizama u scenarijima u kojima su prisutni i EU i NATO, te omogućavanjem NATO-u da primijeni EU-ove instrumente;

Političke preporuke

43.  podupire prijedlog za usklađeni godišnji pregled sektora obrane, u čijem bi kontekstu države članice koordinirale svoje planove potrošnje i sposobnosti za obranu u sklopu otvorenog procesa u kojem bi sudjelovali i Europski parlament i nacionalni parlamenti;

44.  poziva Vijeće i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da izrade bijelu knjigu EU-a o sigurnosti i obrani u kojoj bi se nalazila odgovarajuća definicija prijetnji i opasnosti europskoj sigurnosti s kojima su suočeni EU i njegove države članice, kao prvi korak prema uspostavi kapaciteta potrebnih europskoj obrani te plan s jasno određenim fazama i raspored postupnih koraka koje treba poduzeti u cilju uspostave Europske obrambene unije i djelotvornije zajedničke obrambene politike; smatra da bi ta bijela knjiga trebala biti rezultat doprinosa različitih institucija EU-a te da bi trebala biti što opsežnija i obuhvaćati različite mjere koje Unija predviđa;

45.  pozdravlja europski obrambeni akcijski plan koji je Komisija predstavila u studenom 2016.; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da detaljno razjasne upravljanje, financiranje i ciljeve mogućeg europskog obrambenog fonda, posebno s obzirom na okvire kapaciteta i istraživanja; smatra da djelotvorna provedba tog plana zahtijeva snažnu potporu i političku predanost država članica i institucija EU-a; u tom pogledu žali zbog toga što Komisija, Europska obrambena agencija i države članice još nisu ispunile sve zadaće koje proizlaze iz sastanaka Europskog vijeća o obrani iz 2013. i 2015.;

46.  podsjeća na to da se u različitim inicijativama koje je iznijela Europska komisija trebaju uzeti u obzir posebnosti obrambenog sektora (pravila za sudjelovanje, prava intelektualnog vlasništva, upravljanje i poveznica s operativnim potrebama); u tom pogledu bit će vrlo oprezan tijekom pregovora za razdoblje 2021. – 2027., posebice kad je riječ o uspostavi budućeg europskog programa za istraživanje u području obrane;

47.  smatra da bi se donošenje bijele knjige EU-a o sigurnosti i obrani trebalo nadovezati na plan provedbe u pogledu sigurnosti i obrane u okviru globalne strategije kako bi se potaknulo postupno oblikovanje zajedničke obrambene politike Unije; ističe da bi taj dokument trebao odraziti trenutačne vojne sposobnosti država članica, ali i analizirati vrstu potrebne suradnje i način na koji se ona može postići, vrstu operacija koje bi EU mogao provoditi te potrebne sposobnosti i sredstva, pritom također pridonoseći koordinaciji i suradnji između NATO-a i EU-a;

48.  poziva na hitnu reformu mehanizma Athena radi proširenja njegova potencijala za dijeljenje troškova i zajedničko financiranje te pravednog dijeljenja operativnih troškova, kako bi se države članice potaknule na to da doprinesu snagama i da pritom ne budu ograničene financijskim sposobnostima; smatra da bi se takvom reformom zajamčilo da Athena uvijek snosi sve zajedničke troškove navedene u Prilozima I. – IV. Odluci Vijeća (ZVSP) 2015/528 od 27. ožujka 2015.; smatra da bi se izmijenjeni mehanizam Athena trebao primjenjivati i za financiranje izdataka operacija „europskih integriranih snaga” (nakon što budu uspostavljene u okviru PESCO-a), među ostalim i za borbene skupine EU-a;

49.  traži da europske misije vojnog osposobljavanja u inozemstvu ostvare svoju zadaću osposobljavanja lokalnih nacionalnih vojnih jedinica sposobnih za djelovanje u ratnim uvjetima i rješavanje sigurnosnih prijetnji (pobune i terorizam); smatra da bi, slijedom toga, one trebale imati oružje i opremu koji su potrebni i za njihovo osposobljavanje i za njihovu sposobnost za operacije na terenu, a europska vojska nadležna za njihovo osposobljavanje trebala bi ih moći pratiti u svojstvu promatrača bez interveniranja u operacije kako bi mogla ocijeniti učinkovitost osposobljavanja te posljedično provesti prilagodbe i ponovno osposobljavanje;

50.  ističe potrebu za detaljnijim raspravama o budućem odnosu Unije i Ujedinjene Kraljevine u pitanjima ZSOP-a, a posebno u području vojnih sposobnosti, u slučaju da Ujedinjena Kraljevina odluči aktivirati članak 50. UEU-a; smatra da bi se nova zapovjedna rješenja trebala utvrditi uzimajući u obzir operativno sjedište Northwood za operaciju Atalanta;

51.  poziva Vijeće i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da zajamči koordinaciju na svim razinama interakcije: civilnoj i vojnoj, između ESVD-a i Komisije te između EU-a i država članica; pozdravlja unutarnju/vanjsku sigurnosnu sponu uspostavljenu globalnom strategijom te poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije i Komisiju da zajamče dosljednost i propisnu koordinaciju unutarnjih i vanjskih sigurnosnih aspekata, pa i na administrativnoj razini;

52.  ističe da EU mora pojačati svoje napore kako bi ojačao globalno upravljanje, što će dovesti do poboljšanja strateške i sigurnosne situacije; poziva države članice da potiču reformu UN-a u cilju poboljšanja njegove legitimnosti, transparentnosti, odgovornosti i učinkovitosti; smatra da se Vijeće sigurnosti UN-a mora reformirati, posebno u pogledu njegova sastava i postupaka glasovanja, kako bi se povećao njegov kapacitet za odlučno djelovanje u rješavanju globalnih sigurnosnih izazova te proširio njegov vidokrug izvan čisto vojnoga;

53.  ističe da je ljudski faktor jedna od najvećih vrijednosti u postupku ostvarivanja zajedničke obrane; smatra da je potrebno više ulagati u edukaciju i obrazovanje u okviru ZSOP-a, među ostalim u okviru ostvarivanja integriranog sustava temeljenog na vojnim centrima, s obzirom na to da su osposobljavanje i obrazovanje moćan instrument za napredovanje u tom području;

54.  smatra da stajališta koja Europski parlament izražava ovom Rezolucijom predstavljaju preporuke Vijeću i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici, kao što je navedeno u članku 36. UEU-a; smatra da bi, kao znak dobre prakse u cilju lojalne zajedničke suradnje među institucijama Unije, potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica trebala te preporuke propisno uzeti u obzir u svakom prijedlogu za razvoj ZSOP-a, kao i Vijeće prilikom usvajanja tih prijedloga;

55.  ističe da se u skladu s člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji (TEU), djelovanje Unije na međunarodnoj sceni vodi načelima koja su nadahnjivala njezino stvaranje, razvoj i proširenje i koja ona nastoji promicati u ostatku svijeta, to jest demokracijom, vladavinom prava, univerzalnošću i nedjeljivošću ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanjem ljudskog dostojanstva, načelima ravnopravnosti i solidarnosti te poštovanja načelâ Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava.”

Moguće promjene i prilagodbe aktualnog institucijskog ustroja Europske unije

56.  poziva članice buduće konvencije da:

–  uzmu u obzir preporuke i smjernice iz ovog izvješća te iz izvješća Parlamenta o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike i o Europskoj obrambenoj uniji

–  na temelju preporuka i smjernica iz tih izvješća u budući ugovor Unije uvrste odredbe kojima se:

•  uspostavljaju europske oružane snage, osposobljene za slanje borbenih snaga u sukobe visokog intenziteta, stabilizacijske snage koje osiguravaju prekid vatre ili mirovne sporazume te zadaće evakuacije i zdravstvene usluge, uključujući pokretne poljske bolnice, kao i snage za vojnu logistiku i vojno inženjerstvo

•  u okviru zajedničke obrambene politike Unije utvrđuju precizne i obvezujuće smjernice za aktivaciju i primjenu klauzule o uzajamnoj pomoći i potpori

•  osigurava obvezno dijeljenje informacija na europskoj razini među nacionalnim obavještajnim tijelima unutar odgovarajućih struktura za suradnju

•  uspostavlja stalna radna skupina za pitanja obrane koju će činiti članovi Komisije, a predsjedati joj potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica; Parlament povezuje s tom skupinom preko stalnih predstavnika; Komisija dodatno uključuje u obranu s pomoću usredotočenog istraživanja, planiranja i provedbe; omogućuje potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici da klimatske promjene uključi u sva vanjska djelovanja EU-a, a posebice u ZSOP

–  uzima u obzir ocjena financijske i proračunske politike u pogledu potrošnje država članica na obranu u okviru budućeg europskog semestra za obranu, tj. razmatra potrošnja svake države članice u tom području kako bi se važnost pojedinačne potrošnje povezala sa sigurnošću cijele Europe; smatra da bi EU dugoročno trebao istražiti mogućnosti za zajednički proračun i težiti takvom proračunu;

57.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi   Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, glavnom tajniku Organizacije sjevernoatlantskog ugovora, agencijama EU-a u područjima svemira, sigurnosti i obrane te nacionalnim parlamentima.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0120.

(2)

SL C 419, 16.12.2015., str. 138.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0435.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0019.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0440.

(6)

SL L 266, 13.10.2015., str. 55.

(7)

SL L 27, 30.1.2001., str. 1.


MIŠLJENJE MANJINE

o ustavnim, pravnim i institucijskim posljedicama zajedničke sigurnosne i obrambene politike: mogućnosti koje daje Ugovor iz Lisabona

Izvjestitelji iz Odbora za vanjske poslove i Odbora za ustavna pitanja: Esteban González Pons, Michael Gahler

Mišljenje manjine koje su podnijeli zastupnici Europskog parlamenta Sabine Lösing, Javier Couso Permuy, Takis Hadjigerogiou, Sofia Sakorafa i Miguel Urban iz Kluba zastupnika GUE/NGL-a

U izvješću se izražava potreba za time da države članice u proračun EU-a uplaćuju dodatna sredstva za obranu, da se izdaci za obrambene i vojne potrebe financiraju iz tog proračuna te se poziva na uspostavu zajedničke europske politike kapacitetâ i naoružanja. U izvješću se inzistira na provedbi i operacionalizaciji stalne strukturirane suradnje (PESCO), bijeloj knjizi EU-a o sigurnosti i obrani, jačoj suradnji EU-a i NATO-a te se zahtijeva povećanje civilno-vojne suradnje.

Protivimo se izvješću zato što se u njemu:

•  od država članica zahtijeva povećanje ulaganja u izdatke za obranu – cilj kapaciteta NATO-a (najmanje 2 % BDP-a za potrošnju u području obrane, što znači da će se do 2020. izdvojiti dodatnih 100 milijardi EUR)

•  pozdravlja aktivacija klauzule o obrani iz članka 42. stavka 7. UEU-a, što nadilazi odredbe iz članka 5. NATO-a

•  zahtijeva proširenje mehanizma Athena izvan parlamentarne kontrole, zagovara PESCO financiran sredstvima EU-a u kombinaciji sa sustavom borbenih skupina EU-a, a osim toga i uspostava stalnih „europskih integriranih snaga”

•  pozdravljaju istraživanja u području obrane, osnivanje obrambenog fonda EU-a te europski obrambeni akcijski plan, od čega koristi imaju obrambena i sigurnosna industrija EU-a i vojno industrijski kompleks

•  ne nalaze odlučni zahtjevi za smislen parlamentarni nadzor nad ZSOP-om;

Zahtijevamo:

–  potpuno razoružanje (uključujući nuklearno razoružanje) na razini EU-a i na globalnoj razini

–  da se sredstva iz proračuna EU-a ne izdvajaju u vojne svrhe te strogo tumačenje članka 41. stavka 2. UEU-a

–  raspuštanje NATO-a.


MIŠLJENJE Odbora za proračune (26.1.2017)

upućeno Odboru za vanjske poslove i Odboru za ustavna pitanja

o ustavnim, pravnim i institucijskim posljedicama zajedničke sigurnosne i obrambene politike: mogućnosti koje daje Ugovor iz Lisabona

(2015/2343(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Jean Arthuis

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za vanjske poslove i Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbori u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrste sljedeće prijedloge:

1.  napominje da nedavni politički događaji i brojne prijetnje s kojima su suočene države članice i unutar EU-a i u okviru NATO-a dodatno ukazuju na činjenicu da je potrebno što skorije uspostaviti istinsku europsku sigurnosnu i obrambenu uniju i ojačati stratešku autonomiju Europske unije;

2.  smatra da je objedinjavanje financijskih sredstava ključan čimbenik u poticanju EU-a i njegovih država članica da djeluju u skladu s trenutačnim izazovima u području sigurnosti i obrane; ističe da neuspjeh EU-a da u potpunosti iskoristi mogućnosti koje daje Ugovor iz Lisabona znači da je njegovo djelovanje otežano složenim i neprivlačnim mehanizmima dijeljenja troškova; snažno vjeruje da je u svjetlu trenutačnog sigurnosnog okruženja EU-a od najveće važnosti da se napokon uvedu instrumenti predviđeni Ugovorom iz Lisabona, osobito kada je riječ o suradnji i koordinaciji između država članica, među ostalim u vezi s financijskim i proračunskim aspektima;

3.  podsjeća na to da se cijena neujedinjene Europe u području sigurnosti i obrane te moguće povećanje učinkovitosti procjenjuju na 26 milijardi EUR – 130 milijardi EUR godišnje, iako je izrazito teško pokušati utvrditi tu vrijednost; ističe važnost poboljšanja učinkovitosti trošenja na obranu intenzivnijom suradnjom, zajedničkim planiranjem i nabavom kako bi se izbjegli udvostručivanje, fragmentacija i nedostatak operabilnosti; smatra da europska industrija oružja može zadovoljiti čitav raspon obrambenih potreba bez oslanjanja na uvoz iz zemalja izvan Europe;

4.  čvrsto vjeruje da bi se uporabom fondova Unije preko proračuna EU-a stavio snažan naglasak na koheziju i solidarnost te da bi se time omogućila bolja i transparentnija kontrola financiranja; uvjeren je da je zato potrebno povećanje u proračunu EU-a, što bi se moglo postići dodatnim vlastitim sredstvima ili većim vlastitim sredstvima na temelju bruto nacionalnog dohotka;

5.  potiče na to da se kratkoročno poduzmu sljedeći konkretni koraci:

–  opsežna revizija i širenje mehanizma Athena kako bi se osiguralo kolektivnije financiranje misija EU-a

–  uspostava stalne strukturirane suradnje (PESCO) i početnog fonda predviđenog u članku 41. stavku 3. UEU-a, čime bi se doprinijelo mnogo bržem pokretanju vojnih operacija u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP)

–  razmatranje mogućnosti optimalnog financiranja proračuna Europske obrambene agencije

–  potpuna provedba pripremnog djelovanja o istraživanjima u području zajedničke sigurnosne i obrambene politike, imajući u vidu da je to nova politička inicijativa koja znatno utječe na proračun EU-a te bi joj upravo zbog njezine prirode trebalo nastaviti dodjeljivati nova sredstva; snažno potiče uspostavu posebnog foruma za savjetovanje svih relevantnih dionika kako bi se na najbolji mogući način uskladila ponuda i potražnja za pripremu predloženog programa istraživanja u području obrane unutar sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO);

6.  smatra da bi EU dugoročno trebao istražiti mogućnosti za zajednički proračun i težiti takvom proračunu, uključujući zapovjednu strukturu, zajedničke operacije i opremu, kao i odgovarajući program EU-a za istraživanja u području zajedničke sigurnosne i obrambene politike, uzimajući u obzir osobitosti obrambenog sektora; sa zadovoljstvom iščekuje predstavljanje prijedloga Komisije za Europski fond za obranu;

7.  snažno potiče Komisiju, Europsku obrambenu agenciju i države članice da aktivno sudjeluju u procesu provedbe europskog obrambenog akcijskog plana; poziva Komisiju da u prvom tromjesečju 2017. razjasni pravnu strukturu i izvor proračunskih sredstava za Europski fond za obranu.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

4

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Jean Arthuis, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Gérard Deprez, Manuel dos Santos, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Esteban González Pons, Ingeborg Gräßle, Iris Hoffmann, Monika Hohlmeier, Zbigniew Kuźmiuk, Victor Negrescu, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Indrek Tarand, Isabelle Thomas, Inese Vaidere, Daniele Viotti, Tiemo Wölken

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jean-Paul Denanot, Andrey Novakov, Marco Valli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Paul Brannen, Ulrike Lunacek


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

9.2.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

48

21

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Louis Aliot, Petras Auštrevičius, Amjad Bashir, Goffredo Maria Bettini, Mario Borghezio, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Pascal Durand, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Michael Gahler, Esteban González Pons, Iveta Grigule, Diane James, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Ilhan Kyuchyuk, Ryszard Antoni Legutko, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Ulrike Lunacek, Andrejs Mamikins, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Alojz Peterle, Tonino Picula, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Jacek Saryusz-Wolski, György Schöpflin, Pedro Silva Pereira, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica, Charles Tannock, Claudia Țapardel, Geoffrey Van Orden

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Laima Liucija Andrikienė, Brando Benifei, Doru-Claudian Frunzulică, Elisabetta Gardini, Neena Gill CBE, María Teresa Giménez Barbat, Charles Goerens, Enrique Guerrero Salom, Antonio López-Istúriz White, Gilles Pargneaux, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Marietje Schaake, Jean-Luc Schaffhauser, Igor Šoltes, Renate Sommer, Ernest Urtasun, Paavo Väyrynen, Janusz Zemke, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Dieter-Lebrecht Koch, Ramón Luis Valcárcel Siso


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

48

+

ALDE

Petras Auštrevičius, María Teresa Giménez Barbat, Charles Goerens, Iveta Grigule, Ilhan Kyuchyuk, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jozo Radoš, Marietje Schaake

PPE

Laima Liucija Andrikienė, Elmar Brok, Michael Gahler, Elisabetta Gardini, Esteban González Pons, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Dieter-Lebrecht Koch, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Antonio López-Istúriz White, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Alojz Peterle, Cristian Dan Preda, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Jacek Saryusz-Wolski, György Schöpflin, Renate Sommer, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica, Ramón Luis Valcárcel Siso, Željana Zovko

S&D

Brando Benifei, Goffredo Maria Bettini, Andi Cristea, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Doru-Claudian Frunzulică, Neena Gill, Enrique Guerrero Salom, Andrejs Mamikins, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Gilles Pargneaux, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula, Pedro Silva Pereira, Janusz Zemke, Claudia Țapardel

21

-

ALDE

Paavo Väyrynen

ECR

Amjad Bashir, Anna Elżbieta Fotyga, Ryszard Antoni Legutko, Geoffrey Van Orden

EFDD

James Carver

ENF

Louis Aliot, Mario Borghezio, Jean-Luc Schaffhauser

GUE/NGL

Javier Couso Permuy, Sabine Lösing

NI

Georgios Epitideios, Diane James, Janusz Korwin-Mikke

VERTS/ALE

Max Andersson, Klaus Buchner, Pascal Durand, Barbara Lochbihler, Ulrike Lunacek, Ernest Urtasun, Igor Šoltes

1

0

ECR

Charles Tannock

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena