Postupak : 2016/2222(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0066/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0066/2017

Rasprave :

PV 03/04/2017 - 19
CRE 03/04/2017 - 19

Glasovanja :

PV 04/04/2017 - 7.3
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0098

IZVJEŠĆE     
PDF 709kWORD 93k
17.3.2017
PE 593.850v02-00 A8-0066/2017

o palminu ulju i krčenju prašuma

(2016/2222(INI))

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

Izvjestiteljica: Kateřina Konečná

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
 MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj
 REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o palminu ulju i krčenju prašuma

(2016/2222(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda za razdoblje 2015. – 2030.,

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum koji je postignut za vrijeme 21. sjednice Konferencije stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP21),

–  uzimajući u obzir tehničko izvješće Komisije 2013–063 naslovljeno „Utjecaj potrošnje u EU-u na krčenje šuma”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. listopada 2008. pod nazivom „Suočavanje s izazovima krčenja i propadanja šuma kako bi se spriječile klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti” (COM(2008)0645),  

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Amsterdama od 7. prosinca 2015. naslovljenu „Prema zabrani krčenja šuma u lancima poljoprivrednih dobara s europskim zemljama”, u kojoj se izražava podrška potpuno održivom lancu opskrbe palminim uljem i iskorjenjivanju nezakonitog krčenja šuma do 2020.,

–  uzimajući obzir obećanje vlada pet država članica i potpisnica Deklaracije iz Amsterdama (Danska, Njemačka, Francuska, Ujedinjena Kraljevina i Nizozemska) da će dati podršku programu zahvaljujući kojem bi održivost proizvodnje palmina ulja do 2020. trebala dosegnuti 100 %;

–  uzimajući u obzir europsku strategiju za niskougljičnu mobilnost iz srpnja 2016. i Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2016. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka),

–  uzimajući u obzir studiju od 4. listopada 2016. koju je naručila i financirala Europska komisija i koja nosi naziv „Prenamjena zemljišta kao posljedica korištenja biogoriva u EU-u: kvantificiranje zahvaćenih površina i učinka stakleničkih plinova”,

–  uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Globiom: temelj za politiku u području biogoriva za razdoblje nakon 2020.”.

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 18/2016 o sustavu EU-a za certifikaciju održivih biogoriva,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (CBD),

–  uzimajući u obzir Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES),

–  uzimajući u obzir Protokol iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti, koji je donesen 29. listopada 2010. u Nagoyi, Japan, i koji je stupio na snagu 12. listopada 2014.,

–  uzimajući u obzir strategiju EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. i s njom povezanu reviziju na sredini razdoblja provedbe strategije(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2016. o reviziji na sredini razdoblja provedbe strategije EU-a o biološkoj raznolikosti(2),

–  uzimajući u obzir kongres Međunarodnog saveza za očuvanje prirode održan na Havajima 2016. i njegov prijedlog br. 066 o ublažavanju učinaka širenja industrije palmina ulja na biološku raznolikost,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda (UNDRIP),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0066/2017),

A.  budući da je Europska unija ratificirala Pariški sporazum i da bi trebala imati ključnu ulogu u postizanju ciljeva koji su doneseni u području borbe protiv klimatskih promjena i zaštite okoliša te održivog razvoja;

B.  budući da je EU u znatnoj mjeri sudjelovao u izradi ciljeva održivog razvoja, koji su usko povezani s tematikom palmina ulja (ciljevi br. 2., 3., 6., 14., 16., 17. i, posebice, 12., 13. i 15.);

C.  budući da se EU u okviru Programa održivog razvoja do 2030. obvezao da će promicati provedbu održivog gospodarenja svim vrstama šuma, zaustaviti krčenje šuma, rehabilitirati propale šume i značajno povećati pošumljavanje i ponovno pošumljavanje u svijetu do 2020.; budući da se u okviru Programa do 2030. EU obvezao osigurati održivu potrošnju i proizvodne modele, potaknuti poduzeća da usvoje održive prakse i u svoje cikluse izvješćivanja uključe informacije o održivosti te promicati održive prakse javne nabave, u skladu s nacionalnim politikama i globalnim prioritetima do 2020.;

D.  budući da postoji mnogo pokretača globalnog krčenja šuma, uključujući proizvodnju proljoprivrednih dobara kao što su soja, govedina, kukuruz i palmino ulje;

E.  budući da je gotovo polovica (49 %) krčenja šuma koje se provodi u posljednje vrijeme posljedica nezakonitog krčenja zbog komercijalnog bavljenja poljoprivredom i da je uzrok tog uništenja prekomorska potražnja za poljoprivrednim dobrima kao što su palmino ulje, soja i proizvodi od drva; budući da se procjenjuje da se zbog protuzakonite prenamjene tropskih šuma radi komercijalnog bavljenja poljoprivredom godišnje proizvede 1,47 gigatona ugljika, što odgovara udjelu od 25 % u godišnjim emisijama iz fosilnih goriva u EU-u(3);

F.  budući da su šumski požari koji su izbili 2015. u Indoneziji i na Borneu bili jedni od najgorih u zadnja gotovo dva desetljeća, a uzrokovale su ih promjene globalne klime, prenamjene zemljišta i krčenje šuma; budući da je vjerojatno kako će sušna razdoblja u tim regijama u budućnosti postati sve češća, osim ako ne dođe do usklađenog djelovanja u cilju sprečavanja požara;

G.  budući da je uslijed izbijanja šumskih požara u Indoneziji i na Borneu 69 milijuna ljudi bilo izloženo nezdravom onečišćenju zraka, a mnogi od njih su i umrli;

H.  budući da su požari u Indoneziji najčešće posljedica krčenja zemljišta radi proizvodnje palmina ulja i drugih poljoprivrednih namjena; budući da je 52 % požara u Indoneziji 2015. izbilo u tresetištima bogatima ugljenom, što je tu zemlju učinilo jednim od najvećih uzročnika globalnog zatopljenja na svijetu(4);

I.  budući da je zbog činjenice da u mnogim zemljama proizvođačima ne postoje točne zemljopisne karte s ucrtanim koncesijama za proizvodnju palmina ulja kao ni javni katastri teško utvrditi odgovornost za šumske požare;

J.  budući da je EU u okviru Njujorške deklaracije o šumama pristao da će pomoći u postizanju ciljeva privatnog sektora u pogledu iskorjenjivanja krčenja šuma iz postupka proizvodnje poljoprivrednih dobara kao što su palmino ulje, soja, papir i proizvodi od govedine najkasnije do 2020., uviđajući pritom da neka poduzeća imaju ambicioznije ciljeve;

K.  budući da se EU 2008. obvezao da će do 2020. smanjiti krčenje šuma za barem 50 % i zaustaviti daljnji gubitak šumskog pokrivača do 2030.;

L.  budući da su dragocjeni tropski ekosustavi, koji pokrivaju samo 7 % površine Zemlje, pod sve većim pritiskom krčenja šuma; budući da sadnja plantaža palmina ulja dovodi do velikih šumskih požara, presušivanja rijeka, erozije tla, isušivanja tresetišta, onečišćenja vodnih tokova i općenito gubitka biološke raznolikosti, što rezultira gubitkom brojnih usluga ekosustava i uvelike utječe na klimu, na očuvanje prirodnih resursa i na zaštitu okoliša na globalnoj razini te na dobrobit sadašnjih i budućih generacija;

M.  budući da potrošnja palmina ulja i njegovih derivata ima važnu ulogu u utjecaju potrošnje u EU-u na krčenje šuma u svijetu;

N.  budući da potražnja za biljnim uljima samo raste(5), te da se procjenjuje da će se potražnja za palminim uljem do 2050. udvostručiti(6); budući da se od 1970-ih 90 % porasta u proizvodnji palmina ulja odvija u Indoneziji i Maleziji; budući da, osim toga, proizvodnja palmina ulja uzima maha i u drugim azijskim zemljama te u Africi i Latinskoj Americi, gdje se stalno sade nove i šire postojeće plantaže, zbog čega će se nanijeti dodatna šteta okolišu; napominje, međutim, da bi zamjena palmina ulja drugim biljnim uljima iziskivala veće površine za uzgoj;

O.  budući da razlog raširene upotrebe palmina ulja leži u prvom redu u njegovoj niskoj cijeni, koja je pak rezultat povećanja broja plantaži uljanih palmi na iskrčenim područjima; budući da, osim toga, upotreba palmina ulja u prehrambenoj industriji slijedi masovan i neodrživ model proizvodnje i potrošnje, koji je protivan upotrebi i promicanju bioloških, kvalitetnih i lokalnih sastojaka i proizvoda;

P.  budući da se palmino ulje sve više upotrebljava kao biogorivo i u prerađenoj hrani, pri čemu oko 50 % pakirane robe trenutačno sadrži palmino ulje;

Q.  budući da poduzeća koja trguju palminim uljem ne mogu sa sigurnošću dokazati da palmino ulje u njihovim lancima opskrbe nije povezano s krčenjem šuma ili onečišćenjem okoliša te da je proizvedeno uz potpuno poštovanje temeljnih ljudskih prava i odgovarajućih socijalnih standarda;

R.  budući da je Komisija u okviru 7. programa djelovanja za okoliš u globalnom kontekstu obvezna provesti ocjenu učinka koji potrošnja prehrambenih i neprehrambenih dobara u EU-a ima na okoliš te, ako je potrebno, pripremiti prijedloge politike za daljnje djelovanje u vezi s rezultatima tih ocjena i razmotriti izradu akcijskog plana EU-a protiv krčenja i propadanja šuma;

S.  uzimajući u obzir studije o krčenju prašuma i palminu ulju koje Komisija planira izraditi;

T.  budući da nije poznata ukupna količina emisija stakleničkih plinova koje su posljedica prenamjene zemljišta povezane s palminim uljem; budući da je u tom pogledu potrebno poboljšati znanstveno ocjenjivanje;

U.  budući da u zemljama proizvođačima nema pouzdanih podataka o površini zemljišta prenamijenjenih za ovlašten ili neovlašten uzgoj uljanih palmi; budući da ta prepreka već u početku potkopava aktivnosti čiji je cilj certificirati održivost palmina ulja;

V.  budući da se 60 % palmina ulja uvezenog u EU 2014. potrošilo u sektoru energetike, od čega je 46 % iskorišteno kao gorivo za prijevoz (šest puta više u odnosu na 2010.), a 15 % za proizvodnju električne i toplinske energije;

W.  budući da se procjenjuje da će do 2020. površina zemljišta prenamijenjenog za proizvodnju palmina ulja kao sirovine za biogorivo na svjetskoj razini iznositi 1 milijun hektara, od čega će se 0,57 milijuna hektara odnositi na prašume u jugoistočnoj Aziji(7);

X.  budući da je posljedica poticanja korištenja biogoriva u sklopu strategije Europa 2020. nastajanje površine od 8,8 milijuna hektara prenamijenjena zemljišta, od kojih je 2,1 milijuna hektara prenamijenjeno u jugoistočnoj Aziji pod pritiskom širenja plantaža za proizvodnju palmina ulja, a polovica od tih 2,1 milijuna hektara površine nauštrb tropskih šuma i tresetišta;

Y.  budući da se krčenjem prašuma uništavaju prirodna staništa više od polovice životinjskih vrsta i više od dvije trećine biljnih vrsta u svijetu te se ugrožava njihov opstanak; budući da su prašume staništa najrjeđih i često endemskih vrsta, koje su uvrštene na crveni popis Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN) kao kritično ugrožene vrste, što znači da je primijećeno, procijenjeno, predviđeno ili se sumnja da je njihova populacija umanjena za 80 % tijekom posljednjih 10 godina ili u tri generacije; budući da bi potrošači u EU-u trebali biti bolje informirani o naporima koji se ulažu u zaštitu tih životinjskih i biljnih vrsta;

Z.  budući da je u više istraga u mnogim zemljama otkriveno masovno kršenje osnovnih ljudskih prava pri sadnji plantaža za proizvodnju palmina ulja i upravljanju njima, uključujući prisilna iseljavanja, oružano nasilje, rad djece, dužničko ropstvo i diskriminaciju autohtonog stanovništva;

AA.  budući da postoje vrlo zabrinjavajući izvještaji(8) da se pri velikom dijelu proizvodnje palmina ulja u svijetu krše temeljna ljudska prava i ne poštuju odgovarajući socijalni standardi, kao i da proizvođači često za rad iskorištavaju djecu te da se vode brojni sukobi zbog zemljišta između lokalnih i autohtonih zajednica i vlasnika koncesija za proizvodnju palmina ulja;

Opće napomene

1.  podsjeća na to da su održiva poljoprivreda, sigurnost opskrbe hranom i održivo gospodarenje šumama središnji ciljevi održivog razvoja;

2.  podsjeća na to da su šume ključan čimbenik u prilagodbi na klimatske promjene i u njihovu ublažavanju;

3.  primjećuje složenost čimbenika koji su pokretači globalnog krčenja šuma, poput raščišćavanja zemljišta za goveda ili ratarske usjeve, osobito za proizvodnju soje za prehranu stoke u EU-u, kao i palmino ulje, širenje gradova, sječa šuma i druge intenzivne poljoprivredne aktivnosti;

4.  napominje da 73 % globalnog krčenja šuma proizlazi iz raščišćavanja zemljišta za poljoprivredne potrebe, dok je 40 % rezultat prijelaza na opsežne monokulturne plantaže uljane palme(9);

5.  primjećuje da iskorištavanje palmina ulja nije jedini uzrok krčenja šuma te da su intenzivnija nezakonita sječa i demografski pritisci isto tako u korijenu tog problema;

6.  primjećuje da se u proizvodnji drugih biljnih ulja dobivenih iz soje, uljane repice i drugih usjeva stvara mnogo veći ekološki otisak i intenzivnije koristi tlo nego što je to slučaj s proizvodnjom palmina ulja; primjećuje da se za kultivaciju drugih uljarica koristi više pesticida i umjetnih gnojiva;

7.  sa zabrinutošću primjećuje da globalnu utrku za zemljištem potiču rastuća globalna potražnja za biogorivom i sirovinama te špekulacija sa zemljištima i poljoprivrednim dobrima;

8.  podsjeća da je EU glavni uvoznik proizvoda koji nastaju krčenjem šuma, što ima razoran učinak na biološku raznolikost;

9.  napominje da je EU odredište gotovo četvrtine (po vrijednosti) svih poljoprivrednih dobara kojima se trguje na međunarodnoj razini i čija proizvodnja uključuje nezakonito krčenje šuma, uključujući 27 % sve soje, 18 % svog palmina ulja, 15 % sve govedine i 31 % sve kože(10);

10.  ističe da je za učinkovitu borbu protiv krčenja šuma povezanih s potrošnjom poljoprivrednih dobara u okviru djelovanja EU-a potrebno razmotriti ne samo proizvodnju palmina ulja, već i sve slične uvezene poljoprivredne proizvode;

11.  podsjeća da su Malezija i Indonezija glavni proizvođači palmina ulja s procijenjenim udjelom od 85 – 90 % u globalnoj proizvodnji i pozdravlja činjenicu da se površina malezijskih primarnih šuma povećava od 1990., ali je i dalje zabrinut zbog trenutačnog krčenja šuma u Indoneziji koje napreduje takvom stopom da ukupni gubitak iznosi 0,5 % svakih pet godina;

12.  podsjeća da je Indonezija nedavno postala treći najveći onečišćivač ugljičnim dioksidom u svijetu i da joj prijeti smanjenje biološke raznolikosti, budući da je nekoliko ugroženih divljih vrsta na rubu izumiranja;

13.  podsjeća da palmino ulje čini oko 40 % svjetske trgovine svim biljnim uljima i da je EU drugi najveći uvoznik na svijetu s oko 7 milijuna tona godišnje;

14.  zabrinut je zbog činjenice da se približno polovina područja nezakonito iskrčenih šuma koristi za proizvodnju palmina ulja za tržište EU-a;

15.  primjećuje da se palmino ulje koristi kao sastojak i/ili nadomjestak u poljoprivredno-prehrambenoj industriji zbog njegove produktivnosti i kemijskih svojstava, primjerice jednostavnosti skladištenja, točke taljenja i niske cijene kao sirovine;

16.  također primjećuje da se pogača od palminih sjemenki koristi za prehranu životinja u EU-u, osobito za tovljenje stoke koja se uzgaja za mlijeko i meso;

17  u tom kontekstu ističe da su socijalni, zdravstveni i okolišni standardi u EU-u stroži;

18.  u potpunosti uviđa složenost problema palmina ulja i napominje da je potrebno donijeti globalno rješenje uz kolektivnu odgovornost mnogih aktera; snažno se zalaže za to da to načelo poštuju svi sudionici u opskrbnom lancu, uključujući: EU i međunarodne organizacije, države članice, financijske institucije, vlade zemalja proizvođača, autohtono stanovništvo i lokalne zajednice, nacionalna i multinacionalna poduzeća koja sudjeluju u proizvodnji, distribuciji i preradi palmina ulja, udruge potrošača i nevladine organizacije; uvjeren je da, osim toga, svi ti sudionici moraju koordinirati svoje napore i sudjelovati u rješavanju brojnih ozbiljnih problema povezanih s neodrživom proizvodnjom i potrošnjom palmina ulja;

19.  ističe zajedničku globalnu odgovornost u postizanju održive proizvodnje palmina ulja i naglašava važnu ulogu prehrambene industrije u kojoj bi se trebale nabavljati održivo proizvedene alternative;

20.  napominje da se velik broj proizvođača i trgovaca, prodavača na malo i drugih posrednika u opskrbnom lancu, uključujući europska poduzeća, obvezao da će robu proizvoditi i njome trgovati bez krčenja šuma, da neće prenamjenjivati tresetišta bogata ugljikom te da će poštovati ljudska prava i prakse transparentnosti, sljedivosti, certifikacije koju provodi treća strana te prakse odgovornog upravljanja;

21.  uviđa da je očuvanje prašuma i biološke raznolikosti u svijetu od najveće važnost za budućnost Zemlje i čovječanstva, ali naglašava da bi se aktivnosti očuvanja trebale kombinirati s instrumentima politike ruralnog razvoja u cilju smanjivanja siromaštva i poticanja zapošljavanja u malim zajednicama poljoprivrednika u dotičnim područjima;

22.  smatra da napori za zaustavljanje krčenja šuma trebaju uključivati lokalnu izgradnju kapaciteta, tehnološku pomoć, dijeljenje najboljih praksi među zajednicama i potporu maloposjednicima da na najučinkovitiji mogući način iskoriste svoja postojeća obradiva zemljišta bez potrebe za dodatnom prenamjenom šuma; u tom kontekstu ističe velik potencijal agroekoloških praksi za maksimizaciju funkcija ekosustava preko kombiniranih i veoma raznolikih tehnika sadnje, agrošumarstva i permakulture, bez pribjegavanja ovisnosti o ulaznim elementima ili monokulturama;

23.  napominje da palmino ulje može biti proizvedeno tako da pozitivno doprinosi gospodarskom razvoju zemalja te ponuditi održive ekonomske prilike poljoprivrednicima, pod uvjetom da se provodi odgovorno i održivo te da se donesu strogi uvjeti za održivu proizvodnju;

24.  prima na znanje postojanje raznih vrsta dobrovoljnih postupaka za certifikaciju, kao što su RSPO, ISPO i MSPO te pozdravlja njihovu ulogu u promicanju održive proizvodnje palmina ulja; napominje, međutim, da bi se i njihovim standardima mogla uputiti kritika kada je riječ o kriterijima održivosti, a posebice u pogledu ekološkog i socijalnog integriteta; naglašava da broj različitih postupaka zbunjuje potrošače i da bi krajnji cilj trebao biti razvoj jedinstvenog postupka za certifikaciju kojim će se poboljšati vidljivost održivo proizvedenog palmina ulja za potrošače; traži od Komisije da osigura da će se tim sustavom certificiranja zajamčiti da na tržište EU-a ulazi samo održivo proizvedeno palmino ulje;

25.  napominje da je kod naših partnera koji nisu u EU-u potrebno podignuti svijest o njihovoj ulozi u borbi protiv neodrživosti, krčenja šuma i važnosti dobrih praksi nabave;

Preporuke

26.  poziva Komisiju da poštuje međunarodne obveze EU-a, među ostalim one preuzete u okviru Pariške konferencije o klimi (COP21), Foruma UN-a o šumama(11), Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti(12), Deklaracije iz New Yorka o šumama, cilja održivog razvoja da se do 2020. zaustavi krčenje šuma(13);

27.  primjećuje potencijal inicijativa poput Deklaracije iz New Yorka o šumama(14) kojima je cilj pomoći postizanju ciljeva privatnog sektora da se do 2020. ukine krčenje šuma koje je rezultat proizvodnje poljoprivrednih dobara, poput palme, soje, papira i goveđeg mesa; napominje da neka poduzeća imaju ambicioznije ciljeve, ali dok se 60 % poduzeća u sektoru palmina ulja obvezalo na takve inicijative, samo ih 2 % porijeklo palmina ulja koje proizvodi može slijediti sve do izvora(15);

28.  ističe napore koje sektor proizvodnje hrane ulaže u nabavu certificirana održiva palmina ulja i napredak postignut u tom pogledu; poziva sve industrijske sektore u kojima se koristi palmino ulje da povećaju napore oko nabave certificirana održiva palmina ulja;

29.  poziva Europsku komisiju i sve države članice EU-a koje to još uvijek nisu učinile da pokažu svoju predanost zajedničkom radu na uvođenju obveze da se do 2020. postigne da 100 % palmina ulja u EU-u bude certificirano kao održivo, među ostalim potpisivanjem i provedbom Deklaracije iz Amsterdama naslovljene „Ususret zabrani krčenja šuma u lancima poljoprivrednih dobara s europskim zemljama”, da rade na uspostavljanju obveze u pogledu industrije, među ostalim potpisivanjem i provedbom Deklaracije iz Amsterdama naslovljene „Potpora potpuno održivom lancu opskrbe palminim uljem do 2020.”;

30.  traži da se poduzeća koja proizvode palmino ulje pri sadnji svojih plantaža pridržavaju sporazuma o ujedinjenom pristupu provedbi obveza o zabrani krčenja šuma potpisanog u Bangkoku i da koriste pristup „visoke zalihe ugljika,” koji pomaže da se utvrde područja pogodna za sadnju uljane palme, poput degradiranih zemljišta s niskom vrijednošću iz perspektive skladištenja ugljika i niskom prirodnom vrijednošću;

31.  poziva EU da poštuje svoje obveze, da ubrza pregovore o dobrovoljnim partnerskim sporazumima za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva (FLEGT) i da osigura da konačni sporazumi obuhvaćaju drvnu sirovinu dobivenu pretvaranjem šuma u plantaže za proizvodnju palmina ulja; ističe potrebu da se osigura usklađenost tih sporazuma s međunarodnim pravom i obvezama preuzetima u pogledu zaštite okoliša, ljudskih prava i održivog razvoja i da iz njih proizađu adekvatne mjere za očuvanje i održivo gospodarenje šumama, uključujući zaštitu prava lokalnih zajednica i autohtonih naroda; napominje da bi sličan pristup trebalo zauzeti i u pogledu postizanja održivosti lanaca opskrbe palminim uljem; smatra da načela FLEGT u pogledu dijaloga više dionika i hvatanja u koštac s duboko ukorijenjenim problemima gospodarenja u zemljama proizvođačima te uvozne politike EU-a koje ta načela podržavaju mogu poslužiti kao temelj politikama EU-a za sektor proizvodnje palmina ulja; napominje da bi te mjere mogle rezultirati poboljšanjem kontrola industrije palmina ulja u zemljama odredišta;

32.  napominje da je važno surađivati i sa zemljama proizvođačima razmjenom informacija o održivom i ekonomski ostvarivom napretku i trgovinskim praksama; podupire zemlje proizvođače u njihovim nastojanjima da razviju održive prakse kojima se može doprinijeti poboljšanju kvalitete života i gospodarstva u tim zemljama;

33.  poziva Komisiju da potiče razmjenu najboljih praksi o transparentnosti i suradnji među vladama i poduzećima koja koriste palmino ulje i da, zajedno s državama članicama, surađuje s trećim zemljama na razvoju i provedbi nacionalnih zakona te da poštuje običajna zemljišna prava zajednica kojima se jamči da su šume, zajednice koje žive na šumskom području i njihova sredstva za život zaštićeni;

34.  poziva Komisiju da procijeni je li nužno uvođenje mehanizama za rješavanje pretvaranja šuma u zemljišta za komercijalnu poljoprivredu u okviru Dobrovoljnog partnerskog sporazuma akcijskog plana o provedbi zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šumarstva (FLEGT) te da pritom dodatno osnaži organizacije civilnog društva, autohtone zajednice te poljoprivrednike i vlasnike zemljišta;

35.  traži da EU kao dopunski element dobrovoljnih partnerskih sporazuma donese zakonodavstvo koje će se odnositi na takve sporazume o palminu ulju vodeći se pritom Uredbom EU-a o drvu kojom su obuhvaćena i poduzeća i financijske institucije; primjećuje da je EU regulirao opskrbne lance za drvo, ribu i minerale iz područja pogođenih sukobima, ali još nije regulirao opskrbne lance za poljoprivredna dobra koja ugrožavaju šume; stoga apelira na Komisiju i na države članice da posvete više energije primjeni Uredbe o drvu kako bi se stekao bolji uvid u njezinu učinkovitost i kako bi se utvrdilo može li ona i u kojoj mjeri poslužiti kao model za izradu zakonodavnog akta Unije čiji će cilj biti sprečavanje prodaje neodrživog palmina ulja u EU-u;

36.  traži od Komisije da u suradnji s relevantnim dionicima iz javnog i privatnog sektora pokrene informativne kampanje i na taj način potrošačima pruži detaljne informacije o pozitivnim ekološkim, socijalnim i političkim posljedicama proizvodnje održivog palmina ulja; traži od Komisije da osigura da je informacija o tome da je proizvod održiv u slučaju svih proizvoda koji sadrže palmino ulje navedena na jasno istaknutoj oznaci te snažno preporučuje da taj znak bude prisutan na proizvodu ili pakiranju ili da mu je lako moguće pristupiti tehnološkim putem;

37.  poziva Komisiju da blisko surađuje s drugim značajnim potrošačima palmina ulja kao što su Kina, Indija i zemlje proizvođači palmina ulja, kako bi podigla svijest i istražila mogućnost donošenja zajedničkih rješenja problema krčenja tropskih šuma i propadanja šuma;

38.  unaprijed pozdravlja studije Komisije o palminu ulju i uništavanju prašuma te se nada da će ih objaviti čim budu dovršene;

39.  poziva Komisiju da pruži sveobuhvatne podatke o upotrebi i potrošnji palmina ulja u Europi i njegovom uvozu u EU;

40.  poziva Komisiju da intenzivira istraživanje u cilju prikupljanja informacija o utjecaju europske potrošnje i ulaganja na proces krčenja šuma, socijalne probleme, ugrožene vrste i onečišćenje okoliša u trećim zemljama te da apelira na trgovinske partnere izvan EU-a da postupe na isti način;

41.  poziva Komisiju da razvija tehnologije i donese konkretan akcijski plan, koji će uključivati informacijske kampanje, kako bi se ograničio utjecaj europske potrošnje i ulaganja na krčenje šuma u trećim zemljama;

42.  pozdravlja pozitivan doprinos postojećih postupaka za certifikaciju, ali sa žaljenjem primjećuje da RSPO, ISPO, MSPO niti bilo koji drugi rašireniji priznati postupak za certifikaciju trenutačno u praksi ne brani svojim članovima pretvorbu prašuma ili tresetišta u plantaže palmi; stoga smatra da se tim raširenijim postupcima za certifikaciju u praksi ne uspijeva ograničiti emisije stakleničkih plinova pri postupku osnivanja i upravljanja plantažama te se kao posljedica toga njima nije uspjelo spriječiti velike požare u prašumama i na tresetištima; poziva Komisiju da osigura nezavisnu reviziju i nadzor nad tim postupcima za certifikaciju koji će jamčiti da palmino ulje koje se stavlja na tržište EU-a zadovoljava sve nužne standarde i da je održivo; napominje da se pitanje održivosti u sektoru palmina ulja ne može rješavati samo dobrovoljnim mjerama i politikama, nego da su za poduzeća koja se bave palminim uljem također nužna obvezujuća pravila i postupci certificiranja;

43.  poziva EU da uvede minimalne kriterije održivosti za palmino ulje i proizvode koji sadrže palmino ulje i koji uđu na tržite EU-a te da na taj način osigura da palmino ulje u EU-u:

–   nije izravan ili neizravan uzrok propadanja ekosustava kao što je krčenje primarnih i sekundarnih šuma i uništavanje tresetišta i drugih ekološki važnih područja, te da ne dovodi do smanjenja biološke raznolikosti, posebno bilo koje od ugroženih životinjskih i biljnih vrsti,

–   nije poslužilo kao podloga promjenama praksi gospodarenja zemljištem koje imaju negativne posljedice za okoliš,

–   nije uzrok nastanka gospodarskih, društvenih i ekoloških problema i sukoba, uključujući specifične probleme rada djece, prisilnog rada, jagme za zemljištem ili iseljavanja autohtonih ili lokalnih zajednica,

–   u potpunosti poštuje temeljna ljudska i socijalna prava, odgovarajuće socijalne i radne standarde kojima se jamči sigurnost i dobrobit radnika,

–  omogućuje uključenje manjih proizvođača palmina ulja u postupak za certifikaciju, pri čemu se jamči da oni dobivaju svoj udio,

–   proizvedeno je na plantažama kojima se upravlja pomoću modernih poljoprivredno-ekoloških tehnika kako bi se potaknuo prijelaz na održive poljoprivredne prakse i minimizirale štetne ekološke i društvene posljedice;

44.  napominje da već postoje strogi standardi za odgovornu proizvodnju palmina ulja, uključujući već dostupne standarde koje je razvila Inovacijska skupina za palmino ulje, ali ih poduzeća i certifikacijski sustavi, uz iznimku RSPO-a, tek trebaju usvojiti u značajnijoj mjeri;

45.  napominje da je važno da svi dionici u opskrbnom lancu mogu razlikovati održivo i neodrživo proizvedena palmina ulja te njihove ostatke i nusproizvode; napominje važnost sljedivosti robe i transparentnosti u svim fazama lanca opskrbe;

46.  poziva EU da uspostavi obvezujući regulatorni okvir kako bi se zajamčila sljedivost opskrbnog lanca svih uvoznika poljoprivredne robe sve do podrijetla sirovine;

47.  poziva Komisiju da poveća sljedivost palmina ulja koje se uvozi u EU i razmotri mogućnost da se do početka primjene jedinstvenog postupka za certifikaciju primjenjuje drugačiji sustav carinskih pristojbi koji točnije odražava stvarne troškove povezane s opterećenjem u pogledu okoliša; također traži od Komisije da razmotri mogućnost uvođenja i primjene nediskriminirajućih carinskih i necarinskih prepreka na temelju ugljičnog otiska palmina ulja; poziva na punu primjenu načela „onečišćivač plaća” u pogledu krčenja šuma;

48.  poziva Komisiju da jasno definira sankcije za nepoštovanje propisa, zadržavajući istovremeno trgovinske odnose s trećim zemljama;

49.  u tom smislu poziva Komisiju da u Svjetskoj carinskoj organizaciji pokrene reformu nomenklature Harmoniziranog sustava kojom bi se omogućilo da se certificirana održiva palmina ulja razlikuju od neodrživih palminih ulja i derivata;

50.  poziva Komisiju da u poglavlja o održivom razvoju svojih trgovinskih sporazuma i sporazuma o razvojnoj suradnji što prije uključi obvezujuće odredbe kojima bi se trebalo spriječiti krčenje šuma, među kojima će biti, između ostalog, jamstvo o borbi protiv krčenja šuma u trgovinskim sporazumima sa zemljama proizvođačima i to kako bi se pružile čvrste i primjenjive mjere za hvatanje u koštac s neodrživim šumarskim praksama u zemljama proizvođačima;

51.  poziva Komisiju i države članice EU-a da se usredotoče na razvoj instrumenata koji će omogućiti bolju uključenost pitanja zaštite okoliša u području razvojne suradnje; napominje da takav pristup pomaže osigurati da razvojne aktivnosti ne dovedu do neočekivanih ekoloških problema, već da budu u sinergiji s aktivnostima očuvanja;

52.  primjećuje da manjkavi katastarski režimi u zemljama proizvođačima palmina ulja predstavljaju veliku prepreku kontroliranju širenja plantaža za proizvodnju palmina ulja te istodobno koče male zemljoposjednike u dobivanju zajmova potrebnih za unapređenje održivosti njihovih plantaža; napominje da je jačanje upravljačkih i šumarskih institucija na lokalnoj i nacionalnoj razini preduvjet za učinkovitu politiku zaštite okoliša; poziva Komisiju da pruži tehničku i financijsku pomoć zemljama proizvođačima palmina ulja za unapređenje njihovih katastarskih režima te ekološke održivosti plantaža za proizvodnju palmina ulja; ističe da je mapiranje teritorija u zemljama proizvođačima, među ostalim i uz pomoć satelitskih i geoprostornih tehnologija, jedini način da se evidentiraju koncesije za uljanu palmu i da se izrade stategije usmjerene na pošumljavanje, ponovno pošumljavanje i stvaranje ekoloških koridora; poziva Komisiju da podrži zemlje proizvođače u provedbi programa za sprečavanje požara;

53.  podržava moratorij na tresetišta koji je indonezijska vlada nedavno uvela i kojim bi se trebalo spriječiti širenje plantaža na pošumljena tresetišta; podupire osnivanje agencije za obnovu tresetišta u svrhu obnove 2 milijuna hektara požarom pogođenog tresetišta;

54.  traži od Europske unije i država članica da u okviru dijaloga s tim zemljama podrže potrebu za zamrzavanjem veličine površina namijenjenih uzgoju palmina ulja, uz moratorij na nove koncesije, kako bi se zaštitile preostale prašume;

55.  zabrinut je zato što se mnogim velikim kupovinama zemljišta može prekršiti načelo slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka lokalnih zajednica prema Konvenciji 169 Međunarodne organizacije rada; poziva EU i njegove države članice da osiguraju da se ulagači sa sjedištem u EU-u u cijelosti pridržavaju međunarodnih normi u pogledu odgovornog i održivog ulaganja u poljoprivredu, posebno smjernica FAO-a i OECD-a za odgovorne lance opskrbe u poljoprivredi, dobrovoljnih smjernica FAO-a u pogledu posjeda zemljišta, vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima te smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća; naglašava potrebu da se poduzmu koraci kako bi se žrtvama korporativnog zlostavljanja zajamčio pristup pravnom lijeku;

56.  stoga poziva relevantna tijela u zemljama podrijetla da poštuju ljudska prava, uključujući zemljišna prava onih koji žive na šumskim područjima, te da preuzmu veće okolišne, socijalne i zdravstvene obveze, uzimajući u obzir dobrovoljne smjernice Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO) u pogledu posjeda zemljišta(16);

57.  snažno potiče EU da pruža potporu mikro, malim i obiteljskim lokalnim poduzećima u ruralnim područjima i da promiče registraciju imovine ili vlasništva nad zemljištem na nacionalnoj i lokalnoj razini;

58.  ističe niske stope krčenja šuma s autohtonih zemljišta za koja su osigurani običajni sustavi prava posjeda i upravljanja resursima, što ima visok potencijal za ekonomično smanjenje emisija i sigurnost globalnih usluga ekosustava; poziva na iskorištavanje međunarodnih fondova za klimu i razvoj kako bi se osigurala autohtona i zajednička zemljišta i pružila potpora autohtonim narodima i zajednicama koji ulažu u zaštitu svojih zemljišta;

59.  podsjeća na to da egzistencija siromašnih žena u ruralnim krajevima posebno ovisi o šumskim resursima; naglašava potrebu za uključivanjem rodne ravnopravnosti u nacionalne politike i institucije nadležne za šumarstvo, kako bi se promicao npr. ravnopravan pristup žena vlasništvu nad zemljištem i drugim resursima;

60.  podsjeća Komisiju na njezinu Komunikaciju naslovljenu „Suočavanje s izazovima krčenja i propadanja šuma kako bi se spriječile klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti”(17), u kojoj se naglašava cjelovit pristup krčenju tropskih šuma, a u obzir se uzimaju i svi pokretači krčenja šuma, uključujući proizvodnju palmina ulja; podsjeća Komisiju na cilj iznesen tijekom pregovora u okviru Pariške konferencije o klimi (COP21) u pogledu zaustavljanja gubitka šumskog pokrivača najkasnije do 2030. i smanjivanja bruto površine okrčenih tropskih šuma za barem 50 % do 2020. u odnosu na trenutačne razine;

61.  poziva Komisiju da ubrza rad na izradi akcijskog plana EU-a o krčenju i propadanju šuma kojim bi trebale biti obuhvaćene konkretne regulatorne mjere kako bi se zajamčilo da nijedna transakcija unutar lanca opskrbe ili financijska transakcija povezana s EU-om ne uzrokuje krčenje ili propadanje šuma, u skladu sa sedmim programa djelovanja za okoliš i akcijskim planom EU-a za palmino ulje; poziva Komisiju da usvoji jedinstvenu objedinjenu definiciju nulte stope krčenja šuma;

62.  snažno potiče države članice i Komisiju da utvrde definiciju šuma koja uključuju biološku, društvenu i kulturnu raznolikost, kako bi se spriječilo prisvajanje zemljišta i uništavanje tropskih šuma zbog goleme monokulture palmina ulja, jer bi to ugrozilo preuzete obveze EU-a u pogledu klimatskih promjena; ističe da je potrebno dati prednost autohtonim vrstama, a time i zaštiti ekosustava, staništa i lokalnih zajednica;

63.  poziva Komisiju da iznese prijedlog akcijskog plana EU-a za odgovorno poslovanje;

64.  ustraje u tome da bi razvojne financijske institucije trebale zajamčiti da su njihove socijalne politike i politike zaštite okoliša obvezujuće i potpuno usklađene s međunarodnim zakonima o ljudskim pravima; poziva na povećanu transparentnost financiranja privatnih financijskih institucija i javnih financijskih tijela;

65.  poziva države članice da uvedu obvezu davanja prednosti održivo proizvedenom palminu ulju u svim nacionalnim postupcima javne nabave;

66.  sa zabrinutošću primjećuje da je komercijalna poljoprivreda i dalje glavni uzrok globalnog krčenja šuma i da je oko polovice ukupnog krčenja tropskih šuma od 2000. godine uzrokovano nezakonitom prenamjenom šuma za komercijalnu poljoprivredu, što može izazvati i rizik od sukoba; poziva na bolju koordinaciju politika šumarstva, komercijalne poljoprivrede, korištenja zemljišta i ruralnog razvoja kako bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja i obveze u pogledu klimatskih promjena; također naglašava potrebu za usklađenosti politika u interesu razvoja u tom području, među ostalim politike EU-a u pogledu obnovljivih izvora energije;

67.  ističe probleme koji nastaju uslijed procesa koncentracije zemljišta i prenamjene zemljišta pri uspostavi monokultura kao što su plantaže za proizvodnju palmina ulja;

68.  poziva Komisiju da podrži daljnja istraživanja učinka prenamjene zemljišta na emisije stakleničkih plinova, uključujući krčenje šuma i proizvodnju bioenergije;

69.  poziva Komisiju da posluži kao primjer drugim zemljama uspostavom pravila za obračun emisija stakleničkih plinova nastalih gospodarenjem močvarnim područjima i za prenamjenu zemljišta močvarnih područja u zakonodavstvu EU-a;

70.  primjećuje učinke velikih monokultura uljane palme kojima se povećava prisutnost nametnika, onečišćenje vode uzrokovano agrokemijskim sredstvima i erozija tla, te utječe na ponore ugljika i ekologiju čitave regije, ometajući migraciju životinjskih vrsta;

71.  napominje da najnovija istraživanja pokazuju da agrošumarska polikultura, primijeni li se na plantaže za proizvodnju palmina ulja, može pogodovati biološkoj raznolikosti, produktivnosti te biti društveno korisna;

72.  poziva Komisiju da osigura koherentnost i da potakne sinergije između Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i ostalih politika EU-a te da osigura da se provode na način koji je dosljedan programima usmjerenima na borbu protiv krčenja šuma u zemljama u razvoju, poput programa REDD; poziva Komisiju da se pobrine za to da reforma ZPP-a ne dovede, izravno ili neizravno, do daljnjeg masovnog krčenja šuma i da se njome podupire cilj iskorjenjivanja globalnog krčenja šuma; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za to da se o problemima okoliša povezanim s krčenjem šuma radi palmina ulja raspravlja i u svjetlu ciljeva predviđenih Strategijom EU-a za biološku raznolikost do 2020., koji moraju biti sastavni dio vanjskog djelovanja Unije u tom području;

73.  poziva Komisiju da pruži podršku organizacijama zaduženima prvenstveno za in situ ali i ex situ zaštitu svih životinjskih vrsta pogođenih gubitkom prirodnih staništa zbog krčenja šuma čiji je uzrok dobivanje palmina ulja;

74.  poziva da se na razini EU-a provede više istraživanja o održivoj hrani za životinje kako bi se za europsku poljoprivredu pronašle alternative proizvodima od uljane palme;

75.  konstatira da se 70 % biogoriva koje se troši u EU-u uzgaja/proizvodi u EU-u, a da 23 % biogoriva koje se uvozi u EU čini palmino ulje uglavnom iz Indonezije, dok 6 % čini soja(18);

76.  primjećuje da potražnja EU-a za biogorivom neizravno utječe na uništavanje tropskih šuma;

77.  primjećuje da, kad se uzme u obzir neizravna prenamjena zemljišta, biogoriva proizvedena od ratarskih kultura u nekim slučajevima mogu dovesti čak do neto povećanja emisija stakleničkih plinova, npr. spaljivanjem staništa s visokim udjelom ugljika, kao što su tropske šume i tresetišta; zabrinut je zbog toga što Komisijina evaluacija dobrovoljnih programa ne obuhvaća učinak neizravne promjene uporabe zemljišta;

78.  poziva institucije EU-a da u sklopu reforme Direktive o obnovljivoj energiji u njezin dobrovoljni program uključe posebne postupke provjere valjanosti u pogledu sukoba oko najma zemljišta, (prisilnog) rada djece, loših radnih uvjeta za poljoprivrednike i opasnosti za zdravlje i sigurnost; također poziva EU da uzme u obzir učinak neizravne prenamjene zemljišta i da u reformu Direktive o obnovljivoj energiji uključi zahtjeve društvene odgovornosti;

79.  poziva na to da se u politiku EU-a o biogorivima uključe efektivni kriteriji održivosti pomoću kojih će se zaštiti zemljišta s visokom razinom biološke raznolikosti, velikim zalihama ugljika i tresetištima, uključujući socijalne kriterije;

80.  prima na znanje posljednje izvješće(19) Europskog revizorskog suda u kojem se analizira trenutačni sustav certificiranja biogoriva i zaključuje da nedostaju važni aspekti održivosti kao što su uzimanje u obzir neizravnih učinaka potražnje i neprovođenje verifikacije te da nije moguće sa sigurnošću reći da certificirana biogoriva nemaju za posljedicu krčenje šuma ili negativne socijalne i društvene učinke; svjestan je zabrinutosti oko transparentnosti pri evaluaciji certifikacijskih postupaka; poziva Komisiju da poboljša transparentnost sustava održivosti, među ostalim izradom prikladnog popis aspekata koji bi se trebali kontrolirati, poput godišnjih izvješća i mogućnosti zatraživanja revizije koju bi provele neovisne treće strane; poziva Komisiju da uvede veće ovlasti za verifikaciju i nadzor nad sustavima, izvješćima i aktivnostima;

81.  poziva na provedbu relevantnih preporuka Revizorskog suda, s kojima se složila i Komisija;

82.  sa zabrinutošću primjećuje da je 46 % ukupnog palmina ulja uvezenog u EU iskorišteno za proizvodnju biogoriva i da to podrazumijeva upotrebu oko jednog milijuna hektara tropskog tla; poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi se postupno ukinulo korištenje biljnih ulja koje potiče krčenje šuma, uključujući palmino ulje, kao komponentu biogoriva, po mogućnosti do 2020.;

83.  napominje da jednostavna zabrana ili postupno ukidanje korištenja palmina ulja može dovesti do njegove zamjene drugim tropskim biljnim uljima koja se koriste u proizvodnji biogoriva i koja bi se najvjerojatnije proizvodila u istim ekološki osjetljivim regijama kao i palmino ulje, a koja možda imaju daleko veći učinak na biološku raznolikost, korištenje zemljišta i emisije stakleničkih plinova nego samo palmino ulje; preporučuje da se pronađu i promiču održivije alternative za korištenje biogoriva kao što su europska ulja koja se proizvode od sjemena uljane repice i suncokreta iz europskog uzgoja;

84.  poziva Komisiju i države članice da istodobno pruže potporu daljnjem razvoju biogoriva druge i treće generacije kako bi se smanjila opasnost od neizravne prenamjene zemljišta unutar Unije te da stimulira prijelaz na napredna biogoriva u skladu s Direktivom (EU) 2015/1513 te u skladu s kružnim gospodarstvom, resursnom učinkovitosti te ambicijama u području mobilnosti s niskim emisijama u Uniji;

85.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)

  Komunikacija Komisije naslovljena „Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: strategija biološke raznolikosti EU-a do 2020.” (COM(2011)0244)

(2)

  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0034.

(3)

  Izvor: Forest Trends: potrošačka roba i krčenje šuma – analiza razmjera i prirode nezakonitosti u prenamjeni šuma za poljoprivredu i šumske nasade (http://www.forest-trends.org/documents/files/doc_4718.pdf)

(4)

  Izvor: World Resources Institute (http://www.wri.org/blog/2015/10/indonesia%E2%80%99s-fire-outbreaks-producing-more-daily-emissions-entire-us-economy)

(5)

  http://www.fao.org/docrep/016/ap106e/ap106e.pdf (FAO, Poljoprivreda u svijetu do 2030./2050. – revizija 2012.)

(6)

  http://wwf.panda.org/what_we_do/footprint/agriculture/palm_oil/ (WWF)

(7)

  Izvor: izvješće Globiom (https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/Final%20Report_GLOBIOM_publication.pdf)

(8)

  Na primjer: Amnesty International - The Great Palm Oil Scandal (Veliki skandal s palminim uljem) (https://www.amnesty.org/en/documents/asa21/5243/2016/en/ ) i Rainforest Action Network - The Human Cost of Conflict Palm Oil (Ljudska cijena sukoba spornog palmina ulja)(https://d3n8a8pro7vhmx.cloudfront.net/rainforestactionnetwork/pages/15889/attachments/original/1467043668/The_Human_Cost_of_Conflict_Palm_Oil_RAN.pdf?1467043668)

(9)

  Učinak potrošnje u EU-u na krčenje šuma: sveobuhvatna analiza učinka potrošnje u EU-u na krčenje šuma, 2013., Europska komisija, http://ec.europa.eu/environment/forests/pdf/1.%20Report%20analysis%20of%20impact.pdf (str. 56)

(10)

  Izvor: FERN: Ukradena roba: sudjelovanje EU-a u nezakonitom krčenju tropskih šuma (http://www.fern.org/sites/fern.org/files/Stolen%20Goods_EN_0.pdf)

(11)

  Zaključci Foruma UN-a o šumama

(12)

  Konvencija UN-a o bioraznolikosti, ciljevi iz Aichija: https://www.cbd.int/sp/targets/

(13)

  Ciljevi održivog razvoja, čl. 15. st. 2., cilj da se zaustavi krčenje šuma https://sustainabledevelopment.un.org/sdg15

(14)

  UN-ov sastanak na vrhu o klimi, 2014.

(15)

  http://forestdeclaration.org/wp-content/uploads/2015/09/2016-NYDF-Goal-2-Assessment-Report.pdf

(16)

  Dobrovoljne smjernice Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO) o odgovornom upravljanju u poljodjelstvu, ribarstvu i šumarstvu, Rim 2012. http://www.fao.org/docrep/016/i2801e/i2801e.pdf

(17)

  Komunikacija Komisije od 17. listopada 2008. (COM(2008)0645 final)

(18)

  EUROSTAT – Opskrba obnovljivom energijom, njezina pretvorba i potrošnja; godišnji podaci (nrg_107a), Globiom studija naslovljena „Prenamjena zemljišta kao posljedica korištenja biogoriva u EU-u”, 2015., i http://www.fediol.be/

(19)

  Izvor: Europski revizorski sud Certifikacija biogoriva: nedostaci u postupcima priznavanja sustava i nadzoru nad sustavom (http://www.eca.europa.eu/en/Pages/NewsItem.aspx?nid=7171)


OBRAZLOŽENJE

Europska komisija o održivom razvoju kaže: „Održivi razvoj je razvoj kojim se zadovoljavaju potrebe današnjih naraštaja, a da se pritom ne ugrožava mogućnost budućih naraštaja da zadovolje svoje potrebe.” Vizija progresivnog i dugoročnog razvoja ljudskog društva jedan je od temelja EU-a i stoga mora biti čimbenik u našem odlučivanju i u slučajevima kao što je problematika palmina ulja.

Nije prošlo niti dvadeset godina otkako je palmino ulje postalo najčešće korišteno ulje na svijetu, ali je istodobno postalo i jedan od uzroka rasprostranjenog uništavanja raznovrsnih ekosustava u tropskom području. Tako su na primjer otoci Sumatra i Borneo u Indoneziji zahvaljujući palminu ulju u povijest ušli kao primjeri najbržeg krčenja šuma u ljudskoj povijesti. Nažalost, zbog nezapamćeno brzog razvoja tog industrijskog sektora nisu bile prepoznate sve prijetnje koje su povezane s masovnom sadnjom monokulturnih plantaža. Vrijeme je pokazalo da su rizici bili podcijenjeni i javljaju se negativne konotacije povezane s prekomjernim i gotovo nereguliranim uzgajanjem te kulture.

Tropski su ekosustavi, a posebice prašume, koje čine samo 7 % svjetske vegetacije, pod najvećim pritiskom u povijesti ljudske vrste. Izumiru ne samo vrlo dragocjena vegetacija već i mnoge životinjske vrste koje u nekim slučajevima još nisu ni otkrivene. Međutim, utjecaj proizvodnje palmina ulja ne ograničava se samo na prašume. Pod sve većim pritiskom su i okolni morski ekosustavi. Dolazi do nepovratnog nestajanja podzemnih voda i presušivanja rijeka, velikih požara u tropskim šumama i tresetištima i kompletne promjene klime u pogođenim područjima kao i do promjene globalne klime. Te promjene ne utječu samo na tropsku floru i faunu već i na lokalno stanovništvo, čiji je život usko povezan s tim ekosustavima. Palmino ulje tako postaje i izvorom brojnih društvenih i ekonomskih sukoba. Brzina tih promjena je alarmantna i zato zahtijeva hitan odgovor.

Europska unija treće je po veličini tržište palmina ulja i stoga igra ključnu ulogu u događajima u tropskim zemljama u kojima se proizvodi palmino ulje. Štoviše, europske financijske institucije među najvećim su ulagačima u tom sektoru te snose odgovornost za to kako se njihovim novcem upravlja. Potrebno je napomenuti da mnogo aktera ima ulogu u nastalim problemima i stoga oni dijele odgovornost. EU i njegove države članice bi kao jedni od aktera trebali prihvatiti tu odgovornost i poduzeti korake koji će dovesti do poboljšanja sadašnjeg kritičnog stanja.

UN je uspostavio Program održivog razvoja do 2030., u kojem navodi 17 ciljeva koji bi se do tada trebali ispuniti. Problematika palmina ulja povezana je sa svih sedamnaest spomenutih ciljeva, a najviše s ciljevima 2., 3., 6., 14., 16., 17. te, posebice, 12., 13., i 15. To samo pokazuje koliko je tematika palmina ulja bitna i zašto je neophodno baviti se tim pitanjem i tražiti zadovoljavajuća i dugotrajna rješenja.


MIŠLJENJE Odbora za razvoj (2.3.2017)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o palminu ulju i krčenju prašuma

(2016/2222(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Heidi Hautala

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća na to da su održiva poljoprivreda, sigurnost opskrbe hranom i održivo gospodarenje šumama središnji ciljevi održivog razvoja; sa zabrinutošću primjećuje da je palmino ulje bitan razlog krčenja šuma, posebno u Maleziji, Indoneziji, Papui Novoj Gvineji, Liberiji, Kamerunu, Republici Kongo, Kolumbiji i Peruu; podsjeća na to da su šume ključan čimbenik u prilagodbi na klimatske promjene i njihovu ublažavanju;

2.  ističe niske stope krčenja šuma s autohtonih zemljišta za koja su osigurani običajni sustavi prava posjeda i upravljanja resursima, što ima visok potencijal za ekonomično smanjenje emisija i sigurnost globalnih usluga ekosustava; poziva na iskorištavanje međunarodnih fondova za klimu i razvoj kako bi se osigurala autohtona i zajednička zemljišta i pružila potpora autohtonim narodima i zajednicama koji ulažu u zaštitu svojih zemljišta;

3.  podsjeća na to da posebice egzistencija siromašnih žena u ruralnim krajevima ovisi o šumskim resursima; naglašava potrebu za uključivanjem rodne ravnopravnosti u nacionalne politike i institucije nadležne za šumarstvo, kako bi se promicao npr. ravnopravan pristup žena vlasništvu nad zemljištem i drugim resursima;

4.  sa zabrinutošću primjećuje da je komercijalna poljoprivreda i dalje glavni uzrok globalnog krčenja šuma i da je oko polovice ukupnog krčenja tropskih šuma od 2000. godine uzrokovano ilegalnom prenamjenom šuma za komercijalnu poljoprivredu, što može izazvati i rizik od sukoba; poziva na bolju koordinaciju politika šumarstva, komercijalne poljoprivrede, korištenja zemljišta i ruralnog razvoja kako bi se ostvarili ciljevi održivog razvoja i obveze u pogledu klimatskih promjena; naglašava također potrebu za usklađenosti politika u interesu razvoja u tom području, među ostalim politike EU-a u pogledu obnovljivih izvora energije;

5.  sa zabrinutošću primjećuje da globalnu utrku za zemljištem potiču rastuća globalna potražnja za biogorivom i sirovinama te špekulacija sa zemljištima i poljoprivrednim dobrima; ističe zaključak iz Tematskog izvješća Revizorskog suda EU-a br. 18/2016 da certifikacijski sustav EU-a za održivost biogoriva nije u potpunosti pouzdan; poziva institucije EU-a da u sklopu reforme Direktive o obnovljivoj energiji u njezin dobrovoljni program uključe posebne postupke provjere valjanosti u pogledu sukoba oko najma zemljišta, prisilnog rada/rada djece, loših radnih uvjeta za poljoprivrednike i opasnosti za zdravlje i sigurnost; također poziva EU da uzme u obzir učinak neizravne prenamjene zemljišta i da u reformu Direktive o obnovljivoj energiji uključi zahtjeve društvene odgovornosti;

6.  naglašava ključnu ulogu koju proizvodnja palminog ulja ima u gospodarstvima zemalja u razvoju koje ga proizvode i kao vrijedan izvor prihoda i radnih mjesta;

7.  podsjeća Komisiju na njezinu Komunikaciju od 17. listopada 2008. naslovljenu „Suočavanje s izazovima krčenja i degradacije šuma kako bi se spriječile klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti” (COM(2008)0645) u kojoj se naglašava cjelovit pristup krčenju tropskih šuma, a u obzir se uzimaju i svi pokretači krčenja šuma, uključujući proizvodnju palminog ulja; podsjeća Komisiju na cilj iznesen u Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime u pogledu zaustavljanja gubitka šumskog pokrivača najkasnije do 2030. i smanjivanja bruto površine okrčenih šuma za barem 50 % do 2020. u odnosu na trenutne razine;

8.  poziva na pružanje pomoći zemljama koje proizvode palmino ulje u razradi i provedbi relevantnih domaćih politika i propisa kojima je cilj da se učinak industrije na krčenje šuma, ekosustav i prirodnu baštinu svede na najmanju moguću mjeru;

9.  poziva EU da uspostavi obvezujući regulatorni okvir kako bi se zajamčila sljedivost opskrbnog lanca svih uvoznika poljoprivredne robe sve do podrijetla sirovine;

10.  podsjeća da su Malezija i Indonezija glavni proizvođači palminog ulja s procijenjenim udjelom od 85-90 % u globalnoj proizvodnji i pozdravlja činjenicu što su se malezijske primarne šume povećale od 1990., ali i dalje je zabrinut zbog trenutačnog krčenja šuma u Indoneziji koje napreduje takvom stopom da je ukupni gubitak 0,5 % svakih pet godina;

11.  podsjeća da je EU glavni uvoznik proizvoda koji nastaju iz krčenja šuma, što ima razoran učinak na biološku raznolikost; poziva na ukidanje subvencija EU-a za biogoriva proizvedena iz prehrambenih usjeva i za postupno napuštanje goriva koja ne bi trebala biti prihvatljiva za ispunjavanje svih klimatskih i energetskih ciljeva EU-a za 2030., posebno biodizela, koji je stvorio neodrživu potražnje za palminim uljem; ističe potrebu za poboljšanjem pouzdanosti dobrovoljnih postupaka za certifikaciju kao što je okrugli stol o održivom palminu ulju radi uspješnijeg rješavanja prisvajanja zemljišta, uključujući prisvajanje voda, te kršenja ljudskih prava; izražava duboku zabrinutost zbog toga što je u više istraga u mnogim zemljama otkriveno masovno kršenje osnovnih ljudskih prava pri zasađivanju plantaža za proizvodnju palminog ulja i njihovu upravljanju, uključujući prisilna iseljavanja, oružano nasilje, rad djece, dužničko ropstvo i diskriminaciju autohtonog stanovništva;

12.  poziva Komisiju na donošenje obvezujućih propisa o opskrbnim lancima uvoznika poljoprivredne robe kako bi se do 2020. godine ostvario potpuno održiv opskrbni lanac palminog ulja, u skladu s deklaracijom iz Amsterdama o palminu ulju; posebno poziva na odgovarajući i obvezni okvir dužne pažnje i mehanizme sljedivosti u cijelom lancu opskrbe koji bi bili u skladu s najboljim standardima usvojenim na globalnoj razini te provedbi kojih bi se uzimao u obzir rizik od sukoba povezanih s dobrima od palminog ulja; potiče EU da uključi važne aktere kao što su Indija i Kina u jačanje odgovorne i održive proizvodnje palminog ulja;

13.  ističe važnost poboljšanja uvjeta proizvodnje palminog ulja s pomoću podrške postojećim sustavima certifikacije jamčenjem njihove lake dostupnosti MSP-ovima i razumljivosti potrošačima, čime bi se potvrđivalo da je dotično palmino ulje proizvedeno u skladu sa smjernicama o održivosti, uključujući i zahtjev da je proizvod djelotvorno i transparentno sljediv diljem cijelog opskrbnog lanca;

14.  skreće pozornost na ulogu prehrambene industrije u iskorištavanju znatnog udjela palminog ulja zajedno s industrijom biogoriva; poziva EU da stvori poticaje za rad u smjeru održive potrošnje palminog ulja u Europi koja će iznositi 100 % do 2020. godine;

15.  poziva Komisiju da radi sa zemljama proizvođačima palminog ulja na poboljšanju biološke raznolikosti u područjima plantaža, ponajprije mjerama kao što je stvaranje koridora za divlje životinje;

16.  podsjeća da je 30 – 50 % požara u Indoneziji 2015., koji su najčešće bili posljedica krčenja zemljišta radi proizvodnje palminog ulja i drugih poljoprivrednih namjena, izbilo u tresetištima bogatima ugljenom, što je Indoneziju učinilo jednim od najvećih uzročnika globalnog zatopljenja na svijetu;

17.  poziva Komisiju da procijeni je li nužno uvođenje mehanizama za rješavanje pretvaranja šuma u zemljišta za komercijalnu poljoprivredu u okviru Dobrovoljnog partnerskog sporazuma akcijskog plana za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šumarstva (FLEGT) te da pritom dodatno osnaži organizacije civilnog društva, autohtone zajednice te poljoprivrednike i vlasnike zemljišta; poziva na povećanje financijske i tehničke podrške EU-a zemljama proizvođačima i njihovim lokalnim vlastima radi borbe protiv korupcije, poboljšanja upravljanja i transparentnosti te promicanja održivih metoda proizvodnje; prepoznaje prednosti Akcijskog plana za FLEGT, ali napominje da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se smanjio ekološki otisak EU-a na šume; poziva Komisiju da hitno iznese prijedlog akcijskog plana EU-a u pogledu krčenja i propadanja šuma;

18.  napominje da palmino ulje može biti proizvedeno na odgovoran način i doprinijeti gospodarskom razvoju zemlje te ponuditi održive ekonomske prilike poljoprivrednicima, autohtonim narodima i stanovnicima zajednica koje proizvode palmino ulje pod uvjetom da ne dođe do krčenja šuma i širenja plantaža na tresetištima, da se plantažama upravlja pomoću modernih agroekoloških tehnika kako bi se minimizirale štetne ekološke i društvene posljedice i da se poštuju zemljišna prava, uključujući prava žena i autohtonih zajednica te ljudska prava i prava radnika;

19.  poziva Komisiju da posluži kao primjer drugim zemljama uspostavom pravila za obračun emisija stakleničkih plinova nastalih gospodarenjem močvarnim područjima i za prenamjenu zemljišta močvarnih područja;

20.  snažno potiče EU da pruža potporu mikro, malim i obiteljskim lokalnim poduzećima u ruralnim područjima i da promiče registraciju imovine ili vlasništva nad zemljištem na nacionalnoj i lokalnoj razini;

21.  napominje da nedavna istraživanja pokazuju da agrošumarska polikultura, primijeni li se na plantaže za proizvodnju palminog ulja, može pogodovati biološkoj različitosti, produktivnosti te biti društveno korisna;

22.  Podsjeća na potrebu da se zemljama u razvoju pomogne u poboljšanju njihovih ljudskih resursa

23.  izrazito je zabrinut zbog negativnih posljedica koje neodgovorna proizvodnja palminog ulja ima na klimatske promjene, iskorištavanje zemljišta, plodnost tla, biološku raznolikost, propadanje šuma te ljudska prava autohtonih naroda, lokalnih zajednica i malih poljoprivrednika i običajne sustave prava posjeda i upravljanja resursima, čime se ugrožava egzistencija zajednica čija prehrana, a time i život, ovisi o šumama; poziva vlade zemalja proizvođača palminog ulja da zajamče ljudsko pravo na hranu i prehranu (što podrazumijeva sukladnost s načelima prikladnosti, raspoloživosti, dostupnosti i održivosti), da se obvežu na usklađenost s temeljnim standardima rada Međunarodne organizacije rada i dostojanstvenog rada te da ih provedu; poziva na ukidanje svih oblika prisilnog ili obveznog rada, uključujući rad djece, poboljšanje položaja radnika migranata, sloboda udruživanja, te uspostavu zakonitog, pristupačnog i transparentnog mehanizma za pritužbe, u skladu s međunarodnim najboljim praksama;

24.  snažno potiče države članice i Komisiju da utvrde definiciju šuma koja uključuju biološku, društvenu i kulturnu raznolikost, kako bi se spriječilo prisvajanje zemljišta i uništavanje tropskih šuma zbog goleme monokulture palminog ulja, jer bi to ugrozilo preuzete obveze EU-a u pogledu klimatskih promjena; ističe da je potrebno dati prednost autohtonim vrstama, a time i zaštiti ekosustava, staništa i lokalnih zajednica;

25.  zabrinut je zato što se mnogim velikim kupovinama zemljišta može prekršiti načelo slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka lokalnih zajednica prema Konvenciji br. 169 Međunarodne organizacije rada; poziva EU i njegove države članice da osiguraju da se ulagači sa sjedištem u EU-u u cijelosti pridržavaju međunarodnih normi u pogledu održivog i odgovornog ulaganja u poljoprivredu, posebno smjernica FAO-a i OECD-a za odgovorne lance opskrbe u poljoprivredi, dobrovoljnih smjernica FAO-a u pogledu posjeda zemljišta, vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima te smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća; naglašava potrebu da se poduzmu koraci kako bi se žrtvama korporativnog zlostavljanja zajamčio pristup pravnom lijeku;

26.  ustraje na tome da bi razvojne financijske institucije trebale zajamčiti da su njihove socijalne politike i politike zaštite okoliša obvezujuće i potpuno usklađene s međunarodnim zakonima o ljudskim pravima; poziva na povećanu transparentnost financiranja privatnih financijskih institucija i javnih financijskih tijela;

27.  ističe probleme koji nastaju uslijed procesâ koncentracije zemljišta i prenamjene zemljišta pri uspostavi monokultura kao što su plantaže za proizvodnju palminog ulja;

28.  poziva Komisiju da iznese prijedlog akcijskog plana EU-a za odgovorno poslovanje.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

28.2.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nirj Deva, Raymond Finch, Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Heidi Hautala, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Stelios Kouloglou, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Eleftherios Synadinos, Eleni Theocharous, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ádám Kósa, Paul Rübig


MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (24.1.2017)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o palminu ulju i krčenju prašuma

(2016/2222(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Tiziana Beghin

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da palmino ulje čini oko 40 % svjetske trgovine svim biljnim uljima i da je EU drugi najveći uvoznik na svijetu s oko 7 milijuna tona godišnje; poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama smanji i bolje nadzire količinu neodrživo proizvedena palmina ulja koje se uvozi iz trećih zemalja primjenom različitih sustava carinskih pristojbi za certificirane održive proizvode koji sadrže biljno ulje, uključujući proizvode od palmina ulja, nadilazeći sustave certificiranja kao što su Okrugli stol za održivo palmino ulje (RSPO) i njegova inicijativa RSPO NEXT, u skladu sa zahtjevima održivosti koje je uvela Inovacijska skupina za palmino ulje; također poziva Komisiju da pomogne zemljama koje proizvode palmino ulje u sastavljanju i provođenju relevantnih poticajnih politika i regulatornih okvira za trgovinu kojima bi se smanjio utjecaj industrije na krčenje šuma, gubitak biološke raznolikosti, neodrživo korištenje zemljišta, široku primjenu kemikalija i klimatske promjene;

2.  uznemiren je zbog činjenice da se približno polovina područja nezakonito iskrčenih šuma koristi za proizvodnju palmina ulja za tržište EU-a te da 18 % ukupne količine nezakonito proizvedena palmina ulja dolazi na tržište EU-a; napominje da se pitanje održivosti u sektoru palmina ulja ne može rješavati samo dobrovoljnim mjerama i politikama, nego da su za poduzeća koja se bave palminim uljem također nužna obvezujuća pravila i sustavi certificiranja koji se primjenjuju i poštuju; poziva Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog sličan FLEGT-u i uredbi o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima;

3.  u tom smislu poziva Komisiju da u Svjetskoj carinskoj organizaciji pokrene reformu nomenklature Harmoniziranog sustava kojom bi se omogućilo da se certificirana održiva palmina ulja i derivati razlikuju od neodrživih palminih ulja i derivata;

4.  podsjeća da su Malezija i Indonezija glavni proizvođači palmina ulja s procijenjenih 85 – 90 % globalne proizvodnje i da sve veća potražnja za tom robom stavlja pritisak na korištenje zemljišta i znatno utječe na lokalne zajednice, zdravlje i klimatske promjene; u tom kontekstu ističe da bi pregovorima o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Indonezije, sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Malezije te ostalim sporazumima o slobodnoj trgovini trebalo biti obuhvaćeno pitanje neodrživo proizvedenih biljnih ulja, uključujući palmino ulje, i njihovih derivata, kao i obvezujuća i provediva poglavlja o održivom razvoju koja se tiču krčenja šuma, zaštite okoliša, kršenja ljudskih prava, dječjeg i prisilnog rada, s naglaskom na žene, prisilnih iseljavanja i diskriminacije autohtonih zajednica te temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada i njihove primjene; u tom pogledu naglašava da bi uzgoj biljnih vrsta koje bi zamijenile palmino ulje mogao povećati razinu emisija stakleničkih plinova te potaknuti i ubrzati proces krčenja šuma;

5.  podsjeća da je Indonezija nedavno postala treći najveći onečišćivač ugljičnim dioksidom na svijetu te da je izložena smanjenju biološke raznolikosti, budući da je nekoliko ugroženih divljih vrsta na rubu izumiranja;

6.  pozdravlja činjenicu da se površina malezijskih primarnih šuma povećala od 1990., ali i dalje je zabrinut zbog činjenice da trenutne stope krčenja šuma iznose ukupni gubitak od 0,5 % svakih pet godina;

7.  usto naglašava važnost i goruću potrebu za daljnjim komplementarnim mjerama s više dionika i za inicijativama na multilateralnoj, nacionalnoj ili na razini EU-a usmjerenima na postupno ukidanje trgovine neodrživim palminim uljem, u skladu s normama i propisima Svjetske trgovinske organizacije; ponavlja da bi, radi osiguranja najviše razine učinkovitosti, pri procjeni ozbiljnosti socioekonomskih i okolišnih problema ovim inicijativama trebalo uzeti u obzir različite proizvodne sustave i čimbenike specifične za određenu zemlju;

8.  u skladu s tim potiče financijski sektor da u svoje aktivnosti ulaganja i pozajmljivanja uključi aspekt održivosti;

9.  ističe važnost poboljšanja situacije pomoću odgovarajuće certifikacije koja bi bila lako i bez diskriminacije dostupna maloposjednicima i malim i srednjim poduzećima te razumljiva potrošačima i kojom bi se potvrđivalo da je dotično palmino ulje uistinu proizvedeno u skladu sa smjernicama o održivosti i globalno prihvaćenim najboljim standardima i praksama, bez nanošenja štete okolišu, biološkoj raznolikosti, lokalnim zajednicama, autohtonim narodima i društvu te da se proizvod može efektivno i transparentno pratiti kroz cijeli lanac opskrbe; uvjeren je da dobrovoljni sustavi certifikacije mogu bolje funkcionirati ako budu dodatno ojačani korištenjem strožih kriterija u odnosu na postojeće standarde, ako su dio dubinske analize koju provode relevantni dionici, ako se protiv nezakonitih praksi poduzimaju pravne radnje te ako se znatno poboljša informiranje potrošača; poziva Komisiju da pokrene informativne kampanje i da potrošačima pruži sveobuhvatne informacije o posljedicama neodržive proizvodnje palmina ulja;

10.  ističe da bi radi izbjegavanja poremećaja u međunarodnoj trgovini te sustave certificiranja trebalo razviti inkluzivnim procesom u kojem bi sudjelovali svi relevantni akteri iz lanca opskrbe iz svih uključenih zemalja;

11.  u tom smislu, među ostalim inicijativama, toplo pozdravlja Okrugli stol za održivo palmino ulje, no ipak naglašava potrebu za njegovim stalnim poboljšanjem pomoću, među ostalim, proširenja zastupljenosti njegovih dionika boljim uključivanjem malih i srednjih poduzeća te pomoću ojačanog kapaciteta revizije i provedbe;

12.  poziva Komisiju i države članice da i dalje istražuju prikladne alternative biodizelu dobivenom od palmina ulja;

13.  smatra da je održivost palmina ulja pravno definirana u Direktivi o obnovljivoj energiji za tekuća biogoriva i u Direktivi o kvaliteti goriva za biogoriva, ali da ne postoje pravni kriteriji za palmino ulje i ostala biljna ulja, uključujući ulje od uljane repice i suncokretovo ulje, koja se koriste u prehrambenoj industriji; poziva da se to područje definira te traži od Komisije da prouči mogućnost proširivanja kriterija održivosti na druge vrste primjene istog usjeva u skladu s pravilima i propisima Svjetske trgovinske organizacije i smjernicama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj;

14.  izražava potrebu da se sustavima certificiranja jamči istinski održivo palmino ulje u okviru protokola koji će efektivno štititi biološku raznolikost i radne uvjete, održavajući istovremeno razine krčenja šuma blizu nulte stope;

15.  ističe da će prema uredbi o provedbi zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šumarstva i povezanim dobrovoljnim partnerskim sporazumima između EU-a i zemalja proizvođača drva prvi potpuno operativni sustav izdavanja dozvola biti onaj s Indonezijom, koji stupa na snagu 15. studenog 2016. godine; poziva EU da se i dalje zalaže za dobrovoljne partnerske sporazume o provedbi zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šumarstva i da se pobrine da oni obuhvaćaju drvnu sirovinu dobivenu pretvaranjem šuma u plantaže za proizvodnju palmina ulja; predlaže da se politike EU-a za sektor palmina ulja kreiraju po uzoru na načela FLEGT-a o dijalogu s više dionika i rješavanju duboko ukorijenjenih pitanja upravljanja u zemljama proizvođačima te po uzoru na podupiruće uvozne politike EU-a; predlaže da se nastave inicirati dobrovoljni partnerski sporazumi poput FLEGT-a; napominje da bi sličan pristup mogao biti primijenjen i u slučaju palmina ulja te da bi mogao dovesti do boljeg nadzora u području proizvodnje palmina ulja u odredišnim zemljama;

16.  smatra takve inicijative izrazito korisnima i poziva da ih se nastavi promicati te proširivati i na druge vrste dobara.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

35

4

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laima Liucija Andrikienė, Maria Arena, Tiziana Beghin, David Borrelli, David Campbell Bannerman, Salvatore Cicu, Marielle de Sarnez, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Eleonora Forenza, Karoline Graswander-Hainz, Heidi Hautala, Yannick Jadot, Bernd Lange, David Martin, Emmanuel Maurel, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Franz Obermayr, Artis Pabriks, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Matteo Salvini, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula, Iuliu Winkler, Jan Zahradil

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Eric Andrieu, Bendt Bendtsen, Edouard Ferrand, Syed Kamall, Seán Kelly, Ramon Tremosa i Balcells

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Laura Agea


MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (2.3.2017)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o palminu ulju i krčenju prašuma

(2016/2222(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Florent Marcellesi

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  primjećuje povećanu upotrebu palmina ulja i kao biogoriva i u prerađenoj hrani, gdje se njegova upotreba povećala u usporedbi s upotrebom drugih biljnih ulja te trenutačno oko 50 % pakirane robe sadrži palmino ulje;

2.  primjećuje da palmino ulje čini oko četvrtinu ukupne svjetske potrošnje biljnog ulja i oko 60 % svjetske trgovine biljnim uljima;

3.  zabrinut je zbog opasnosti koju bi predviđeno utrostručenje svjetske potražnje za palminim uljem u narednim desetljećima moglo predstavljati za okoliš;

Upotreba drugih masti i ulja

4.  primjećuje da se palmino ulje koristi kao sastojak i/ili nadomjestak u poljoprivredno-prehrambenoj industriji zbog njegove produktivnosti i kemijskih svojstava, primjerice jednostavnosti skladištenja, točke taljenja i niske cijene kao sirovine;

5.  također primjećuje da se pogača od palminih sjemenki koristi za prehranu životinja u EU-u, osobito za tovljenje stoke koja se uzgaja za mlijeko i meso;

6.  napominje da se pogača/nusproizvodi repice mogu također upotrijebiti kao hrana za životinje bogata proteinima koja može smanjiti ovisnost o globalnom uvozu soje;

7.  u tom kontekstu ističe da su socijalni, zdravstveni i okolišni standardi u EU-u stroži;

8.  poziva Komisiju i države članice da umjesto toga uspostave politiku kojom će se u većoj mjeri upotrijebiti obilne količine mliječne masti proizvedene u EU-u kako bi se smanjila ovisnost o palminu ulju uvezenom iz trećih zemalja;

Označivanje

9.  pozdravlja odredbu iz Uredbe (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani o obveznom označivanju vrsta biljnog ulja, uključujući palmino ulje, na popisu sastojaka pakirane hrane;

10.  inzistira na tome da države članice i prerađivači provode to obvezno označivanje kako bi se omogućila sljedivost i informirane odluke pri kupovini;

11.  primjećuje veliki potencijal upotrebe digitalnih sredstava za pružanje informacija potrošačima o održivosti palmina ulja sadržanog u prerađenoj robi, na primjer pomoću aplikacija za skeniranje crtičnog koda;

12.  poziva Komisiju da pruži sveobuhvatne podatke o upotrebi i potrošnji palmina ulja u Europi i njegovom uvozu u EU;

Zdravlje

13.  ističe nalaze studije Europske agencije za sigurnost hrane(1) i drugih studija koji su pokazali da prerađena biljna ulja, a osobito palmino ulje, sadrže genotoksične i karcinogene kontaminante nastale tijekom postupka rafiniranja ili na visokim temperaturama, uz potencijalne posljedice za zdravlje;

14.  apelira na države članice da nastave jamčiti poštovanje zakonodavstva o sigurnosti hrane i označivanju proizvoda koji se proizvode uz upotrebu biljnih masti, uključujući palmino ulje;

15.  sa zabrinutošću primjećuje da se u nekim državama članicama palmino ulje i dalje koristi u proizvodnji mliječnih proizvoda poput sira, bez navođenja te informacije na proizvodu, čime se obmanjuju potrošači;

16.  poziva Komisiju i države članice da provode kampanje za informiranje potrošača o konkretnim svojstvima palmina ulja kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje i potaknula informirana potrošnja;

Pokretači krčenja šuma i zemljopisna raširenost/raspon

17.  napominje da je proizvodnja palmina ulja jedan od glavnih pokretača krčenja šuma u zabrinjavajućim razmjerima na tropskim područjima;

18.  napominje da 73 % globalnog krčenja šuma proizlazi iz raščišćavanja zemljišta za poljoprivredne potrebe, dok je 40 % globalnog krčenja šuma rezultat prijelaza na opsežne monokulturne plantaže uljane palme(2);

19.  napominje da se većina palmina ulja proizvodi u Maleziji i Indoneziji, koje zajedno predstavljaju 85 % globalne proizvodnje, a proizvodnja je znatna ili u porastu i u Papui Novoj Gvineji, Liberiji, Demokratskoj Republici Kongu, Kolumbiji i Peruu;

20.  također primjećuje brzinu promjene, te su se tako u posljednjih 10 – 20 godina područja koja su prenamijenjena za proizvodnju palmina ulja udvostručila ili čak utrostručila, a u malo više od desetljeća izgubljeno je gotovo 15 % šumskog pokrivača;

21.  primjećuje složenost čimbenika koji su pokretači globalnog krčenja šuma, poput raščišćavanja zemljišta za goveda ili ratarske usjeve, osobito za proizvodnju soje za prehranu stoke u EU-u, kao i palmino ulje, širenje gradova, sječa šuma i druge intenzivne poljoprivredne aktivnosti;

22.  uviđa da je potreban sveobuhvatan pristup kojim se vodi računa o svim pokretačima krčenja šuma, uz djelovanje i suradnju i u zemljama proizvođačima i u zemljama potrošačima;

Utjecaji na okoliš

23.  uviđa važnost zaštite prašume i bioraznolikosti; duboko je zabrinut zbog prenamjene iznimno bioraznolike tropske šume u monokulturne plantaže palmina ulja na štetu nezamjenjivih prirodnih staništa i ekosustava koji sadrže nebrojene kritično ugrožene i endemične vrste;

24.  primjećuje učinke velikih monokultura uljane palme kojima se povećava prisutnost nametnika, onečišćenje vode uzrokovano agrokemijskim sredstvima i erozija tla, te utječe na ponore ugljika i ekologiju čitave regije, ometajući migraciju životinjskih vrsta;

25.  napominje da je spaljivanje tropskih šuma i tresetnih tla, među ostalim za prenamjenu tla za inpute za poljoprivredno-prehrambene i energetske sustave, povezano s velikom štetom za okoliš, uključujući otpuštanje velikih količina stakleničkih plinova;

Učinak na lokalne zajednice, jagmu za zemljištem i male poljoprivrednike

26.  primjećuje veoma negativne učinke konverzije na monokulturne plantaže palmina ulja za stanovnike šumskih područja, uključujući male poljoprivrednike, kojima se sve više otimaju njihova zemljišta ili ih se premješta na manje plodna područja;

27.  sa zabrinutošću primjećuje raširenost sječe šuma, jagme za zemljištem i nezakonitog ili prisilnog stjecanja zemljišta za plantaže; nadalje napominje da uništenje tropskih šuma također uništava sredstva za život onih zajednica koje su o njima ovisne;

28.  primjećuje socijalnu nepravdu i loše radne uvjete koji prevladavaju na nekim plantažama;

29.  stoga poziva relevantna tijela u zemljama podrijetla da poštuju ljudska prava, uključujući zemljišna prava onih koji žive na šumskim područjima, te da preuzmu veće okolišne, socijalne i zdravstvene obveze, uzimajući u obzir dobrovoljne smjernice Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO) u pogledu posjeda zemljišta(3);

Ruralni razvoj i agroekološke prakse

30.  smatra da bi očuvanje prašuma trebalo biti spojeno s održivim ruralnim razvojem kako bi se spriječilo siromaštvo i promicalo zapošljavanje u dotičnim područjima te poziva Komisiju i države članice da na taj način doprinesu regionalnom socioekonomskom razvoju;

31.  uviđa ulogu uljane palme kao dijela raznolikih međurednih sustava u pogledu jamčenja važnog prihoda za maloposjednike;

32.  smatra da napori za zaustavljanje krčenja šuma trebaju uključivati lokalnu izgradnju kapaciteta, tehnološku pomoć, dijeljenje najboljih praksi među zajednicama i potporu maloposjednicima da na najučinkovitiji mogući način iskoriste svoja postojeća obradiva zemljišta bez potrebe za dodatnom prenamjenom šuma; u tom kontekstu ističe velik potencijal agroekoloških praksi za maksimizaciju funkcija ekosustava preko kombiniranih i veoma raznolikih tehnika sadnje, agrošumarstva i permakulture, bez pribjegavanja ovisnosti o ulaznim elementima ili monokulturama;

Biogoriva

Porast uporabe palmina ulja kao biogoriva

33.  konstatira da je glavni razlog potražnje za palminim uljem u Europi njegova uporaba kao biogorivo;

34.  konstatira da se 70 % biogoriva koje se troši u EU-u uzgaja/proizvodi u EU-u, a da 23 % biogoriva koje se uvozi u EU čini palmino ulje uglavnom iz Indonezije, dok 6 % čini soja(4);

35.  iako se porast razlikuje među državama članicama, primjećuje ogroman porast upotrebe palmina ulja kao biogoriva prve generacije, s povećanjem od 2,6 milijuna tona između 2010. i 2014., što predstavlja porast od 606 %, dok je ukupni udio palmina ulja u potrošnji biodizela u EU-u porastao sa 6 % 2010. godine na gotovo trećinu 2014. (31 %), pri čemu se skoro polovica palmina ulja u upotrebi u EU-u koristi kao gorivo za prijevoz(5);

Neizravni učinci, uključujući neizravnu prenamjenu zemljišta

36.  primjećuje da potražnja EU-a za biogorivom ima neizravne učinke na uništavanje tropskih šuma;

37.  konstatira da se kod određenih načina proizvodnje biogoriva povećava ukupna emisija stakleničkih plinova kad se u obzir uzmu emisije iz neizravne prenamjene zemljišta(6) pri čemu biodizel od palmina ulja ispušta najviše emisija od svih biogoriva(7);

38.  stoga traži da se pri analizi biogoriva kao alternativnog goriva u obzir uzme puni energetski trošak uzgoja kultura za biogorivo, i da se u Direktivi o obnovljivoj energiji u potpunosti vodi računa o emisijama iz neizravne prenamjene zemljišta zbog proizvodnje biogoriva;

39.  u skladu s načelom usklađenosti politika u interesu razvoja smatra da biogoriva ne bi trebala uzrokovati krčenje šuma niti utjecati na sigurnost opskrbe hranom i pravo na hranu u trećim zemljama, imajući kao cilj postupno ukidanje javne potpore za biogoriva dobivena od palmina ulja;

Biogoriva prve i druge generacije

40.  napominje da biogoriva prve generacije dominiraju, a da biogoriva druge generacije nisu dovoljno komercijalno dostupna; poziva Komisiju i države članice da podrže daljnji razvoj sljedeće generacije biogoriva kako bi se izbjeglo krčenje šuma;

41.  poziva na brzo postupno ukidanje svih poticaja za biogoriva dobivena od palmina ulja jer se njima potiče natjecanje za zemljištem na štetu proizvodnje hrane, dolazi do krčenja šuma te se stoga i znatno doprinosi emisijama stakleničkih plinova;

42.  upućuje na „GLOBIOM” studiju koja pokazuje izvanredno visoke razine emisija stakleničkih plinova koje se mogu pripisati palminu ulju;

43.  poziva na uvođenje sustava obveznog označivanja porijekla za sastojke biogoriva;

Transparentnost lanca opskrbe 

44.  smatra da je sljedivost u prehrambenom lancu ključna za uvoznike i potrošače, osobito kako bi se, kad je riječ o palminu ulju i njegovim nusproizvodima, moglo razlikovati jesu li proizvedeni na zakonit ili na nezakonit način te potječu li iz održivih ili iz neodrživih izvora;

45.  napominje da transparentnost lanca opskrbe omogućuje pristup informacijama o palminu ulju koje potječe iz visokorizičnih područja;

Certificiranje

46.  uviđa važnu ulogu i potencijal različitih vrsta dobrovoljnih sustava certificiranja održivosti proizvoda od palmina ulja te smatra da se njima trebaju uzeti u obzir okolišni i društveni učinci proizvodnje tih proizvoda;

47.  napominje da je Revizorski sud zaključio(8) da se nekim sustavima certificiranja ne jamči istinski održivo palmino ulje, te se stoga njima ne jamče na djelotvoran način relevantni standardi i poštovanje tih standarda;

48.  osobito napominje da je Revizorski sud otkrio da neki sustavi nisu dovoljno transparentni ili imaju pristrane upravljačke strukture zbog kojih bi moglo doći do sukoba interesa i neučinkovite komunikacije, da je kritizirao standarde kriterija održivosti, uključujući sukobe u pogledu posjeda zemljišta, prisilni/dječji rad i loše radne uvjete za poljoprivrednike te je i otkrio da su ti problemi rezultirali nepouzdanim statistikama i precjenjivanjem količine biogoriva certificiranog kao održivog;

49.  stoga je također zabrinut da sustav certificiranja EU-a za održivost biogoriva nije u potpunosti pouzdan te smatra da bi sustave certificiranja trebalo dodatno razviti i stalno poboljšavati kako bi se zajamčila istinski održiva proizvodnja palmina ulja i efektivna sukladnost s relevantnim standardima;

50.  poziva na provedbu relevantnih preporuka Revizorskog suda, kako se složila i Komisija;

51.  poziva Komisiju da osigura vjerodostojne standarde i da radi na uspostavljanju čvrstih i obvezujućih okvira za jamčenje održivosti palmina ulja;

52.  poziva da nusproizvodi uljane palme (sačma od palminih sjemenki ili pogača od palminih sjemenki) upotrijebljeni u EU-u također budu podložni certificiranju;

Inicijative

53.  pozdravlja sve inicijative s više dionika kojima se nastoje utvrditi i primjenjivati ambiciozni standardi za održivu proizvodnju palmina ulja te zajamčiti poštovanje ljudskih, zemljišnih i radničkih prava;

54.  podržava ciljeve utvrđene u inicijativi UN-a za održivo palmino ulje i u Amsterdamskoj deklaraciji iz 2015. za postizanje do 2020. lanca opskrbe bez krčenja šuma i bez sukoba;

55.  primjećuje potencijal inicijativa poput Deklaracije iz New Yorka o šumama(9) kojima je cilj pomoći postizanju ciljeva privatnog sektora da se do 2020. ukine krčenje šuma koje je rezultat proizvodnje poljoprivrednih dobara, poput palme, soje, papira i goveđeg mesa; napominje da neka poduzeća imaju ambicioznije ciljeve, ali dok se 60 % poduzeća u sektoru palmina ulja obvezalo na takve inicijative, samo je 2 % može slijediti porijeklo palmina ulja koje proizvodi sve do izvora(10);

56.  poziva Komisiju, države članice i industriju da podrže inicijative poput pristupa „visoke zalihe ugljika“ kojim se utvrđuju područja pogodna za sadnju uljane palme, tj. degradirana zemljišta s niskom vrijednošću iz perspektive skladištenja ugljika i niskom okolišnom vrijednošću, potičući tako održivu proizvodnju palmina ulja proizvedenog bez prenamjene šuma i uz poštovanje ekosustava s visokom vrijednošću u smislu očuvanja;

Dijalog za bolje upravljanje u zemljama proizvođačima

57.  poziva Komisiju da po potrebi pojača dijalog s vladama zemalja koje proizvode palmino ulje i s poduzećima koja proizvode palmino ulje, među ostalim bilateralnim sporazumima sa zemljama proizvođačima kako bi se potaknulo učinkovito okolišno zakonodavstvo kojim se sprečavaju štetne prenamjene zemljišta i kako bi se povećali okolišni standardi, očuvanje bioraznolikosti, ljudska, socijalna i zemljišna prava te radnički zakoni, transparentnost u pogledu posjeda zemljišta i korporativnog vlasništva, te savjetovanje s lokalnim zajednicama kako bi se izbjegla jagma za zemljištem;

Pravni okvir EU-a, uključujući pozive Komisiji

58.  svjestan je da je EU treći najveći uvoznik palmina ulja i palminih sjemenki u svijetu i ističe da je potrebno uvesti pravila kako bi se zajamčila istinska održivost proizvodnje palmina ulja;

59.  poziva Komisiju i države članice da osnaže postojeće instrumente kontrole i da upotrijebe sva potrebna sredstva za sprečavanje uvoza u EU palmina ulja proizvedenog kao rezultat krčenja šuma, da uspostave regulatorni okvir čvrstih i provedivih mjera kako bi se zajamčilo da su svi akteri diljem cijelog lanca opskrbe, uključujući europske financijske institucije, i ulaganja i zajmovi koje pružaju uključeni samo u istinski održivu proizvodnju palmina ulja kojom se jamči zaštita šuma, zajednica koje žive na šumskim područjima i bioraznolikosti;

60.  poziva Komisiju da jasno definira sankcije za nepoštovanje propisa, zadržavajući istovremeno trgovinske odnose s trećim zemljama;

Primat i postojeće zakonodavstvo

61.  predlaže da se kao model za uspostavu međunarodnih standarda za održivu proizvodnju palmina ulja uzme sektor kakaa i napominje da bi mehanizmi slični onima iz Uredbe EU-a o drvnoj sirovini mogli pomoći zajamčiti da se na tržište EU-a stavljaju samo zakonito proizvedeni proizvodi;

62.  poziva na to da se u politiku EU-a o biogorivima uključe efektivni kriteriji održivosti pomoću kojih će se zaštiti zemljišta koja su bogata bioraznolikošću, visokim zalihama ugljika i tresetištima, uključujući socijalne kriterije;

Upotreba bilateralnih sporazuma i trgovine

63.  napominje da mehanizmi poput dobrovoljnih partnerskih sporazuma mogu pomoći pojasniti probleme u pogledu zakonitosti povezane s jagmom za zemljištem i prenamjenom šuma pokretanjem nacionalnih zemljišnih reformi i transparentnosti u pogledu posjeda zemljišta;

64.  poziva na upotrebu bilateralnih sporazuma kao katalizatora za efektivnu zaštitu okoliša, uključujući primjenu različitih tarifnih režima na temelju toga je li palmino ulje održivo ili nije, ili izuzimanjem neodrživog palmina ulja i njegovih derivata iz sporazuma o slobodnoj trgovini;

65.  poziva Komisiju da u pregovore o trgovinskim sporazumima sa zemljama proizvođačima palmina ulja uključi jamstvo da se neće krčiti šume i potrebu za poštovanjem prava zajednica;

Pomoć i izgradnja kapaciteta

66.  inzistira na važnosti potpore zemljama u razvoju sredstvima potrebnima za poboljšanje upravljanja, provedbe i sudskih postupaka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kako bi se zaštitilo šume i tresetišta i proširilo agroekološke poljoprivredne prakse;

67.  poziva Komisiju da potiče razmjenu najboljih praksi o transparentnosti i suradnji među vladama i poduzećima koja koriste palmino ulje i da, zajedno s državama članicama, surađuju s trećim zemljama na razvoju i provedbi nacionalnih zakona i da poštuju običajna zemljišna prava zajednica kojima se jamči da su šume, zajednice koje žive na šumskom području i njihova sredstva za život zaštićeni;

Postojeće obveze EU-a i akcijski plan

68.  poziva Komisiju da poštuje međunarodne obveze EU-a, među ostalim one preuzete u okviru Pariške konferencije o klimi (COP21), Foruma UN-a o šumama(11), Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti(12), Deklaracije iz New Yorka o šumama, cilja održivog razvoja da se do 2020. zaustavi krčenje šuma(13) i akcijskog plana za provedbu zakonodavstva, upravljanje i trgovinu u području šuma te da pojača svoje napore u osmišljavanju detaljnijeg akcijskog plana EU-a kako bi se vidljivo i nedvosmisleno zaštitila prava zajednica koje žive na šumskim područjima te da podnese konkretne prijedloge za zaustavljanje krčenja šuma i degradaciju šuma koji će obuhvaćati odredbe o trgovini poljoprivrednom robom, a osobito palminim uljem, te o sprečavanju klasifikacije monokulturnih plantaža kao ponovnog pošumljavanja;

69.  naglašava potrebu da pri ocjeni raznih strategija razvoja šumarstva društveni i ekološki kriteriji, uključujući pravo na pristup zemljištu, imaju prednost u odnosu na puku financijsku dobit;

70.  poziva da se na razini EU-a provede više istraživanja o održivoj hrani za životinje kako bi se za europsku poljoprivredu pronašle alternative proizvodima od uljane palme.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

28.2.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

34

3

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Daniel Buda, Nicola Caputo, Matt Carthy, Viorica Dăncilă, Michel Dantin, Paolo De Castro, Jean-Paul Denanot, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Luke Ming Flanagan, Beata Gosiewska, Martin Häusling, Anja Hazekamp, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Ivan Jakovčić, Jarosław Kalinowski, Elisabeth Köstinger, Zbigniew Kuźmiuk, Mairead McGuinness, Ulrike Müller, James Nicholson, Marijana Petir, Laurenţiu Rebega, Bronis Ropė, Maria Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski, Tibor Szanyi, Marc Tarabella, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Franc Bogovič, Michela Giuffrida, Florent Marcellesi, Anthea McIntyre, Susanne Melior, Sofia Ribeiro

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

34

+

ALDE

Jan Huitema, Ivan Jakovčić, Ulrike Müller

ECR

Beata Gosiewska, Zbigniew Kuźmiuk, Anthea McIntyre, James Nicholson

EPP

Franc Bogovič, Daniel Buda, Michel Dantin, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Esther Herranz García, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Elisabeth Köstinger, Mairead McGuinness, Marijana Petir, Sofia Ribeiro, Czesław Adam Siekierski

EUL/NGL

Matt Carthy

Greens/EFA

Martin Häusling, Florent Marcellesi, Bronis Ropė

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Nicola Caputo, Viorica Dăncilă, Paolo De Castro, Jean-Paul Denanot, Michela Giuffrida, Susanne Melior, Tibor Szanyi, Marc Tarabella

3

-

EFDD

Marco Zullo

EUL/NGL

Luke Ming Flanagan, Anja Hazekamp

3

0

EFDD

John Stuart Agnew

ENF

Laurenţiu Rebega

EUL/NGL

Maria Lidia Senra Rodríguez

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

EFSA Journal 2016, 14(5) 4426 [159 str.], https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4426

(2)

Učinak potrošnje u EU-u na krčenje šuma: sveobuhvatna analiza učinka potrošnje u EU-u na krčenje šuma, 2013., Europska komisija, http://ec.europa.eu/environment/forests/pdf/1.%20Report%20analysis%20of%20impact.pdf (str. 56)

(3)

Dobrovoljne smjernice Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO) o odgovornom upravljanju u poljodjelstvu, ribarstvu i šumarstvu, Rim 2012. http://www.fao.org/docrep/016/i2801e/i2801e.pdf

(4)

EUROSTAT – Opskrba obnovljivom energijom, njezina pretvorba i potrošnja; godišnji podaci (nrg_107a), Globiom studija naslovljena „Prenamjena zemljišta kao posljedica korištenja biogoriva u EU-u”, 2015., i http://www.fediol.be/

(5)

Ibid.

(6)

Izvješće Komisije o napretku u području obnovljive energije, (SWD(2015)0117).

(7)

Globiom studija naslovljena „Prenamjena zemljišta kao posljedica korištenja biogoriva u EU-u”, 2015.

(8)

Tematsko izvješće Europskoga revizorskog suda br. 18/2016 (razrješnica za 2015.): Sustav EU-a za certifikaciju održivih biogoriva: http://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR16_18/SR_BIOFUELS_hr.pdf

(9)

UN-ov sastanak na vrhu o klimi, 2014.

(10)

http://forestdeclaration.org/wp-content/uploads/2015/09/2016-NYDF-Goal-2-Assessment-Report.pdf

(11)

Zaključci Foruma UN-a o šumama.

(12)

Konvencija UN-a o bioraznolikosti, ciljevi iz Aichija: https://www.cbd.int/sp/targets/

(13)

Ciljevi održivog razvoja, čl. 15.2, cilj da se zaustavi krčenje šuma: https://sustainabledevelopment.un.org/sdg15


REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

9.3.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

56

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Zoltán Balczó, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Alberto Cirio, Mireille D’Ornano, Seb Dance, Angélique Delahaye, Mark Demesmaeker, Ian Duncan, Stefan Eck, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Gerben-Jan Gerbrandy, Arne Gericke, Jens Gieseke, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Jytte Guteland, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Peter Liese, Valentinas Mazuronis, Gilles Pargneaux, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Julia Reid, Frédérique Ries, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Ivica Tolić, Estefanía Torres Martínez, Nils Torvalds, Adina-Ioana Vălean

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Clara Eugenia Aguilera García, Nicola Caputo, Albert Deß, Eleonora Evi, Merja Kyllönen, James Nicholson, Gabriele Preuß, Christel Schaldemose, Bart Staes, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Edouard Martin, Lieve Wierinck


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

56

+

ALDE

Gerben-Jan Gerbrandy, Valentinas Mazuronis, Frédérique Ries, Nils Torvalds, Lieve Wierinck

ECR

Mark Demesmaeker, Ian Duncan, Arne Gericke, Urszula Krupa, James Nicholson, Bolesław G. Piecha

EFDD

Eleonora Evi

ENF

Mireille D’Ornano, Sylvie Goddyn

GUE/NGL

Lynn Boylan, Stefan Eck, Kateřina Konečná, Merja Kyllönen, Estefanía Torres Martínez

NI

Zoltán Balczó

EPP

Ivo Belet, Alberto Cirio, Angélique Delahaye, Albert Deß, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, Peter Liese, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nicola Caputo, Nessa Childers, Seb Dance, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Edouard Martin, Gilles Pargneaux, Pavel Poc, Gabriele Preuß, Christel Schaldemose, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Carlos Zorrinho

VERTS/ALE

Marco Affronte, Margrete Auken, Bas Eickhout, Benedek Jávor, Bart Staes, Davor Škrlec

1

EFDD

Julia Reid

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

–  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena