Postupak : 2017/0802(NLE)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0166/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0166/2017

Rasprave :

Glasovanja :

PV 27/04/2017 - 5.6
CRE 27/04/2017 - 5.6

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0137

IZVJEŠĆE     
PDF 1052kWORD 71k
19.4.2017
PE 602.806v02-00 A8-0166/2017

o predloženom imenovanju Ildikó Gáll-Pelcz za članicu Revizorskog suda

(C8-0110/2017 – 2017/0802(NLE))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestitelj: Indrek Tarand

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA
 PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS Ildikó Gáll-Pelcz
 PRILOG 2.: ODGOVORI Ildikó Gáll-Pelcz NA UPITNIK
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o predloženom imenovanju Ildikó Gáll-Pelcz za članicu Revizorskog suda

(C8-0110/2017 – 2017/0802(NLE))

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0110/2017),

–  uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0166/2017),

A.  budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predložene kandidatkinje, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

B.  budući da je na sastanku Odbora za proračunski nadzor 12. travnja 2017. održano saslušanje kandidata Vijeća za članstvo u Revizorskom sudu;

1.  daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Ildikó Gáll-Pelcz imenuje članicom Revizorskog suda;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.


PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS Ildikó Gáll-Pelcz

Radno iskustvo

 

2000. –

(Napomena: trenutačno je obustavljeno zbog mojih aktivnosti u ulozi zastupnice u Europskom parlamentu)

 

 

Direktorica instituta, načelnica odjela, izvanredna sveučilišna profesorica

 

 

Institut za poslovno upravljanje, Sveučilište u Miškolcu

Odjel za poduzetništvo

 

 

 

1992. – 2000.

 

 

Zamjenica načelnika odjela, izvanredna sveučilišna profesorica, sveučilišni docent, sveučilišni predavač

 

 

Fakultet korporativne ekonomije, Sveučilište u Miškolcu

 

 

 

1989. – 1992.

 

 

Zamjenica direktora, nadzornica za organizaciju

 

 

Centar za računarstvo, Sveučilište u Miškolcu

 

 

 

1985. – 1989.

 

 

Inženjer za sustave, kodiranje i istraživanje

 

 

Tüzeléstechnikai Kutató és Fejlesztő Vállalat, poduzeće za tehnologiju i razvoj u protupožarnoj industriji

Kampus u Miškolcu

 

Političke i specijalizirane političke aktivnosti:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Članstvo u odborima:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Članstvo u političkim strankama i položaji u političkim organizacijama:

 

 

1.7.2014. –

potpredsjednica Europskog parlamenta

 

16.11.2010. –

članica Predsjedništva Kluba zastupnika Europske pučke stranke (Kršćanski demokrati)

 

2.6.2010. –

članica Kluba zastupnika Europske pučke stranke (Kršćanski demokrati)

 

2009. – 2010.

Potpredsjednica mađarske Nacionalne skupštine

 

2006. – 2010.

Zastupnica u parlamentu, članica i potpredsjednica Mađarske građanske unije Fidesz

 

2002. – 2006.

članica Vijeća gradske županije Miškolc, članica i potpredsjednica stranke Fidesz-KDNP

 

21.1.2016. – : Istražni odbor za mjerenje emisija u automobilskom sektoru

 

24.6.2016. – : Istražni odbor za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza

 

2.12.2015. – : Posebni odbor za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE 2)

 

12.2.2015. – 30.11.2015.: Posebni odbor za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka

 

1.7.2014. – : Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

 

6.6.2010. – : Odbor za prava žena i jednakost spolova

 

6.10.2010. – : Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

 

6.10.2010. – 31.7.2011.: Posebni odbor za financijsku, ekonomsku i socijalnu krizu

 

2008. – 2010.: predsjednica Istražnog odbora za korištenje fondovima EU-a

 

2006. – 2010.: članica Odbora za europske poslove

 

2002. – 2006.: predsjednica Odbora za proračunski nadzor

 

2006. – : potpredsjednica Mađarske građanske unije Fidesz

2005. – : predsjednica Ženske sekcije Mađarske građanske unije Fidesz

2004. – : članica Mađarske građanske unije Fidesz

 

Obrazovanje i obuka

 

2004.

Kvalificirani stručnjak za porez, međunarodno oporezivanje

 

 

Penta Unió Oktatási Centrum Kft.

 

 

1996.

 

 

Ovlašteni revizor i porezna savjetnica

 

 

Perfekt Rt.

 

 

1993.

 

 

Ovlaštena računovotkinja

 

 

Perfekt Rt.

 

 

 

1991.

 

 

Inženjerka ekonomije

 

 

Ekonomski fakultet, Sveučilište u Miškolcu

Trajno obrazovanje u području inženjerstva i ekonomije, posebno u području poslovnog upravljanja

 

 

1985.

 

 

Kvalificirana inženjerka strojarstva, područje projektiranja procesa

 

 

Tehničko sveučilište teške industrije

Fakultet strojarstva

 

Akademske diplome:

 

 

1997.

 

 

Sveučilišni doktorat

 

 

Uloga računovodstvenih informacijskih sustava u radu poduzeća

 

 

 

 

 

1997.

 

 

Doktorat

 

 

Povećanje ekonomske učinkovitosti korištenjem naprednih analitičkih metoda i metoda planiranja za poslovne procese

 

 

 

2016.

Postdoktorat (habilitacija)

Iskorištavanje potencijala jedinstvenog unutarnjeg tržišta

 

 

 

Znanje stranih jezika

 

Materinski jezik: mađarski

Drugi jezici

 

engleski

njemački

ruski

 

 

B2

B1

A1

 

 

1995.

1984.

1982.

 

 

 

 

 

 

Ostale profesionalne aktivnosti

 

Akademski odbor Miškolca (MAB) Mađarske akademije znanost

članica Odbora za ekonomiju

predsjednica Radnog odbora za poslovno savjetovanje

članica Pododbora za organizaciju

potpredsjednica Mađarskog ekonomskog društva u županiji Borsod-Abaúj-Zemplén

 

Ostale javne aktivnosti

 

predsjednica-osnivačica društva Gráciák Egyesület alapítóelnöke u Miškolcu

 

Odlikovanja

 

Nagrada Akademskog odbora Miškolca (MAB) Mađarske akademije znanost za mlade istraživače (2000.)

Nagrada Meszléri Zoltán (2000.)

Certifikat izvrsnosti u predavanju (2005.)

Priznanje za aktivnosti u cilju jačanja uloge žena (2008.)


PRILOG 2.: ODGOVORI Ildikó Gáll-Pelcz NA UPITNIK

Profesionalno iskustvo

1.  Navedite svoje profesionalno iskustvo u javnim financijama bez obzira na to je li riječ o proračunskom planiranju, izvršavanju proračuna, upravljanju proračunom, proračunskom nadzoru ili reviziji.

  Otkad sam diplomirala na sveučilištu, neprestano usavršavam svoje stručno znanje u područjima poslovnog upravljanja, financijskog upravljanja, proračuna, proračunskog nadzora i administracije s pomoću iskustva stečenog u Mađarskoj (kao predsjednica Odbora za financije i reviziju mađarske Nacionalne skupštine i članica Vijeća gradske županije Miškolc) i međunarodnom okruženju (kao zastupnica u Europskom parlamentu).

Želim usmjeriti Vašu pažnju na moje kvalifikacije u području ekonomije i proračunskog nadzora te u financijskom sektoru. Primjenjivala sam svoje kvalifikacije u području poreza i poreznog savjetovanja kako u sektoru tržišnog natjecanja tako i u administraciji. Moj rad u brojnim poduzećima bio mi je izvrsna prilika da se bolje upoznam s pitanjima povezanima s revizijom i procjenom učinka.

Kao zastupnica u Europskom parlamentu od 2010. posebno radim na dvjema skupinama zadaća: kao prvo, na temeljnim pitanjima povezanima s temeljnom ekonomijom, unutarnjim tržištem, financijama, porezima i poreznim politikama, te kao drugo, na proračunskim pitanjima.

Tijekom svoje karijere stekla sam opsežno teoretsko znanje i praktično iskustvo o funkcioniranju institucija EU-a i brojnim vrstama donošenja odluka, kao i o pitanjima povezanima s institucijama. Uvjerena sam da mi moje izravno svakodnevno iskustvo povezano s pitanjima EU-a omogućuje da učinkovito djelujem u radnom okruženju koje je politički složeno i dinamično. Osim toga, smatram da je ključno razumjeti način na koji Europska unija funkcionira jer to može pružiti čvrstu stručnu osnovu i utemeljene informacije o aktualnoj situaciji, potencijalnim problemima i mogućim rješenjima. Smatram da je to znanje vrlo korisno za Revizorski sud i za ponuđeni položaj.

Tijekom godina provedenih u Europskom parlamentu, stekla sam i daljnje stručno iskustvo u području revizije institucija EU-a. Kao potpredsjednica Europskog parlamenta vršim dužnosti predsjednice tijela za proračunski nadzor. Uspoređujući standarde financijskog upravljanja i nadzora te internih i vanjskih revizija u Mađarskoj danas i u prošlosti, drago mi je da sam imala mogućnost pojednostavniti postupak razmjene najboljih praksi.

U Europskom parlamentu više sam puta vršila funkciju izvjestiteljice ili izvjestiteljice u sjeni na temu, među ostalim, izvješća i mišljenja povezanih s proračunskim nadzorom i ekonomijom, koja su navedena niže:

Izvješća podnesena u svojstvu izvjestiteljice

•  Izvješće o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2015.

•  Izvješće o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 184/2005 o statistici Zajednice u vezi s platnom bilancom, međunarodnom trgovinom uslugama i izravnim stranim ulaganjima u pogledu dodjele delegiranih i provedbenih ovlasti Komisiji za donošenje određenih mjera

•  Izvješće o godišnjem poreznom izvješću:kako osloboditi potencijal EU-a za ekonomski rast

•  Izvješće o prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost s obzirom na upravljanje vaučerima

•  Izvješće o prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkom sustavu oporezivanja isplate kamata i naknada za licenciju između povezanih trgovačkih društava različitih država članica (preinaka).

Izvješća podnesena u svojstvu izvjestiteljice u sjeni

•  Izvješće o zaštiti potrošača – zaštita potrošača u sektoru komunalnih usluga

•  Izvješće o upravljanju jedinstvenim tržištem u Europskom semestru 2014.

•  Izvješće o Europskoj investicijskoj banci – godišnje izvješće za 2013.

•  Izvješće o godišnjem izvješću Europske središnje banke za 2012.

•  Izvješće o godišnjem izvješću Europske središnje banke za 2011.

Mišljenja podnesena u svojstvu izvjestiteljice

•  Mišljenje o stajalištu Vijeća o općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2016. (IMCO)

•  Mišljenje o Općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2014. – svi odjeljci (IMCO).

Mišljenja podnesena u svojstvu izvjestiteljice u sjeni

•  Mišljenje o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015. (IMCO)

•  Mišljenje o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog nadzornog tijela za bankarstvo za financijsku godinu 2012.

•  Mišljenje o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje za financijsku godinu 2012.

•  Mišljenje o razrješnici za izvršenje proračuna Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala za financijsku godinu 2012.

Vjerujem da će moje znanje i iskustvo u tom području biti korisno Sudu pri suočavanju s nekima od svojih izazova. Nadam se da je u odgovorima na ova pitanja jasno da sam u oblikovanju svoje karijere htjela postati specijalist i donositelj politika sa širokim rasponom teoretskog znanja i bogatim praktičnim iskustvom. Nadalje, uvjerena sam da snaga Suda ne leži samo u raznovrsnosti nacija koje ga čine nego prije svega u raznovrsnosti profesionalnog iskustva njegovih članova.

2.  Koja su Vaša najveća postignuća u profesionalnoj karijeri?

  Smatram da se prva prekretnica u mojoj profesionalnoj karijeri dogodila 2000. Osnivanje Instituta za poslovno upravljanje i dvaju odjela (Odjel za korporativno upravljanje i Odjel za poduzetništvo) pri Sveučilištu u Miškolcu predstavljalo je prekretnicu u mojem životu sveučilišne profesorice i istraživačice te je zaokružilo moje iskustvo u stručnom i znanstvenom radu tijekom moje karijere sveučilišne predavačice.

Okosnica mojeg rada bila je jamčenje visokog standarda podučavanja (rad na puno radno vrijeme, dopisni studij i doktorski studij). Uspostavom instituta htjela sam studentima pružiti napredno i konkurentno znanje koje je fleksibilno i prilagođeno promjenjivim potrebama tržišta i kojim se zadovoljavaju zahtjevi Europske unije. U tu svrhu i u suradnji sa sveučilištima nekoliko država članica izradili smo nastavne planove u okviru projekata Europske unije koje sam stalno ažurirala te smo u njih integrirali najnovije rezultate domaćih i međunarodnih istraživanja.

Aktivnosti koje samo provodila kao potpredsjednica još su jedno važno postignuće. Tijekom posljednje nepune 3 godine, imala sam čast vršiti dužnost potpredsjednice Europskog parlamenta. Bila sam, među ostalim, odgovorna za revizorsko tijelo Parlamenta i za pristup dokumentima. Tijekom tog razdoblja nastavila sam se baviti znatnim brojem upita privatnih osoba, članova nevladinih organizacija, poduzeća i drugih te sam pomogla mnogim drugim dionicima pronaći rješenje za njihove probleme. U pogledu povećanja transparentnosti i važnosti Parlamenta, imala sam priliku pozitivno utjecati na transparentnost i odgovornost Europskog parlamenta u korist svih građana EU-a te svih ljudi koji u njemu borave. Plenum Europskog parlamenta odao je priznanje mojem radu te mi je još jednom izglasao povjerenje i potvrdio moju ulogu potpredsjednice.

3.  Koje je Vaše profesionalno iskustvo u međunarodnim multikulturnim i višejezičnim organizacijama ili institucijama sa sjedištem izvan vaše domovine?

U svojem radu kao potpredsjednica mađarske Nacionalne skupštine odgovorna za Međuparlamentarnu uniju, zatim kao članica Predsjedništva Europskog parlamenta, stekla sam međunarodno ili, bolje rečeno, globalno iskustvo kroz redovan rad u okviru izaslanstava Parlamenta koja su surađivala s međunarodnim izaslanstvima ili izaslanstvima drugih država. Važno je napomenuti da mi je svakodnevni rad sa zastupnicima u Europskom parlamentu omogućio bolje razumijevanje o tome kako gledaju na nas Mađare te o tome što misle o našem mentalitetu i donošenju odluka.

Osim toga, većinu svojeg iskustva u području proračunskog nadzora stekla sam u inozemstvu. Opis moje profesionalne karijere trebao bi odražavati činjenicu da sam radila u vrlo raznolikom i primarno znanstvenom radnom okruženju. U okviru svojih aktivnosti u svojstvu sveučilišne predavačice, također sam redovito vodila razgovore u raznim sektorima i znanstveno-istraživačkim institutima drugih država članica.

Smatram da se prilagodbom drugim kulturama, kao prvo, olakšava razumijevanje i, kao drugo, potiče pojedince da se redovito sami preispituju i produbljuju svoje znanje. Raznolikost je ključna za Europu. Osobno doista smatram da je ta raznolikost moja vlastita i da mogu ostvariti moj puni potencijal prvenstveno u multikulturnom okruženju.

4.  Jeste li dobili razrješnicu za upravljačke dužnosti koje ste prethodno izvršavali, ako se takav postupak primjenjuje?

  Dužnosti koje sam do sada izvršavala ne predviđaju postupak razrješavanja.

5.  Na koje ste profesionalne položaje došli političkim imenovanjem?

Započela sam svoju političku karijeru aktiviranjem u području tekućih događaja u Miškolcu, u „Udruzi za Miškolc”, u kojoj sam bila potpredsjednica. Pristupila sam Mađarskoj građanskoj uniji Fidesz 2003. tijekom njezine reorganizacije. Izabrana sam 2005. za nacionalnu potpredsjednicu stranke i otada sam u sklopu svake organizacijske obnove ponovno izabrana za tu funkciju. Također od te iste godine vršim dužnost predsjednice Ženskog sektora te stranke.

Na parlamentarnim izborima održanima 2006. u Mađarskoj, dobila sam mandat kao kandidat svoje stranke na županijskoj listi Borsod-Abaúj-Zemplén. Te sam iste godine izabrana za potpredsjednicu stranke Fidesz.

Izabrana sam 2009. za potpredsjednicu mađarske Nacionalne skupštine. Ostala sam na toj dužnosti do formiranja nove Nacionalne skupštine 2010. Na tim sam izborima dobila mandat na županijskoj listi Borsod-Abaúj-Zempléna. Izabrana sam 2010. za zastupnicu u Europskom parlamentu te od 1. srpnja 2014. vršim dužnost potpredsjednice Europskog parlamenta.

6.  Navedite tri najvažnije odluke u svojem profesionalnom životu u čijem ste donošenju sudjelovali.

1. Razvoj unutarnjeg tržišta EU-a

Danas je jedinstveno tržište prioritet u europskom političkom programu. Ono se smatra strategijom kojom se može pomoći u oporavku od gospodarskih kriza i zajamčiti dugoročni rast. Međutim, nije uvijek bilo tako. Tijekom posljednjih šest i pol godina radila sam na ponovnom dobivanju na važnosti jedinstvenog unutarnjeg tržišta i ostvarenju njegova punog potencijala.

Kao izvjestiteljica za izvješće o upravljanju unutarnjim tržištem i autorica brojnih istraživačkih studija o unutarnjem tržištu, uspjela sam ostvariti bitne rezultate koji će nam pomoći da poboljšamo i osnažimo postojeće mehanizme i osmislimo bolje sinergije u cilju učinkovitije provedbe zakonodavstva o jedinstvenom tržištu. Uložila sam mnogo napora kako bih zajamčila da se pitanja mogu riješiti na nacionalnoj razini i, kada je to moguće, neformalnim putem. Moje strateške odluke o tom pitanju i mjere povezane s njime otvorile su brojne prilike za potrošače s obzirom na to da su moje preporuke prije svega dovele do uvođenja normi o kvaliteti i konkurentnijih cijena. Želim istaknuti da me ta tema interesira ne samo iz političke već i iz znanstvene perspektive. Ponosno mogu izjaviti da sam 2017. stekla i akademsku titulu „dr.habil” (postdoktorat/habilitacija) za svoj znanstveni rad o iskorištavanju potencijala jedinstvenog tržišta kojim sam poboljšala pristup opće ekonomske analize u okviru doktorata.

  2. Usmjeravanje fiskalne politike EU-a

Nedavna dužnička kriza otvorila je brojna nova pitanja u Europskoj uniji. Ta pitanja zahtijevaju da se porezne politike prikladno prilagode u kratkom, srednjem i dugom roku. Kao izvjestiteljica o prijedlogu direktive o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost s obzirom na upravljanje vaučerima te na temu izvješća o prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkom sustavu oporezivanja isplate kamata i naknada za licenciju između povezanih trgovačkih društava različitih država članica, radila sam na tim fiskalnim prilagodbama te sam uvela nove smjernice za ekonomsku politiku u pogledu fiskalne politike. Kao moguće rješenje, predložila sam uspostavu inteligentnog i koordiniranog sustava „porezne zmije” koji je danas uvršten u brojne prijedloge.

3. Obiteljska politika u Mađarskoj i Europi

Kao žena i majka, jedan od mojih najvažnijih ciljeva bio je podržati žene i obitelji od samog početka moje političke karijere. To je ujedno i moja primarna misija. Uvijek sam naporno radila kako bih osigurala uvođenje mjera za potporu obitelji u cilju mijenjanja demografskih trendova. Kao rezultat mojih prijedloga, uspjela sam proširiti sustav oporezivanja obitelji te bi, s obzirom na to da se tijekom posljednjih nekoliko godina uveo paket mjera o dodatnoj naknadi za rodiljni dopust, jedan od ključnih ciljeva mogao biti olakšavanje zapošljavanja za žene s malom djecom. S tom bi naknadom mađarska obitelj u prosjeku mogla potrošiti dodatnih 3000 EUR tijekom razdoblja od 4 godine, tj. ta bi se naknada mogla dodijeliti uz prethodne naknade.

Neovisnost

7.  Ugovorom je određeno da članovi Revizorskog suda moraju biti „potpuno neovisni” u izvršavanju svojih dužnosti. Kako namjeravate poštovati tu obvezu pri obavljanju svojih budućih dužnosti?

U člancima 285. i 286. UFEU-a navedeno je da svi članovi Revizorskog suda moraju biti potpuno neovisni u izvršavanju svojih dužnosti. Stoga smatram da je neovisnost članova Suda jedna od ključnih točaka koje svi članovi moraju poštovati i koja određuje može li kandidat izvršavati svoje dužnosti ili ne. Naravno, u potpunosti ću poštovati odredbe UFEU-a o kriteriju neovisnosti i suzdržat ću se od svih aktivnosti koje nisu kompatibilne s izvršavanjem mojih dužnosti ili koje takvo izvršavanje ugrožavaju.

8.  Imate li Vi ili članovi Vaše bliže rodbine (roditelji, braća i sestre, zakoniti partner i djeca) ikakve poslovne ili financijske udjele ili ikakve druge obveze koje bi Vas mogle dovesti u sukob s Vašim budućim dužnostima?

  Ni ja ni članovi moje bliže rodbine nemamo poslovne ili financijske interese koji bi me mogle dovesti u sukob s budućim dužnostima u svojstvu člana Suda. Isto tako, nemam spoznaja ni o kakvim drugim obvezama koje bi me mogle dovesti u takav sukob.

9.  Jeste li spremni otkriti sve svoje financijske interese i druge obveze predsjedniku Suda i javno ih obznaniti?

  Kao zastupnica u Europskom parlamentu iznosim javno svoje financijske interese te ću pružiti potrebne informacije o svojim financijskim interesima u skladu s pravilima. U potpunosti ću poštovati odredbe UFEU-a o potencijalnim sukobima interesa koji bi bili nekompatibilni s izvršavanjem mojih dužnosti.

10.  Sudjelujete li trenutačno u nekom sudskom postupku? Ako je odgovor potvrdan, navedite pojedinosti.

  Sudjelujem u sudskom postupku jer sam na Gradskom sudu u Budimpešti podnijela tužbeni zahtjev o kršenju mojih prava osobnosti.

11.  Imate li ikakvu aktivnu ili izvršnu ulogu u politici? Ako imate, na kojoj razini? Jeste li u proteklih 18 mjeseci obnašali ikakve političke dužnosti? Ako je odgovor potvrdan, navedite pojedinosti.

  Od 2003. sam aktivna članica Mađarske građanske unije Fidesz i njezina potpredsjednica od 2006.

12.  Hoćete li odstupiti s dužnosti na koju ste izabrani ili odustati od aktivne funkcije s odgovornostima u političkoj stranci ako budete imenovani članicom Suda?

Ako budem izabrana, podnijet ću ostavku na dužnost zastupnice u Europskom parlamentu kao i na članstvo i funkciju potpredsjednice spomenute u odjeljku 11. Ako bude potrebno, odreći ću se članstva u svim tijelima s ciljem očuvanja svoje pune neovisnosti tijekom obnašanja mandata.

13.  Kako biste postupili u slučaju ozbiljne nepravilnosti ili čak prijevare i/ili korupcije u koju su upletene osobe iz Vaše matične države članice?

Borba protiv prijevara i/ili korupcije te postupanje s nepravilnostima u upravi izuzetno su važni kada je riječ o povjerenju europskih građana u institucije EU-a. Kada bi se tijekom revizije pod mojim nadzorom pojavile optužbe za prijevaru ili korupciju ili kada bih utvrdila da je došlo do nezakonitih radnji, dostavila bih relevantne informacije predsjedniku Revizorskog suda te bih u skladu sa sporazumom o suradnji između dviju institucija o tome obavijestila i Europski ured za borbu protiv prijevara. Ni u kojem slučaju ne bih činila ustupke u slučaju da su uključene strane iz Mađarske. Kada bi tijekom poduzimanja mjera protiv tih ozbiljnih nepravilnosti postojala čak i najmanja naznaka ili sumnja da nisam sposobna postupati nepristrano, proslijedila bih predmet nekom drugome te bih se suzdržala od izvršavanja svojih ovlasti u tom pogledu. Želim istaknuti da sam kao potpredsjednica Europskog parlamenta u takvim slučajevima uvijek postupala na sličan način kao i da sam obavijestila predsjednika Parlamenta o zahtjevima za pristup dokumentima koji se odnose na moju matičnu državu te zatražila da se moje ovlasti povjere drugom potpredsjedniku.

Nažalost, također sam svjesna navoda da se već događalo da osobe koriste svoj mandat na Revizorskom sudu kako bi pokušale vlastitu državu prikazati u povoljnijem svjetlu i zaštititi je od određenih kritika. Takvo postupanje smatram neprimjerenim. Ono je odraz temeljnog nerazumijevanja uloga. Bez obzira na to jesu li su ti navodi osnovani ili ne, smatram da je sama činjenica da se takva pitanja javljaju među poreznim obveznicima već dovoljno problematična. Uložit ću velike napore kako bi se takve situacije izbjegle i kako bi se sačuvao ugled Institucije.

Izvršavanje dužnosti

14.  Koje su po Vama glavne značajke dobrog financijskog upravljanja u svakoj javnoj službi? Na koji bi način Revizorski sud mogao pridonijeti njegovoj provedbi?

Dobro financijsko upravljanje od temeljne je važnosti za građane EU-a jer i oni moraju vidjeti da se sredstva koriste na optimalan način. Čak i da osiguramo cjelovito računovodstvo i potpunu usklađenost s pravilima, to nužno ne znači da će sredstva biti učinkovito korištena u projektima koje podupire EU.

Ako građani nisu sigurni imaju li koristi od sustava, ne možemo očekivati ni da u njega imaju povjerenja. Taj se nedostatak povjerenja odrazio i u konačnom rezultatu referenduma Ujedinjene Kraljevine o istupanju iz EU-a održanog 2016. godine.

  Smatram da bez transparentnosti nema ni povjerenja. Komisija stoga mora izvještavati Parlament i javnost o odgovarajućim temama, a informacije o kojima izvješćuje mora na odgovarajući način provjeriti neovisni revizor.

Kako ne može sve biti regulirano zakonom, glavne sastavnice spomenute kulture su etički pristup i poštovanje opće prihvaćenog moralnog sklopa. U životu uvijek može doći do situacija koje se ne mogu precizno opisati pravnim propisima.

15.  Sud je u skladu s Ugovorom obvezan pomagati Parlamentu u izvršavanju ovlasti nadzora nad izvršavanjem proračuna. Na koji biste način dodatno unaprijedili suradnju između Revizorskog suda i Europskog parlamenta (osobito njegova Odbora za proračunski nadzor) radi poboljšanja javnog nadzora nad općim troškovima i vrijednosti koja se za taj novac dobiva?

Mogu sa sigurnošću reći da ću učiniti sve što je u mojoj moći kako bih djelotvorno i dugoročno promicala i podupirala suradnju Europskog revizorskog suda i Parlamenta. Kada je riječ o sastavljanju izvješća, mislim da bismo se trebali pobrinuti za njihovu što veću točnost i pouzdanost kako bismo pružili odgovarajuće odgovore unatoč argumentima stranke nad kojom se vrši revizija; izvješća istovremeno moraju biti dovoljno aktualna kako bi bila od interesa Odboru za proračunski nadzor i omogućila mu brzo donošenje zaključka u vezi s podnesenim izvješćima s ciljem sprečavanja daljnjih gubitka ili hitnog uvođenja poboljšanja kao i što bržeg obavještavanja javnosti. Također smatram da se revizija uprave i financijskog upravljanja te revizija uspješnosti moraju hitno ubrzati.

Izvješća Revizorskog suda moraju se podnositi pravodobnije i biti jasna kako bi se Parlament mogao koristiti njima na odgovarajući način. Unatoč tome što je stvarnost često složena i komplicirana, a jasne crno-bijele podjele rijetke, uložila bih iznimno velike napore u korištenje jasnog jezika, s obzirom na to da Parlament treba procijeniti u kojoj se mjeri provedbu pojedine politike može smatrati uspješnom ili neuspješnom.

Kada govorimo o pravodobnosti i aktualnosti, znam da je već bilo određenih pokušaja da se revizije ubrzaju, što naravno ne mora biti na štetu kvalitete, no smatram da i u tom području ima još prostora za napredak. Primjerice, u posebnom izvješću o troškovima povezanima s migracijama (br. 2016/3), objavljenom u ožujku 2016., troškovi se analiziraju samo do 2014. godine, čime ono očito u velikoj mjeri gubi na relevantnosti.

Naravno, u konkretnom izvješću o reviziji potrebno je uputiti na argumente stranke nad kojom se vrši revizija, a savjetovanje je dugotrajan proces; istodobno, podsjećam na to da nije uvijek potrebno postići konsenzus sa strankom nad kojom se vrši revizija. Mislim da se ne treba bojati takvih razlika u mišljenju.

Isto tako, smatram vrlo korisnima mišljenja Revizorskog suda u kojima se preispituju zakonodavne inicijative Komisije. Navela bih dva primjera tih mišljenja: jedno se odnosi na reviziju Financijske uredbe EU-a, a drugo je dokument o produljenju EFSU-a, te oba, po mom mišljenju, mogu znatno pridonijeti radu zakonodavca. To je smjer koji valja slijediti. Kao zastupnica u Europskom parlamentu, znam točno koje su potrebe EP-a; stoga ću u interesu učinkovite suradnje nastaviti s praćenjem zahtjeva članova odbora CONT.

16.  Prema Vašem mišljenju koja je dodana vrijednost revizije uspješnosti i na koji bi način njezini zaključci trebali biti uključeni u upravljačke postupke?

  Revizija upravljanja jedan je od mehanizama u sklopu kojega porezni obveznici, građani, vjerovnici i administratori mogu vršiti kontrolu i vidjeti rezultate niza aktivnosti vlade.

Smatram da bi se odgovarajućim unapređenjem revizija financijskog upravljanja i revizija uspješnosti omogućilo znatno učinkovitije korištenje sredstava EU-a. Također sam uvjerena da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti odgovarajućoj upotrebi sredstava. I sveobuhvatne revizije sektora i pojedinačne revizije korištenja sredstava koje se provode na terenu mogle bi otkriti specifične nedostatke u ostvarivanju ciljeva. Na temelju tih bi se revizija mogle donijeti preporuke koje bi pomogle zaustaviti ili izbjeći nepoželjni razvoj situacije te bi one mogle preuzeti ključnu ulogu u učinkovitijoj uporabi sredstava EU-a.

Revizije uspješnosti stoga su iznimno važne ne samo kad je riječ o provedbi načela dobrog financijskog upravljanja nego i o godišnjim poboljšanjima u pogledu rizika od pogreške u pojedinim područjima politike i ustrajanju na isplativim daljnjim poboljšanjima korištenja sredstava. Revizije uspješnosti mogu se, naravno, izvršiti i iznutra i izvana.

Osim toga, smatram da dodana vrijednost vanjske revizije leži u činjenici da je vanjsko tijelo potpuno neovisno i da su njezini zaključci namijenjeni ne samo tom tijelu nego i Parlamentu, koji sam može neovisno donositi zaključke na temelju preporuka. Iz prirode postupka proizlazi da se u području uprave opažanja dana na temelju revizije uspješnosti mogu uzeti u obzir na različite načine. Prva je mogućnost da odjel nad kojim se vrši revizija, u ozračju povjerenja i optimizma, smatra da je uvođenje mjera koje su predložili revizori pozitivan korak. Druga je mogućnost da institucija kojoj pripada odjel nad kojim se vrši revizija poštuje preporuke i zaključke Revizorskog suda i postupa u skladu s njima u svojem sektoru. U tom području, međutim, i Europski parlament ima bitnu ulogu ako smatra da je pitanje od posebne važnosti i u tom smislu reagira donošenjem odluka.

Ukratko, smatram da je i u slučaju revizija uspješnosti važno trajno i redovito provjeravati daljnje mjere koje proizlaze iz zaključaka i preporuka Revizorskog suda.

Stopa pogrešaka sama po sebi pruža uvid u samo dio cjelokupne slike učinkovitosti pojedinih politika EU-a. Procjene rezultata i učinka posebno su važne, s obzirom na to da se može dogoditi da sve teče u skladu s pravilima, ali da provedba projekta na kraju ne dovede bliže ostvarenju ciljeva. Tu situaciju možemo usporediti s izgradnjom mosta. Čemu služi most ako ne postoji prilazna cesta? U kojoj mjeri takav projekt pridonosi povećanju zaposlenosti ili jačanju gospodarskog rasta u dotičnoj regiji?

Ipak, revizija uspješnosti ne smije negativno utjecati na provjeru usklađenosti s pravilima. Svjesna sam toga koliko je važno da Parlament ima pristup stopama pogreške po pojedinim područjima. Stabilnost i dosljednost tijekom pružanja uravnoteženih podataka jednako je važna, s obzirom na to da se jedino tako mogu utvrditi trendovi i provesti usporedbe u vremenu i prostoru.

17.  Kako bi se mogla poboljšati suradnja između Revizorskog suda, nacionalnih revizijskih institucija i Europskog parlamenta (Odbora za proračunski nadzor) pri reviziji proračuna EU-a?

Revizorski sud ima iznimno važnu ulogu u redovitom pružanju važnih informacija o izvršenju proračuna EU-a Europskom parlamentu. Stoga smatram da dijalog između dviju institucija ima veliku dodanu vrijednost.

Komunikacija mora uvijek biti dvosmjerna. Učinkovita i bliska koordinacija pridonijet će boljem usmjeravanju na prioritetna područja rada i pružiti članovima Odbora za proračunski nadzor EP-a relevantne i pravodobne informacije u određenim područjima od interesa.

Godišnje izvješće Europskog revizorskog suda o izvršenju proračuna EU-a ključan je instrument za svaki godišnji postupak davanja razrješnice i njime se može pružiti širok pregled sustavâ u različitim područjima politika. Treba istaknuti i važnost posebnih izvješća koje sastavlja Revizorski sud, s obzirom na to da se njima u velikoj mjeri doprinosi daljnjem razvoju pojedinih područja: ona usmjeravaju pozornost na specifične nedostatke te se u sklopu njih daju prijedlozi za rješavanje problema tih nedostataka.

Pozdravila bih, primjerice, i praksu prema kojoj bi Europski parlament u skladu sa svojim novim Poslovnikom, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017., počeo donositi odluke o izradi izvješća o vlastitoj inicijativi na temelju posebnih izvješća Revizorskog suda. Radom zastupnika Parlamenta povećala bi se dodana vrijednost.

Kao članica Revizorskog suda osigurat ću da dokumenti koje dostavljam Europskom parlamentu uvijek djelotvorno pridonose radu Odbora za proračunski nadzor EP-a. Učinkovita dvostrana komunikacija bit će vodeće načelo u mojim odnosima s Europskim parlamentom.

Bit ću otvorena za održavanje redovitih sastanaka sa svim zainteresiranim članovima Odbora kako bi se raspravljalo o pitanjima od interesa za Parlament. Uvjerena sam da će se tako pomoći i Europskom revizorskom sudu da bolje odgovori na pitanja u čijoj je pozadini zaštita interesa poreznih obveznika EU-a.

Europski revizorski sud može učinkovito obavljati svoje zadaće ako se u radu može osloniti na aktivnosti nacionalnih revizijskih institucija. Na taj se način može izbjeći udvostručenje posla, nepotrebno „uznemiravanje” korisnika bespovratnih sredstava te povećanje njihova administrativnog opterećenja. Naravno, suradnja te vrste duboko je ukorijenjena u Međunarodnoj organizaciji vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI). Na primjer, velik bi se napredak mogao postići u standardizaciji metoda. Važno je da se rezultati nacionalnih revizija mogu integrirati u aktivnosti Europskog revizorskog suda. Isto tako, vidim da postoje dodatne mogućnosti za provođenje zajedničkih revizija.

Smatram da je vrlo važno da se u okviru nacionalnih revizijskih institucija ulože veći napori u reviziju korištenja sredstava EU-a u državama članicama. U svakom slučaju, progresivnim i dobrim primjerom smatram prakse nacionalnih skupština koje raspravljaju o tim izvješćima i donose zaključke na temelju njihova sadržaja jer se tako poboljšava učinkovitost buduće uporabe financijskih sredstva. Upravo je to bila moja dužnost kao predsjednice odbora zaduženog za nadzor uporabe sredstava EU-a u mađarskoj Nacionalnoj skupštini.

Smatram da je u tom pogledu presudno širiti uporabu potvrda o obavljenoj nacionalnoj reviziji (nacionalnih izjava). Svjesna sam da saveznim državama to nije uvijek lako provesti u djelo, ali to je korak kojim bi se osnažilo jasno preuzimanje odgovornosti.

Preporučujem da nacionalna revizijska tijela, u svojstvu neovisnih vanjskih revizora te u skladu s međunarodnim standardima revizije, mogu izdavati potvrde o obavljenoj nacionalnoj reviziji upravljanja sredstvima EU-a, koje će zatim podnositi vladama država članica. Te bi se potvrde pak mogle koristiti tijekom postupka davanja razrješnice u skladu s međuinstitucionalnim postupkom prikladnim za tu svrhu, koji će se uvesti kasnije.

18.  Na koji biste način dodatno poboljšali izvješća Revizorskog suda kako bi Europski parlament dobivao sve potrebne informacije o točnosti podataka koje države članice pružaju Europskoj komisiji?

S obzirom na to da se znatan dio proračuna EU-a izvršava u okviru podijeljenog upravljanja, kvaliteta, cjelovitost i pravovremenost informacija koje pružaju države članice u suštini bitno određuju kvalitetu naknadne analize te posljedično i kvalitetu jamstava koje pruža Komisija.

Iz godišnjih izvješća Revizorskog suda proizlazi da se glavne uprave Komisije pri sastavljanju svojih godišnjih izvješća o radu uglavnom koriste informacijama koje su im dostavila nacionalna tijela (npr. izvješćima o reviziji). Na temelju godišnjih izvješća Revizorskog suda zamjećujem da u radu revizijskih tijela postoje određeni nedostaci (u prvom redu u pogledu točnosti), koji se trenutačno ne mogu spriječiti provjerom Komisije.

Stoga, zbog prethodno navedenih razloga, smatram da se izvješćima Europskog revizorskog suda i dalje mora skretati pozornost na nedostatke, neovisno o tome je li riječ o netočnosti podataka koje dostavljaju države članice ili manjkavostima u reviziji koju provodi Komisija. Revizorski sud trebao bi što jasnije i detaljnije objasniti koji su to nedostaci i kako bi ih trebalo ispraviti.

Iako su države članice manje ili više informirane o našim preporukama, smatram da postoje velike razlike u praktičnoj provedbi na nacionalnoj razini. Slijedom toga, na nacionalnoj razini postoji malo naznaka da dolazi do promjena u izradi politika i u svakodnevnoj praksi.

Kao članica Revizorskog suda, želim s vama ostvariti bližu suradnju u cilju boljeg financijskog upravljanja u EU-u. Ako u EU-u želimo uspostaviti financijski sustav kojim ćemo uspjeti vratiti povjerenje naših građana, Unija mora što prije započeti s provedbom odgovarajućih reformi, i to ne samo ovdje, u Bruxellesu, već i diljem EU-a. Države članice trebale bi moći pružiti potpune, bitne i aktualne informacije o svojim sustavima upravljanja, financijskog upravljanja, unutarnje kontrole i unutarnje revizije. U slučaju nedostataka Komisija bi trebala blisko surađivati s državama članicama kako bi sve potrebne informacije bile dostupne, što bi nam omogućilo donošenje utemeljene ocjene sustavâ država članica za izvršavanje proračuna EU-a.

Nadalje, dvojbe oko troškova pružanja informacija i koristi od tog postupka imaju svoje pozitivne strane, no ako je naš zajednički cilj zajamčiti da proračunsko tijelo pruža revizijske ocjene najviše kvalitete u skladu s međunarodnim standardima, treba uložiti najveće moguće napore. Štoviše, često se događa da problem ne leži u nedostatku informacija, već u činjenici da ih nacionalna revizijska tijela ili ugovorni revizori ne koriste ispravno.

Jedan od glavnih zaključaka revizije iz godišnjeg izvješća o kojemu se opširno raspravlja i u Parlamentu i Vijeću procijenjena je stopa pogrešaka koju prijavljuje Vijeće. Zadnjih sam godina pratila najnovija vijećanja o razrješnicama te pozdravljam činjenicu da Revizorski sud svake godine unaprjeđuje informacije povezane s temeljnim uzrocima pogrešaka. Smatram da je i dalje potreban napredak u vezi sa smanjenjem broja pogrešaka, ali trebalo bi održati daljnja savjetovanja sa zainteresiranim stranama na temu njihova prepoznavanja.

Štoviše, osigurat ću da Revizorski sud pomnije i redovitije prati stanje provedbe preporuka iz godišnjih izvješća Europskog parlamenta o davanju razrješnice. Ta izvješća o davanju razrješnice sadrže niz točaka koje se ponavljaju iz godine u godinu i čija je provedba vrlo spora ili se, nažalost, nikada ne ostvari. To je izvor velike frustracije. Stoga Revizorski sud revizije mora vršiti odlučnije te mora intenzivirati svoje aktivnosti u vezi s praćenjem, a Parlament mora imati uvid u to u kojoj se mjeri provode njegove preporuke.

Kao jedan od najvećih trenutačnih izazova istaknula bih pitanje „proračunske galaktike”. Kako je povjerenik za proračun tijekom svog nedavnog posjeta Europskom parlamentu također istaknuo, veća eksternalizacija javnih sredstava izvan proračuna EU-a dovodi do manje transparentnosti, može povrijediti načelo jedinstva proračuna, a kontroliranjem institucija sužava opseg revizija. Taj zabrinjavajući trend, u kojem Revizorski sud ima samo ograničene nadležnosti, mora se zaustaviti.

Kao što sam već objasnila u odgovoru na pitanje broj 15., veća se pozornost mora posvetiti prioritetima zakonodavca u vezi s pitanjima od velike važnosti za građane EU-a. Smatram da je Revizorski sud blizak saveznik Parlamenta. Dijelimo istu misiju, a to je zaštita interesa europskih poreznih obveznika. Moramo osigurati da se svaki euro troši u predviđene svrhe i da se sredstva EU-a djelotvorno upotrebljavaju. Moramo se boriti i protiv neekonomičnih praksi, nepotrebne potrošnje, lošeg financijskog upravljanja i svih oblika prijevara.

Nadalje, želim naglasiti da je Revizorski sud 2016. godine sastavio 36 posebnih izvješća. Na primjer, četiri izvješća o nezaposlenosti mladih sastavljena su nedavno. Također bih preporučila tematsku podjelu izvješća, s obzirom na to da ih Parlament u tolikom broju ne može obraditi dovoljno temeljito. Ta vrlo vrijedna i bitna izvješća često ne dobivaju pažnju koju s pravom zaslužuju. Znam koliko se Odbor CONT trudio poboljšati obradu tih posebnih izvješća u Europskom parlamentu – zasad, nažalost, bez uspjeha. U isto vrijeme uz tematsku bi podjelu izvješća od pomoći mogao biti i Revizorski sud jer bi manje izvješća, odnosno njihov manji broj, ali povećani sadržaj, Parlament, u svakom slučaju, mogao bolje upotrijebiti.

Ostala pitanja

19.  Hoćete li povući svoju kandidaturu ako mišljenje Parlamenta o vašem imenovanju za člana Revizorskog suda bude negativno?

Da, učinit ću to, s obzirom na to je povjerenje koje mi ukazuje Europski parlament od presudne važnosti za moj rad. Bez njegova povjerenja ne bih mogla na odgovarajući način obavljati svoje dužnosti.


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Zamjena dijela članova Revizorskog suda – mađarski kandidat

Referentni dokumenti

07080/2017 – C8-0110/2017 – 2017/0802(NLE)

Datum savjetovanja / zahtjeva za odobrenje

10.3.2017

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

CONT

16.3.2017

 

 

 

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Indrek Tarand

15.3.2017

 

 

 

Razmatranje u odboru

12.4.2017

 

 

 

Datum usvajanja

12.4.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

16

2

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Inés Ayala Sender, Tamás Deutsch, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Cătălin Sorin Ivan, Jean-François Jalkh, Arndt Kohn, Bogusław Liberadzki, Claudia Schmidt, Bart Staes, Indrek Tarand, Marco Valli, Derek Vaughan, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Caterina Chinnici, Monika Hohlmeier, Andrey Novakov, Markus Pieper, Julia Pitera

Datum podnošenja

19.4.2017

Pravna napomena