Postupak : 2015/2318(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0194/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0194/2017

Rasprave :

PV 12/06/2017 - 17
CRE 12/06/2017 - 17

Glasovanja :

PV 13/06/2017 - 5.2
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0246

IZVJEŠĆE     
PDF 560kWORD 60k
10.5.2017
PE 597.439v03-00 A8-0194/2017

o troškovnoj učinkovitosti Sedmog programa za istraživanja

(2015/2318(INI))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestitelji: Inés Ayala Sender, Martina Dlabajová

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o troškovnoj učinkovitosti Sedmog programa za istraživanja

(2015/2318(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Glavu XIX. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.)(1),

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 priložen Ugovoru o funkcioniranju Europske unije o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 priložen Ugovoru o funkcioniranju Europske unije o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.)(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije(3),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2014., zajedno s odgovorima institucija(4),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 2/2013 Revizorskog suda pod naslovom „Je li Komisija osigurala učinkovitu provedbu Sedmog okvirnog programa za istraživanje?”,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za znanost i tehnologiju Zastupničkog doma Ujedinjene Kraljevine, naslovljeno „Izlazak iz EU-a: posljedice i prilike za znanost i istraživanja”, od 16. studenoga 2016.(5),

–  uzimajući u obzir svoju odluku od 28. travnja 2016. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014., dio III. – Komisija(6),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0194/2017),

A.  budući da je višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2007. – 2013. završio, no provedba Sedmog okvirnog programa za istraživanja i inovacije (FP7) i dalje je u tijeku;

B.  budući da su projekti istraživanja i inovacija tijekom VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. obuhvaćeni Uredbom o Obzoru 2020.(7);

C.  budući da, koliko se zna, ne postoji nikakva sveobuhvatna analiza troškovne učinkovitosti programa FP7;

D.  budući da je, u idealnom slučaju, prije stupanja na snagu programa Obzor 2020. trebalo provesti opsežnu evaluaciju programa FP7;

E.  budući da stope pogreške i ex post evaluacija programa ne pružaju opširne informacije o troškovnoj učinkovitosti;

Sedmi okvirni program (FP7)

1.  ističe činjenicu da je programu FP7 bio dodijeljen ukupni izglasani proračun od 55 milijardi EUR, odnosno 3 % procijenjenih izdataka za istraživanja i tehnološki razvoj u Europi, ili 25 % konkurentnog financiranja; napominje da je tijekom sedmogodišnjeg trajanja programa FP7 podneseno više od 139 000 istraživačkih prijedloga, od kojih je odabrano i financirano 25 000 projekata najviše kvalitete; napominje da su glavni primatelji među 29 000 organizacija koje sudjeluju u programu FP7 bila, među ostalim, sveučilišta (44 % sredstava programa FP7), organizacije za istraživanja i tehnologiju (27 %), velika privatna poduzeća (11 %) te mala i srednja poduzeća (13 %), a manje su značajan udio imali javni sektor (3 %) i organizacije civilnog društva (2 %);

2.  svjestan je da program FP7 služi korisnicima iz svih država članica EU-a, pridruženih zemalja i zemalja kandidatkinja, kao što su Švicarska, Izrael, Norveška, Island, Lihtenštajn, Turska, Hrvatska, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Srbija, Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Farski otoci i Moldova, kao i zemljama partnerima u međunarodnoj suradnji;

3.  skreće pozornost na to da je stručna skupina na visokoj razini(8), koja je provela ex post evaluaciju programa FP7, ocijenila taj program uspješnim; napominje da je stručna skupina na visokoj razini posebice naglasila da je program FP7:

–  potaknuo znanstvenu izvrsnost na pojedinačnoj i institucijskoj razini

–  podupro inovativna istraživanja preko novog programa FP7-IDEAS (Europsko istraživačko vijeće)

–  strateški uključio industriju te mala i srednja poduzeća

–  ojačao novi način suradnje i otvoreni okvir za inovacije

–  ojačao europski istraživački prostor poticanjem kulture suradnje i izgradnjom opsežnih mreža kojima će se moći rješavati tematski izazovi

–  pristupio rješavanju određenih društvenih izazova preko istraživanja, tehnologije i inovacija – posebni program FP7-COOPERATION

–  potaknuo usklađivanje nacionalnih sustava i politika za istraživanja i inovacije

–  potaknuo mobilnost istraživača diljem Europe – posebnim programom FP7-PEOPLE stvoreni su potrebni uvjeti za otvoreno tržište rada za istraživače

–  potaknuo ulaganja u europsku istraživačku infrastrukturu

–  dosegnuo kritičnu masu istraživanja u europskom okruženju i diljem svijeta;

4.  napominje da je na javnom savjetovanju dionika u kontekstu evaluacije programa FP7, održanom od veljače do svibnja 2015., upozoreno na sljedeće slabe točke:

–  veliko administrativno opterećenje i složeni pravni i financijski propisi

–  visoka razina prekoračenja upisne kvote

–  nedovoljan naglasak na društvenom utjecaju

–  premali raspon tema i poziva za podnošenje prijedloga

–  nedovoljan naglasak na uključivanju industrije

–  visok prag za nove sudionike; niska prosječna stopa uspješnosti za prijedloge (19 %) i podnositelje zahtjeva (22 %)

  loša komunikacija;

5.  zabrinut je zbog toga što, prema mišljenju povjerenika, Sedmi okvirni program neće biti u cijelosti proveden i evaluiran do 2020., što bi moglo prouzročiti kašnjenja u budućim programima koji se na njega budu nastavljali; potiče Komisiju da evaluacijsko izvješće objavi što prije, a najkasnije prije predstavljanja istraživačkog programa koji će naslijediti Obzor 2020.;

Zaključci Europskog revizorskog suda

6.  sa zabrinutošću naglašava da Revizorski sud smatra da su mehanizmi nadzora i kontrole za istraživanja i druge unutarnje politike „djelomično djelotvorni”;

7.  poziva Komisiju da podrobno obavijesti nadležni odbor o 10 transakcija koje su činile 77 % pogrešaka u 2015. i o poduzetim korektivnim mjerama;

8.  sa zabrinutošću napominje da je stopa pogreške u području istraživanja, razvoja i inovacija u razrješnicama za posljednje financijske godine uvijek bila viša od 5 %;

9.  primjećuje da je, od 150 transakcija koje je Revizorski sud provjerio 2015., njih 72 (48 %) sadržavalo pogreške; primjećuje da je, na temelju 38 kvantificiranih pogrešaka, Revizorski sud procijenio da stopa pogreške iznosi 4,4 %; nadalje napominje da su u 16 slučaja mjerljivih pogrešaka Komisija, nacionalna tijela ili neovisni revizori imali dovoljno informacija da spriječe ili otkriju i isprave pogreške prije prihvaćanja rashoda; napominje da bi, u slučaju da su sve te informacije upotrijebljene za ispravljanje pogrešaka, procijenjena stopa pogreške za ovo poglavlje bila manja za 0,6 %;

10.  žali zbog toga što je Revizorski sud u 10 od 38 transakcija u kojima postoje kvantificirane pogreške utvrdio pogreške koje čine više od 20 % ispitanih stavki; tih deset slučajeva (devet u okviru Sedmog okvirnog programa za istraživanje i jedan u okviru Programa za konkurentnost i inovacije za razdoblje 2007. – 2013.) čine 77 % ukupne procijenjene stope pogreške u području „Konkurentnost za rast i zapošljavanje” za 2015. godinu;

11.  žali zbog toga što se većina mjerljivih pogrešaka koje je Revizorski sud utvrdio (33 od 38) odnosi na nadoknadu neprihvatljivih troškova za osoblje i neprihvatljivih neizravnih troškova koje su korisnici prijavili te zbog toga što su gotovo sve pogreške koje je Revizorski sud utvrdio u troškovnicima nastale zbog toga što su korisnici krivo protumačili složena pravila o prihvatljivosti ili netočno izračunali svoje prihvatljive troškove, što dovodi do očitog zaključka da ta pravila treba pojednostavniti;

12.  prima na znanje da je Komisija izračunala stopu preostalih pogrešaka (na kraju programa i nakon ispravaka) od 3 % u 2014. (2,88 % u 2015.);

13.  podsjeća na svoje stajalište iz razrješnice Komisiji iz 2012. i 2014.: „i dalje je uvjeren da Komisija mora nastojati postići prihvatljivu ravnotežu između privlačnosti programa za sudionike i opravdane potrebe za odgovornošću i financijskim nadzorom; u tom smislu podsjeća da je 2012. glavni direktor izjavio da pristup koji je osmišljen kako bi se postigla stopa preostalih pogrešaka od 2 % u svim okolnostima nije ostvariv”;

14.  žali zbog toga što su glavni izvori pogrešaka bili netočno izračunati troškovi osoblja te neprihvatljivi izravni i neizravni troškovi;

15.  upućuje na zaključke iz tematskog izvješća br. 2/2013, u kojemu je Revizorski sud zaključio da su procesi Komisije usmjereni na to da se osigura ulaganje sredstava u visokokvalitetna istraživanja, te je zabrinut zbog njih; međutim, manji naglasak stavljen je na učinkovitost;

–  postojeći alati informacijske tehnologije (IT) nisu omogućili učinkovitu provedbu projekata, a u osam službi Komisije na provedbi programa FP7 zaposleno je više od 2500 članova osoblja, od kojih je 1500 (60 %) izravno zaduženo za upravljanje provedbom Posebnog programa suradnje,

–  vrijeme za dodjelu bespovratnih sredstava trebalo bi dodatno skratiti i

–  model financijske kontrole programa FP7 ne uzima dovoljno u obzir rizik od pogrešaka;

16.  prima na znanje odgovore Komisije na zaključke Revizorskog suda, u kojima je upozorila na to da su unatoč tome potpisana 4324 ugovora za bespovratna sredstva, koja obuhvaćaju gotovo 20 000 sudionika, da je vrijeme za dodjelu bespovratnih sredstava već bilo skraćeno te da je struktura kontrole osmišljena tako da se najviše oslanja na ex post kontrolu;

Troškovna učinkovitost programa FP7

17.  ističe da bi se troškovna učinkovitost trebala mjeriti po kriterijima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti (dobrog financijskog upravljanja)(9) u postizanju političkih ciljeva;

18.  napominje da su na provedbi okvirnih istraživačkih programa radile različite glavne uprave, izvršne agencije, zajednička poduzeća, takozvana tijela iz članka 185., Europska investicijska banka (EIB) i Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT);

19.  ističe da je Glavna uprava za istraživanje i inovacije (DG RTD) odobrila plaćanja u iznosu od 3,8 milijardi EUR u 2015., od čega je 67,4 % izvršeno pod izravnom odgovornošću Glavne uprave, dok su 12,6 % izvršila zajednička poduzeća, 10,7 % EIB i Europski investicijski fond, a 2,4 % izvršne agencije;

20.  napominje da je, prema Godišnjem izvješću o radu DG RTD-a za 2015.(10), Europska unija doprinijela programu FP7 s 44,56 milijardi EUR, od čega je 58 % dodijeljeno Njemačkoj (16 %), Ujedinjenoj Kraljevini (16 %), Francuskoj (11 %), Italiji (8 %) i Španjolskoj (7 %);

21.  primjećuje da je DG RTD uspostavio kontrolni okvir namijenjen za ublažavanje svojstvenih rizika u raznim fazama procesa upravljanja izravnim i neizravnim bespovratnim sredstvima; usto, DG RTD uspostavio je strategiju nadzora za financijske instrumente koje provode EIB i Europski investicijski fond;

22.  s obzirom na program FP7 za razdoblje od 2007. do 2013., napominje da je DG RTD do kraja 2015. dovršio i zaključio 3035 od 4950 sporazuma o bespovratnim sredstvima te 1915 projekata, a još treba isplatiti 1,6 milijardi EUR; napominje da je DG RTD 2015. izvršio 826 završnih plaćanja; potiče Glavnu upravu da u narednim financijskim godinama razvije te statističke podatke;

23.  posebice skreće pozornost na činjenicu da su pokazatelji poput vremena za dodjelu bespovratnih sredstava, vremena za obavješćivanje i vremena za plaćanje pokazali pozitivan trend i da ih se smatralo zadovoljavajućima (sukladnost od 93 do 100 %);

24.  prima na znanje da je DG RTD izvršio 1550 revizija, u kojima je obuhvatio 1404 korisnika i 58,7 % proračuna tijekom razdoblja provedbe programa FP7;

25.  napominje da DG RTD smatra da su u području nadzora i koordinacije aktivnosti u vezi s izvršnim agencijama zaposlena 9,4 zaposlenika u ekvivalentu punog radnog vremena; napominje da je to činilo 1,26 milijuna EUR ili 1,35 % ukupnih administrativnih troškova; osim toga, u 2015. Izvršna agencija za istraživanje (REA) i Izvršna agencija Europskog istraživačkog vijeća (ERCEA) izvršile su operativni proračun u iznosu od 1,94 milijarde EUR, a Izvršna agencija za mala i srednja poduzeća (EASME) te Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA) izvršile su odobrena sredstva za plaćanja u iznosu od 480,5 milijuna EUR;

26.  primjećuje da su troškovi DG RTD-a iznosili 1,67 milijuna EUR ili 0,35 % ukupnog iznosa od 479,9 milijuna EUR isplaćenih zajedničkim poduzećima za nadzor nad njihovim aktivnostima; nadalje, primjećuje da su troškovi DG RTD-a iznosili 0,7 milijuna EUR ili 0,78 % ukupnog iznosa plaćanja tijelima iz članka 185. za nadzor nad njihovim aktivnostima;

27.  ističe da su zajednička poduzeća i tijela iz članka 185. odgovorna za svoje revizije, a o njihovim rezultatima moraju izvijestiti DG RTD;

28.  prima na znanje da je DG RTD procijenio ukupnu utvrđenu stopu pogreške na 4,35 %; napominje da je istovremeno Glavna uprava smatrala da je stopa preostalih pogrešaka (na kraju programa i nakon ispravaka) iznosila 2,88 %;

29.  napominje da je do kraja 2016. trebao biti vraćen iznos od 68 milijuna EUR, od čega je 49,7 milijuna EUR stvarno prikupljeno;

30.  međutim, primjećuje da pravila programa FP7 nisu bila dovoljno usklađena s općim poslovnim praksama, da je sustav kontrole trebao imati bolju ravnotežu između rizika i kontrole, da su korisnici trebali bolje smjernice da bi se mogli nositi sa složenošću programa i da su metode povrata trebale biti učinkovitije;

31.  zabrinut je zbog toga što se u godišnjem izvješću o radu Glavne uprave za istraživanje i inovacije navodi da do kraja 2015. još uvijek nije bilo dovršeno 1915 projekata u okviru programa FP7 u vrijednosti od 1,63 milijarde EUR, zbog čega bi moglo doći do kašnjenja u provedbi programa Obzor 2020.;

32.  napominje da je uspostava sinergija između sektora istraživanja i inovacija s jedne strane, i strukturnih fondova s druge strane, u interesu Europske unije;

33.  napominje da bi Komisija trebala osigurati da financiranje programa FP7 i nacionalnih istraživanja bude u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama kako bi se izbjegle nedosljednosti i udvostručavanje financiranja; naglašava da bi trebalo uzeti u obzir posebna nacionalna obilježja;

34.  naglašava važnost financijskih instrumenata u području istraživanja i inovacija; naglašava, s ciljem istraživanja konkurentnosti, da korištenje financijskim instrumentima za projekte na višim razinama tehnološke spremnosti (TRL) može pružiti dovoljan povrat javnog ulaganja; u tom kontekstu upućuje na činjenicu da se „Instrumentom za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF 2007. – 2013.) nude [...] zajmovi i hibridno ili mezaninsko financiranje za poboljšan pristup rizičnom financiranju projekata istraživanja i inovacija. Doprinosom Unije od 961 milijun EUR u okviru RSFF-a u razdoblju 2007. – 2015. pružena je potpora aktivnostima u iznosu većem od 10,22 milijardi EUR od očekivanih 11,31 milijardi EUR. (...)” napominje da je Instrument za podjelu rizika financirao mala i srednja poduzeća s više od 2,3 milijarde EUR, čemu je Unija doprinijela s 270 milijuna EUR(11); mišljenja je da te brojke odražavaju velik interes poduzeća i drugih korisnika za rizično financiranje;

35.  primjećuje da je potrebno bolje usmjeriti financijske instrumente programa FP7 kako bi se osigurala potpora novim sudionicima s ograničenim pristupom financiranju u području istraživanja i inovacija;

36.  primjećuje da određene mjere koje su predložili vanjski revizor i/ili služba Komisije za unutarnju reviziju, ponajprije dvije mjere u vezi s kontrolnim sustavima za nadzor nad vanjskim tijelima, te tri mjere za Jamstveni fond za sudionike, nisu uključene;

37.  predlaže bolju komunikaciju rezultata u državama članicama i informativne kampanje za taj program;

Buduće perspektive u okviru programa Obzor 2020.

38.  ističe činjenicu da je za program Obzor 2020. do kraja 2015. objavljeno 198 poziva za podnošenje prijedloga s rokom za predaju do toga datuma; napominje da je kao odgovor na te pozive prispjelo ukupno 78 268 prijedloga, od kojih je 10 658 stavljeno na glavnu ili rezervnu listu, što znači da je stopa uspješnosti iznosila oko 14 % uzmu li se u obzir samo prihvatljivi prijedlozi; napominje da su u istom razdoblju s korisnicima potpisana 8832 ugovora za bespovratna sredstva, od kojih je 528 potpisao DG RTD;

39.  uviđa da su u programu FP7 u odnosu na program FP6 ostvarene uštede u iznosu od 551 milijun EUR i da Komisija nastoji dodatno pojednostavniti provedbu programa Obzor 2020. u usporedbi s programom FP7; ističe važnost toga da sva politička područja, uključujući strukturne fondove, imaju koristi od pojednostavljenja u cilju daljnjeg jednakog postupanja s korisnicima europske financijske pomoći;

40.  sa zadovoljstvom napominje da DG RTD pokušava dodatno smanjiti opće troškove izdvajanjem upravljanja ugovorima izvršnim agencijama i drugim tijelima; u tom kontekstu naglašava da će, u okviru programa Obzor 2020., izvršne agencije upravljati s 55 % proračuna;

41.  naglašava da velik broj političkih aktera, uključujući glavne uprave Komisije, izvršne agencije, zajednička poduzeća i tijela iz članka 185., iziskuje znatnu koordinaciju, čija je djelotvornost prioritet;

42.  prima na znanje da Europski institut za inovacije i tehnologiju i Komisija s jedne strane, te Europski revizorski sud s druge strane, imaju različita mišljenja u vezi sa zakonitošću plaćanja; mišljenja je da se to razilaženje ne smije riješiti na štetu korisnika koji su postupali u dobroj vjeri;

43.  pozdravlja sljedeće činjenice u okviru programa Obzor 2020.:

–  struktura programa manje je kompleksna i omogućuje interoperabilnost među raznim dijelovima

–  sada se primjenjuje jedinstven skup pravila

–  za svaki projekt sada postoji jedna stopa financiranja

–  neizravni troškovi pokriveni su fiksnim iznosom (25 %)

–  provjerava se samo financijska održivost koordinatora projekata

–  uveden je mjerljiviji pristup u vezi s uspješnošću

–  na područje istraživanja i razvoja primjenjuje se jedinstvena strategija revizije

–  kreiran je jedinstveni portal za sudionike za upravljanje bespovratnim sredstvima i stručnjacima

–  bespovratnim sredstvima, ugovorima sa stručnjacima i arhivima upravlja se elektroničkim putem;

44.  pozdravlja uspostavu Zajedničkog centra za podršku, koji će na učinkovit i usklađen način pomoći u koordinaciji i provedbi programa u sedam glavnih uprava Komisije, četiri izvršne agencije i šest zajedničkih poduzeća; napominje da Zajednički centar za podršku od 1. siječnja 2014. svim glavnim upravama koje se bave istraživanjima, izvršnim agencijama i zajedničkim poduzećima koji rade na provedbi programa Obzor 2020. pruža zajedničke usluge u području pravne potpore, ex post revizija, IT sustava i operacija, poslovnih procesa te informacija i podataka o programu;

45.  predlaže da se poveća uloga nacionalnih kontaktnih mjesta kako bi se pružala kvalitetna tehnička podrška na terenu; smatra da će godišnje ocjene rezultata, osposobljavanje i nagrađivanje učinkovitih nacionalnih kontaktnih mjesta povećati stopu uspješnosti programa Obzor 2020.;

46.  pozdravlja činjenicu da se udio sredstava iz programa Obzor 2020. dodijeljenih malim i srednjim poduzećima povećao s 19,4 % u 2014. na 23,4 % u 2015. te preporučuje da se taj trend aktivno potiče;

47.  smatra neprihvatljivim to što Glavna uprava za istraživanje i inovacije nije ispunila zahtjev Parlamenta prema kojemu bi glavne uprave Komisije trebale objavljivati sve svoje preporuke po državama članicama u svojim godišnjim izvješćima o radu;

48.  poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi se zajamčile jednake plaće za istraživače koji obavljaju jednak rad unutar istog projekta i da dostave popis, raščlanjen po državama, svih poduzeća uvrštenih na burzu i/ili poduzeća koja pokazuju dobit u svojem godišnjem financijskom izvještaju i koja primaju sredstva iz programa Obzor 2020.;

49.  ističe da novi elementi uvršteni u Obzor 2020. također odražavaju primjedbe Europskog revizorskog suda;

50.  podsjeća na to da je u pripremi Deveti okvirni program za istraživanja; ističe da je potrebno osigurati da se pri utvrđivanju programa upotrijebe najbolje prakse iz programa Obzor 2020.; predlaže da se više sredstava namijeni inovacijama, koje su ekonomski učinkovite za poslovni sektor, i da se postigne veća fleksibilnost među proračunima različitih potprograma kako bi se izbjegao nedostatak sredstava za one koji su kvalificirani kao „izvrsni”;

Posljedice izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije za program FP7

51.  s poštovanjem prima na znanje glasovanje građana Ujedinjene Kraljevine 23. lipnja 2016., kojim su izrazili političku volju da napuste Europsku uniju;

52.  pozdravlja rad Zastupničkog doma Ujedinjene Kraljevine u ocjenjivanju posljedica tog referenduma na područje znanosti i istraživanja(12) te u nastojanju da se negativan utjecaj na europsku konkurentnost zadrži na najnižoj mogućoj razini;

53.  ističe da su organizacije sa sjedištem u UK-u preko poziva za financiranje bespovratnih sredstava 2014. primile 1,27 milijardi EUR odnosno 15 % ukupnog iznosa, a u 2015. 1,18 milijardi EUR, što čini 15,9 % ukupnog iznosa i predstavlja najveći udio sredstava EU-a koji je neka država članica primila te godine(13);

Zaključci

54.  zaključuje da je Komisija općenito na isplativ način upravljala troškovima programa FP7; napominje da je taj program također poboljšao svoju učinkovitost usprkos kašnjenjima i opetovanim stopama pogreške u provedbi;

55.  pozdravlja činjenicu da su zabrinutosti Revizorskog suda uzete u obzir;

56.  poziva Komisiju da zajamči da se novosti uvedene u programu Obzor 2020., kao što su fiksne stope za neizravne troškove, jedinstvena strategija revizije, jedinstveni portal za sudionike itd., na sličan način primjenjuju u drugim političkim područjima, kao što su strukturni fondovi; ističe da se sa svim korisnicima bespovratnih sredstava treba postupati na pravedan i jednak način;

57.  poziva države članice da ulože dodatan trud kako bi postigle cilj da se 3 % BDP-a uloži u istraživanje; smatra da bi se time unaprijedile izvrsnost i inovacije; stoga poziva Komisiju da razmotri mogućnost predlaganja sporazuma za znanost na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, na temelju dinamike već stvorene Sporazumom gradonačelnika;

58.  zabrinut je zbog toga što su obje agencije, Izvršna agencija za istraživanje i Izvršna agencija Europskog istraživačkog vijeća, u svojim izvješćima o evaluaciji upozorile na to da bi se sustavi povratnih informacija te komunikacija između Komisije i izvršnih agencija mogli dodatno poboljšati;

°

°  °

59.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi vladama i parlamentima država članica, Europskom revizorskom sudu i Komisiji.

(1)

  SL L 412, 30.12.2006., str. 1.

(2)

  SL L 347, 20.12.2013., str. 104.

(3)

  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(4)

  SL C 373, 10.11.2015., str. 1.

(5)

  http://www.parliament.uk/business/committees/committees-a-z/commons-select/science-and-technology-committee/inquiries/parliament-2015/leaving-the-eu-inquiry-16-17/publications/

(6)

  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0147.

(7)

  Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ, SL L 347, 20.12.2013., str. 104.

(8)

  Predanost i usklađenost, ex post evaluacija Sedmog okvirnog programa EU-a, studeni 2015. https://ec.europa.eu/research/evaluations/pdf/fp7_final_evaluation_expert_group_report.pdf

(9)

  Poglavlje 7. Financijske uredbe.

(10)

  http://ec.europa.eu/atwork/synthesis/aar/doc/rtd_aar_2015.pdf, str. 33.

(11)

  COM(2016)0675, str. 18 i 19.

(12)

  http://www.parliament.uk/business/committees/committees-a-z/commons-select/science-and-technology-committee/inquiries/parliament-2015/leaving-the-eu-inquiry-16-17/publications/

(13)

  Izvješće o praćenju programa Obzor 2020. za 2015., str. 21 f.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

3.5.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Cătălin Sorin Ivan, Arndt Kohn, Monica Macovei, Georgi Pirinski, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Bart Staes, Hannu Takkula, Indrek Tarand, Marco Valli, Derek Vaughan, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Karin Kadenbach, Andrey Novakov, Julia Pitera, Patricija Šulin

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Lefteris Christoforou, Alfred Sant


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

22

+

ALDE

ECR

EFDD

GUE/NGL

EPP

S&D

Verts/ALE

Nedzhmi Ali, Martina Dlabajová, Hannu Takkula

Monica Macovei

Marco Valli

Luke Ming Flanagan

Lefteris Christoforou, Andrey Novakov, Julia Pitera, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Tomáš Zdechovský, Patricija Šulin

Inés Ayala Sender, Cătălin Sorin Ivan, Karin Kadenbach, Arndt Kohn, Georgi Pirinski, Alfred Sant, Derek Vaughan

Bart Staes, Indrek Tarand

0

-

 

 

0

0

 

 

Objašnjenje korištenih znakova:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena