Postupak : 2016/2274(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0213/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0213/2017

Rasprave :

PV 03/07/2017 - 19
CRE 03/07/2017 - 19

Glasovanja :

PV 04/07/2017 - 6.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0278

IZVJEŠĆE     
PDF 678kWORD 87k
9.6.2017
PE 595.559v02-00 A8-0213/2017

o europskim normama – provedba Uredbe (EU) br. 1025/2012

(2016/2274(INI))

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

Izvjestiteljica: Marlene Mizzi

Izvjestitelj za mišljenje (*):

Hans-Olaf Henkel, Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku
 MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o europskim normama – provedba Uredbe (EU) br. 1025/2012

(2016/2274(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća,

  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (Direktiva o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 1. lipnja 2016. o provedbi Uredbe br. 1025/2012 u razdoblju od 2013. do 2015.(COM(2016)0212),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljen „Analiza provedbe Uredbe br. 1125/2012 od 2013. do 2015. i informativni članci” (SWD(2016)0126),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljenu „Europske norme za 21. stoljeće” (COM(2016)0358),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljen „Iskorištavanje potencijala europskih normi u području usluga kako bi se pomoglo potrošačima i poduzećima u Europi” (SWD(2016)0186),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljenu „Godišnji program rada Unije za europsku normizaciju za 2017.” (COM(2016)0357),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljen „Provedba mjera predviđenih programom rada Unije za europsku normizaciju iz 2016., uključujući provedbene akte i mandate poslane europskim organizacijama za normizaciju” (SWD(2016)0185),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Prioriteti normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište” (COM(2016)0176),

–  uzimajući u obzir zajedničku inicijativu o normizaciji u okviru strategije za jedinstveno tržište kako se navodi u komunikaciji Komisije od 28. listopada 2015. naslovljenoj „Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća” (COM(2015)0550),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. listopada 2010. o budućnosti europske normizacije(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora naslovljeno „Europske norme za 21. stoljeće”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora naslovljeno „Europska normizacija za 2016.”,

  uzimajući u obzir strategiju Komisije za softver otvorenog koda za razdoblje od 2014. do 2017.(2),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za promet i turizam (A8-0213/2017),

A.  budući da je europski sustav normizacije središnji element u razvoju jedinstvenog tržišta; budući da je rad Komisije na utvrđivanju zajedničke vizije europske normizacije izravan rezultat programa Junckerove Komisije od deset prioriteta, a posebice onih prioriteta povezanih sa stvaranjem povezanoga jedinstvenog digitalnog tržišta i Strategije jedinstvenog tržišta;

B.  budući da otvoren, uključiv, transparentan i ponajprije tržišno uvjetovan europski sustav normizacije koji se temelji na povjerenju i pravilnoj usklađenosti ima ključnu ulogu za da davanje pozitivnog odgovora europske industrijske, gospodarske, socijalne i ekološke politike i zakonodavstva na sve veću potrebu za normama koje pridonose sigurnosti proizvoda, inovacijama, interoperabilnosti, održivosti i pristupačnosti za osobe s invaliditetom te poboljšanju kvalitete života građana, potrošača i radnika;

C.  budući da bi se učinkovit europski sustav normizacije trebao temeljiti na bliskom partnerstvu i suradnji industrije, javnih tijela, tijela za normizaciju i drugih zainteresiranih strana, poput organizacija iz Priloga III. priznatih u Uredbi 1025/2012;

D.  budući da je europske norme potrebno razvijati u sklopu otvorenog, uključivog i transparentnog sustava na temelju konsenzusa svih dionika u cilju definiranja strateških tehničkih ili kvalitativnih zahtjeva koje će možda ispunjavati trenutačni ili budući proizvodi, proizvodni postupci, usluge ili metode;

E.  budući da se u komunikaciji Komisije o prioritetima normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište prepoznaje vrijednost otvorenih normi, ali ne pruža definiciju otvorene norme; budući da su se otvorene norme pokazale važnima za stvaranje i razvoj interneta i internetskih usluga koji su potom potaknuli inovativne, socijalne i gospodarske perspektive;

F.  budući da uporaba softverskih i hardverskih rješenja licenciranja otvorenog koda treba i može pomoći europskim poduzećima i upravama da osiguraju bolji pristup digitalnoj robi i uslugama;

G.  budući da je moderan i fleksibilan europski sustav normizacije koristan sastavni dio ambiciozne i obnovljene europske industrijske politike i funkcioniranja jedinstvenog tržišta; budući da se normama mogu poboljšati globalna konkurentnost, rast, pošteno tržišno natjecanje i inovativnost EU-a, pružiti podrška kvaliteti i poduzećima, a posebice učinkovitosti MSP-ova, zaštiti potrošača, radnika i okoliša;

H.  budući da su u Europi istodobno na snazi dva sustava za razvijanje normi, od kojih se jedan temelji na načelu nacionalnog delegiranja koji provode Europski odbor za normizaciju (CEN) i Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (CENELEC), a drugi na plaćenom članstvu dionika koji je razvio Europski institut za telekomunikacijske norme (ETSI); budući da je potrebno ocijeniti sustave za razvijanje normi koji se odnose na Uredbu 1025/2012 u cilju utvrđivanja postojećih izazova i dobre prakse;

I.  budući da je Uredbom 1025/2012 poboljšan postupak normizacije tako što su u njega prvi put uključeni društveni dionici i MSP-ovi u okviru pravne osnove europskog sustava normizacije;

J.  budući da je, zahvaljujući normama IKT-a koje se pretežito razvijaju na globalnoj razini, moguće razviti interoperabilna rješenja za komplementarne proizvode i različite dijelove određenog proizvoda, što je posebice važno za razvijanje „interneta stvari”; budući da fragmentacija normi i vlasnička ili poluzatvorena rješenja ometaju rast i usvajanje interneta stvari te je stoga potrebno razviti strateški pristup normizaciji IKT-a kako bi se zajamčio uspješan odgovor na potrebe sljedećeg desetljeća i omogućilo EU-u da zadrži vodeću ulogu u globalnom sustavu normizacije;

K.  budući da se objavom dokumenata i podataka ispunjavaju ciljevi odgovornosti i transparentnosti državnih tijela, uključujući nadležnost, ponovljivost, održivost i pouzdanost njihova rada; budući da se objava dokumenata ili podataka mora temeljiti na otvorenim i normiranim formatima kako bi se izbjegle situacije ovisnosti u kojima softverski proizvod ili dobavljač više nisu dostupni na tržištu te kako bi neovisni subjekti mogli te formate primijeniti u različitim razvojnim i poslovnim modelima, uključujući i otvoreni kod, pritom jamčeći kontinuitet vladinih i administrativnih postupaka;

L.  budući da je prometni sektor već neko vrijeme u središtu razvoja i uvođenja normi koje su potrebne za stvaranje jedinstvenog europskog prometnog prostora;

Opća razmatranja

1.  pozdravlja sveobuhvatan normizacijski paket Komisije kojim se zajedno s komunikacijom o normama IKT-a i zajedničkom inicijativom o normizaciji nastoji uspostaviti usklađena i jednostavna europska politika normizacije u cilju očuvanja njezinih mnogobrojnih uspješnih elemenata, poboljšanja nedostataka i postizanja prave ravnoteže između europskih, nacionalnih i međunarodnih dimenzija; naglašava da bi se pregled europskog sustava normizacije u budućnosti trebao osloniti na prednosti ​​postojećeg sustava, što bi predstavljalo čvrst temelj za poboljšanje te se suzdržati od bilo kakvih radikalnih promjena koje bi narušile njegove temeljne vrijednosti;

2.  prepoznaje posebnost i važnost europskog sustava normizacije za sve dionike, uključujući industriju, MSP-ove, potrošače i radnike, te poziva Komisiju da zajamči daljnji opstanak europskog sustava i da nastavi osiguravati dovoljno resursa za ispunjavanje ciljeva Uredbe 1025/2012 pridonoseći, među ostalim, interoperabilnosti, pravnoj sigurnosti i primjeni odgovarajućih zaštitnih mjera za poduzeća i potrošače te za slobodno kretanje informacijske tehnologije; poziva Komisiju da zajamči održiv proračun za europski sustav normizacije u reviziji višegodišnjeg financijskog okvira (VFO);

3.  pozdravlja Okrugli stol o tržišnoj važnosti normi (SMARRT) u okviru zajedničke inicijative o normizaciji koji omogućuje dijalog između Komisije i industrije, uz potpunu transparentnost dionika u pogledu točaka dnevnog reda Odbora za norme;

4.  napominje da su norme dobrovoljan i tržišno uvjetovan alat kojim se postavljaju tehnički zahtjevi i daju smjernice kojima se, ako se razvijaju na odgovoran, transparentan i uključiv način, olakšava usklađivanje dobara i usluga s europskim zakonodavstvom i podržavaju europske politike; naglašava, međutim, da se norme ne mogu smatrati europskim pravom, s obzirom na to da je zakonodavac taj koji određuje zakonodavstvo i politike u pogledu potrošača, zdravlja, sigurnosti, okoliša, zaštite podataka i razine socijalne uključenosti;

5.  prepoznaje ulogu otvorenih, normiranih formata za obveze transparentnosti vlada, uprava i europskih institucija; poziva države članice da pokušaju primijeniti zajedničke norme u pogledu digitalne uprave, usredotočujući se posebice na pravosudna tijela i tijela lokalne vlasti; naglašava da su otvorene norme neophodne za daljnji razvoj otvorenih podataka koje pružaju državna tijela i politika pametnih gradova te da se dokumenti i podaci moraju objaviti u otvorenim, normiranim formatima, koji se mogu lako koristiti radi olakšavanja ponovne uporabe podataka; ističe ulogu javne nabave i rješenja otvorenih normi u izbjegavanju ovisnosti o dobavljaču;

6.  čvrsto vjeruje da su otvoreni podaci, posebice u prometnom sektoru, i dalje ključan element za iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta, kao što su promicanje i razvoj multimodalnog prijevoza; stoga naglašava da je potrebno poboljšati pravnu sigurnost, što se ponajviše odnosi na pitanja vlasništva i odgovornosti; stoga poziva Komisiju da bez odgode objavi plan za razvoj normi usmjerenih na usklađivanje javno financiranih podataka o prijevozu i programskih sučelja kako bi se potaknule inovacije s velikom količinom podataka i pružanje novih prijevoznih usluga;

7.  naglašava da trenutačni sustav akreditacije ispitnih ustanova ne jamči uvijek da su proizvodi i usluge na tržištu, na koje su dobrovoljno primijenjene europske norme, s tim normama zaista i usklađeni; žali što se u zajedničkoj inicijativi o normizaciji i Godišnjem programu rada Unije za europsku normizaciju ne posvećuje pozornost akreditaciji ispitnih ustanova i normi, te poziva Komisiju da uzme u obzir ovaj aspekt prilikom predlaganja novih inicijativa;

8.  zastupa mišljenje da se otvorene norme moraju temeljiti na otvorenosti postupaka normizacije te razvoju i dostupnosti normi za provedbu i uporabu u skladu s Uredbom 1025/2012 i načelima WTO-a; prepoznaje namjeru Komisije izraženu u smjernicama o standardnim osnovnim patentima da se razjasne pitanja poštenih, razumnih i nediskriminirajućih uvjeta licenciranja i licenciranja standardnih osnovnih patenata; potiče Komisiju, europske organizacije za normizaciju i zajednice otvorenog koda da istraže primjerene načine suradnje;

9.  naglašava da europski sustav normizacije mora pridonijeti europskim inovacijama, unaprijediti konkurentnost Unije, jačati položaj Europe u međunarodnoj trgovini i djelovati za dobrobit svojih građana; stoga ocjenjuje važnim da Europa zadrži svoju ključnu ulogu u međunarodnom sustavu normizacije i naglašava da je važno promicati europske norme na globalnoj razini u pregovorima o trgovinskim sporazumima s trećim zemljama; ističe da i europski sustav normizacije može imati koristi od sporazuma o partnerstvu koje su europske organizacije za normizaciju sklopile s organizacijama za normizaciju iz trećih zemalja te napominje da je u člancima 13. i 14. Uredbe 1025/2012 već predviđeno uključivanje brojnih organizacija za razvoj normi za javnu nabavu u područje IKT-a; preporučuje da organizacije za normizaciju razmotre užu suradnju s nacionalnim tijelima za normizaciju iz trećih zemalja, uključujući suradnička tijela za norme, u područjima u kojima postoje mogućnosti za precizno usklađivanje; potiče Komisiju, države članice i organizacije za normizaciju da nastave raditi na izradi globalnih normi te da istodobno posvete pozornost regionalnom kontekstu i važnosti normi kada se uključuju u rad na normizaciji;

10.  naglašava da se međunarodnom suradnjom u području normi jamči transparentnost, učinkovitost i usklađenost te stvara kontekst koji pogoduje tržišnom natjecanju u industrijskom sektoru, a dobar je primjer toga Svjetski forum za usklađivanje pravilnika o vozilima (WP.29) pri Gospodarskoj komisiji Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) koji je uspostavljen za sektor IKT-a;

11.  naglašava da se norme koje donose međunarodne organizacije u pravilu razvijaju izvan područja primjene Uredbe 1025/2012 i preporučuje europskim organizacijama za normizaciju da ih podupru tek nakon provođenja internog postupka odobravanja u kojem sudjeluju predstavnici dionika, kao što su organizacije iz Priloga III., što posebice vrijedi za usklađene norme kojima se podupire provedba europskog zakonodavstva;

12.  zastupa mišljenje da bi europske organizacije za normizaciju trebale u svim uvjetima razvijati uključive, održive, sigurne i visokokvalitetne norme koje svim dionicima jamče pošten pristup i postupanje, sa što manjim učinkom na okoliš i odgovarajućom zaštitom osobnih podataka i privatnosti;

13.  smatra da je suradnja Komisije i država članica s industrijom EU-a ključno sredstvo koje olakšava donošenje svjetskih normi s europskom oznakom pri definiranju i uvođenju tehnologija mobilnih mreža pete generacije (5G);

14.  žali zbog činjenice da razlike u nacionalnim normama, primjerice one u sektoru teretnog prijevoza i logistike, i dalje predstavljaju prepreku unutarnjem tržištu, te stoga poziva Komisiju i europske organizacije za normizaciju da razviju odgovarajuće norme kako bi se po potrebi uskladili uvjeti na nacionalnoj razini u cilju uklanjanja bilo kakvih potencijalnih prepreka unutarnjem tržištu; ističe da je potrebno težiti međumodalnom usklađivanju normi u tom području;

15.  nadalje, ističe da se normizacijom može ne samo spriječiti fragmentacija tržišta, nego se može i znatno pridonijeti smanjenju administrativnih opterećenja i troškova prijevoza za sva poduzeća (primjerice s pomoću e-dokumenata), posebice za MSP-ove, te olakšati pravilna provedba zakonodavstva EU-a (primjerice s pomoću digitalnih tahografa ili elektroničkih sustava za naplatu cestarina);

16.  napominje da je Uredbom 1025/2012 poboljšana uključivost europskog sustava normizacije, a MSP-ovima, potrošačima, radnicima i organizacijama za zaštitu okoliša omogućeno je da aktivno sudjeluju u postupku normizacije te se potiče daljnje djelovanje u tom pogledu kako bi svi subjekti bili zastupljeni na odgovarajući način i mogli sudjelovati u sustavu normizacije te tako u cijelosti iskoristiti prednosti koje proizlaze iz normizacije; poziva Komisiju, europske organizacije za normizaciju i nacionalna tijela za norme da utvrde najbolje načine za postizanje ovog cilja i rješavaju izazove u daljnjem sudjelovanju, uključujući neinformiranost;

17.  pozdravlja napore Europskog instituta za telekomunikacijske norme da europskim MSP-ovima omogući jednostavan pristup te pozdravlja i njegovu dugoročnu strategiju za razdoblje od 2016. do 2021. kojom bi se obuhvatila upravo međusektorska suradnja;

18.  prepoznaje da se norme razvijaju brže nego prije te podsjeća da je važno postići pravu ravnotežu između potrebe da se zajamči pravodobni razvoj normi i potrebe da se postigne njihova visoka kvaliteta;

19.  zastupa mišljenje da povećanje javne svijesti o predloženim normama, pravilno i rano uključivanje svih relevantnih dionika i poboljšanje kvalitete zahtjeva za normizacijom mogu dodatno povećati transparentnost i odgovornost sustava normizacije kao dopuna postojećim najboljim praksama koje se mogu naći u zajednicama za normizaciju;

20.  osim toga, poziva Komisiju da posveti pozornost naporima koje države kandidatkinje ulažu u usklađivanje svojih normi s europskima te da im u tome pruži pomoć kako bi se postojeće teškoće svele na najmanju moguću mjeru;

Norme IKT-a

21.  pozdravlja komunikaciju o prioritetima normizacije IKT-a u kojoj se utvrđuje strateški pristup normizaciji tehnologija IKT-a, ali poziva Komisiju da jasno odredi točke u kojima se navedena komunikacija preklapa s Kontinuiranim planom normizacije IKT-a, paketom „Europske norme za 21. stoljeće” i Godišnjim programom rada;

22.  napominje da se zbog najnovijih konvergencija tehnologija i digitalizacije društva, poduzeća i javnih usluga briše tradicionalna razdvojenost opće normizacije i normizacije IKT-a; smatra da normizacija IKT-a treba biti dio europske digitalne strategije za stvaranje ekonomije razmjera, ušteda u proračunu i povećane konkurentnosti i inovativnosti europskih poduzeća te za povećanje međusektorske i prekogranične interoperabilnosti dobara i usluga s pomoću bržeg, otvorenog i konkurentnog definiranja dobrovoljnih normi koje MSP-ovi mogu jednostavno provoditi;

23.  naglašava da je potrebna veća suradnja unutar zajednice koja se bavi normizacijom IKT-a, posebice između europskih organizacija za normizaciju, te poziva te organizacije da pripreme zajednički godišnji program rada u kojem će odrediti transverzalna područja od zajedničkog interesa;

24.  naglašava da su se otvoreni, dobrovoljni, uključivi postupci normizacije usmjereni na konsenzus do sad pokazali učinkovitima kao pokretači inovacija, međupovezanosti i uvođenja tehnologija te podsjeća da je važno zajamčiti i prikladna ulaganja u razvoj naprednih tehnologija i stručna znanja za njihovu primjenu te pružiti podršku MSP-ovima;

25.  poziva Komisiju da traži od europskih organizacija za normizaciju da pridonesu visokokvalitetnim interoperabilnim i otvorenim normama kako bi se riješio problem fragmentacije i potaknulo široko usvajanje tih normi te da se upoznaju s postojećim ekosustavom i različitim poslovnim modelima koji podržavaju razvoj digitalnih tehnologija jer će to pridonijeti socijalnoj, gospodarskoj i ekološkoj održivosti lanaca vrijednosti IKT-a i potvrditi predanost javnom interesu jamčenja privatnosti i zaštite podataka;

26.  naglašava da je nužno prilagoditi politike normizacije IKT-a razvoju tržišta i politika jer će se time ostvariti važni europski politički ciljevi za koje je potrebna interoperabilnost, kao što su dostupnost, sigurnost, e-poduzetništvo, e-vlada, e-zdravstvo i promet; preporučuje da Komisija i europske organizacije za normizaciju daju prioritet normama u području mobilnih mreža pete generacije (5G), računalstva u oblaku, interneta stvari, podatkovnih tehnologija te kibersigurnosti i vertikalnih domena, kao što su „povezani i automatski vozni i inteligentni prometni sustavi”, „pametni gradovi”, „pametna energija”, „napredna proizvodnja” i „pametno životno okruženje”;

27.  naglašava da je potrebno stvoriti otvoren, interoperabilan ekosustav IKT-a utemeljen na pet prioritetnih normi IKT-a, čime bi se potaklo natjecanje u stvaranju vrijednosti koje bi dovelo do procvata inovacija; smatra da:

–  bi norme za mobilne mreže pete generacije (5G) trebale omogućiti pravi generacijski skok u pogledu kapaciteta, pouzdanosti i latencije koji bi tim mrežama omogućio da se uspješno nose s očekivanim porastom prometa i različitim zahtjevima za usluge koje će se na tome temeljiti;

–  bi norme kibersigurnosti trebale omogućiti integriranu sigurnost i poštovanje načela integrirane privatnosti, podržavati otpornost mreža i upravljanje rizikom te se moći nositi s velikim porastom kiberprijetnji razvoju u području IKT-a;

–  je potrebno približiti norme za računalstvo u oblaku radi interoperabilnosti u svim aspektima oblaka te time omogućiti prenosivost;

–  bi norme za podatke trebale podržavati međusektorski interdisciplinaran protok podataka te na taj način postići veću interoperabilnost podataka i metapodataka, uključujući semantifikaciju, te pridonijeti razvoju referentne arhitekture za veliku količinu podataka;

–  bi se normama za internet stvari trebala riješiti trenutačna rascjepkanost, ali ne otežati inovacije u sektoru koji se vrlo brzo razvija;

28.  uviđa da učinkovite mreže za komunikacije pete generacije (5G) uvelike ovise o zajedničkim normama kako bi se zajamčila interoperabilnost i sigurnost, ali podsjeća da je razvoj mreže vrlo visokog kapaciteta okosnica pouzdane mreže 5G;

29.  napominje da uspjeh gospodarstva temeljenog na podacima čiji je cilj premostiti digitalni jaz i digitalnu isključenost ovisi o širem ekosustavu IKT-a, visokoobrazovanim stručnjacima i kvalificiranim osobama;

30.  potiče Komisiju da prikupi statističke podatke u cilju bolje ocjene utjecaja digitalizacije i IKT-a na promet i turizam;

31.  svjestan je sve većeg broja platformi, skupina, sastanaka i kanala u pogledu normi IKT-a; poziva Komisiju da racionalizira broj platformi i mehanizama koordinacije koji se bave normizacijom i uključi organizacije za normizaciju u nove inicijative kako bi se izbjeglo udvostručivanje napora za dionike; naglašava da je potrebno bolje uskladiti norme IKT-a i prioritete normizacije među različitim organizacijama te poziva Komisiju da odmah izvijesti dionike o postignutom stadiju tekućih inicijativa u pogledu normi IKT-a;

32.  naglašava da digitalizacija napreduje velikom brzinom i da je glavni pokretač gospodarstva; ističe da je važno učinkovito digitalizirati vertikalne grane industrije kako bi se ostvarila korist za MSP-ove, a posebice za potrošače na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te da je potrebno u okviru međunarodne normizacije IKT-a primjereno zastupati pitanja koja ih zaokupljaju;

33.  podržava namjeru Komisije da istraži inicijative kao što su pouzdana oznaka i sustav certifikacije za internet stvari koji mogu pomoći u povećanju povjerenja u razinu privatnosti i potpunu sigurnost uređaja interneta stvari pružanjem mjerljivih i usporedivih ocjena o mogućim rizicima u vezi s radom i uporabom uređaja ili usluge interneta stvari; smatra da bi se one trebale razviti u odgovarajućim područjima i tamo gdje uređaji interneta stvari mogu utjecati na odgovarajuću infrastrukturu na temelju zahtjeva navedenih u Direktivi o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava koja bi trebala poslužiti kao temelj za utvrđivanje sigurnosnih zahtjeva; napominje da takva oznaka mora biti prilagodljiva budućim promjenama tehnologije i po potrebi uzeti u obzir globalne norme;

34.  poziva Komisiju da preuzme vodeću ulogu u promicanju međusektorskih i međujezičnih normi te pružanju potpore pouzdanim i sigurnim uslugama kojima se čuva privatnost korisnika;

35.  stoga podupire utvrđivanje posebnih i mjerljivih minimalnih zahtjeva kojima se u obzir uzima dugoročna održivost i pouzdanost uređaja ili usluga interneta stvari te industrijskih normi za sigurnost računala i normi za održivost; takav bi popis primjerice trebao obuhvatiti obvezu da ažuriranje bude dostupno u minimalnom vremenskom okviru nakon kupnje te obvezu proizvođača ili pružatelja usluga da omoguće ažuriranje u određenom vremenskom roku nakon otkrivanja i prijave izloženosti; stoga bi Komisija trebala ocijeniti mogućnost samoregulacije industrije, uzimajući u obzir brzinu kojom se razvijaju norme i tehnologije u sektoru IKT-a te raznolikost razvoja i poslovnih modela, uključujući otvoreni kod, novoosnovana poduzeća i MSP-ove;

36.  prima na znanje zabrinutost zbog kibersigurnosti i specifičnost prijetnji u prometnom sektoru; poziva Komisiju da pri donošenju preporuka o normama za kibersigurnost koje su najavljene za kraj 2017. razmotri te specifičnosti kao prvi korak prema sveobuhvatnoj strategiji za kibersigurnost u prometnom sektoru;

37.  napominje da će normizacija IKT-a biti korisna za razvoj usluga u području prometa i turizma te multimodalnih prometnih rješenja; poziva Komisiju i europske organizacije za normizaciju da tom razvoju pridaju veću važnost prilikom provedbe svojeg prioritetnog akcijskog plana za normizaciju IKT-a i da posebice istraže potencijal normizacije kao potpore tehnološkim promjenama i novim poslovnim modelima u turističkom sektoru; poziva Komisiju da hitno poduzme korake u cilju promicanja razvoja usluga integriranog i pametnog izdavanja karata i informiranja te novih koncepata mobilnosti kao što je Mobilnost kao usluga;

38.  napominje da uz povećanu uporabu interneta, mrežnog bankarstva, društvenih mreža i inicijativa za e-zdravstvo raste i zabrinutost za sigurnost i privatnost te da norme IKT-a moraju odražavati načela zaštite pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka i slobodnog kretanja takvih podataka;

39.  poziva Komisiju da uključi digitalnu integraciju proizvodnje kao prioritet normizacije IKT-a te potiče razvoj otvorenih normi za komunikacijski protokol i formate podataka za digitalnu integraciju proizvodne opreme kako bi se zajamčila potpuna interoperabilnost između strojeva i uređaja;

40.  shvaća zabrinutost, posebice u pogledu IKT-a i standardnih osnovnih patenata, te prepoznaje da će odlučna, poštena i razumna politika prava intelektualnog vlasništva potaknuti ulaganja i inovacije i olakšati usvajanje digitalnog jedinstvenog tržišta i novih tehnologija, posebice u pogledu postavljanja uređaja mobilnih mreža pete generacije (5G) i interneta stvari, s obzirom na to da se oni uvelike oslanjaju na normizaciju; naglašava da je neophodno održati uravnoteženi okvir normizacije i učinkovitu praksu licenciranja standardnih osnovnih patenata koja se temelji na metodologiji FRAND (pošteni, razumni i nediskriminirajući uvjeti) i rješavanju opravdanih zabrinutosti nositelja licencija i stjecatelja licencija standardnih osnovnih patenata, pritom osiguravajući da postupak normizacije stvara ravnopravne uvjete u kojima poduzeća svih veličina, uključujući MSP-ove, mogu surađivati na uzajamno koristan način; potiče napore Komisije da zajamči da se interoperabilnost između digitalnih komponenti ostvari kroz različite vrste rješenja licenciranja i poslovnih modela;

41.  poziva Komisiju da bez odgode razjasni koji su temeljni elementi pravedne, učinkovite i provedive metodologije licenciranja koja se temelji na načelima FRAND, uzimajući u obzir interese nositelja prava i provoditelja normi, uključujući standardne osnovne patente, pošten povrat ulaganja i široku dostupnost tehnologija razvijenih u okviru održivog i otvorenog postupka normizacije; poziva Komisiju da primi na znanje presudu Suda Europske unije C-170/13 (Huawei protiv ZTE-a) koja uspostavlja ravnotežu između nositelja standardnih osnovnih patenata i provoditelja normi u cilju prevladavanja kršenja patenata i jamčenja učinkovitog rješavanja sporova; nadalje, poziva Komisiju da poboljša definiciju u pogledu informacija o opsegu patenata te da riješi pitanja povezana s informacijskom asimetrijom između MSP-ova i velikih poduzeća, poveća transparentnost deklaracija standardnih osnovnih patenata i poboljša kvalitetu informacija o odnosu standardnih osnovnih patenata i proizvoda; zastupa mišljenje da se svaka naknada nositeljima projekata standardnih osnovnih patenata mora temeljiti na pravednim i razmjernim uvjetima bez diskriminacije te transparentnim, razumnim, predvidljivim i održivim stopama licencijske naknade, osim ako nositelji projekata odluče staviti normu na raspolaganje bez financijske naknade; međutim, prepoznaje da postoje razni poslovni modeli, kao što su licenciranje bez naknade i primjena softvera otvorenog koda te bi zakonodavstvo i rasprava trebali i dalje prepoznavati uporabu svih modela na temelju prava svih tržišnih sektora i nositelja prava intelektualnog vlasništva;

42.  konstatira potrebu da se u praćenje i daljnji razvoj okvira za dodjelu licenci uvede pristup temeljen na dokazima kako bi se osigurao dinamičan ekosustav kojim se stvaraju dodana vrijednost i radna mjesta;

43.  poziva Komisiju da objavljuje polugodišnja izvješća u kojima će navesti stvarne slučajeve: a) uporabe standardnih osnovnih patenata bez licence (tj. kršenja) u razdoblju od 18 mjeseci ili dulje; i b) problema pristupa normama zbog sustavnog nepoštovanja obveza u pogledu obveza FRAND.

44.  poziva Komisiju da zatvori raspravu o „percipiranoj potrebi” za znanstvenim oblakom i da odmah poduzme hitne mjere u uskoj suradnji s državama članicama u pogledu europskog oblaka za otvorenu znanost koji bi trebao neprimjetno integrirati postojeće mreže, podatke i računalne sustave visokih performansi i usluge e-infrastrukture u znanstvena područja u okviru zajedničkih politika i normi IKT-a;

Europske norme za 21. stoljeće

45.  pozdravlja normizacijski paket Komisije pod nazivom „Norme za 21. stoljeće” te smatra da bi sustav normizacije trebao biti transparentniji, otvoreniji i uključiviji kako bi se u cijelosti uzeli u obzir problemi koje su izrazili građani, potrošači i MSP-ovi;

46.  žali što nije bio uključen u savjetovanje prije usvajanja paketa te poziva europske institucije da objedine različite inicijative u jedinstven strateški program rada kako bi se izbjeglo udvostručivanje mjera i politika; naglašava da relevantni odbor Europskog parlamenta može imati važnu ulogu u javnom nadzoru nad usklađenim normama koje je propisala Komisija;

47.  poziva na jačanje, veće usklađivanje i unapređenje točnosti Godišnjeg programa rada Unije;

48.   naglašava da bi sljedećim Godišnjim programom rada Unije trebalo ciljano obuhvatiti mjere za poboljšanje usklađenosti normi u području IKT-a s mjerama izvan tog područja, pridonijeti poboljšanju pravila različitih nacionalnih tijela za norme te promicati uključivost europskih organizacija za normizaciju tako što će se posvetiti više pozornosti ulozi dionika iz članka 5.;

49.  naglašava da je međuinstitucijski dijalog važan za pripremu Godišnjeg programa rada Unije te potiče napore usmjerene na uključivanje svih relevantnih dionika u godišnje forume za normizaciju prije usvajanja novog Godišnjeg programa, kako bi se razgovaralo o novim područjima, postojećim izazovima i potrebnim poboljšanjima postupka normizacije;

50.  potiče države članice da ulažu u nacionalne strategije normizacije, što će isto tako pomoći potaknuti javni sektor, tijela za normizaciju, društvene dionike, MSP-ove i akademske zajednice na nacionalnoj razini da razvijaju i provode pojedinačne akcijske planove za normizaciju;

51.  pozdravlja zajedničku inicijativu o normizaciji i preporučuje da se i Parlamentu uputi poziv za sudjelovanje i pridonošenje toj inicijativi te ističe da pravila takvih javno-privatnih partnerstava moraju poštovati svi dionici, uključujući institucije EU-a; poziva Komisiju da preuzme vodeću ulogu u provedbi ključnih aktivnosti i preporuka zajedničke inicijative o normizaciji i da izvijesti Parlament o ostvarenom napretku do kraja 2017.;

52.  pozdravlja obvezu preuzetu u kontekstu zajedničke inicijative o normizaciji da se izradi studija o gospodarskom i socijalnom učinku normi i njihovoj uporabi, uključujući informacije o politikama, rizicima i ishodima u pogledu kvalitete života, društvenih aspekata i aspekata zaposlenja; poziva Komisiju da studiju utemelji na kvantitativnim i kvalitativnim podacima te da analizira i poslovni model za postupak normizacije i različite financijske modele za olakšavanje pristupa usklađenim normama, uključujući prilike i izazove koje oni nose sa sobom;

53.  naglašava da se normizacija sve više prepoznaje kao važan čimbenik koji doprinosi istraživanju i razvoju, da ima važnu ulogu u prevladavanju jaza između istraživanja i tržišta, potiče širenje i iskorištavanje rezultata istraživanja te stvara temelje za daljnje inovacije;

54.  poziva Komisiju da usvoji politike kojima će se ukloniti suvišne prepreke u inovativnim sektorima kako bi se potaknula ulaganja u istraživanje i razvoj te normizaciju u EU-u; napominje da bi vertikalne industrije trebale izraditi vlastite planove za normizaciju i pritom se osloniti na procese u kojima bi vodeću ulogu imala industrija i koji bi, kada bi bili vođeni snažnom željom za ostvarenjem zajedničkih normi, mogli postati norme na svjetskoj razini; smatra da bi tijela za normizaciju EU-a trebala imati posebnu ulogu u tom procesu;

55.  potiče stranke zajedničke inicijative da se pobrinu za bolju usklađenost istraživanja i inovacija s prioritetima pri određivanju normi;

56.  smatra da su otvoreno znanje i licence najbolji instrumenti za poticanje inovacija i tehnološkog razvoja; potiče istraživačke institucije koje se financiraju sredstvima EU-a da upotrebljavaju otvorene patente i licence kako bi imale veću ulogu u postavljanju normi;

57.  podržava mjere usmjerene na poboljšanje sinergije između normizacije i istraživačkih zajednica i promicanje normi u ranim fazama istraživačkih projekata; potiče nacionalna tijela za normizaciju da promiču normizaciju među istraživačima i u inovacijskoj zajednici, uključujući relevantne vladine organizacije i agencije za financiranje te predlaže da se u okviru programa Obzor 2020. izradi posebno poglavlje o normizaciji;

58.  poziva Komisiju da potiče europske organizacije za normizaciju da zajamče da tržišne norme u području usluga odražavaju sve veći udio uslužnih djelatnosti u gospodarstvu te da se razvijaju u cilju jamčenja sigurnosti i kvalitete usluga i prioritizacije područja s najvećim štetnim djelovanjem na potrošače, a da se pritom ne zadire u postojeće nacionalne regulatorne zahtjeve, posebice odredbe o radnom pravu, kolektivnim ugovorima i pregovaranju; nadalje, prepoznaje da su norme u području usluga često odgovor na nacionalne posebnosti i da se razvijaju u odnosu na potrebe tržišta, interese potrošača i javni interes; naglašava da razvoj europskih normi u području usluga treba pridonijeti funkcioniranju unutarnjeg tržišta usluga te istodobno povećavati transparentnost, kvalitetu i konkurentnost te promicati tržišno natjecanje, inovacije i zaštitu potrošača;

59.  ističe da u postupak normizacije u Europi moraju biti uključene norme kojima se unaprjeđuje neometana dostupnost prijevoza i usluga prijevoza za osobe s invaliditetom i starije osobe;

60.  zastupa mišljenje da moderni svijet koji se brzo mijenja i sve veća tehnička složenost dovode do razvoja sve većeg broja normi i platformi za obradu specifikacija koje izlaze iz okvira tijela za normizaciju utvrđenih u okviru Uredbe (EU) br. 1025/2012 te da su zahtjevi u pogledu uključivanja MSP-ova i mikro poduzeća sve veći; ističe da su potporne mjere važne za poboljšanje pristupa MSP-ova sredstvima za razvijanje i upotrebljavanje normi;

61.  naglašava da je važno međusobno povezivati platforme i baze podataka na razini Europe, čime će se omogućiti bolja interoperabilnost mreža i sustava;

62.  smatra da normizacija IKT-a, osim što određuje zahtjeve za proizvode, obuhvaća i razvoj inovativnih tehnologija;

63.  ističe da se ujednačenim (tehničkim) mehanizmima pomaže u smanjenju troškova razvoja, proizvodnje i certificiranja te izbjegava udvostručivanje zadataka;

64.  naglašava da starenje stanovništva u Europi zahtijeva da se potrebe starijih osoba, osoba s invaliditetom i ostalih ranjivih članova društva sustavno uključe u razvoj normi, koje predstavljaju prikladan alat za pomoć u stvaranju aktivnog i zdravog društva u Europi i povećanju dostupnosti proizvoda i usluga;

65.  ističe da se, zahvaljujući inovacijama u prometnom i turističkom sektoru, otvaraju brojne mogućnosti i da te inovacije pozitivno utječu na društvo i poduzeća u EU-u, posebno na mala i srednja poduzeća te na novoosnovana („start-up”) poduzeća, te inzistira na tome da je potrebno razviti nove norme, po mogućnosti primjenom pristupa koji obuhvaća više područja, i ustrajati u normizaciji kako bi se zajamčila pravilna provedba inicijativa EU-a u području digitalizacije, kao što su kooperativni inteligentni prometni sustavi (C-ITS), i razvoj primjena u prometu u okviru sustava EU-a za satelitsku navigaciju (Galileo i EGNOS);

Europske organizacije za normizaciju

66.  pozdravlja ulogu europskih organizacija za normizaciju, ali potiče daljnje inicijative kako bi se poboljšala njihova otvorenost, pristupačnost i transparentnost te preporučuje da se u radu vode europskim interesima;

67.  prepoznaje da je načelo nacionalnog delegiranja temelj europskog sustava, ali upozorava da na nacionalnoj razini postoje razlike u pogledu resursa, tehničke stručnosti i uključenosti dionika te savjetuje da se rad nacionalnih delegacija nadopuni;

68.  prepoznaje važnost pravodobnog razvijanja normi te, u slučajevima usklađenih normi, njihovog citiranja u Službenom listu Europske unije; svjestan je sve rjeđeg upućivanja na referentne norme u Službenom listu Europske unije te poziva Komisiju da istraži uzroke, da se njima pozabavi i ukloni nepotrebne prepreke; u tom pogledu preporučuje veću uključenost stručnjaka Komisije i „savjetnika novog pristupa” u postupku normizacije te poziva Komisiju da u suradnji s europskim organizacijama za normizaciju izradi smjernice za ocjenu normizacije kako bi se pomoglo različitim odjelima unutar Komisije, europskim organizacijama za normizaciju i „savjetnicima novog pristupa” da na dosljedan način ocijene norme;

69.  ponavlja da bi se transparentnim i pristupačnim žalbenim mehanizmima izgradilo povjerenje u europske organizacije za normizaciju i postupke određivanja normi;

70.  potiče uporabu novih tehnologija IKT-a radi poboljšanja dostupnosti i transparentnosti postupaka normizacije, kao što je alat Europskog odbora za normizaciju (CEN) i Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) za e-učenje namijenjen MSP‑ovima; smatra da uporaba digitalnih alata može olakšati sudjelovanje dionika u razvoju normi i pružiti informacije o budućem, aktualnom i dovršenom radu na normizaciji;

Strateške preporuke

71.  poziva Komisiju da poboljša sinergije i koordinaciju europskih institucija, europskih organizacija za normizaciju, nacionalnih tijela za norme i svih relevantnih organizacija dionika putem godišnjeg foruma za normizaciju te da pritom prepozna međunarodni kontekst normi; prepoznaje da se velika većina normi razvija dobrovoljno kao odgovor na potrebe tržišta i potrošača, i to podržava;

  poziva na strogu primjenu Uredbe 1025/2012 u pogledu priznavanja organizacija iz Priloga III. te na objavu izvješća iz članka 24. Uredbe;

73.  poziva Komisiju da u cijelosti uskladi uvjete koje organizacije iz Priloga III. moraju ispuniti te da ukloni de facto prepreke njihovom stvarnom uključivanju u normizaciju;

  preporučuje da se u europskim organizacijama za normizaciju preispitaju status članstva, prava i obveze organizacija iz Priloga III., primjerice pravo žalbe, savjetodavne ovlasti, pravo na mišljenje prije usvajanja norme te pristup tehničkim odborima i radnim skupinama, kako bi se ocijenilo ispunjavaju li te organizacije zahtjeve Uredbe 1025/2012;

  poziva europske organizacije za normizaciju da zajamče da dogovori tehničkih odbora ISO i CEN (Beč), komisije IEC i odbora CENELEC (Frankfurt) ne budu razlog da organizacije iz Priloga III. ili nacionalna tijela za norme budu spriječeni u sudjelovanju u postupku normizacije ili da to njihovo pravo bude ugroženo;

76.  poziva Komisiju i države članice da promiču uvođenje infrastrukture, među ostalim s pomoću modernizacije, pretvorbe i naknadne ugradnje, koja je potrebna za tržišnu primjenu novih tehnologija koje zadovoljavaju europske norme (npr. infrastruktura za alternativna goriva), u skladu sa sigurnosnim, zdravstvenim i ekološkim zahtjevima, te da ubrzaju taj postupak i olakšaju njegovo financiranje; ističe da infrastruktura predstavlja dugoročno ulaganje i da se stoga njezinom normizacijom treba zajamčiti maksimalna interoperabilnost te omogućiti budući tehnološki napredak i njegova primjena;

  poziva Komisiju da surađuje s europskim organizacijama za normizaciju i nacionalnim tijelima za norme u cilju promicanja kontaktnih točki za pristup normama koje će biti jednostavne za uporabu i na kojima će se korisnicima normi pružati pomoć i informacije o dostupnim normama i njihovim općim specifikacijama te pružiti pomoć pri pronalaženju normi koje najbolje odgovaraju njihovim potrebama i smjernice za njihovu primjenu; nadalje preporučuje informativne i obrazovne kampanje na nacionalnim razinama i razini EU-a u cilju promicanja uloge normi te potiče države članice da uključe odgovarajuće tečajeve stručnog obrazovanja o normama u svoje nacionalne obrazovne sustave;

78.  traži od Komisije da razvija aktivnosti tehnološkog nadzora kako bi se utvrdio budući razvoj IKT-a koji bi mogao imati koristi od normizacije, da olakša protok i transparentnost informacija potrebnih za prodor na tržište i djelovanje tih tehnologija te da u tom pogledu promiče mehanizme ocjenjivanja prilagođene korisnicima dostupne putem interneta;

79.  preporučuje nacionalnim tijelima za norme da ispitaju postoji li mogućnost da se pruži pristup normama do te mjere da korisnik norme može procijeniti njezinu relevantnost; izričito preporučuje da prilikom utvrđivanja razine naknada u pogledu normi nacionalna tijela za norme i europske organizacije za normizaciju uzmu u obzir potrebe MSP-ova i dionika koji su nekomercijalni korisnici;

80.  poziva Komisiju da pripremi europski registar s popisom postojećih europskih normi na svim službenim jezicima EU-a koji bi obuhvatio i informacije o aktualnom radu na normizaciji koji obavljaju europske organizacije za normizaciju, postojeće mandate za normizaciju, ostvareni napredak i odluke koje sadržavaju formalne primjedbe;

  poziva Komisiju da nadzire razvoj međunarodne normizacije IKT-a te da po potrebi podrži sudjelovanje i koordinaciju europskih dionika na vodećim položajima u odgovarajućim tijelima za normizaciju te u strateški važnim projektima normizacije kako bi se promicali europski regulatorni modeli i interesi; potiče uporabu platforme za više interesnih skupina o normizaciji IKT-a kako bi se ujedinile europske organizacije za normizaciju i međunarodna tijela za normizaciju IKT-a;

82.  potiče da se u EU-u usvoji referentni arhitektonski model za industriju 4.0 radi digitalizacije europske industrije;

83.  poziva države članice da upotrebljavaju europske norme IKT-a u javnoj nabavi kako bi se poboljšala kvaliteta javnih usluga i potakle inovativne tehnologije; međutim, naglašava da uporaba normi ne bi trebala stvoriti dodatne prepreke, posebice za mala poduzeća koja žele sudjelovati u postupcima javne nabave;

  poziva institucije EU-a, nacionalne vlade i europske organizacije za normizaciju da razviju smjernice za donositelje politika kako bi im pomogle da prevladaju nedosljednosti koje nastaju uporabom neusklađenih radnih metoda u različitim odjelima i institucijama te da uspostave kulturu normizacije i osvijeste način funkcioniranja postupaka normizacije i kada se oni primjenjuju;

  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL C 70 E, 8.3.2012., str. 56.

(2)

https://ec.europa.eu/info/european-commissions-open-source-strategy_en


OBRAZLOŽENJE

1. Popratne informacije

Europska komisija je 1. lipnja 2016. predstavila paket komunikacija u kojem se u kratkim crtama navodi vizija Komisije za razvoj europskih normi u sljedećih nekoliko godina.

Paket sačinjavaju četiri dokumenta: komunikacija „Europske norme za 21. stoljeće”, posebne smjernice za norme u području usluga: „Iskorištavanje potencijala europskih normi u području usluga”, izvješće sastavljeno na temelju članka 24. o radnom dokumentu službi Komisije i Godišnjem programu rada Unije za europsku normizaciju za 2017. i njihova evaluacija u okviru programa REFIT.

Paketom je također obuhvaćena odluka Komisije kojom se stvara okvir za zajedničku inicijativu o normizaciji, koja predstavlja blisko partnerstvo javnih i privatnih organizacija uspostavljeno kako bi se pronašla rješenja za aktualne izazove u postupku razvoja normi te kako bi se Europa promicala kao normizacijsko čvorište gdje se norme razvijaju na pravovremen, otvoren, transparentan i uključiv način.

Zajednička inicijativa o normizaciji nadopunjena je komunikacijom Europske komisije o prioritetima normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište, usvojenom u travnju 2016. godine. U komunikaciji o IKT-u predlažu se konkretne mjere za ubrzavanje postupka uspostave normi IKT-a naglašavanjem pet prioritetnih područja: mobilnih mreža pete generacije (5G), interneta stvari, podatkovnih tehnologija i kibersigurnosti.

Komisija svojim sveobuhvatnim normizacijskim paketom, zajedno s komunikacijom o normama IKT-a i zajedničkom inicijativom o normizaciji, želi uspostaviti jedinstven i usklađen europski sustav normizacije koji se prilagođava promjenama okruženja, podržava višestruke politike i donosi korist i predvidljivost potrošačima i poduzećima.

Europska politika normizacije trenutačno se razvija u vidu različitih instrumenata kao što su Godišnji program rada Unije za europsku normizaciju i Kontinuirani plan normizacije IKT-a te raznih platformi kao što su Odbor za norme i europska platforma za više interesnih skupina o normizaciji IKT-a.

Komisija u svojem paketu prepoznaje da postoji potreba za usklađivanjem tih inicijativa. U tom pogledu Komisija predlaže usvajanje Godišnjeg programa rada Unije u srpnju svake godine kojem će, počevši od 2017., prethoditi međuinstitucijski dijalog uz puno sudjelovanje Europskog parlamenta i drugih institucija EU-a. Godišnji međuinstitucijski dijalog temeljit će se na jednom izvješću Komisije o provedbi navedenih inicijativa.

Izvješćem Europskog parlamenta želi se doprinijeti zamisli jedinstvene i usklađene normizacijske politike EU-a koja je visoko na popisu prioriteta političkog programa i o čijim se prioritetima redovito raspravlja s Europskim parlamentom.

Izvjestitelj želi doprinijeti aktualnoj raspravi i postaviti prioritete Europskog parlamenta kao odgovor na normizacijski paket Komisije, zajedničku inicijativu o normizaciji i komunikaciju o IKT-u. Nadalje, izvješćem će se dati doprinos prvom međuinstitucijskom dijalogu zakazanom za proljeće 2017. i Godišnjem programu rada Unije za 2018. koji će Komisija usvojiti u srpnju 2017.

II. Opća razmatranja izvjestitelja

Izvješće se temelji na velikom broju važnih točaka, a izvjestitelj smatra da ih je potrebno uzeti u obzir kada se razgovara o budućnosti europskog sustava normizacije.

Izvjestitelj zastupa mišljenje da su norme važan alat za funkcioniranje jedinstvenog tržišta, unapređenja konkurentnosti, rasta i inovativnosti Europe kako bi se podržali kvaliteta, učinkovitost i zaštita potrošača, poduzeća, radnika i okoliša, kao i za razvijanje interoperabilnosti mreža i sustava.

Međutim, zbog pojave novih tehnologija i sve češće integracije digitalnih rješenja u svjetske lance vrijednosti u industriji te međunarodnog konteksta koji se brzo razvija, normizacijski uvjeti se naglo mijenjaju i potrebna je nova pokretačka snaga kako bi se učinkovito odgovorilo na normizacijske potrebe industrije, potrošača, radnika i ekoloških organizacija te drugih dionika.

Izvjestitelj pozdravlja sveobuhvatni normizacijski paket koji je donijela Komisija, zajedno s komunikacijom o normama IKT-a i zajedničkom inicijativom o normizaciji. Međutim, vjeruje da postoji niz praktičnih prepreka koje je potrebno ukloniti, a koje se odnose, prije svega, na uključivost, otvorenost i transparentnost sustava te zastupljenost organizacija dionika iz Priloga III.

Izvjestitelj također vjeruje da su najuspješnije norme one koje su razvijene uz široku potporu industrije, javnih tijela, potrošača, radnika i građana. Izvjestitelj stoga podržava jedinstveni europski sustav kojim se u obzir uzimaju ne samo doprinosi aktera iz velikih grana industrije i javnih vlasti, već i MSP-ova, potrošača i građana.

Izvjestitelj vjeruje da se učinkovit europski sustav normizacije mora temeljiti na bliskom partnerstvu i uskoj suradnji industrije, javnih vlasti, tijela za normizaciju i drugih zainteresiranih strana koje zajedno rade na sustavu zasnovanom na uključivosti, otvorenosti, transparentnosti i konsenzusu radi definiranja strateških tehničkih ili kvalitativnih zahtjeva za sadašnje ili buduće proizvode, proizvodne postupke, usluge ili metode.

Izvjestitelj isto tako prepoznaje da su norme dobrovoljan i tržišno uvjetovan alat kojim se postavljaju tehnički zahtjevi i daju smjernice koje, ako se razvijaju na transparentan i uključiv način, mogu poslužiti kao pomoć u provedbi europskog zakonodavstva i politika, ali ističe da bi političke odluke u pogledu zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša trebalo prepustiti zakonodavcu.

I kao posljednju, ali ne manje važnu točku, izvjestitelj prepoznaje važnost promicanja europskih normi i europskog sustava normizacije na svjetskoj razini te poziva Komisiju i države članice da rade na tom cilju i da posvete više pozornosti svjetskoj ulozi i važnosti normi kad se uključuju u rad na normizaciji.

III. Norme IKT-a

U izvješću se prepoznaje da interoperabilnost i normizacija imaju važnu ulogu u digitalnoj transformaciji. Zbog konvergencija tehnologija i digitalizacije društva, poduzeća i javnih usluga briše se tradicionalna razdvojenost opće normizacije i normizacije IKT-a, iako Komisija i dalje predlaže različite instrumente politika za planiranje aktivnosti normizacije na području IKT-a i izvan njega.

Stoga se izvješćem poziva Komisiju da jasno iscrta način usklađivanja Kontinuiranog plana i plana u pogledu prioritetnih normi u području IKT-a, paketa „Norme za 21. stoljeće” i Godišnjeg programa rada i predloži načine unapređenja interneta stvari.

Izvjestitelj ističe da bi u Europi trebalo podržati otvorene postupke normizacije kao pokretače inovacija, međupovezanosti i uvođenja tehnologija utemeljenih na pravičnim i razumnim uvjetima bez diskriminacije („obveza FRAND”) kako bi se u obzir uzeli legitimni interesi i nositelja standardnih osnovnih patenata i potencijalnih stjecatelja licencija te očuvali ravnopravni uvjeti tržišnog natjecanja u području normizacije gdje poduzeća svih veličina mogu surađivati na uzajamno koristan način.

IV. Potreba za holističkim pristupom europskim normama za 21. stoljeće

Izvjestitelj zastupa mišljenje da gospodarski aspekti nisu jedini povezani s postupkom normizacije. Izvjestitelj također ističe da dionici uključeni u razvijanje normi moraju usvojiti holistički i zajednički pristup prema kojem se interesi MSP-ova, potrošača i građana, a pogotovo interesi vezani uz gospodarske, društvene, zdravstvene i ekološke probleme, u potpunosti uzimaju u obzir u postupku normizacije.

Nadalje, izvjestitelj žali što Europski parlament nije bio primjereno uključen u postupak savjetovanja prije usvajanja paketa te poziva Komisiju da zajedno s ostalim europskim institucijama, europskim organizacijama za normizaciju i drugim relevantnim dionicima objedini različite inicijative u jedinstven strateški holistički program rada.

U izvješću se također preporučuje jačanje, veće usklađivanje i unapređenje Godišnjeg programa rada Unije, prije svega usklađivanjem aktivnosti normizacije u području IKT-a s aktivnostima izvan tog područja i uspostavljanjem godišnjeg normizacijskog foruma prije usvajanja Godišnjeg programa rada Unije i održavanja međuinstitucijskog dijaloga.

Izvjestitelj pozdravlja zajedničku inicijativu o normizaciji i predlaže da se studijom o njezinom gospodarskom i društvenom učinku obuhvate i podaci o poslovnom modelu i postupku normizacije te različitim financijskim modelima.

Komisija u svojoj komunikaciji o normama u području usluga promiče razvoj normi za uslužni sektor. Izvjestitelj podržava pristup Komisije, ali vjeruje da bi cilj tog djelovanja trebalo biti bolje razumijevanje potreba dionika i prioritiziranja područja koja najštetnije djeluju na potrošače, a da se pritom ne zadire u postojeće nacionalne regulatorne zahtjeve, prije svega odredbe o radnom pravu, kolektivnim ugovorima i pregovaranju.

Izvjestitelj također naglašava da je važno podržati sudjelovanje MSP-ova u postupku razvijanja normi te korištenja dostupnih normi.

V. Europske organizacije za normizaciju

Izvjestitelj također predlaže načine poboljšanja pristupačnosti i transparentnosti postupaka normizacije u tehničkim odborima CEN i CENELEC i institutu ETSI te načine da se sustav ojača tako što će se zajamčiti da razvijanje normi ostati otvoreno, transparentno i vođeno europskim interesima, omogućavati pristup svima pod jednakim uvjetima i uzimati u obzir interese svih dionika koji žele utjecati na postupak normizacije i sudjelovati u razvoju normi.

VI. Strateške preporuke

U izvješću se iznose neke strateške preporuke koje bi Europska komisija trebala uzeti u obzir na međuinstitucijskom dijalogu i u sklopu Godišnjeg programa rada za 2018. godinu.

Izvjestitelj predlaže da Komisija poboljša sinergije i koordinaciju organizacija socijalnog sektora i organizacija dionika te da usvoji akcijski plan za uklanjanje de facto prepreka stvarnom sudjelovanju organizacija iz Priloga III. U izvješću se predlaže da se organizacijama iz Priloga III. iz strateških razloga dâ status posebnih članova s posebnim pravima i obvezama te da se potpuno usklade uvjeti za te organizacije na nacionalnoj i europskoj razini.

Kako bi se dodatno poboljšao pristup MSP-ova postupku normizacije, izvjestitelj predlaže da se uvede jedinstvena pristupna točka koja će biti jednostavna za uporabu i na kojoj će se korisnicima normi pružati pomoć i informacije.

Kako bi se poboljšala ključna uloga europskog sustava normizacije na svjetskoj razini, izvjestitelj predlaže da Komisija nadzire međunarodnu normizaciju IKT-a te, bude li potrebno, financira sudjelovanje europskih stručnjaka na međunarodnoj razini kako bi promicali europske regulatorne modele i interese.

Naposljetku, izvjestitelj predlaže da se podigne osviještenost i unaprijedi znanje o normama razvijanjem smjernica za obrazovanje i osposobljavanje donositelja politika u kojima će biti objašnjeno funkcioniranje normizacije i slučajevi u kojima se ona može koristiti.


MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (29.3.2017)

upućeno Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

o europskim normama – provedba Uredbe (EU) br. 1025/2012

(2016/2274(INI))

Izvjestitelj (*): Hans-Olaf Henkel

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  ističe da dobrovoljna normizacija informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) pod okriljem industrije, usmjerena na konsenzus i utemeljena na otvorenosti, transparentnosti, nepristranosti, dosljednosti i uključivosti treba biti uspješna i učinkovita, na korist europskih potrošača, radnika i industrije;

2.  naglašava činjenicu da su norme IKT-a ključne za upotpunjenje jedinstvenog digitalnog tržišta jer olakšavaju prijelaz na digitalizirano gospodarstvo temeljeno na podacima i podupiru konkurentnost europske industrije na svjetskoj razini; ističe da normizacija IKT-a mora biti neizostavan dio europske industrijske strategije jer interoperabilnost omogućava ekonomiju razmjera, inovacije te podupire pristup tržištu i stvaranje radnih mjesta;

3.  prima na znanje trenutačni izazov u pogledu digitalizacije svih sektora, sve brže tehnološke promjene i širenje foruma za određivanje normi te prepoznaje potrebu za prilagodbom procesa EU-a za određivanje normi toj novoj stvarnosti;

4.  prepoznaje strateško značenje normizacije IKT-a i poziva na stalni dijalog između Parlamenta, Komisije, Vijeća i europskih organizacija za normizaciju (ESO);

5.  ističe potrebu za većom suradnjom unutar zajednice koja se bavi normizacijom IKT-a, posebice između europskih organizacija za normizaciju, te poziva te organizacije da pripreme zajednički godišnji program rada u kojem će odrediti transverzalna područja od zajedničkog interesa;

6.  prepoznaje strateško značenje koordinirane i optimizirane prisutnosti EU-a na svjetskim forumima IKT-a i u međunarodnim normizacijskim organizacijama;

7.  traži od Komisije da racionalizira broj platformi i mehanizama koordinacije;

8.  poziva Komisiju da aktivno promiče europske norme na međunarodnoj razini te da s međunarodnim partnerima izradi program tješnje suradnje koji bi se temeljio na konkretnim područjima od zajedničkog interesa;

9.  ističe globalnu prirodu normi IKT-a i tehničkih specifikacija i poziva na stalnu predanost ESO-a da se u Europi uvedu globalne norme i da se intenzivira suradnja s trećim zemljama u okviru transparentnog i uključivog procesa usmjerenog na konsenzus te traži od Komisije da utvrdi provjerene najbolje norme za potrebe javne nabave, uz poštovanje zakonodavstva i politika EU-a; poziva Komisiju da ubrza postupak unosa europskih normi za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u Službeni list Europske unije;

10.  ističe da sporazumi o poštenoj trgovini između EU-a i država koje nisu u EU-u mogu doprinijeti oblikovanju zajedničkih međunarodnih pravila normizacije;

11.  ističe da se međunarodnom suradnjom u području normi osigurava transparentnost, učinkovitost i usklađenost te za industrijski sektor stvara kontekst koji pogoduje tržišnom natjecanju – dobar je primjer Svjetski forum za usklađivanje pravilnika o vozilima (WP.29) pri Gospodarskoj komisiji Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) koji je uspostavljen za sektor IKT-a;

12.  smatra da je suradnja Komisije i država članica s industrijom EU-a ključno sredstvo koje olakšava donošenje svjetskih normi s europskom oznakom pri definiranju i uvođenju tehnologija 5G;

13.  potiče Komisiju da uzme u obzir konvergenciju s trećim zemljama kada je riječ o komunikacijama pete generacije (5G), računalstvu u oblaku, podacima i kibersigurnosti;

14.  potiče Komisiju i europske organizacije za normizaciju da pri pružanju podrške internacionalizaciji europskih normi, institucionalnog ustroja i procesa normizacije pružaju tehničku pomoć izvan EU-a;

15.  poziva Komisiju da što prije započne s provedbom Zajedničke inicijative o normizaciji jer je tako predviđeno u strategiji jedinstvenog tržišta;

16.  naglašava da se normizacija sve više prepoznaje kao važan čimbenik koji doprinosi istraživanju i razvoju, da ima važnu ulogu u prevladavanju jaza između istraživanja i tržišta, potiče širenje i iskorištavanje rezultata istraživanja te stvara temelje za daljnje inovacije;

17.  poziva Komisiju da usvoji politike kojima će se ukloniti suvišne prepreke u inovativnim sektorima kako bi se potaknula ulaganja u istraživanje i razvoj te normizaciju u EU-u; napominje da bi vertikalne industrije trebale izraditi vlastite planove za normizaciju i pritom se osloniti na procese u kojima bi vodeću ulogu imala industrija i koji bi, kad bi bili vođeni snažnom željom za ostvarenje zajedničkih normi, mogli postati norme na svjetskoj razini; smatra da bi normizacijska tijela EU-a trebala imati posebnu ulogu u tom procesu;

18.  potiče stranke Zajedničke inicijative da se pobrinu za bolju usklađenost istraživanja i inovacija s prioritetima pri određivanju normi;

19.  poziva Europski odbor za normizaciju (CEN), Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) i Europski institut za telekomunikacijske norme (ETSI) da primjenjuju i promiču međusektorsku suradnju te osiguraju jednostavne, brze, transparentne i pristupačne procese normizacije, osobito kada je riječ o normama IKT-a koje utječu na tradicionalne industrije, uz odgovarajuće uključivanje svih relevantnih dionika, kao što su proizvodne industrije, mala i srednja poduzeća, socijalni i društveni dionici i javna tijela;

20.  ističe da digitalizacija napreduje velikom brzinom i da je glavni pokretač gospodarstva; naglašava važnost učinkovite digitalizacije vertikalnih grana industrije kako bi donijela korist malim i srednjim poduzećima, a osobito potrošačima na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te potrebu da u međunarodnoj normizaciji IKT-a na primjeren način budu zastupljena pitanja koja ih zaokupljaju;

21.  prima na znanje preostale prepreke za sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u normizaciji i preuzimanju normi, uključujući neosviještenost; poziva na jednostavan i dostupan okvir za normizaciju u cilju potpore svim malim i srednjim poduzećima diljem svih europskih organizacija za normizaciju (ESO);

22.  pozdravlja napore Europskog instituta za telekomunikacijske norme da europskim malim i srednjim poduzećima omogući jednostavan pristup, a pozdravlja i njegovu dugoročnu strategiju (2016. – 2021.) kojom bi se obuhvatila upravo međusektorska suradnja;

23.  ističe da se normizacijom u području robe, usluga i IKT-a poboljšava pristup tržištu, osobito za MSP-ove;

24.  ističe činjenicu da je za normizaciju IKT-a potrebna uravnotežena i učinkovita politika u pogledu prava intelektualnog vlasništva te naglašava da se sustavom dodjele licenci uz primjenu poštenih, razumnih i nediskriminirajućih uvjeta (FRAND) doprinosi važnoj ravnoteži između inovatora i korisnika tehnologije; pozdravlja nedavno donesenu povijesnu presudu Suda Europske unije u predmetu Huawei protiv ZTE-a i poziva Komisiju da se pobrine za učinkovito rješavanje sporova, podrži povrat ulaganja i zajamči širok pristup normiziranoj tehnologiji; naglašava zabrinutost zbog činjenice da nedostatak pravne jasnoće može narušiti pravednost sustava; ističe da su mala i srednja poduzeća u posebno nepovoljnom položaju u postupku dodjele licenci te smatra da bi veća transparentnost i smjernice u pogledu uvjeta dodjele licenci povećale uporabu normi;

25.  ističe da strane trebaju pregovarati o ugovoru o poštenim, razumnim i nediskriminirajućim uvjetima licenciranja (FRAND) u pogledu potfelja patenata koji su potrebni za provedbu neke norme te da se vrijednost patentirane tehnologije za proizvod treba odraziti u poštenim naknadama;

26.  poziva Komisiju da objavljuje polugodišnja izvješća u kojima će navesti stvarne slučajeve: a) uporabe standardnih osnovnih patenata bez licence (tj. kršenja) u razdoblju od 18 mjeseci ili dulje; i b) problema pristupa normama zbog sustavnog nepoštovanja obveza u pogledu uvjeta FRAND.

27.  konstatira potrebu da se u praćenje i daljnji razvoj okvira za dodjelu licenci uvede pristup temeljen na dokazima kako bi se osigurao dinamičan ekosustav kojim se stvaraju dodana vrijednost i radna mjesta;

28.  smatra da su otvoreno znanje i licence najbolji instrumenti za poticanje inovacija i tehnološkog razvoja; potiče istraživačke institucije koje se financiraju sredstvima EU-a da upotrebljavaju otvorene patente i licence kako bi dobile veću ulogu u postavljanju normi;

29.  potvrđuje poboljšanja koja su ostvarena u procesu predviđanja normizacije IKT-a; ističe činjenicu da je brzo i pravodobno donošenje i objavljivanje normi IKT-a od ključne važnosti i poziva uključene strane da poduzme sve potrebne mjere za poboljšanje procesa i povećanje sigurnosti;

30.  ponovno ističe da Komisija ima presudnu ulogu pri određivanju brzine kojom se norme pripremaju za tržište te potiče Komisiju da s europskim organizacijama za normizaciju dogovori jasan proces za osiguranje pravovremenog objavljivanja normi u Službenom listu Europske unije;

31.  naglašava činjenicu da je pravovremena realizacija normi ključna, kao i upućivanje na njih u Službenom listu Europske unije ako je riječ o usklađenim normama;

32.  prima na znanje uspjeh novog pristupa i poziva na očuvanje njegovih načela;

33.  pozdravlja pet prioritetnih područja IKT-a koja je utvrdila Komisija: 5G, računalstvo u oblaku, internet stvari, podaci i kibersigurnost, koja su sva nužne tehnološke sastavnice na koje će se nadovezati podjednako važna područja kao što su e-zdravstvo, pametna i učinkovita upotreba energije, inteligentni prijevozni sustavi, pametni gradovi i napredna proizvodnja;

34.  ističe potrebu da se stvori otvoren, interoperabilan ekosustav IKT-a utemeljen na pet prioritetnih normi za IKT, čime bi se potaklo natjecanje u stvaranju vrijednosti koje bi dovelo do procvata inovacija; smatra da:

–  bi norme za mrežu 5G trebale omogućiti pravi generacijski skok u pogledu kapaciteta, pouzdanosti i latencije koji bi omogućio da se uspješno savlada očekivani porast prometa i različiti zahtjevi za usluge koje će se temeljiti na tome;

–  norme kibersigurnosti trebale bi omogućiti integriranu sigurnost i poštovanje načela integrirane privatnosti, podržavati otpornost mreža i upravljanje rizikom te se moći nositi s brzim razvojem kiberprijetnji razvoju svih informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

–  norme računalstva u oblaku trebalo bi približiti radi interoperabilnosti u svim aspektima oblaka koja bi omogućila prenosivost;

–  norme za podatke trebale bi podržavati međusektorski interdisciplinaran protok podataka, uz veću interoperabilnost podataka i metapodataka, uključujući semantifikaciju, te bi trebale doprinijeti razvoju referentne arhitekture za veliku količinu podataka;

–  normama za internet stvari trebala bi se riješiti trenutačna rascjepkanost, ali ne otežati inovacije u sektoru koji se vrlo brzo razvija;

35.  uviđa da učinkovite mreže za komunikacije pete generacije (5G) uvelike ovise o zajedničkim normama kako bi se osigurala interoperabilnost i sigurnost, ali podsjeća da je razvoj mreže vrlo visokog kapaciteta okosnica pouzdane mreže 5G;

36.  napominje da uspjeh gospodarstva temeljenog na podacima čiji je cilj premostiti digitalni jaz i isključenosti ovisi o širem ekosustavu IKT-a, kao i o visokoobrazovanim stručnjacima i kvalificiranim osobama;

37.  potiče da se u EU-u usvoji referentni arhitektonski model za industriju 4.0 radi digitalizacije europske industrije;

38.  naglašava važnost međusobnog povezivanja platformi i baza podataka na razini Europe, čime će se omogućiti bolja interoperabilnost mreža i sustava;

39.  naglašava da se interoperabilnost i radna svojstva opreme, tehničkih rješenja i usluga nalaze u središtu normizacije IKT-a;

40.  smatra da normizacija IKT-a, osim što određuje zahtjeve za proizvode, obuhvaća i razvoj inovativnih tehnologija;

41.  poziva Komisiju da promiče europske norme kojima se podržavaju alati otvorenog koda koji mogu osigurati jednak pristup vlasništvu nad imovinom razvijenom na razini Europe;

42.  poziva Komisiju da preuzme vodeću ulogu u promicanju međusektorskih i međujezičnih normi te pružanju potpore pouzdanim i sigurnim uslugama kojima se čuva privatnost korisnika;

43.  ističe da se ujednačenim (tehničkim) mehanizmima pomaže u smanjenju troškova razvoja, proizvodnje i certificiranja te izbjegava udvostručivanje zadataka;

44.  ističe da normizacija također podrazumijeva razvoj jedinstvenog procesa koji je održiv i prenosiv na sve države članice;

45.  poziva Komisiju da svake godine, u obliku redovite neformalne razmjene novosti, obavještava Parlament o napretku normizacije IKT-a te o njezinu doprinosu konkurentnosti i rastu EU-a.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

22.3.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

61

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nikolay Barekov, Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José Blanco López, Cristian-Silviu Buşoi, Reinhard Bütikofer, Jerzy Buzek, Angelo Ciocca, Edward Czesak, Pilar del Castillo Vera, Fredrick Federley, Ashley Fox, Adam Gierek, András Gyürk, Rebecca Harms, Eva Kaili, Kaja Kallas, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Miapetra Kumpula-Natri, Janusz Lewandowski, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Angelika Mlinar, Nadine Morano, Dan Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Michel Reimon, Herbert Reul, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Neoklis Sylikiotis, Dario Tamburrano, Evžen Tošenovský, Claude Turmes, Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Martina Werner, Lieve Wierinck, Anna Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Mario Borghezio, Soledad Cabezón Ruiz, Jens Geier, Françoise Grossetête, Benedek Jávor, Olle Ludvigsson, Sofia Sakorafa, Anne Sander, Maria Spyraki, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Isabella Adinolfi, Arndt Kohn, Maria Noichl, Pavel Poc

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

61

+

ALDE

Fredrick Federley, Kaja Kallas, Angelika Mlinar, Morten Helveg Petersen, Lieve Wierinck

ECR

Nikolay Barekov, Edward Czesak, Ashley Fox, Zdzisław Krasnodębski, Evžen Tošenovský

EFDD

Isabella Adinolfi, Dario Tamburrano, Marco Zullo

ENS

Mario Borghezio, Angelo Ciocca

GUE

Xabier Benito Ziluaga, Paloma López Bermejo, Sofia Sakorafa, Neoklis Sylikiotis

PPE

Bendt Bendtsen, Jerzy Buzek, Cristian-Silviu Buşoi, Françoise Grossetête, András Gyürk, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Janusz Lewandowski, Nadine Morano, Angelika Niebler, Herbert Reul, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Anne Sander, Algirdas Saudargas, Maria Spyraki, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Anna Záborská, Pilar del Castillo Vera

S&D

José Blanco López, Soledad Cabezón Ruiz, Jens Geier, Adam Gierek, Eva Kaili, Arndt Kohn, Peter Kouroumbashev, Miapetra Kumpula-Natri, Olle Ludvigsson, Edouard Martin, Dan Nica, Maria Noichl, Pavel Poc, Kathleen Van Brempt, Martina Werner, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

VERTS/ALE

Reinhard Bütikofer, Rebecca Harms, Benedek Jávor, Michel Reimon, Claude Turmes

0

-

 

 

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

–  :  protiv

0  :  suzdržan


MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam (11.4.2017)

upućeno Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

o europskim normama – provedba Uredbe (EU) br. 1025/2012

(2016/2274(INI))

Izvjestitelj(ica): Pavel Telička

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

A.  budući da je prometni sektor u središtu razvoja i uvođenja normi koje su potrebne za stvaranje jedinstvenog europskog prometnog prostora;

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Prioriteti normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište”; smatra da će se poticanjem normizacije na razini EU-a doprinijeti rušenju prepreka na unutarnjem tržištu, ostvarenju ciljeva politika EU-a i rješavanju aktualnih izazova u prometnom sektoru i sektoru turizma, kao što su:

a.  postizanje ciljeva u području klime, okoliša i energetske učinkovitosti uz pomoć razvijanja i podupiranja održivih rješenja u pogledu prometa i turizma, kao što su električni i hibridni automobili, alternativna goriva i intermodalne ulančane usluge od vrata do vrata, te podržavanjem inicijativa kao što je „Clean Sky”;

b.  unaprjeđenje sigurnosti daljnjim poticanjem automatizacije i jačanjem učinkovitosti sustava upravljanja prometom (i na lokalnoj i na međunarodnoj razini) kao što su Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS), europski globalni satelitski navigacijski sustavi (EGNOS i Galileo), riječni informacijski servisi (RIS), inteligentni prometni sustavi (ITS), informacijski sustav za upravljanje plovidbom (VTMIS) i nova generacija Europskog sustava upravljanja zračnim prometom (SESAR);

c.  stvaranje konkurentnog jedinstvenog europskog prometnog prostora uklanjanjem prepreka, promicanjem integracije sustava u svim načinima prijevoza, jačanjem interoperabilnosti, intermodalnosti i međupovezanosti te uključivanjem prometnih rješenja koja proizlaze iz ekonomije suradnje;

d.  povećanje privlačnosti, dostupnosti, kvalitete i izbora prijevoznih i turističkih usluga za sve putnike i potrošače, pružanjem proizvoda i informacija koji su prilagođeniji korisnicima;

2.  ističe da se zahvaljujući inovacijama u prometnom i turističkom sektoru otvaraju brojne mogućnosti i da te inovacije pozitivno utječu na društvo i poduzeća u EU-u, posebno na mala i srednja poduzeća te na novoosnovana („start-up”) poduzeća, te inzistira na tome da je potrebno razviti nove norme, po mogućnosti primjenom pristupa koji obuhvaća više područja, i ustrajati u normizaciji kako bi se zajamčila pravilna provedba inicijativa EU-a u području digitalizacije, kao što su kooperativni inteligentni prometni sustavi (C-ITS), i razvoj primjena u prometu u okviru sustava EU-a za satelitsku navigaciju (Galileo i EGNOS);

3.  napominje da će normizacija IKT-a biti korisna za razvoj usluga u području prometa i turizma te multimodalnih prometnih rješenja; poziva Komisiju i europske organizacije za normizaciju da tom razvoju pridaju veću važnost prilikom provedbe svojeg prioritetnog akcijskog plana za normizaciju IKT-a i da posebice istraže potencijal normizacije kao potpore tehnološkim promjenama i novim poslovnim modelima u sektoru turizma; poziva Komisiju da hitno poduzme korake u cilju promicanja razvoja usluga integriranog i pametnog izdavanja karata i informiranja te novih koncepata mobilnosti kao što je Mobilnost kao usluga;

4.  poziva Komisiju i države članice da promiču uvođenje infrastrukture, među ostalim s pomoću modernizacije, pretvorbe i naknadne ugradnje, koja je potrebna za tržišnu primjenu novih tehnologija koje zadovoljavaju europske norme (npr. infrastruktura za alternativna goriva), u skladu sa sigurnosnim, zdravstvenim i ekološkim zahtjevima, te da ubrzaju taj proces i olakšaju njegovo financiranje; ističe da infrastruktura predstavlja dugoročno ulaganje i da se stoga njezinom normizacijom treba osigurati maksimalna interoperabilnost te omogućiti budući tehnološki napredak i njegova primjena;

5.  naglašava da je u kontekstu globalnog tržišnog natjecanja i međunarodne prirode prijevoza razvoj međunarodnih normi neophodan kako bi se zajamčila interoperabilnost i proširile prilike na tržištu za industrijske sektore EU-a; poziva Komisiju da nastavi aktivno promicati razvoj europskih normi na međunarodnoj sceni;

6.  žali zbog činjenice da razlike u nacionalnim normama, kao npr. one u sektoru teretnog prijevoza i logistike, i dalje predstavljaju prepreku unutarnjem tržištu, te stoga poziva Komisiju i europske organizacije za normizaciju da razviju odgovarajuće norme kako bi se, kad god je to potrebno, uskladili uvjeti na nacionalnoj razini u cilju uklanjanja bilo kakvih potencijalnih prepreka unutarnjem tržištu; ističe da je potrebno težiti međumodalnom usklađivanju normi u tom području;

7.  nadalje, ističe da se normizacijom može ne samo spriječiti fragmentacija tržišta, nego se može i znatno pridonijeti smanjenju administrativnog opterećenja i troškova prijevoza za sva poduzeća (npr. e-dokumenti), a posebno za mala i srednja poduzeća, te olakšati pravilna provedba zakonodavstva EU-a (npr. digitalni tahografi, elektronički sustavi za naplatu cestarina);

8.  osim toga, poziva Komisiju da posveti pozornost naporima koje države kandidatkinje ulažu u usklađivanje svojih normi s europskima i da im u tome pruži pomoć kako bi se postojeće poteškoće svele na najmanju moguću mjeru;

9.  smatra da se „otvorenim normama” u IKT-u sprječava učinak vezivanja potrošača, smanjuju troškovi, potiče tržišno natjecanje i inovacije te jamči interoperabilnost; ističe važnost otvorenih, transparentnih i uključivih postupaka normizacije; potiče Komisiju i europske organizacije za normizaciju da dodatno promiču „otvorene norme” kao strukturni stup jedinstvenog europskog prometnog prostora, pritom u potpunosti poštujući posebne potrebe prometnog sektora;

10.  snažno vjeruje da su otvoreni podatci, posebno u prometnom sektoru, i dalje ključan element za iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta, kao što su promicanje i razvoj multimodalnog prijevoza; stoga ističe da je potrebno više pravne sigurnosti, što se ponajviše odnosi na pitanja vlasništva i odgovornosti; stoga poziva Komisiju da bez odgode objavi plan za razvoj normi usmjerenih na usklađivanje programskih sučelja i podataka povezanih s javno financiranim prijevozom i kako bi se potaknule inovacije s velikom količinom podataka i pružanje novih prijevoznih usluga;

11.  prima na znanje zabrinutost zbog kibersigurnosti i specifičnost prijetnji u prometnom sektoru; apelira na Komisiju da pri donošenju preporuka o normama za kibersigurnost, koje su najavljene za kraj 2017., razmotri te specifičnosti kao prvi korak prema sveobuhvatnoj strategiji za kibersigurnost u prometnom sektoru;

12.  potiče Komisiju da prikupi statističke podatke u cilju bolje ocjene utjecaja digitalizacije i IKT-a na promet i turizam;

13.  ističe da u postupak normizacije u Europi moraju biti uključene norme kojima se unaprjeđuje neometana dostupnost prijevoza i usluga prijevoza za osobe s invaliditetom i starije osobe.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

11.4.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

43

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Cláudia Monteiro de Aguiar, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Claudia Țapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, István Ujhelyi, Peter van Dalen, Wim van de Camp, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jakop Dalunde, Maria Grapini, Matthijs van Miltenburg, Henna Virkkunen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Stuart Agnew, Jiří Maštálka

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

43

+

ALDE

Izaskun Bilbao Barandica, Dominique Riquet, Pavel Telička, Matthijs van Miltenburg

ECR

Jacqueline Foster, Tomasz Piotr Poręba, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Peter van Dalen

EFDD

Daniela Aiuto

GUE/NGL

Merja Kyllönen, Jiří Maštálka

PPE

Georges Bach, Deirdre Clune, Andor Deli, Dieter-Lebrecht Koch, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Marian-Jean Marinescu, Cláudia Monteiro de Aguiar, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Massimiliano Salini, Claudia Schmidt, Henna Virkkunen, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Luis de Grandes Pascual, Wim van de Camp

S&D

Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Maria Grapini, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Jens Nilsson, Gabriele Preuß, David-Maria Sassoli, Claudia Țapardel, István Ujhelyi, Janusz Zemke

Verts/ALE

Michael Cramer, Jakop Dalunde, Keith Taylor

2

-

EFDD

Peter Lundgren, John Stuart Agnew

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržan


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

30.5.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

34

0

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Nicola Danti, Dennis de Jong, Pascal Durand, Ildikó Gáll-Pelcz, Evelyne Gebhardt, Sergio Gutiérrez Prieto, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Antonio López-Istúriz White, Eva Maydell, Marlene Mizzi, Christel Schaldemose, Andreas Schwab, Olga Sehnalová, Jasenko Selimovic, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Mihai Ţurcanu, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Biljana Borzan, Birgit Collin-Langen, Edward Czesak, Anna Hedh, Kaja Kallas, Franz Obermayr, Adam Szejnfeld, Marc Tarabella, Sabine Verheyen


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

34

+

ALDE

ECR

EFDD

GUE/NGL

PPE

 

 

S&D

 

 

Verts/ALE

 

 

Dita Charanzová, Kaja Kallas, Jasenko Selimovic

Edward Czesak, Daniel Dalton, Anneleen Van Bossuyt

Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Marco Zullo

Dennis de Jong

Carlos Coelho, Birgit Collin-Langen, Anna Maria Corazza Bildt, Ildikó Gáll-Pelcz, Antonio López-Istúriz White, Eva Maydell, Andreas Schwab, Ivan Štefanec, Adam Szejnfeld, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mihai Ţurcanu, Sabine Verheyen

Biljana Borzan, Nicola Danti, Evelyne Gebhardt, Sergio Gutiérrez Prieto, Anna Hedh, Liisa Jaakonsaari, Marlene Mizzi, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Catherine Stihler, Marc Tarabella

Pascal Durand, Igor Šoltes

0

-

 

 

2

0

ENF

Franz Obermayr, Mylène Troszczynski

Korišteni znakovi:

+  :  za

–  :  protiv

0  :  suzdržan

Pravna napomena