Postupak : 2016/2035(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0221/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0221/2017

Rasprave :

PV 03/07/2017 - 27
CRE 03/07/2017 - 27

Glasovanja :

PV 04/07/2017 - 6.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0280

IZVJEŠĆE     
PDF 617kWORD 76k
15.6.2017
PE 597.467v04-00 A8-0221/2017

o ulozi turizma povezanog s ribarstvom u diversifikaciji ribarstva

(2016/2035(INI))

Odbor za ribarstvo

Izvjestiteljica: Renata Briano

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o ulozi turizma povezanog s ribarstvom u diversifikaciji ribarstva

(2016/2035(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice na području vodne politike (Direktiva EU-a o okviru za vode)(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenog 2012. o malom obalnom ribolovu, artizanalnom ribolovu i reformi zajedničke ribarstvene politike(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. srpnja 2013. o plavom rastu: jačanje održivog rasta u morskom sektoru te sektoru pomorskog prometa i turizma u EU-u(5),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. svibnja 2014. naslovljenu „Inovacije u plavom gospodarstvu: korištenje potencijala naših mora i oceana za radna mjesta i rast” (COM(2014)0254),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. lipnja 2010. naslovljenu „Europa, vodeće svjetsko turističko odredište – novi politički okvir za turizam u Europi” (COM(2010)0352),

–  uzimajući u obzir Strategiju EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. godine, a posebice njezin 4. cilj o većoj održivosti ribarstva i zdravijem moru, kojim se EU, među ostalim, trudi ukloniti negativne učinke na riblje stokove, vrste, staništa i ekosustave s pomoću uvođenja financijskih poticaja kroz buduće financijske instrumente za ribarstvo i pomorsku politiku za zaštićena morska područja, uključujući područja mreže Natura 2000 i ona uspostavljena međunarodnim i regionalnim sporazumima. U navedeni cilj mogu se uključiti i obnova morskih ekosustava, prilagodba ribolovnih aktivnosti i uključivanje sektora u alternativne aktivnosti, kao što su ekoturizam, nadzor i upravljanje morskom bioraznolikošću i borba protiv morskog otpada,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. pod naslovom „Europa 2020.: strategija Europske unije za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. rujna 2012. naslovljenu „Plavi rast – mogućnosti održivog rasta u morskom i pomorskom sektoruˮ (COM(2012)0494),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. veljače 2014. naslovljenu „Europska strategija za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu” (COM(2014)0086),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0221/2017),

A.  budući da se situacija u sektoru tradicionalnog ribarstva sve više pogoršava;

B.  budući da je diversifikacija postala nužnost za mnoge male ribare jer jedino tako mogu proširiti izvore prihoda, koji su često nedostatni;

C.  budući da je, kada govorimo o diversifikaciji u ribarstvu, potrebno voditi računa o činjenici da je velik dio ribolovnog sektora krajnje ovisan o tradicionalnim oblicima ribolova;

D.  budući da se veći dio obalnih i otočnih regija suočava s izrazitim gospodarskim padom koji za posljedicu ima depopulaciju i iseljavanje stanovništva koje priliku traži u područjima s više mogućnosti za zapošljavanje i obrazovanje;

E.  budući da neka obalna ribolovna područja smještena u blizini turističkih odredišta ne uspijevaju ostvariti odgovarajući gospodarski rast iako su ribolov i turizam kompatibilni sektori;

F.  budući da turizam povezan s ribarstvom može doprinijeti stvaranju radnih mjesta, društvenoj uključenosti, poboljšanju kvalitete života i revitalizaciji zajednica ovisnih o ribarstvu, posebno u područjima s malim brojem ostalih gospodarskih aktivnosti; budući da se taj potencijal znatno razlikuje i s obzirom na regiju i s obzirom na vrstu ribarstva i veličinu plovila;

G.  budući da turizam povezan s ribarstvom može doprinijeti smanjenju utjecaja na riblje stokove i okoliš, ali i povećanju znanja i osviještenosti o potrebi zaštite okoliša i kulturne baštine; da posebno ribolovni turizam i pružanje ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima u mnogim europskim regijama mogu biti istinski vid integracije i diversifikacije primarne djelatnosti;

H.  budući da turističke djelatnosti povezane s ribarstvom mogu doprinijeti povećanju vidljivosti ribara, njihovu boljem vrednovanju i boljem shvaćanju kompleksnog područja njihova rada; da su ribolovni turizam i ostale ribolovne aktivnosti povezane s turizmom (pružanje ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima, rekreacijski ribolov itd.) još uvijek nedovoljno poznati široj publici i da kod potrošača treba podignuti razinu svijesti o važnosti konzumacije lokalnih ribljih proizvoda koji dolaze iz kratkog lanca opskrbe;

I.  budući da turizam povezan s ribarstvom može biti prilika za privlačenje turista zahvaljujući širokoj lepezi ponude – od lokalnih proizvoda do raznih oblika ekološki prihvatljivog poduzetništva;

J.  budući da bi tradicionalna gastronomija povezana s proizvodima ribarstva i tradicionalne djelatnosti prerade i konzerviranja mogli biti važan faktor za razvoj turizma oko ribarskog sektora;

K.  budući da udičarski turizam ima razne dobre socijalne učinke i da on pozitivno utječe na ljudsko zdravlje i ukupni osjećaj;

L.  budući da su socioekonomske koristi od turizma povezanog s ribarstvom izrazito sezonskog karaktera i da se prvenstveno ostvaruju u ljetnim mjesecima; budući da su pozitivni učinci pojačanog zadržavanja korisnika, što se često navodi kao primjer, vidljivi tijekom cijele godine;

M.  budući da će 2018. biti Europska godina kulturne baštine, čiji je cilj senzibiliziranje građana za europsku povijest i vrijednost njezine kulturne baštine kao zajedničkog resursa; budući da tradicionalni ribolov čini dio bogate europske kulturne baštine i doprinosi identitetu lokalnih zajednica, između ostalog i načinom na koji je pridonio oblikovanju okusa, hrane, tradicija, povijesti i krajobraza; budući da je taj aspekt znatno ojačan kontaktima s turistima;

N.  budući da se Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) daje potpora ulaganjima koja doprinose diversifikaciji dohotka ribara zahvaljujući razvoju dodatnih djelatnosti, što obuhvaća i ulaganja u dodatnu sigurnosnu opremu u plovilima, ribolovni turizam, pružanje ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima, pripremanje i usluživanje jela i pića, usluge povezane s rekreacijskim i sportskim ribolovom te didaktičke aktivnosti povezane s ribarstvom;

O.  budući da ne postoji ni zajednička definicija ni pravna osnova za turizam povezan s ribarstvom; budući da se on, na primjer, u Italiji smatra profesionalnom djelatnošću, dok je u Francuskoj uvršten među povremene djelatnosti; budući da s obzirom na pravni status mogu postojati znatne razlike u oporezivanju, postupcima izdavanja dozvola, obvezama u pogledu stručne osposobljenosti, sigurnosne opreme itd.;

P.  budući da se Direktivom EU-a o okviru za vode i Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji nalaže državama članicama da se pobrinu za dobro stanje priobalnih i morskih voda; budući da su prema Direktivi o staništima države članice dužne utvrditi i održavati morska i obalna staništa uspostavljanjem područja iz mreže Natura 2000 i njihovim upravljanjem;

Q.  budući da je u većini zaštićenih morskih područja te morskih i obalnih područja iz mreže Natura 2000 turistički sektor posebno važan; budući da postoje mnogi pozitivni primjeri zajedničkog upravljanja i partnerstva među tijelima za upravljanje zaštićenim morskim područjima i malim ribarima u području promicanja ribolovnog turizma i drugim načinima pokazivanja tradicionalnog ribolova u turističke i kulturne svrhe;

R.  budući da nema dovoljno podataka o turizmu povezanom s ribarstvom odnosno da oni nisu dovoljno koherentni i usporedivi, ni za Europu ni izvan nje;

S.  budući da je Europska unija u okviru Strategije za plavi razvoj iz 2012. identificirala obalni i pomorski turizam kao ključni sektor za razvoj održivog i solidarnog gospodarstva;

T.  budući da je Komisija 2010. u komunikaciji „Europa, vodeće svjetsko turističko odredište – novi politički okvir za turizam u Europi” navela da je nužno osmisliti strategije za održivi obalni i pomorski turizam;

U.  budući da je Komisija 2012. pokrenula javno savjetovanje o izazovima i mogućnostima obalnog i pomorskog turizma u Europi, na temelju kojeg je 20. veljače 2014. objavila komunikaciju naslovljenu „Europska strategija za veći rast i radna mjesta u obalnom i pomorskom turizmu”;

V.  budući da ribolovne aktivnosti povezane s turizmom obavljaju ribari koji se bave gospodarskim ribolovom, i to prijevozom turista na ribarskim plovilima radi diversifikacije svoje aktivnosti, promidžbe i vrednovanja vlastite profesije i društveno-kulturne baštine, ali i radi poboljšanja održive upotrebe vodenih ekosustava; budući da, bez obzira na očigledno rekreativnu svrhu turizma i navedenih ribolovnih aktivnosti, nema njihove pravne definicije;

W.  budući da se pod pojmom ribolovnog turizma (tal. pescaturismo) podrazumijevaju turističko-rekreativne ribolovne aktivnosti koje obavljaju ribari koji se bave gospodarskim ribolovom i koji određeni broj turista primaju na plovila kako bi ih upoznali sa svijetom ribarstva;

X.  budući da pružanje ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima (tal. ittiturismo) obuhvaća gastronomsku ponudu i usluge smještaja koje nude ribari koji se bave gospodarskom djelatnošću; budući da je jedna od glavnih razlika između pružanja prethodno navedenih turističkih usluga ta da se djelatnost pružanja ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima ne može obavljati na plovilima;

Y.  budući da je rekreacijski ribolov aktivnost koja se vrši isključivo u rekreativne i/ili sportske svrhe u kojoj se iskorištavaju živi vodeni resursi, ali je zabranjena prodaja ulova u bilo kojem obliku; budući da se rekreacijski ribolov, iako se ne obavlja radi ostvarivanja dohotka, ubraja u turističke aktivnosti koje čine paralelnu ekonomiju, koju bi trebali voditi profesionalni ribari uz pomoć usluga, objekata i infrastrukture koja se stavlja na raspolaganje rekreacijskim ribolovcima; budući da nekontrolirani i intenzivni rekreacijski ribolov u nekim područjima ipak može imati negativan utjecaj na ribolovne resurse.

Z.  budući da ne postoje pouzdani statistički podaci o utjecaju na okoliš ili socioekonomskom utjecaju rekreacijskog ribolova na stokove, posebno u područjima intenzivnog rekreacijskog ribolova, i budući da nema jasnih pravila ili iscrpne provjere ulova, a posebno ne kontrole nezakonite prodaje ulova ostvarenog u rekreacijskom ribolovu neslužbenim kanalima, koji su uglavnom povezani s restoranima;

Analiza ribolovnih aktivnosti povezanih s turizmom u nekim europskim zemljama

AA.  budući da je studija koju je 2015. provela obalna akcijska skupina „Il mare delle Alpi” (Alpsko more)(6) o navikama i stavovima javnosti u okviru područja ulova obalne akcijske skupine pokazala da trećina ispitanika jede ribu nekoliko puta tjedno, ali samo četiri vrste ribljih prehrambenih proizvoda, dva slatkovodna i a dva morska (masna riba, bakalar, losos i pastrva); budući da ribolovne aktivnosti povezane s turizmom dovode do veće osviještenosti o raznolikosti vrsta i gastronomskim tradicijama, s kojima velik broj potrošača često nije upoznat; da je očigledan utjecaj na diversifikaciju ribolovnih napora;

AB.  budući da se u Italiji bilježi stalni porast broja zahtjeva za izdavanje dozvola za obavljanje turističke djelatnosti povezane s ribarstvom i da su, prema nedavno provedenom istraživanju, talijanske regije s najvećim brojem dozvola Ligurija (290), Emilia-Romagna (229), Sardinija (218), Kalabrija (203), Kampanija (200) i Sicilija (136); da je od 2002. do 2012. izdano ukupno 1 600 dozvola; da su 2003. godine regije s najvećim brojem dozvola bile Kampanija (63), Ligurija (62), Sicilija (60) i Sardinija (59), a da su se odmah iza njih nalazile Apulija (46), Kalabrija (39) i Toskana (37)2;

AC.  budući da trećina flote s dozvolom za obavljanje turističkih aktivnosti povezanih s ribarstvom može ukrcati najviše četiri putnika, da 29 % može ukrcati od 5 do 8 putnika, a da preostalih 37 % može ukrcati od 9 do 12 putnika1;

AD.  budući da se najveći dolasci turista gotovo u potpunosti odvijaju u srpnju i kolovozu, zbog čega je turizam povezan s ribarstvom izrazito sezonske naravi pa je važno potaknuti diversifikaciju;

AE.  budući da se, kao i u slučaju dobnih skupina, i kad je riječ o stupnju obrazovanja bilježi viši stupanj obrazovanja u odnosu na osobe koje se bave isključivo profesionalnim ribolovom; da više od 30 % voditelja brodice ima diplomu ili uvjerenje o stručnoj kvalifikaciji i barem elementarno znanje engleskog (64 %), francuskog (34 %), španjolskog (16 %) ili njemačkog (7 %)(7);

AF.  budući da je anketa koja u Italiji provedena među subjektima koji obavljaju djelatnost ribolovnog turizma pokazala da ribolovni turizam može imati pozitivan utjecaj na napore u očuvanju ribljih stokova i morskih ekosustava, posebno kroz smanjenje ulova, a u socijalnom smislu na dobrobit ribara i njihovih obitelji zbog smanjenja broja radnih sati na moru1;

AG.  budući da je zabilježeno veće sudjelovanje žena ne samo u dopunskim ribarskim aktivnostima nego i u razvoju samostalnih aktivnosti u sektoru turizma povezanih s ribarstvom;

AH.  budući da se i mladi ljudi mogu smatrati jednom od ciljnih skupina za razvoj ribolovnih turističkih odredišta;

AI.  budući da je tradicionalni ribolov trenutačno najslabije poznat primarni sektor djelatnosti i sektor koji se najmanje proučava i koristi kao obrazovno sredstvo u osnovnom i visokom obrazovanju;

AJ.  budući da postoji velik prostor za uvođenje obrazovnih aktivnosti povezanih s tradicionalnim ribarstvom na temelju modela kao što je „škola poljoprivrede”;

AK.  budući da je osnova za razvoj ribolovnih aktivnosti povezanih s turizmom partnerstvo lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu (FLAG), dionika u ribarskom sektoru i ostalih lokalnih javnih i privatnih subjekata kako bi se osmislila i provela strategija odozdo prema gore, a koja bi bila primjerena odnosno koja bi odgovarala ekonomskim, socijalnim i okolišnim potrebama u predmetnom području; da, iako FLAG-ovi u Europskoj uniji djeluju u vrlo različitim uvjetima i imaju vrlo različite strategije, najveća većina njih turizam vidi kao ključni element razvoja;

AL.  budući da je Europska komisija osnovala Jedinicu za potporu u okviru Mreža europskih ribolovnih područja (FARNET) radi doprinosa ostvarivanju prioriteta br. 4 Europskog fonda za ribarstvo; da je FARNET platforma za umrežavanje ribolovnih područja i da pruža potporu FLAG-ovima u razvoju lokalnih strategija, inicijativa i projekata;

AM.  budući da su lokalni dionici zahvaljujući FLAG-ovima naučili kako se turistička ponuda ribolovnog područja može razviti tako da uključi cjelokupni skup aktivnosti i na taj način ostane atraktivna i u iznimno konkurentnom dijelu turizma; da turizam na taj način može postati važan izvor dodatnog prihoda za zajednice koje se bave ribarstvom, što u konačnici doprinosi cjelokupnom razvoju obalnih i otočnih područja;

AN.  budući da pohvalni primjeri svjedoče o dragocjenoj suradnji FLAG-ova u artizanalnom ribolovu u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj; da je, osim toga, mreža FARNET istaknula dobru praksu u Francuskoj, Belgiji, Španjolskoj, Hrvatskoj i Italiji(8);

AO.  budući da je u Finskoj usvojen model ocjene utjecaja turističkih aktivnosti povezanih s ribarstvom na osnovi trajanja posjeta, mjesta boravka i broja posjetitelja; budući da iz prikupljenih ocjena proizlaze problemi u vezi s definiranjem „turista u ribolovu” i brojanjem stvarno obavljenih izleta(9);

AP.  budući da se u brojnim primorskim mjestima u različitim državama članicama održavaju festivali, gdje je važno uključiti druge načine povećanja turističke privlačnosti, primjerice kombiniranjem tih uslugama s ostalom kvalitetnom ponudom u primarnom sektoru: širenjem znanja o malom ribolovu i načinu života ribara te osiguravanjem kontakata s tradicionalnim kulturama uključujući regionalnu gastronomiju i vino ili visokokvalitetne proizvode prerade i konzerviranja, čime se odražava raznolikost Europske unije;

AQ.  budući da su u Španjolskoj osnovane specijalizirane agencije kao što je „Turismo marinero – Costa del Sol” s ciljem promicanja sektora tradicionalnog ribarstva i pomoći lokalnom stanovništvu u razvoju i promidžbi turističkih aktivnosti povezanih s tim sektorom; da agencija organizira tečajeve kuhanja na ribarskim plovilima lokalnih ribara, izlete za promatranje lokalnih ribljih vrsta i aktivnosti rekreacijskog ribolova; da se istodobno organiziraju posjeti sa stručnim vodstvom „Bioparku”, muzejskom parku posebno osmišljenom za djecu u kojem ona mogu naučiti osnove morske biologije, tradicionalnog ribolova (tradicionalnih ribolovnih alata i tehnika) i lokalne kulture; primjećuje da bi priobalne i ruralne zajednice, posebice one u rubnim regijama, imale koristi od preslikavanja takvih inicijativa i razmjene stručnog znanja među državama članicama u ovom području(10);

AR.  budući da Komisija, Europski parlament i države članice stoga ne smiju neselektivno zabraniti tehnike tradicionalnog malog obiteljskog ribolova nego moraju prvo provesti temeljitu procjenu učinka kako bi se izbjeglo onemogućavanje novih oblika održivog, malog i autentičnog ribolovnog turizma s tradicionalnim ribolovnim alatima;

AS.  budući da se u Hrvatskoj tijekom ljetnih mjeseci u turističkim mjestima na obali i otocima održavaju ribarske fešte na kojima se promovira ribarska tradicija, kulturno-povijesna baština, lokalna gastronomija i tradicionalan način života;

1.  smatra da su restrukturiranje i prilagodba ribarskih plovila radi obavljanja turističke djelatnosti od ključne važnosti s obzirom na to da plovila treba obnoviti kako bi se turistima zajamčila sigurnost i kako bi se pobrinulo da nema prepreka za obavljanje ribolovnih aktivnosti uz udobnost nužnu za ugodno iskustvo, ali bez povećavanja ribolovnih kapaciteta; međutim, mjere restrukturiranja ne smiju uzrokovati ograničenja u gospodarskom ribolovu, osobito izvan turističke sezone;

2.  naglašava da još uvijek postoji neiskorišten potencijal turizma povezanog s ribolovom s obzirom na to da on može donijeti značajne koristi za zajednice koje žive na obalnim područjima diversifikacijom izvora lokalnih prihoda; u tom pogledu smatra da ribolovni turizam na moru i pružanje ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima mogu biti dopuna gospodarskom ribolovu i osigurati dodatni prihod za zajednice koje se bave ribarstvom;

3.  smatra da strateški cilj inicijative Komisije treba biti poticanje djelatnosti ribolovnog turizma, pružanja ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima i turizma povezanog sa sportskim ribolovom te razvoja svih njihovih potencijala diljem Europske unije uz pomoć za to osmišljene zajedničke mreže i okvira;

4.  poziva Komisiju da preko Europske putničke komisije i njezina portala visiteurope.com promiče turističke destinacije za održiv rekreacijski ribolov u Europi te da ciljanom informativnom kampanjom skrene pozornost poduzeća koja se bave ribarstvom na potencijal tih novih i održivih poslovnih modela te mogućnosti rasta koje oni nude;

5.  poziva Komisiju da potakne pokretanje i ojača razvoj ribolovnog turizma u cilju primjene diferencirane poslovne strategije koja odgovara mogućnostima tog sektora, a koja može učinkovitije ispuniti njegove potrebe, te da radi na novom obliku turizma u kojemu se glavna pitanja odnose na kvalitetu, fleksibilnost, inovacije i očuvanje povijesne i kulturne baštine ribolovnih područja, kao i, među ostalim, okoliš i zdravlje; također poziva Komisiju da promiče i podržava ulaganja u ribarstvo u području turizma, tako da se stvori raznolika turistička ponuda promoviranjem gastronomije povezane s neindustrijskim ribljim proizvodima, aktivnosti udičarskog turizma, podvodnog ili ronilačkog turizma i sl., što doprinosi održivom kapitaliziranju ribarskog nasljeđa i prepoznatljivosti pojedine ribarske regije;

6.  poziva Komisiju da, u interesu poticanja pokretanja i jačanja razvoja ribolovnog turizma, aktivno promiče i podržava ulaganja u diversifikaciju ribarstva u području kulture i umjetnosti kao dijela tradicijskog nasljeđa (rukotvorine, glazba, plesovi) te da podupire ulaganja u promicanje ribarske tradicije, povijesti i cjelokupnog ribarskog nasljeđa (ribarski alati i plovila, tehnike, povijesni dokumenti itd.) otvaranjem muzeja i organiziranjem izložbi koje su usko povezane s obalnim ribolovom;

7.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost dopuštanja mješovite uporabe plovila namijenjenih za aktivnosti ulova kako bi se, uz zadržavanje te svrhe, na njima također mogle održavati druge vrste aktivnosti povezane s rekreacijskim i turističkim sektorom, kao što su nautički dani ili aktivnosti povezane s preradom, učenjem ili gastronomijom i sl., a u skladu sa sustavom koji djeluje u ruralnom sektoru i uključuje školu poljoprivrede ili seoski turizam;

8.  u tom smislu smatra nužnim stvaranje europske mreže za ribolovne aktivnosti povezane s turizmom i europske mreže za turističke usluge povezane sa sportskim/rekreacijskim ribolovom na osnovi uspješnog primjera FARNET-a, koji pruža značajnu pomoć FLAG-ovima;

9.  smatra da postoji hitna potreba da se mjere potpore pažljivo usmjere i da se njihovi rezultati pravilno ocijene, te da se sistematizira, standardizira i poboljša prikupljanje statističkih podataka o doprinosu navedenih diversifikacijskih aktivnosti prihodima u europskim ribolovnim područjima; također ističe važnost nadzora stvarnog utjecaja rekreacijskog ribolova kao ekonomske aktivnosti, njegova utjecaja na stokove i moguću konkurentnost kroz neformalne prodajne mehanizme s profesionalnim ribarskim sektorom; potiče Komisiju da se pobrine za sudjelovanje stručnjaka u izradi tih mjera nadzora;

10.  poziva Komisiju i države članice da razviju i podupru partnerstva sa sektorom turizma povezanog s ribarstvom koja upravljačka tijela zaštićenih morskih područja promiču u zaštićenim morskim područjima i mreži Natura 2000 u cilju kombiniranja zaštite prirodnih resursa i promicanja i razvoja kulture kroz odgovorno uživanje; 

11.  smatra ključnim usklađivanje definicije ribolovnih aktivnosti povezanih s turizmom na razini Unije, s posebnim osvrtom na ribolovni turizam, pružanje ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima i turizam povezan s akvakulturom i sportskim/rekreacijskim ribolovom; u toj bi definiciji trebalo uzeti u obzir različite oblike koje navedene aktivnosti mogu poprimiti, zajamčiti savjetovanje sa svim dionicima i osigurati da se turizam povezan s ribarstvom smatra dopunskom djelatnošću koja ribarima omogućuje da dopune svoju glavnu ribolovnu aktivnost bez prelaska u drugu djelatnost izvan ribolova;

12.  naglašava da je važno razlikovati različite oblike turizma povezanog s ribarstvom, koji uključuju ribolovni turizam i pružanje ugostiteljskim usluga u ribarskim domaćinstvima, pomorske i obalne aktivnosti na ili u vodi, rekreacijski ribolov (uključujući udičarski turizam), kontinentalni ribolov te aktivnosti povezane s baštinom i kulturom, i poticati pritom sinergiju između inicijativa za stavljanje na tržište primarnih proizvoda visoke kvalitete, uz istovremeno poštovanje prirodne baštine, zaštite životinja i biološke raznolikosti;

13.  poziva Komisiju da, s obzirom na goleme razlike među ribarskim subjektima država članica EU-a uključenima u turizam, donese zajednička pravila o sigurnosti plovidbe, zdravstvenim i higijenskim uvjetima za plovila koja se koriste za obavljanje ribolovnih aktivnosti u turizmu i o mogućim poreznim olakšicama, uz uvjet da prethodno navedene mjere budu dovoljno fleksibilne s obzirom na razlike u pogledu pojedinih tipova ribarstva i ribarskih plovila te posebne regionalne značajke;

14.  preporučuje da se načelo dekarbonizacije i energetske učinkovitosti motornih plovila uključi u prilagodbe koje je potrebno izvršiti na takvim plovilima kada se prilagođavaju uporabi u tim aktivnostima;

15.  smatra da je potrebno zajamčiti odgovarajuću infrastrukturu za prijevoz i smještaj turista te održavanje javnih prostora i brigu o njima, što je nužno za dugoročni uspjeh turističke djelatnosti;

16.  poziva države članice da poštuju vlastite obveze koje proizlaze iz Direktive EU-a o okviru za vode i Okvirne direktive o pomorskoj strategiji kako bi se zajamčilo dobro stanje priobalnih i morskih voda, posebno poboljšanjem učinkovite upotrebe resursa, te zahvaljujući sprečavanju zagađenja i djelotvornom postupanju u slučaju zagađenja te zbrinjavanju otpada;

17.  poziva države članice da smanje administrativna opterećenja pojednostavljivanjem postupka izdavanja dozvola te drugih birokratskih postupaka;

18.  naglašava potrebu da te aktivnosti budu u skladu sa zaštitom biološke raznolikosti, lokalitetima mreže Natura 2000 i zaštićenim morskim područjima (Strategija EU-a o biološkoj raznolikosti, Direktiva o pticama i staništima), a time i potrebu za jačanjem dijaloga i sinergije s drugim državama članicama kojih se to tiče;

19.  smatra nužnim da se za ribare i uzgajivače riba, njihove obitelji i sve lokalne uključene osobe osiguraju tečajevi radi prenošenja odgovarajućih jezičnih vještina i znanja o prihvatu turista i njihovoj sigurnosti, promicanja informacija o morskoj biologiji, lokalnim ribljim vrstama, okolišu i kulturnim tradicijama; poziva Komisiju i Vijeće da priznaju ulogu žena u sektoru ribolovnog turizma, kao i u održivom razvoju područja koja ovise o ribarstvu, kako bi se zajamčilo njihovo sudjelovanje pod jednakim uvjetima;

20.  poziva države članice te regionalne i lokalne vlasti da posvuda šire informacije o Europskom portalu za radnu mobilnost (EURES) pod okriljem Komisije, na kojem se nalaze informacije namijenjene poslodavcima i osobama koje traže posao o mogućnostima zaposlenja te potrebi za vještinama i osposobljavanjem u sektoru „plavih” radnih mjesta, te ih poziva da promiču otvorene internetske tečajeve za nadopunjavanje vještina ili prekvalifikaciju u vezi s turističkim menadžmentom i inovativnim ribolovnim turizmom;

21.  poziva Komisiju da na Europski portal za mala poduzeća uvrsti poseban dio za pomoć poduzetnicima/ribarima u pronalaženju financijskih sredstava za aktivnosti u području turizma povezanog s ribarstvom;

22.  smatra da stjecanje profesionalnih vještina u područjima kao što su digitalni marketing, menedžment i komuniciranje preko društvenih medija, sociokulturni menedžment te stjecanje jezičnih vještina treba biti prioritet u ribolovnim područjima kako bi se promicalo i stvaranje ponude u turizmu povezanom s ribarstvom i njezino širenje;

23.  smatra važnim zajamčiti raznolikost turističke ponude razvojem strategije na osnovi lokalnih značajki i specijalizacije s tim u vezi te raspoloživih resursa; u tu svrhu poziva Komisiju i države članice da potiču vidove održivog turizma i ekoturizma, između ostalog i inovativnim marketinškim strategijama koje su prije svega usmjerene na tradicionalne karakteristike i na karakteristike povezane s održivim razvojem koje se stalno prate kako bi se zajamčila ravnoteža između ponude i potražnje;

24.  poziva na osmišljavanje integrirane ponude zasnovane na strukturiranoj i sinergijskoj kombinaciji svega što neko područje nudi, kojom će se korisnicima pružiti cjelokupno iskustvo, te poziva na stvaranje partnerstava kojim će se privući korisnici preko već postojeće turističke dinamike u područjima koja graniče s tradicionalnim ribolovnim područjima, kao što su kongresni ili poslovni turizam;

25.  poziva Komisiju da podupire i promiče uključenost ribarstva i radnika iz sektora ribarstva i u projekte povezane s kulturnim i povijesnim turizmom kao što su ponovno otkrivanje pomorskih aktivnosti te lokaliteta i zanimanja povezanih s tradicionalnim ribarskim područjima i zanimanjima;

26.  prima na znanje važnost suradnje turističkih poduzeća i ribara kako bi se maksimalno povećao potencijal turizma povezanog s ribarstvom;

27.  naglašava važnost turističkih aktivnosti povezanih s promatranjem divljih vrsta, posebno promatranje kitova, uz istovremeno poštovanje prirodnih staništa i bioloških potreba divljih vrsta; budući da se na taj se način stvaraju brojne obrazovne, ekološke, znanstvene i ostale socioekonomske koristi te se pridonosi podizanju svijesti i poštovanju ovih jedinstvenih vrsta i dragocjenog okoliša u kojem one žive;

28.  poziva države članice i regionalna i lokalna tijela da se pobrinu za inovativnu i održivu infrastrukturu, što podrazumijeva i internetsku povezanost i informacijske tehnologije, kako bi se potaknuo razvoj turizma povezanog s ribarstvom i obnovila postojeća pomorska infrastruktura te infrastruktura jezera i rijeka;

29.  poziva Komisiju, države članice te regionalna i lokalna tijela da pojačaju promidžbene i informativne kampanje, između ostalog i u okviru „Europskih destinacija izvrsnosti” i „Europske godine kulturne baštine” 2018., čiji je cilj povećanje osviještenosti i znanja o tradicionalnoj ribolovnoj kulturi i akvakulturi; u tom smislu potiče zainteresirane strane da iskoriste potencijal turista i onih koji mogu putovati izvan glavne sezone;

30.  vjeruje da bi odgovorni i održivi poslovni modeli za diversifikaciju ribarstva morali uključivati poštovanje kulture lokalnih ribarskih zajednica i pomoći u očuvanju njihova identiteta; posebno naglašava da bi rekreacijski ribolov povezan s turizmom trebao biti u skladu s interesima malih lokalnih poduzeća koja se bave artizanalnim ribolovom;

31.  smatra da je važno razviti ribolovni turizam i pružanje ugostiteljskih usluga u ribarskim domaćinstvima kao oblike iskustva aktivnog odmora uz važne učinke kao što su promicanje pomorske kulture i ribolovnih tradicija te edukacija o očuvanju okoliša i zaštiti vrsta;

32.  ističe da je potrebno istražiti mogućnosti proširenja potencijalne potražnje za preinačenim plovilima i tako proširiti ponudu, na primjer, na obrazovnu zajednicu koja ima iskustva u dodavanju pedagoške dimenzije poljoprivrednom sektoru preko projekata „škola poljoprivrede”;

33.  naglašava da diversifikacija proizvoda iziskuje prikladnu promidžbu i da je potrebna strategija prepoznatljivosti za ciljanu skupinu ribara, uključujući i prekogranične promotivne inicijative;

34.  stoga smatra da bi ribarska mjesta trebala razmotriti mogućnost pokretanja zajedničkih marketinških kampanja s drugim destinacijama u istoj regiji, kao što je predloženo u rezoluciji Parlamenta naslovljenoj „Novi izazovi i koncepti za poticanje turizma u Europi”(11), i na temelju međunarodne suradnje promovirati zajedničke marketinške platforme s posebnim fokusom na promociji i internetskoj prodaji;

35.  smatra da u okviru te marketinške strategije treba stvoriti sinergije među inicijativama za stavljanje na tržište svježih ili prerađenih proizvoda visoke kvalitete, gastronomijom i turističkom ponudom, prema teritorijalnim područjima povezanima s kulturnog, proizvodnog ili ekološkog aspekta i/ili među kojima postoji sinergija;

36.  smatra da je neophodno očuvati primjenu tradicionalnih praksi i tehnika kao što su almadraba i xeito zbog toga što su one usko povezane s identitetom i načinom života obalnih regija i smatra da ih je nužno priznati kao sastavni dio kulturne baštine;

37.  ističe važnost ulaganja u diversifikaciju ribarstva na način da se promovira tradicija, povijest te cjelokupno ribarsko nasljeđe (što obuhvaća i tradicionalne ribarske alate i tehnike);

38.  ističe važnost ulaganja u diversifikaciju ribarstva u smislu poticanja prerade lokalnih ribljih proizvoda;

39.  poziva države članice na usvajanje strategija za rješavanje problema sezonalnosti turističke djelatnosti, primjerice, organiziranjem festivala i gastronomskih događaja, lučkih i lokalnih fešti(12), tematskih sela i muzeja (kao npr. u Španjolskoj i Cetari) kako bi se aktivnosti mogle odvijati cijele godine i neovisno o vremenskim uvjetima na moru;

40.  uvjeren je da se uravnoteženom kombinacijom alternativnih i ciljanih turističkih proizvoda te njihovom odgovarajućom promocijom i marketingom može pomoći u ublažavanju problema sezonalnosti turizma;

41.  s obzirom na nedovoljnu sinergiju među poduzećima u morskim bazenima u EU-u, zbog čega dolazi do rascjepkanosti i ograničene ekonomske dobiti, smatra od suštinske važnosti da države članice, regije i dionici dijele najbolje prakse; primjećuje da je potrebno poticati suradnju među istraživačkim institutima, muzejima, turističkim poduzećima, upraviteljima područjima mreže Natura 2000 i zaštićenim morskim područjima, tradicionalnim djelatnostima konzerviranja i obrade ribljih proizvoda te drugim dionicima radi razvoja inovativnih i održivih proizvoda koji, uz stvaranje dodane ekonomske vrijednosti, odgovaraju očekivanjima posjetilaca; naglašava potrebu za uključivanjem navedenih aktivnosti u kontekst promicanja održivog i odgovornog turizma u dotičnim bazenima; smatra da FLAG-ovi u tom smislu mogu imati važnu ulogu i stoga im treba odobriti odgovarajuća financijska sredstva;

42.  poziva države članice i Komisiju da ojačaju veze među lokalnom, regionalnom i nacionalnom razinom i razinom Unije radi poticanja oblika upravljanja koji olakšavaju provedbu transverzalnih politika kako bi se pridonijelo ciljevima u raznim sektorima djelovanja, među kojima su i održiv i inkluzivan rast;

43.  poziva Komisiju da u okviru FARNET-a i FLAG-ova promiče paneuropski dijalog s lukama, dionicima u turizmu i stručnjacima u području zaštite okoliša;

44.  poziva nacionalna tijela vlasti i agencije da uže surađuju s turističkim agencijama te da im diversifikacija plavog gospodarstva, s posebnim naglaskom na pomorski turizam i komplementarne sektore, bude glavni prioritet; napominje da bi to, prema potrebi, trebalo uključivati i integraciju udičarenja na moru u turističke pakete i marketinške kampanje, osobito za otoke i obalna područja; naglašava da među prioritetima treba biti izdavanje dozvola za dvostruku uporabu ribarskih plovila za komercijalni, mali i artizanalni ribolov te morski turizam, među ostalim i udičarski turizam, kao i njihova konverzija s pomoću bespovratnih sredstava;

45.  poziva Komisiju, države članice, regionalna i lokalna tijela, predmetni sektor i ostale dionike da djeluju ciljano i usklađeno s politikama EU-a koje utječu na sektor ribarstva i akvakulture; u tom smislu upućuje na nužnost usvajanja priručnika o najboljim praksama u kojem bi se naveli najznačajniji primjeri tih aktivnosti i potaknula ostala poduzeća da posluju na taj način; podsjeća na to da je, osim toga, za sprečavanje problema povezanih s okolišem neophodno uključivanje lokalne znanstvene zajednice;

46.  naglašava važnost ekoloških poslovnih modela i stoga preporučuje da stručnjaci za okoliš uvijek usko surađuju s lokalnim akcijskim skupinama (npr. FLAG-ovima i ruralnim lokalnim akcijskim skupinama (LAG));

47.  poziva da se namijene sredstva nužna za uspostavu mreže na europskoj razini za razmjenu najboljih praksi i kartografski prikaz ribarskih aktivnosti s informacijama o točkama interesa i karakteristikama svake ribarske zajednice;

48.  izražava nadu da će se koristiti posebni mehanizmi potpore (u okviru EFPR-a ili drugih instrumenata) koji se mogu aktivirati u slučaju izvanrednog događaja (kao što su elementarne nepogode) u područjima u kojima su ribolov i ribolovni turizam jedini izvor prihoda;

49.  smatra nužnim potaknuti financiranje tih intervencija iz EFPR-a, Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda, okvirnog programa za istraživanja i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), u uskoj suradnji sa savjetnicima Europske investicijske banke (EIB), te poticati promotivne kreditne kanale koji omogućavaju zaobilaženje određenih prepreka s kojima se žene suočavaju u nalaženju financiranja za projekte koji se mogu upotrebljavati u nacionalnim programima;

50.  ističe da je u programskom razdoblju od 2007. do 2013. za FLAG-ove na raspolaganje bilo stavljeno 486 milijuna EUR iz EFR-a te da je u istom razdoblju potporu primilo otprilike 12 000 lokalnih projekata;

51.  potiče države članice i FLAG-ove da na što bolji način iskoriste dostupna sredstva i da, gdje je to moguće, iskoriste financiranje iz više fondova (zajedno s EFRR-om, Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR) i ESF-om);

52.  poziva države članice da uspostave kontaktne točke na regionalnoj razini koje bi pružale odgovarajuće informacije i podršku;

53.  preporučuje usku suradnju FLAG-ova s turističkim stručnjacima kako bi se utvrdili projekti i odgovarajuće financiranje, u okviru četvrte prioritetne osi EFPR-a, za diversifikaciju u području ribarstva;

54.  ističe da se u sklopu EFPR-a osigurava posebna financijska potpora inicijativama u ribarskim zajednicama koje pokreću žene;

55.  poziva države članice da uspostave kriterije za odabir djelatnosti u sklopu EFPR-a i tako osiguraju da načelo rodne ravnopravnosti bude sadržano u svim financiranim mjerama i da se u sklopu njih i promiče (npr. davanjem prednosti mjerama konkretno usmjerenima na žene ili onima koje one poduzimaju);

56.  poziva Komisiju da sastavi studiju o vjerojatnom socioekonomskom utjecaju i utjecaju na okoliš tih aktivnosti;

57.  poziva Komisiju da analizira socioekonomski utjecaj rekreacijskog ribolova na kontinentalni turizam, a posebice na ruralna područja, i da predloži moguće mjere za regije u kojima je potencijal za takav ribolov nedovoljno iskorišten;

58.  poziva države članice i Europsku komisiju da poboljšaju prikupljanje podataka o turizmu povezanom s ribarstvom;

59.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija te vladama država članica i savjetodavnim tijelima.

(1)

SL L 354, 28.12.2013., str. 22.

(2)

SL L 149, 20.5.2014., str. 1.

(3)

SL L 327, 22.12.2000., str. 1.

(4)

SL C 419, 16.12.2015., str. 167.

(5)

SL C 75, 26.2.2016., str. 24.

(6)

„Indagine sulle abitudini e opinioni dei cittadini nel comprensorio del GAC ‘il mare delle Alpi’ – Analisi della pescaturismo in Italia come strumento di sviluppo sostenibile’ (Istraživanje navika i mišljenja stanovnika s područja obalne akcijske skupine „Il mare delle Alpi” – analiza ribolovnog turizma kao instrumenta održivog razvoja) (2015.).

(7)

„L’integrazione della pesca con altre attività produttive – La pescaturismo come modello sociale e culturale„ (Integracija ribolova i drugih proizvodnih aktivnosti – Ribolovni turizam kao društveni i kulturni model), Cenasca Cisl et al., (2005.).

(8)

Socio-economic analysis on fisheries-related tourism in EUSAIR – Nemo project (Socioekonomska analiza turizma povezanog s ribarstvom u jadransko-jonskoj regiji – projekt Nemo) 1M-MED14-11, WP2, mjera 2.3.

(9)

„Perspectives for the development of tourism activities related to fishing” (Perspektive za razvoj turističkih aktivnosti povezanih s ribarstvom), Europski parlament, IP/B/PECH/IC/2013-103 (2014.).

(10)

„Perspectives for the development of tourism activities related to fishing” (Perspektive za razvoj turističkih aktivnosti povezanih s ribarstvom), Europski parlament, IP/B/PECH/IC/2013-103 (2014.).

(11)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0391.

(12)

Kao što su npr. Vlaggetjesdagen (dani flote za ulov haringe) i Havendagen (dani luke) u Nizozemskoj.


OBRAZLOŽENJE

Kontekst: nužnost diversifikacije u odnosu na tradicionalne aktivnosti ribarstva

Proteklih su desetljeća mnoge tradicionalne ribarske zajednice širom Europske unije pod sve većim pritiskom zbog mnogih negativnih faktora kao što su prelov i smanjenje ribljih stokova, klimatske promjene, zagađenje, smanjenje broja stanovnika, sve manja privlačnost ribarstva kao zanimanja itd.

Osim toga, iako je u nekim područjima ribarstvo i dalje atraktivno zanimanje, u mnogima ribari sve teže pristojno zarađuju za život. Smanjenje broja radnih mjesta u ribarstvu i sve manja profitabilnost sektora često se smatraju normom, a to još više umanjuje održivost tradicionalnih načina života u mnogim europskim priobalnim zajednicama.

Stoga sve veći broj tradicionalnih ribarskih zajednica u Europi više ne može živjeti samo od tradicionalnih ribarskih aktivnosti. Da bi im se omogućio oporavak i održivost, potrebno je hitno pronaći nova rješenja.

Diversifikacija tradicionalnih aktivnosti obuhvaćanjem drugih djelatnosti, između ostalog i turizma povezanog s ribarstvom, postaje neizbježna i pruža mogućnost za stvaranje radnih mjesta, društvenu uključenost i revitalizaciju zajednica ovisnih o ribarstvu.

Turizam povezan s ribarstvom kao moguće rješenje

Europska priobalna morska područja, posebno Sredozemlje, ali i atlantska, baltička i crnomorska regija već su najpopularnije turističke destinacije koje svake godine privlače milijune posjetitelja.

Nažalost, najveći dio tih turista u priobalna područja dovode veliki turoperatori i relativno mali broj turista posjećuje tradicionalna ribarska sela. Isto bi se moglo reći i za razne aktivnosti i ostale atrakcije koje se posjetiteljima mogu ponuditi u većini tradicionalnih ribarskih zajednica. S druge pak strane, posljednjih je godina sve veći interes za održivi turizam i trebalo bi iskoristiti potencijale za privlačenje ekološki osviještenih turista.

Ribarskim zajednicama i turistima treba pomoći da se međusobno povežu i da se na obje strane stvori dovoljan interes za trajno partnerstvo od kojeg će i jedna i druga imati koristi.

Međutim, da bi se iskoristio taj potencijal, potrebno je pristupiti rješavanju različitih pitanja.

Infrastruktura

Potrebna su ulaganja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se osigurala neophodna infrastruktura, od bolje internetske povezanosti do izgradnje novih i boljih cesta radi boljeg pristupa udaljenim ribarskim selima te obnove pomorskih i ribarskih objekata, ali se to mora odvijati na održiv način kojim se čuva okoliš.

Sezonalnost

Sezonalnost je također velik problem koji bi se mogao riješiti, primjerice, organiziranjem lokalnih festivala, gastronomskih događanja, otvaranjem muzeja i tematskih parkova te ponudom raznih aktivnosti za turiste tijekom cijele godine i bez obzira na vremenske uvjete. U tom su smislu osobito važne promidžbene i informativne kampanje.

Pravni status

Ne postoji zajednički pravni status za turizam povezan s ribarstvom. Na primjer, iako se on u Italiji smatra profesionalnom djelatnošću, u Francuskoj je riječ o povremenoj djelatnosti. S obzirom na pravni status u različitim državama članicama, mogu postojati znatne razlike u pogledu oporezivanja, postupaka izdavanja dozvola, obveza u pogledu stručne osposobljenosti itd. Harmonizacija je potrebna za uspostavu jednakih uvjeta.

Sigurnost ribarskih plovila za putnike

Ribolov ili izleti koje ribari nude na svojim ribarskim brodicama dok se ove ne upotrebljavaju za primarne aktivnosti neke su od najočiglednijih atrakcija koje se mogu ponuditi turistima. Međutim, sigurnosni propisi mjerodavni za tu djelatnost u velikoj se mjeri razlikuju među državama članicama. Stoga bi trebalo pronaći rješenje za upotrebu postojeće ribarske flote, posebno brodica za mali ribolov, bez prevelikih troškova, a da se pritom ne dovodi u pitanje sigurnost putnika. Sigurnosne propise trebalo bi ujednačiti, a financiranje s pomoću dostupnih financijskih instrumenata kao što je EFPR trebalo bi biti lako dostupno i jednostavno za upotrebu.

Harmonizacija definicije turizma povezanog s ribarstvom

Unatoč očitom velikom gospodarskom i društvenom potencijalu i nizu pitanja, od kojih bi se mnoga mogla rješavati na europskoj razini, u zakonodavstvu EU-a trenutačno ne postoji definicija „turizma povezanog s ribarstvom”. Njezina harmonizacija mogla bi biti prvi korak prema koherentnijoj politici EU-a u tom području.

Politički okvir

Čini se očiglednim da bi turizam povezan s ribarstvom mogao imati velike koristi od ambicioznog političkog okvira. Stoga Komisija, ali i države članice, regionalna i lokalna tijela, privreda i ostali dionici moraju poduzeti ciljane mjere u skladu s politikama EU-a koje utječu na taj sektor. Iz sinergija bi trebalo izvući maksimum, a dijalog i suradnju dionikâ kroz partnerstvo, mreže, klastere i slično trebalo bi poboljšati. Iako su EFPR i drugi financijski instrumenti dostupni za potporu ulaganjima kojima se daje doprinos diversifikaciji dohotka ribara dodatnim djelatnostima kao što su turizam povezan s ribarstvom, sredstva se ne koriste učinkovito, a pristup sredstvima trebalo bi olakšati.

Dobrodošao korak naprijed bila bi studija Komisije u kojoj se razmatraju različiti aspekti koji se konkretno odnose na turizam povezan s ribarstvom (socioekonomski utjecaj i utjecaj na okoliš) i najbolja praksa koju već provode neke države članice.


MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam (11.10.2016)

upućeno Odboru za ribarstvo

o ulozi turizma povezanog s ribarstvom u diversifikaciji ribarstva

(2016/2035(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: István Ujhelyi

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za ribarstvo da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe važnost razvoja strategija s pomoću kojih bi se pridonijelo diversifikaciji gospodarstva lokalnog područja, otvorila dodatna radna mjesta i omogućili prihodi obiteljima te pomoglo da se zaustavi pad zapošljavanja u zajednicama koje ovise o sektoru ribarstva;

2.  naglašava da je važno razlikovati različite oblike turizma povezanog s ribarstvom, koji uključuju ribolovni turizam (upoznavanje svakodnevice ribara, ugošćivanje turista u tradicionalnom ribarskom okruženju), pomorske i obalne aktivnosti na ili u vodi, rekreacijski ribolov (uključujući udičarski turizam), kontinentalni ribolov te aktivnosti povezane s baštinom i kulturom, i poticati pritom sinergiju između inicijativa za stavljanje na tržište primarnih proizvoda visoke kvalitete, uz istovremeno poštovanje prirodne baštine, zaštite životinja i biološke raznolikosti;

Ulaganje u inovativne i održive proizvode izrađene po mjeri

3.  podsjeća da je u Komunikaciji o turizmu iz 2010. kao jedan od glavnih ciljeva europskog turizma naveden razvoj održivog, odgovornog i visokokvalitetnog turizma u svrhu poticanja rasta i otvaranja radnih mjesta;

4.  naglašava da su putnici danas mnogo bolje informirani nego što su to bili u prošlosti i stoga turistička odredišta koja žele prosperirati moraju posvetiti veću pozornost potrebi za jamčenjem kvalitete, autentičnosti i dobrog omjera cijene i kvalitete;

5.  stoga smatra da je potrebno prilagoditi ponudu novonastaloj potražnji za proizvodima izrađenima po mjeri u poznatim priobalnim ljetovalištima i netaknutim ruralnim, obalnim i otočnim destinacijama te da se moraju izraditi marketinške platforme koji su prilagođene za moguću potražnju ove vrste;

6.  ističe da je važno pružati podršku poslovnim platformama prilagođenima klijentima koji traže vrhunski turistički doživljaj, zbog čega u javnim inicijativama i aktivnostima koje zadovoljavaju uvjete prioriteti trebaju biti osposobljavanje u vještinama u tom području te izgradnja tehnološke infrastrukture i platformi za digitalnu distribuciju;

7.  vjeruje da bi odgovorni i održivi poslovni modeli za diversifikaciju ribarstva morali uključivati poštovanje kulture lokalnih ribarskih zajednica i pomoći u očuvanju njihova identiteta; posebno naglašava da bi rekreacijski ribolov povezan s turizmom trebao biti u skladu s interesima malih lokalnih poduzeća koja se bave artizanalnim ribolovom;

8.   smatra da je važno razviti turizam koji uključuje upoznavanje svakodnevice ribara i ugošćivanje turista u tradicionalnom ribarskom okruženju kao oblike iskustva „aktivnog odmora” uz važne učinke kao što su promicanje morske kulture i ribolovnih tradicija te edukacija o očuvanju okoliša i zaštiti vrsta.

9.  naglašava važnost ekoloških poslovnih modela i stoga preporučuje da stručnjaci za okoliš uvijek usko surađuju s lokalnim akcijskim skupinama (npr. lokalnim akcijskim skupinama u ribarstvu i akvakulturi (FLAG-ovi) i ruralnim lokalnim akcijskim skupinama (LAG-ovi));

10.  naglašava da je regulatorno opterećenje nametnuto malim plovilima komercijalne namjene, zajedno s visokom cijenom preinake ribarskih plovila radi usklađivanja s turističkim normama, jedna od prepreka s kojima se suočava ribolovni turizam i koja ograničava potencijalnu korist za ribare;

11.  preporučuje utvrđivanje zajedničkih definicija i pravila za ribolovni turizam na nacionalnoj razini kako bi se izbjegla mogućnost da države članice uvedu različite oblike zakonodavstva i propisa;

12.  napominje da se u cilju omogućavanja potrebnih ulaganja mora smanjiti regulatorno opterećenje za poduzeća koja se bave ribarstvom, posebno u pogledu sigurnosnih pravila, propisa o gradnji i sigurnosti plovila;

13.  protivi se nastojanjima da se uvedu nerazmjerne naknade na nacionalnoj ili regionalnoj razini za rekreacijske voditelje brodica koji koriste javne unutarnje plovne putove s obzirom na to da takve naknade predstavljaju birokratsko ograničavanje i prepreku mekom ribolovnom i nautičkom turizmu;

14.  ističe da je potrebno istražiti mogućnosti proširenja potencijalne potražnje za takvim preinačenim plovilima i proširiti tako ponudu, na primjer, na obrazovnu zajednicu koja ima iskustva u dodavanju pedagoške dimenzije poljoprivrednom sektoru preko projekata „škola poljoprivrede”;

15.  pozdravlja regionalne i nacionalne prijedloge za uvođenje turističkih dozvola za ribolov ako se njima, u skladu sa zakonodavstvom o ribolovu i zaštiti životinja, jamči minimalna razina stručnosti kojom će se osigurati poštovanje zakonskih odredbi o ribolovu, kao i ispravno korištenje štapovima za ribolov i postupanje s ulovljenom ribom;

16.  ističe važnost ribolovnog turizma za očuvanje kulturnih i kulinarskih tradicija te tradicionalnih načina života u obalnim i priobalnim područjima;

17.  podsjeća Komisiju na to da poticanje ribolovnog turizma može dovesti do veće vidljivosti novih turističkih područja čiji potencijal tek treba iskoristiti;

18.  ističe da bi u cilju poticanja ribolovnog ekoturizma trebalo izgraditi namjenske objekte za ribolovne lokalitete, kao što su kampovi i vezovi, parkirališta i rekreacijski objekti;

19.  napominje da je udičarski turizam u nekim državama članicama dobro razvijen i sve unosniji poslovni segment, dok je u drugima i dalje samo neiskorišteni potencijal; ističe važnost rekreacijskog udičarskog turizma u priobalnim i ruralnim regijama te kontinentalnog ribolova kao održive razvojne aktivnosti visoke vrijednosti;

20.  ističe potrebu da se analizira utjecaj turističkog rekreacijskog ribolova na ribolovnu aktivnost;

21.  poziva Komisiju da analizira socijalno-ekonomski utjecaj rekreacijskog ribolova na kontinentalni turizam, a posebice na ruralna područja, i da predloži moguće mjere za regije u kojima je potencijal za takav ribolov nedovoljno iskorišten;

Što bolje iskorištavanje financijske potpore EU-a

22.  poziva Komisiju da analizira učinkovitost mjera koje je EU poduzeo u razvoju ribarstvenih područja i u gospodarskoj diversifikaciji ribarstva, uključujući mjere poduzete u okviru europskih strukturnih fondova, a posebno Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR); poziva Komisiju da objavljuje redovite preglede projekata koje se podupire i iznose tih potpora;

23.  u prvom redu očekuje da će predstojeća evaluacija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, koju će provesti Komisija, poboljšati razumijevanje socijalno-ekonomskog utjecaja diversifikacijskih mjera poduzetih u okviru EFPR-a, kao i u okviru zajedničkih strategija koje su razvili LAG-ovi i FLAG-ovi;

24.  ističe da je u programskom razdoblju od 2007. do 2013. za FLAG-ove na raspolaganje bilo stavljeno 486 milijuna EUR iz Europskog fonda za ribarstvo te da je u istom razdoblju potporu primilo otprilike 12 000 lokalnih projekata;

25. nadalje naglašava da je u tekućem financijskom razdoblju ukupan iznos sredstva raspoloživih u sklopu EFPR-a za mjere za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice povećan na 514 milijuna EUR;

26.  potiče države članice i FLAG-ove da na što bolji način iskoriste dostupna sredstva i da, gdje je to moguće, iskoriste financiranje iz više fondova (zajedno s EFRR-om, EPFRR-om i ESF-om);

27.  poziva države članice da na odgovarajući način iskoriste sredstva dostupna u okviru EFPR-a za preinaku i modernizaciju profesionalnih ribarskih plovila i za projekte ribarskih poduzeća te da na regionalnoj razini uspostave kontaktne točke koje bi pružale odgovarajuće informacije i podršku;

28.  preporučuje usku suradnju FLAG-ova s turističkim stručnjacima kako bi se utvrdili projekti i odgovarajuće financiranje, u okviru četvrte prioritetne osi EFPR-a, za diversifikaciju u području ribarstva;

29.  ističe da se u sklopu EFPR-a osigurava posebna financijska potpora inicijativama u ribarskim zajednicama koje iniciraju žene;

30.  poziva države članice da uspostave kriterije za odabir djelatnosti u sklopu EFPR-a i tako osiguraju da načelo rodne ravnopravnosti bude sadržano u svim financiranim mjerama i da se u sklopu njih i promiče (npr. davanjem prednosti mjerama konkretno usmjerenima na žene ili onima koje one poduzimaju);

31.  preporučuje da se posebna financijska potpora osigura lokalnim vlastima u ribolovnim područjima za otvaranje informativnih ureda čiji će zadatak biti predstavljanje, promicanje i pružanje informacija o ribarskim zajednicama i tradicionalnim proizvodima, kao i o turističkim ciljevima u tim područjima;

32.  preporučuje da se posebna financijska potpora osigura za poticanje poduzetništva i inovacija s pomoću financiranja aktivnosti koje se oslanjaju na ribarstvo;

33.  preporučuje Komisiji, zajedno s državama članicama, da osmisle oznaku prema kojoj bi se prepoznavala ribarska sela u Uniji ili u slivnim podbazenima, kao što su primjerice priobalne zajednice „Aldeias do Mar” („Priobalna sela”) u Portugalu, uz sudjelovanje FLAG-ova; poziva da se namijene sredstva nužna za uspostavu mreže na europskoj razini za razmjenu najboljih praksi i mapiranje ribarskih aktivnosti te informacija o točkama interesa i karakteristika svake ribarske zajednice;

Promicanje diversifikacije proizvoda

34.  uvjeren je da se uravnoteženom kombinacijom alternativnih i ciljanih turističkih proizvoda te njihovom odgovarajućom promocijom i marketingom može pomoći u ublažavanju problema sezonalnosti turizma;

35.  ističe da za ostvarenje cilja diversifikacije sve poduzetničke inicijative moraju biti utemeljene na lokalnoj razini, uz jamstvo da će se nadzor nad društvima i zadrugama zadržati na toj razini; ističe da su za tu svrhu izrazito prikladne inicijative u okviru socijalne ekonomije;

36.  stoga poziva da se pruži podrška marketinškim platformama kojima upravljaju lokalni poduzetnici kako bi oni zadržali najvišu moguću razinu uključenosti i sudjelovanja u cijelom vrijednosnom lancu te nadzora nad njim;

37.  naglašava da diversifikacija proizvoda zahtijeva prikladnu promidžbu i da je potrebna strategija prepoznatljivosti za ciljanu skupinu ribara, uključujući i prekogranične promotivne inicijative;

38.  stoga smatra da bi ribolovna područja trebala razmotriti mogućnost pokretanja zajedničkih marketinških kampanja s drugim destinacijama u istoj regiji, kao što je predloženo u izvješću EP-a naslovljenom „Novi izazovi i koncepti za poticanje turizma u Europi”, i na temelju međunarodne suradnje promovirati zajedničke marketinške platforme s posebnim fokusom na promociji i internetskoj prodaji;

39.  smatra da se u okviru te marketinške strategije trebaju stvoriti sinergije među inicijativama za stavljanje na tržište svježih ili prerađenih proizvoda visoke kvalitete, gastronomijom i turističkom ponudom, prema teritorijalnim područjima povezanima s kulturnog, proizvodnog ili ekološkog aspekta i/ili među kojima postoji sinergija;

40.  poziva Komisiju da aktivno podupire i promiče ulaganja u diversifikaciju ribarstva u smislu marketinga i prerade lokalnih ribljih proizvoda te da potiče razvoj lokalnih distribucijskih kanala;

41.  podsjeća Komisiju na to da je potrebno promicati i omogućiti certifikaciju tradicionalnih ribarskih proizvoda i uspostaviti lokalne marke koje su specifične za ribolovna područja;

42.  poziva Komisiju da podupre ulaganja u diversifikaciju sektora ribarstva razvojem komplementarnih aktivnosti, između ostalog, ulaganjem u plovila, osposobljavanje, sigurnosnu opremu te kulturne i obrazovne aktivnosti;

43.  poziva Komisiju da u području kulture i umjetnosti aktivno podupire ulaganja u diversifikaciju ribarstva, kao dijela tradicionalnog nasljeđa, i da podupire ulaganja u promicanje tradicije i ribolovnog nasljeđa općenito (tehnike i ribolovni alat);

44.  poziva države članice te regionalne i lokalne vlasti da razmjenjuju najbolje prakse kako bi se diljem regija postigla viša razina osviještenosti o inovativnim turističkim proizvodima povezanima s ribarstvom koji su se pokazali uspješnima u gospodarskom, društvenom i okolišnom smislu;

45.  poziva Komisiju da u okviru Mreže europskih ribarstvenih područja (FARNET) i FLAG-ova promiče paneuropski dijalog s lukama, dionicima u turizmu i stručnjacima u području zaštite okoliša;

46.  poziva Komisiju da preko Europske putničke komisije i njezina portala visiteurope.com promiče turističke destinacije za održiv rekreacijski ribolov u Europi te da ciljanom informativnom kampanjom skrene pozornost poduzeća koja se bave ribarstvom na potencijal tih novih i održivih poslovnih modela te mogućnosti rasta koje oni nude;

Znanje i vještine

47.  poziva države članice te regionalne i lokalne vlasti da posvuda obznanjuju informacije o Europskom portalu za radnu mobilnost (EURES) pod okriljem Komisije, na kojem se nalaze informacije namijenjene poslodavcima i osobama koje traže posao o mogućnostima zaposlenja te potrebi za vještinama i osposobljavanjem u sektoru „plavih” radnih mjesta, te ih poziva da promiču otvorene internetske tečajeve za nadopunjavanje vještina ili prekvalifikaciju u vezi s turističkim menadžmentom i inovativnim ribolovnim turizmom;

48.  poziva Komisiju da na Europski portal za mala poduzeća uvrsti posebni dio radi pomoći poduzetnicima/ribarima da pronađu financijska sredstva za aktivnosti u području turizma povezanog s ribarstvom;

49.  ustraje u potrebi podizanja razine osviještenosti i usavršavanja lokalnih poduzetnika kad je riječ o novim zajedničkim mrežnim platformama za promociju i prodaju turističkih proizvoda, uključujući iskustveni turizam, kako bi ih se potaklo da te parametre uzmu u obzir prilikom osmišljavanja vlastitih poslovnih pothvata, čime bi se osiguralo da prihodi od diversifikacije ostanu u lokalnim zajednicama.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

11.10.2016

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

38

4

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Marie-Christine Arnautu, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Isabella De Monte, Jacqueline Foster, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Gesine Meissner, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Jill Seymour, Claudia Țapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, Wim van de Camp, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Knut Fleckenstein, Maria Grapini, Werner Kuhn

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Olle Ludvigsson


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

30.5.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Alain Cadec, David Coburn, Richard Corbett, Diane Dodds, Linnéa Engström, João Ferreira, Sylvie Goddyn, Mike Hookem, Ian Hudghton, Carlos Iturgaiz, António Marinho e Pinto, Gabriel Mato, Norica Nicolai, Liadh Ní Riada, Ulrike Rodust, Annie Schreijer-Pierik, Remo Sernagiotto, Ricardo Serrão Santos, Isabelle Thomas, Ruža Tomašić, Peter van Dalen, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ole Christensen, Rosa D’Amato, Norbert Erdős, Jens Gieseke, Seán Kelly, Verónica Lope Fontagné, Francisco José Millán Mon

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Stuart Agnew, Paloma López Bermejo


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

1.1 Konačno glasovanje

24

+

ALDE

António Marinho e Pinto, Norica Nicolai

ECR

Remo Sernagiotto, Ruža Tomašić, Peter van Dalen

EFDD

Rosa D'Amato

ENF

Gilles Lebreton

GUE/NGL

Paloma López Bermejo

PPE

Alain Cadec, Jens Gieseke, Carlos Iturgaiz, Verónica Lope Fontagné, Gabriel Mato, Annie Schreijer-Pierik, Jarosław Wałęsa

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Ole Christensen, Ulrike Rodust, Ricardo Serrão Santos, Isabelle Thomas

Verts/ALE

Marco Affronte, Linnéa Engström, Ian Hudghton

1

-

EFDD

John Stuart Agnew

0

0

 

 

Pravna napomena