Postupak : 2017/2036(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0233/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0233/2017

Rasprave :

PV 04/07/2017 - 18
CRE 04/07/2017 - 18

Glasovanja :

PV 05/07/2017 - 8.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0297

IZVJEŠĆE     
PDF 538kWORD 73k
23.6.2017
PE 601.171v02-00 A8-0233/2017

koje sadrži prijedlog nezakonodavne rezolucije o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kube, s druge strane

(12502/2016 – C8-0517/2016 – 2016/0298(NLE) – 2017/2036(INI))

Odbor za vanjske poslove

Izvjestiteljica: Elena Valenciano

PRIJEDLOG NEZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG NEZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kube, s druge strane

(12502/2016 – C8-0517/2016 – 2016/0298(NLE)2017/2036(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir uspostavu diplomatskih odnosa između EU-a i Kube 1988. godine,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (12502/2016),

–  uzimajući u obzir Sporazum o političkom dijalogu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kube, s druge strane (12504/2016),

–  uzimajući u obzir zahtjev za davanje suglasnosti koji je podnijelo Vijeće u skladu s člancima 207. i 209., člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) (C8-0517/2016),

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegovu glavu V. o vanjskom djelovanju Unije,

–  uzimajući u obzir UFEU, a posebno njegov dio peti, glave I. – III. i V.,

–  uzimajući u obzir Zajedničko stajalište o Kubi od 2. prosinca 1996. koje je Vijeće donijelo na temelju članka J.2 UEU-a(1),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2016/2233 od 6. prosinca 2016. o stavljanju izvan snage Zajedničkog stajališta 96/697/ZVSP o Kubi(2),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. listopada 2016. o Globalnoj strategiji Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. rujna 2009. naslovljenu „Europska unija i Latinska Amerika: globalni akteri u partnerstvu” (COM(2009)0495),

–  uzimajući u obzir izjave s dosad održanih sastanaka na vrhu čelnika država i vlada zemalja Latinske Amerike i Kariba te Europske unije, a posebno izjavu s drugog sastanka na vrhu između EU-a i Zajednice latinskoameričkih i karipskih zemalja (CELAC), održanog u Bruxellesu 10. i 11. lipnja 2015. na temu „Oblikovanje zajedničke budućnosti: zajedničkim snagama za prosperitetna, kohezivna i održiva društva u korist naših građana”, na kojoj je usvojena politička izjava pod nazivom „Partnerstvo za budući naraštaj”,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Zajedničkoj strategiji EU-a i Kariba od 19. studenog 2012.,

–  uzimajući u obzir da je posebni predstavnik za ljudska prava prisustvovao zajedničkoj sjednici Odbora za vanjske poslove i Pododbora za ljudska prava Europskog parlamenta održanoj 12. listopada 2016. kako bi obrazložio rezultate dijaloga o ljudskim pravima između Kube i EU-a,

–  uzimajući u obzir izvješća kubanskih organizacija civilnog društva,

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu Rezoluciju od ... o nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Kubi, osobito onu od 17. studenoga 2004. o Kubi(3), od 2. veljače 2006. o politici EU-a prema kubanskoj vladi(4), od 21. lipnja 2007. o Kubi(5) i od 11. ožujka 2010. o zatvorenicima savjesti na Kubi(6),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i ostale međunarodne sporazume i instrumente u vezi s ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0233/2017),

A.  budući da između Europe i Kube postoje duboke povijesne, gospodarske i kulturne veze;

B.  budući da je spektar odnosa između EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba raznolik i širok;

C.  budući da EU održava odnose sa Zajednicom latinskoameričkih i karipskih država (CELAC); budući da CELAC pozdravlja mogućnost proširenja odnosa između EU-a i Kube;

D.  budući da je Kuba jedina zemlja Latinske Amerike i Kariba s kojom EU nije bio potpisao nikakvu vrstu sporazuma; budući da je 20 njegovih država članica potpisalo razne vrste bilateralnih sporazuma i održava dobre odnose s tim otokom;

E.  budući da je Zajedničko stajalište 96/697/ZVSP stavljeno izvan snage Odlukom Vijeća (ZVSP) 2016/2233 od 6. prosinca 2016.;

F.  budući da je 2008. ponovno započet dijalog na visokoj razini između EU-a i Kube te je nastavljena bilateralna razvojna suradnja; budući da je Vijeće 2010. pokrenulo raspravu o budućnosti odnosa između EU-a i Kube te u veljači 2014. usvojilo smjernice za pregovore, nakon čega su službeni pregovori oko Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji započeli u travnju 2014., a zaključeni 11. ožujka 2016.;

G.  budući da se Sporazumom definiraju opća načela i ciljevi odnosa između EU-a i Kube, uključujući tri glavna dijela: o političkom dijalogu, o suradnji i dijalogu u području sektorskih politika te o trgovini i trgovinskoj suradnji;

H.  budući da se ljudska prava spominju i u dijelu o političkom dijalogu i u dijelu o suradnji; budući da Sporazumom obje stranke potvrđuju svoje poštovanje univerzalnih ljudskih prava utvrđenih Općom deklaracijom o ljudskim pravima i ostalim relevantnim međunarodnim instrumentima za ljudska prava; budući da Sporazumom obje stranke potvrđuju svoju predanost osnaživanju uloge Ujedinjenih naroda te svim načelima i ciljevima utvrđenima u Povelji Ujedinjenih naroda; budući da bi se, u skladu s člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji, vanjsko djelovanje Unije trebalo voditi načelima demokracije, vladavine prava, univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava, uključujući građanska, politička, gospodarska, socijalna i kulturna prava, kao i temeljnih sloboda, poštovanjem ljudskog dostojanstva, načelima jednakosti i solidarnosti te poštovanjem načelâ Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava; budući da, u tom smislu, poštovanje ljudskih prava te zaštita demokracije i vladavine prava trebaju biti osnovna težnja Sporazuma;

I.  budući da Sporazum sadrži tzv. klauzulu o ljudskim pravima, standardni ključni element međunarodnih sporazuma EU-a koji omogućava obustavu Sporazuma u slučaju kršenja odredbi o ljudskim pravima;

J.  budući da su se obje stranke složile oko općih modaliteta i područja suradnje u dijelu o suradnji, među kojima su i pitanja poput ljudskih prava, upravljanja, pravosuđa i civilnog društva;

K.  budući da je Kuba spremna prihvatiti suradnju s EU-om u okviru Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (EIDHR); budući da su ključni ciljevi EIDHR-a potpora demokraciji u trećim zemljama i njezin razvoj i jačanje, te veće poštovanje i pridržavanje ljudskih prava i temeljnih sloboda; budući da Sporazumom obje stranke uviđaju da se demokracija temelji na slobodno izraženoj volji naroda da odlučuje o svojem političkom, gospodarskom, društvenom i kulturnom sustavu te na njegovu potpunom sudjelovanju u svim aspektima života;

L.  budući da je dijalog o ljudskim pravima između EU-a i Kube, pod vodstvom posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava, uspostavljen 2015.; budući da je stanje ljudskih prava i dalje razlog za zabrinutost;

M.  budući da su pitanja o kojima se raspravljalo na drugom sastanku u okviru dijaloga o ljudskim pravima, održanom na Kubi u lipnju 2016. uz sudjelovanje resornih ministara i agencija, obuhvaćala slobodu udruživanja i ljudska prava u multilateralnom kontekstu, primjerice smrtnu kaznu; budući da je treći sastanak u okviru dijaloga o ljudskim pravima održan 22. svibnja 2017. u Bruxellesu;

N.  budući da je Parlament u tri navrata dodijelio Nagradu Saharov za slobodu mišljenja kubanskim aktivistima, tj. Oswaldu Payái 2002., Damama u bijelom 2005. i Guillermu Fariñasu 2010.;

O.  budući da je EU postao najveći vanjski ulagač u Kubu te njezin vodeći izvozni i sveukupni trgovinski partner, pri čemu su se između 2009. i 2015. ukupna trgovina i izvoz EU-a prema Kubi udvostručili;

P.  budući da je jedan dio Sporazuma posvećen načelima međunarodne trgovine i odnosi se na suradnju u području carinske kontrole, olakšavanje i diversifikaciju trgovine, norme i tehnička pravila, održivu trgovinu te promicanje stabilnog, transparentnog i nediskriminirajućeg poslovnog i investicijskog sustava; budući da bi trgovinska liberalizacija, gospodarska i financijska ulaganja, tehnološke inovacije i opće tržišne slobode omogućile tom otoku da modernizira svoje gospodarstvo;

Q.  budući da su 2011. nakon postupka javne rasprave usvojeni prijedlozi reforme, obnove i modernizacije u okviru Smjernica za gospodarsku i socijalnu politiku Kube;

R.  budući da su 2016. na Kubi započele dvije nove javne rasprave, o razradi koncepta gospodarskog i socijalnog modela te o nacionalnom planu gospodarskog i socijalnog razvoja do 2030.: vizija države, njezinih prioriteta i strateških sektora;

S.  budući da su EU i Kuba odlučili integrirati rodnu perspektivu u sva područje suradnje i posebnu pozornost posvetiti prevenciji i borbi protiv svih oblika nasilja nad ženama;

T.  budući da je Kuba potpisnica 11 od ukupno 18 konvencija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima te da je ratificirala osam od njih; budući da Kuba nije ratificirala Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima ni Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima;

U.  budući da je Kuba ratificirala svih osam temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada (MOR);

V.  budući da je Nacionalna skupština Kube od 1977. član svjetske Međuparlamentarne unije;

W.  budući da je Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila 26 uzastopnih rezolucija u cilju ukidanja embarga koji je SAD nametnuo Kubi te da je u listopadu 2016. takva rezolucija prvi put jednoglasno donesena;

X.  budući da su spomenuti embargo na Kubu, kao i zakoni koje je SAD nametnuo protiv te zemlje prije više od 50 godina i koji sadrže elemente izvanteritorijalnosti, primjerice Helms-Burton, i dalje na snazi usprkos normalizaciji odnosa između dviju zemalja; budući da se time sprečava gospodarski razvoj, stvaraju se golemi gospodarski gubici za otok te se također utječe na aktivnosti europskih poduzeća ondje;

Y.  budući da Kuba ima važnu i konstruktivnu ulogu posrednika u rješavanju sukoba između zemalja i unutar njih, kao što je nedavno bio slučaj u pregovorima i zaključenju mirovnog sporazuma između kolumbijske vlade i Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC);

1.  pozdravlja činjenicu da je 12. prosinca 2016. u Bruxellesu potpisan Sporazum između EU-a i Kube te izjavljuje da je riječ o instrumentu koji pruža novi okvir za odnose između EU-a i Kube te kojim se i dalje podupiru interesi EU-a i zamjenjuje Zajedničko stajalište iz 1996.; ističe da uspjeh Sporazuma ovisi o njegovoj provedbi i mjeri u kojoj ga se strane pridržavaju;

2.  smatra da su odnosi između EU-a i Kube od velike strateške vrijednosti;

3.  smatra da struktura, sadržaj i dinamika Sporazuma odražavaju načela i vrijednosti koje su institucije EU-a utvrdile u području vanjskih odnosa;

4.  ističe činjenicu da je Vijeće EU-a pristalo uspostaviti novi okvir za odnose s Kubom te odlučilo započeti pregovore i uspješno ih privesti kraju u izrazito kratkom roku;

5.  ističe obvezu koju je Kuba preuzela u odnosu s EU-om te odgovornost obiju stranaka kad je riječ o ispunjenju odredbi Sporazuma, među ostalim i putem političkog dijaloga;

6.  podsjeća da će Sporazum o političkom dijalogu i suradnji, kao prvi sporazum između EU-a i Kube, biti prekretnica u bilateralnim odnosima dviju stranaka; pozdravlja činjenicu da su obje stranke odlučile strukturirano razvijati taj odnos te su pristale na zajednički plan i obveze koji su obvezujući za obje potpisnice;

7.  ističe relevantnost uvrštenja dijela o političkom dijalogu i uspostave institucionaliziranog dijaloga o ljudskim pravima između EU-a i Kube; poziva EU da tijekom cijelog dijaloga podržava stajališta Parlamenta o demokraciji, univerzalnim ljudskim pravima i temeljnim slobodama, kao što su sloboda izražavanja, okupljanja i političkog udruživanja, slobodan pristup informacijama u svim oblicima te njegovu „globalnu politiku potpore braniteljima ljudskih prava”; potiče obje stranke da uspostave jamstva za rad branitelja ljudskih prava te za aktivno sudjelovanje svih aktera civilnog društva i političke oporbe, bez ograničenja, u spomenutome dijalogu;

8.  naglašava važnost dijaloga o ljudskim pravima između EU-a i Kube i pozdravlja činjenicu da je započeo prije zaključenja pregovora o Sporazumu; ponavlja da ciljevi politike EU-a prema Kubi obuhvaćaju poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te olakšanje gospodarske i socijalne modernizacije u svrhu poboljšanja životnog standarda stanovnika Kube;

9.  prima na znanje trud koji je Kuba uložila kako bi u svoje nacionalno zakonodavstvo uvrstila temeljna načela ljudskih i radničkih prava Ujedinjenih naroda te apelira na Kubu da ratificira preostale konvencije Ujedinjenih naroda u području ljudskih prava, točnije Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te Fakultativni protokol Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena; prima na znanje rad kubanskog Nacionalnog centra za spolni odgoj; poziva kubansku vladu da nastavi ulagati trud u cilju okončanja svih vrsta diskriminacije i marginalizacije usmjerenih protiv zajednice LGBTI;

10.  apelira na kubansku vladu da uskladi svoju politiku u području ljudskih prava s međunarodnim normama utvrđenim u poveljama, deklaracijama i međunarodnim instrumentima kojih je Kuba potpisnica; ustraje u tome da se progonom i zatvaranjem bilo koje osobe zbog njezinih ideala i mirne političke aktivnosti krše odredbe utvrđene u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima te stoga poziva na oslobađanje svih osoba zatvorenih pod takvim okolnostima;

11.  podsjeća da Sporazum sadrži odredbu o obustavi Sporazuma u slučaju kršenja odredbi o ljudskim pravima; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da se pobrinu za uspostavu redovite razmjene informacija s Parlamentom o provedbi Sporazuma, o ispunjenju zajedničkih obveza utvrđenih Sporazumom, a osobito o poštovanju svih odredbi spomenutih u ovoj rezoluciji i povezanih s ljudskim i radničkim pravima te pravima povezanim s okolišem; poziva ESVD, osobito putem Delegacije EU-a, da čini sve što je u njegovoj moći da pomno prati stanje u pogledu ljudskih prava i temeljnih sloboda na Kubi tijekom provedbe Sporazuma te do o tome izvješćuje Parlament;

12.  ističe da bi Sporazum trebao doprinijeti poboljšanju životnih uvjeta i socijalnih prava kubanskih građana, potvrđujući važnost sustavnog rada na promicanju vrijednosti demokracije i ljudskih prava, uključujući slobodu izražavanja, udruživanja i okupljanja;

13.  pozdravlja činjenicu da se u Sporazumu civilno društvo izričito navodi kao jedan od aktera suradnje; izražava duboku solidarnost sa stanovništvom Kube i potporu napretku prema demokraciji i poštovanju i promicanju temeljnih sloboda; potiče obje stranke Sporazuma da promiču aktivnu ulogu kubanskog civilnog društva tijekom provedbene faze Sporazuma;

14.  podsjeća na važnu ulogu kubanskog civilnog društva u gospodarskom i demokratskom razvoju zemlje; naglašava da civilno društvo treba imati vodeću ulogu u svim područjima Sporazuma, uključujući u dijelu povezanom s razvojnom pomoći; podsjeća na potporu koju je Parlament preko Nagrade Saharov pružio kubanskom civilnom društvu u njegovoj ulozi promicanja ljudskih prava i demokracije na Kubi;

15.  podsjeća na to da je razina internetske povezivosti na Kubi među najnižima u svijetu te da je pristup internetu vrlo skup, a sadržaj i dalje ograničen; pozdravlja činjenicu da sve više Kubanaca dobiva pristup internetu, no smatra da bi vlada trebala poduzeti daljnje korake za poticanje necenzuriranog pristupa i poboljšanje digitalnih prava stanovništva;

16.  poziva ESVD da u odgovarajućim intervalima i u skladu sa sustavom koordinacije predviđenim Sporazumom obavještava Parlament o tijeku provedbe Sporazuma i o njegovoj primjeni;

17.  prima na znanje normalizaciju odnosa između Kube i Sjedinjenih Američkih Država, postignutu ponovnom uspostavom diplomatskih odnosa 2015. godine i potiče daljnja nastojanja u tom pogledu;

18.  poziva na ukidanje ekonomske blokade otoka od strane SAD-a, kao i popratnih zakona i jednostranih mjera, osobito onih s izvanteritorijalnim učinkom, s obzirom na to da ograničavaju gospodarsku aktivnost Kube te i dalje imaju dalekosežan utjecaj na kubansko stanovništvo; osuđuje uvođenje izvanteritorijalnih sankcija za europska poduzeća zbog trgovanja s Kubom; ističe da se postupak normalizacije neće moći okončati dok se ne ukine gospodarska, trgovinska i financijska blokada, na što Opća skupština UN-a poziva od 1992. godine;

19.  uviđa da Sporazum može doprinijeti procesima reforme, prilagodbe i modernizacije koji su na Kubi već predloženi, osobito u pogledu diversifikacije međunarodnih partnera Kube i uspostave općeg okvira za politički i gospodarski razvoj; ističe da bi jače političke i gospodarske veze s Kubom mogle pomoći u napretku političkih reformi u toj zemlji u skladu s težnjama kubanskog naroda; poziva europske institucije i države članice da pomognu ekonomskoj i političkoj tranziciji na Kubi i da pritom potiču razvoj prema demokratskim i izbornim standardima kojima se poštuju temeljna prava svih njezinih građana; podržava korištenje različitih instrumenata vanjske politike EU-a, a posebno EIDHR-a, u cilju jačanja dijaloga EU-a s kubanskim civilnim društvom i onima koji podržavaju mirnu tranziciju na Kubi;

20.  napominje da je Sporazum o političkom dijalogu i suradnji prvi sporazum između EU-a i Kube, zbog čega predstavlja novi pravni okvir za njihove odnose te sadržava poglavlje o trgovini i trgovinskoj suradnji u cilju stvaranja predvidljivijeg i transparentnijeg okruženja za lokalne i europske gospodarske subjekte;

21.  ističe da stupom trgovine i trgovinske suradnje Sporazuma nisu predviđene trgovinske povlastice za Kubu; podsjeća da su tim stupom pokriveni carinska suradnja, olakšavanje trgovine, intelektualno vlasništvo, sanitarne i fitosanitarne mjere, tehničke prepreke u trgovini, tradicionalni i obrtnički proizvodi, trgovina i održivi razvoj, suradnja u zaštiti trgovine, pravila o podrijetlu i ulaganja;

22.  napominje da se Sporazumom pruža platforma za širenje bilateralnih trgovinskih i investicijskih odnosa te uspostavu konvencionalnih temelja za trgovinske i gospodarske odnose između EU-a i Kube;

23.  podržava dugotrajnu praksu koja podrazumijeva da se odredbe politički važnih sporazuma koje se odnose na trgovinu i ulaganja privremeno ne primjenjuju sve dok Parlament ne da svoju suglasnost, što je potvrdila i povjerenica Cecilia Malmström na svojem saslušanju 29. rujna 2014.; poziva Vijeće, Komisiju i ESVD da nastave i prošire tu praksu na sve međunarodne sporazume koji se odnose na vanjsko djelovanje EU-a u području trgovine, kao što je riječ kod Sporazuma;

24.  smatra da će Sporazum služiti promicanju dijaloga i gospodarske suradnje, lakšoj uspostavi predvidljive i transparentne poduzetničke klime te razvoju snažnijeg i stabilnijeg okvira u budućnosti, čime će se osigurati da Kubanci mogu sudjelovati u ulaganjima zajedno s poduzećima i pojedincima iz EU-a;

25.  osim toga, poziva i europska poduzeća koja posluju na Kubi, posebice ona koja imaju kredite ili primaju bilo kakvu javnu financijsku pomoć, da primjenjuju iste radne i etičke standarde koje su dužna primjenjivati u svojim zemljama podrijetla;

26.  pozdravlja činjenicu da je Kuba ratificirala svih osam temeljnih konvencija MOR-a i traži preuzimanje obveze njihove brze provedbe; odlučno poziva Kubu i sve zemlje s kojima Kuba ima sporazume ili o njima pregovara da ratificiraju i poštuju propise MOR-a i Program za dostojanstven rad te da zabrane sve oblike iskorištavanja radnika; napominje da postoje područja u kojima su socijalna i radnička prava dovedena u pitanje, primjerice praksa zapošljavanja u kubanskim poduzećima koja su u državnom vlasništvu i praksa zapljene plaća u sektoru turizma; u tom kontekstu ističe da svi radnici moraju imati temeljna radnička prava i odgovarajuću socijalnu zaštitu u skladu s konvencijama MOR-a te poziva obje stranke da na tome rade u skladu s člankom 38. Sporazuma;

27.  napominje da je EU glavni izvozni i drugi najveći trgovinski partner Kube te njezin najveći strani ulagač; ističe da vanjskotrgovinska politika EU-a ne predviđa trgovinske povlastice za Kubu te da se carinske stope EU-a primjenjuju u skladu s objavom Svjetske trgovinske organizacije (WTO); podsjeća da je Kuba od siječnja 2014. izgubila svoje trgovinske povlastice za izvoz u EU zbog reforme Općeg sustava povlastica EU-a (OSP), s obzirom na to da je dosegla kategoriju zemlje s višim srednjim dohotkom te stoga više ne zadovoljava kriterije prihvatljivosti; nadalje, ističe da trgovina i dalje čini umjeren udio gospodarstva Kube te da izvoz i uvoz zajedno iznose 26,4 % BDP-a;

28.  predlaže da se istraži mogućnost da se Kuba u budućnosti uključi u Sporazum o gospodarskom partnerstvu EU-a i CARIFORUM-a, koji sadržava mnoga specifična i korisna poglavlja o trgovinskoj suradnji te koji bi Kubi pružio mogućnost za daljnju regionalnu integraciju;

29.  napominje da je Kuba član WTO-a te stoga naglašava da je potrebno da poštuje temeljna načela WTO-a, kao što su olakšavanje trgovine, sporazumi u pogledu prepreka trgovini, sanitarne i fitosanitarne mjere i instrumenti za zaštitu trgovine;

30.  poziva Kubu da ratificira Sporazum WTO-a o olakšavanju trgovine koji je stupio na snagu u veljači 2017.; pozdravlja osnivanje Odbora za olakšavanje trgovine u toj zemlji te u tom kontekstu traži od Komisije i ESVD-a da pružaju tehničku podršku;

31.  ističe da je carinska suradnja ključno područje u kojemu je potreban razvoj radi rješavanja važnih izazova kao što su, među ostalim, sigurnost granica, javno zdravstvo, zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla, borba protiv krivotvorene robe i borba protiv terorizma; poziva Komisiju i ESVD da pruže tehničku i financijsku pomoć te da zajedničkim sporazumom uspostave bilateralne instrumente koji će pomoći Kubi u provedbi mjera za olakšavanje trgovine i informacijskih usluga;

32.  naglašava da je potrebno da izvoz iz Kube bude raznovrsniji, izvan okvira tradicionalnih proizvoda, i traži od Komisije da uspostavi ad hoc službe za trgovinu u cilju razmjene najboljih praksi i pružanja potrebnog znanja kubanskim izvoznicima o tome kako unaprijediti pristup robe na tržištu EU-a;

33.  pozdravlja ulogu Svjetske carinske organizacije u pružanju strateške podrške Carinskoj upravi Republike Kube (Aduanas General de la República) u okviru programa Mercator kako bi se procijenila spremnost za provedbu Sporazuma WTO-a o olakšavanju trgovine; ističe da je važno da Carinska uprava Republike Kube aktivno provodi Sporazum o olakšavanju trgovine i traži od Komisije da pomogne Kubi u tom procesu;

34.  prima na znanje mjere koje su kubanske vlasti poduzele u cilju poticanja slobodnog poduzetništva i ekonomske liberalizacije; ističe važnost postupnog osnaživanja privatnog sektora; ističe činjenicu da će razvoj snažnih inozemnih ulaganja u cilju poboljšanja fizičke i tehnološke infrastrukture zemlje te izgradnje konkurentnog sustava proizvodnje na Kubi iziskivati dodatne ekonomske i financijske mjere s propisima kojima se zemlji pružaju pravna sigurnost, među ostalim putem neovisnih, transparentnih i nepristranih institucija, te gospodarska stabilnost; ističe da bi se Kuba mogla osloniti na iskustvo država članica EU-a u tom pogledu;

35.  traži da se Kuba uvrsti među zemlje obuhvaćene mandatom EIB-a za vanjsko kreditiranje u mjeri u kojoj ispunjava zahtjeve koje postavlja EIB;

36.  sa zadovoljstvom dočekuje odredbe Sporazuma koje se odnose na održivi gospodarski i društveni razvoj te razvoj u području okoliša na Kubi, osobito preuzete obveze u pogledu rada na ostvarenju Programa održivog razvoja do 2030. i s njime povezanih ciljeva održivog razvoja, imajući u vidu Program djelovanja iz Addis Abebe o financiranju za razvoj; poziva obje stranke da nakon ratifikacije Sporazuma što prije uspostave dijalog posvećen provedbi Programa održivog razvoja do 2030.;

37.  podsjeća da su diplomatski odnosi između EU-a i Kube uspostavljeni 1988., da je Kuba primatelj razvojne i humanitarne pomoći EU-a od 1984. i da trenutačno u okviru Uredbe o Instrumentu razvojne suradnje za razdoblje od 2014. – 2020. prima pomoć od EU-a u visini od 50 milijuna EUR;

38.  podsjeća da će se Sporazumom olakšati sudjelovanje Kube u programima EU-a te poboljšati provedba višegodišnjeg okvirnog programa za razdoblje od 2014. – 2020. kako bi se pružila potpora provedbi strategije za gospodarsku i socijalnu modernizaciju koju je donijela kubanska vlada;

39.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je Kuba, kao zemlja koju Odbor za razvojnu pomoć OECD-a klasificira kao zemlju s višim srednjim dohotkom, izložena riziku postupnog ukidanja razvojne pomoći koju prima u okviru Instrumenta razvojne suradnje; smatra da činjenica da je riječ o otočnoj zemlji u razvoju, uz gospodarsko stanje s kojim je suočena, pogoršano negativnim utjecajem jednostranih prisilnih mjera, opravdava donošenje mjera kojima bi se omogućio nastavak pružanja pomoći Unije Kubi te da bi to trebalo posebno uzeti u obzir u okviru sljedeće evaluacije na sredini razdoblja Uredbe o Instrumentu razvojne suradnje;

40.  podržava činjenicu da su obje stranke potvrdile da sve razvijene zemlje trebaju izdvajati 0,7 % svojeg bruto nacionalnog dohotka za službenu razvojnu pomoć te da sva gospodarstva u usponu i zemlje s višim srednjim dohotkom trebaju postaviti za cilj povećanje doprinosa za međunarodno javno financiranje;

41.  pozdravlja promicanje rodne perspektive u svim relevantnim područjima suradnje, uključujući održivi razvoj;

42.  uviđa i pozdravlja važnu ulogu koju Kuba ima u okvirima suradnje jug – jug, obveze koje je preuzela i njezinu međunarodnu solidarnost koju pokazuje slanjem humanitarne pomoći, ponajprije u području zdravstva i obrazovanja;

43.  napominje da Sporazum pruža priliku Kubi da bude uključenija u programe EU-a i da ima veći pristup njima, uključujući Okvirni program za istraživanja i inovacije Obzor 2020. i Erasmus+, program za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport, kojima bi se potaknule akademske i međuljudske razmjene;

44.  napominje da će Sporazum postati i instrument kojim se na multilateralnim forumima promiču zajednička rješenja za globalne izazove kao što su migracije, borba protiv terorizma i klimatske promjene;

45.  potvrđuje svoju odluku o slanju službenog izaslanstva Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta na Kubu; poziva kubanske vlasti da izaslanstvima EP-a omoguće ulazak i pristup sugovornicima;

46.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Republike Kube.

(1)

OJ L 322, 12.12.1996., str. 1.

(2)

SL L 337 I, 13.12.2016., str. 41.

(3)

SL C 201, 18.8.2005., str. 83.

(4)

SL C 288 E, 25.11.2006., str. 81.

(5)

SL C 146 E, 12.6.2008., str. 377.

(6)

SL C 349 E, 22.12.2010., str. 82.


MIŠLJENJE Odbora za razvoj (31.5.2017)

upućeno Odboru za vanjske poslove

koje sadrži prijedlog nezakonodavne rezolucije o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kube, s druge strane

(2017/2036(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Frank Engel

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za vanjske poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja uključivanje odredbi koje se odnose na održivi gospodarski i društveni razvoj te razvoj u području okoliša na Kubi u Sporazum o političkom dijalogu i suradnji, osobito preuzimanje obveze u pogledu rada na ostvarenju Programa održivog razvoja do 2030. i s njime povezanih ciljeva održivog razvoja, imajući u vidu Program djelovanja iz Addis Abebe o financiranju za razvoj; poziva obje strane da nakon ratifikacije Sporazuma što prije uspostave dijalog posvećen provedbi Programa održivog razvoja do 2030.;

2.  podsjeća da su diplomatski odnosi između EU-a i Kube uspostavljeni 1988. godine, da je Kuba primatelj razvojne i humanitarne pomoći Unije od 1984. i da trenutačno u okviru Uredbe o Instrumentu razvojne suradnje prima pomoć Unije u visini od 50 milijuna EUR;

3.  zabrinut je zbog činjenice da je Kuba, kao zemlja koju Odbor za razvojnu pomoć OECD-a klasificira kao zemlju s višim srednjim dohotkom, izložena riziku postupnog ukidanja razvojne pomoći koju prima u okviru Instrumenta razvojne suradnje; smatra da činjenica da je riječ o otočnoj zemlji u razvoju, uz gospodarsko stanje s kojim je suočena, pogoršano negativnim utjecajem jednostranih mjera prisile, opravdava donošenje mjera kojima bi se omogućio nastavak pružanja pomoći Unije Kubi te da bi to trebalo posebno uzeti u obzir u okviru sljedeće evaluacije na sredini razdoblja Uredbe o Instrumentu razvojne suradnje;

4.  napominje da je, kako ističu Ujedinjeni narodi, gospodarska, trgovinska i financijska blokada koju su SAD nametnule Kubi bila i ostala jedna od vodećih prepreka za društveno-gospodarski razvoj Kube, osobito u uslužnim sektorima, zdravstvu, obrazovanju, prehrani i socijalnoj sigurnosti;

5.  podržava činjenicu da su obje strane potvrdile da sve razvijene zemlje trebaju izdvajati 0,7 % svojeg bruto nacionalnog dohotka za službenu razvojnu pomoć te da sva gospodarstva u usponu i zemlje s višim srednjim dohotkom trebaju postaviti za cilj povećanje doprinosa za međunarodno javno financiranje;

6.  podsjeća da je razvojna politika zasnovana na vladavini prava, poštovanju demokratskih vrijednosti te ljudskih i temeljnih prava, slobodi izražavanja te na dobrom upravljanju jedan od stupova vanjskoga djelovanja Unije i da se to mora jasno odraziti u primjeni toga Sporazuma;

7.  uviđa i pozdravlja važnu ulogu koju Kuba ima u okvirima suradnje juga i juga, obveze koje je preuzela i njezinu međunarodnu solidarnost koju pokazuje slanjem humanitarne pomoći, ponajprije u području zdravstva i obrazovanja;

8.  pozdravlja promicanje rodne perspektive u svim relevantnim područjima suradnje, uključujući održivi razvoj;

9.  podržava stavljanje naglaska na veće uključenje civilnog društva u osmišljavanje i provedbu relevantnih aktivnosti povezanih s razvojnom suradnjom, među ostalim i izgradnjom kapaciteta;

10.  smatra da Unija tim Sporazumom i drugim načinima angažiranja može imati bitnu ulogu u praćenju daljnjeg gospodarskog, demokratskog i društvenog razvoja Kube, uzimajući kao temelje vlastita iskustva tranzicije u održivu i socijalnu ekonomiju tržišta, razvoja obnovljivih izvora energije, stvaranja uključivih sustava socijalne zaštite ali i u pogledu pružanja potpore poljoprivrednom sektoru i sprečavanja prirodnih katastrofa;

11.  nada se da će se tim Sporazumom pružiti potpora uključivoj ulozi lokalnog privatnog sektora, kubanskim poduzetnicima i raznim sektorima civilnoga društva te doprinijeti razvoju gospodarstva i procvatu jakoga i neovisnoga civilnoga društva;

12.  podsjeća na važnost Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava kao instrumenta za jačanje ljudskih i temeljnih prava i sloboda u cijelom civilnom društvu; smatra da je, s obzirom na stanje ljudskih prava u toj zemlji, Instrument potrebno poboljšati kako bi se ostvarili ciljevi postavljeni u Sporazumu;

13.  podsjeća na važnu ulogu kubanskog civilnog društva u gospodarskom i demokratskom razvoju zemlje; naglašava da civilno društvo treba imati vodeću ulogu u svim područjima Sporazuma, uključujući u dijelu povezanom s razvojnom pomoći; podsjeća na potporu koju Europski parlament preko Nagrade Saharov pružio kubanskom civilnom društvu u njegovoj ulozi promicanja ljudskih prava i demokracije na Kubi.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.5.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

0

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao, Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Stelios Kouloglou, Arne Lietz, Linda McAvan, Vincent Peillon, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Eleni Theocharous, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Ádám Kósa, Cécile Kashetu Kyenge, Judith Sargentini

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

20

+

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea, Paavo Väyrynen

ECR

Eleni Theocharous

EFDD

Ignazio Corrao

PPE

Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Ádám Kósa, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská, Željana Zovko,

S&D

Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Cécile Kashetu Kyenge, Arne Lietz, Linda McAvan, Vincent Peillon, Elly Schlein

Verts/ALE

Maria Heubuch, Judith Sargentini

0

-

 

 

2

0

GUE/NGL

Stelios Kouloglou, Lola Sánchez Caldentey

Objašnjenje korištenih znakova:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (31.5.2017)

upućeno Odboru za vanjske poslove

koje sadrži prijedlog nezakonodavne rezolucije o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kube, s druge strane

(2017/2036(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Reimer Böge

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za vanjske poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja novi početak odnosa EU-a i Kube, među ostalim u području bilateralne trgovine, nakon što su Kuba, EU i njegovih 28 država članica potpisali Sporazum o političkom dijalogu i suradnji; napominje da je Sporazum o političkom dijalogu i suradnji prvi sporazum između EU-a i Kube koji stoga predstavlja novi pravni okvir za njihove odnose te sadržava poglavlje o trgovini i trgovinskoj suradnji u cilju stvaranja predvidljivijeg i transparentnijeg okruženja za lokalne i europske gospodarske subjekte; naglašava da sporazum objema potpisnicama može pružiti nove mogućnosti i obveze, među ostalim i u području bilateralne trgovine; ističe da su 22 države članice potpisale bilateralne sporazume s Kubom usprkos provedbi zajedničkog stajališta od prosinca 1996.;

2.  ističe da će se Sporazum o političkom dijalogu i suradnji, iako je potpisan u prosincu 2016., primijeniti privremeno tek nakon što Europski parlament da svoju suglasnost; podržava dugotrajnu praksu koja podrazumijeva da se odredbe važnih političkih sporazuma koje se odnose na trgovinu i ulaganja privremeno ne primjenjuju sve dok Europski parlament ne da svoju suglasnost, što je potvrdila i povjerenica Cecilia Malmström na svojemu saslušanju 29. rujna 2014.; poziva Vijeće, Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da se ta praksa nastavi i proširi na sve međunarodne sporazume koji se odnose na vanjsko djelovanje EU-a u području trgovine, kao što je riječ kod Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji;

3.  ističe da postoje nedosljednosti između Ustava Republike Kube i načela utvrđenih u članku 1. Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji;

4.  napominje da je EU glavni izvozni i drugi najveći trgovinski partner Kube te njezin najveći strani ulagač; ističe da vanjskotrgovinska politika EU-a ne predviđa trgovinske povlastice za Kubu te da se carinske stope EU-a primjenjuju u skladu s objavom WTO-a; podsjeća da je Kuba od siječnja 2014. izgubila svoje trgovinske povlastice za izvoz u EU zbog reforme Općeg sustava povlastica EU-a (OSP), s obzirom na to da je dosegla kategoriju zemlje s višim srednjim dohotkom te stoga više ne zadovoljava kriterije prihvatljivosti; nadalje ističe da trgovina i dalje ima umjeren udio u gospodarstvu Kube te da izvoz i uvoz zajedno iznose 26,4 % BDP-a;

5.  ističe da stup trgovine i trgovinske suradnje Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji ne predviđa trgovinske povlastice za Kubu; podsjeća da su tim stupom pokriveni carinska suradnja, olakšavanje trgovine, intelektualno vlasništvo, sanitarne i fitosanitarne mjere, tehničke prepreke trgovini, tradicionalna i zanatska dobra, trgovina i održivi razvoj, suradnja u zaštiti trgovine, odredbe o podrijetlu i ulaganja;

6.  predlaže da se istraže mogućnosti da se Kuba u budućnosti uključi u Sporazum o gospodarskom partnerstvu EU-a i CARIFORUM-a koji sadržava mnoga specifična i korisna poglavlja o trgovinskoj suradnji te bi Kubi pružio mogućnost za daljnju regionalnu integraciju;

7.  napominje da je Kuba član WTO-a te stoga naglašava da je potrebno da ta zemlja poštuje temeljna načela WTO-a, kao što su olakšavanje trgovine, sporazumi u pogledu prepreka trgovini, sanitarne i fitosanitarne mjere i instrumenti za zaštitu trgovine;

8.  poziva Kubu da ratificira Sporazum WTO-a o olakšavanju trgovine koji je stupio na snagu u veljači 2017. godine; pozdravlja uspostavu Odbora za olakšavanje trgovine u toj zemlji te u tom kontekstu traži tehničku podršku od Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje;

9.  ističe da je potrebno ostvariti carinsku suradnju kao ključno područje u rješavanju važnih izazova kao što su sigurnost granica, javno zdravstvo, zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla, borba protiv krivotvorene robe, borba protiv terorizma i mnogi drugi; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da pruže tehničku i financijsku pomoć te da zajedničkim sporazumom uspostave bilateralne instrumente koji će pomoći Kubi u provedbi mjera za olakšavanje trgovine i informacijskih usluga;

10.  ističe da se suradnja EU-a i Kube nastavila 2008. te je pokrivena instrumentom za razvojnu suradnju; napominje da je financijska potpora EU-a već dodijeljena sektorima koji su nacionalni prioritet, primjerice potpora održivoj gospodarskoj i socijalnoj modernizaciji i druge mjere potpore; prima na znanje da Kuba sudjeluje i u regionalnim programima kao što je Al-Invest koji promiče internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća; poziva Komisiju da izvještava o aktualnim projektima i razmjenjuje relevantne informacije s Parlamentom u svim fazama postupka;

11.  ističe da je još mnogo toga potrebno učiniti kako bi se poboljšala poslovna klima, potaknuo uključivi rast i napredak na Kubi te unaprijedili trgovinski i ulagački odnosi u inozemstvu; ističe da se navedeno odnosi i na modernizaciju kubanskog gospodarskog sustava na temelju odluka građana te zemlje u pogledu liberalizacije trgovine, primjerice u infrastrukturi i poljoprivredno-prehrambenoj industriji, izravnih stranih ulaganja, primjerice u sektor turizma, pravnog priznavanja i sigurnosti privatnih i javnih subjekata, stvaranja prostora za osnivanje i funkcioniranje potpuno samostalnih poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, diversifikacije izvoza, gospodarskih i financijskih ulaganja i transakcija, tehnoloških inovacija, privatnog zapošljavanja i sveukupnih tržišnih sloboda te istodobnog jamčenja visokih standarda radnih, socijalnih, ekoloških i ljudskih prava; naglašava da bi se time zemlji trebalo omogućiti da prevlada ograničenja u pružanju robe i usluga i ostvari napredak u pogledu slobodnih socijalnih prostora, suživota, tehnologije i komunikacije; ističe važnost unapređenja prava privatnog vlasništva kako bi se olakšale privatne inicijative, primjerice samozapošljavanje („cuentapropistas”), s obzirom na to da su one korisne za gospodarstvo zemlje; nadalje naglašava važnost pružanja podrške malim i srednjim poduzećima; traži od budućih pododbora za suradnju koji se trebaju osnovati da procijene koje je potencijalne mjere potrebno poduzeti te traži od Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje da redovito izvještavaju Parlament o svim inicijativama i napretku u tom pogledu;

12.  prima na znanje mjere koje su u posljednjih nekoliko mjeseci donijele kubanske vlasti i činjenicu da je Kuba u kolovozu 2011. usvojila smjernice o gospodarskoj i socijalnoj politici radi poticanja slobodnog poduzetništva i općenito liberalizacije gospodarstva; potiče vlasti da i dalje promiču održivo gospodarstvo kako bi poboljšale gospodarske slobode koje su u toj zemlji i dalje na vrlo niskoj razini, te trgovinu i ulaganja; naglašava važnost vladavine prava i jamčenje pravne sigurnosti, regulatorne transparentnosti, dobrog upravljanja, smanjene birokracije i gospodarske stabilnosti u zemlji; naglašava da će razvoj pravila kojima se potiču snažna strana ulaganja u poboljšanje fizičke i tehnološke infrastrukture zemlje i izgradnju konkurentnog sustava proizvodnje na Kubi iziskivati mnoge druge gospodarske i financijske mjere; podsjeća da su neki od sveobuhvatnih ciljeva Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji pružanje podrške diversifikaciji kubanskog gospodarstva i promicanje odgovarajuće poslovne klime i poduzetništva;

13.  ističe da je kubansko gospodarstvo uvelike ovisno o znatnim subvencijama nafte iz Venezuele i o vanjskoj pomoći, primjerice o doznakama od kubanskog stanovništva koje živi u inozemstvu;

14.  naglašava da je potrebno da izvoz iz Kube bude raznovrsniji izvan okvira tradicionalnih proizvoda i traži od Komisije da uspostavi ad-hoc odjele za trgovinu kako bi se razmijenile najbolje prakse i pružila potrebna znanja kubanskim izvoznicima o tome kako unaprijediti pristup robe na tržište EU-a;

15.  pozdravlja činjenicu da je Kuba ratificirala svih osam temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada (MOR) i traži preuzimanje obveze njihove brze provedbe; odlučno poziva Kubu i sve zemlje s kojima ta zemlja ima sporazume ili o njima pregovara da ratificiraju i poštuju propise Međunarodne organizacije rada (MOR) i plan za dostojanstven rad te da zabrane sve oblike iskorištavanja radnika; napominje da postoje područja u kojima su socijalna i radnička prava dovedena u pitanje zbog praksi zapošljavanja u kubanskim poduzećima koja su u državnom vlasništvu i praksi zapljene plaća u sektoru turizma; u tom kontekstu ističe da svi radnici moraju imati temeljna radnička prava i odgovarajuću socijalnu zaštitu u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada (MOR) te poziva obje stranke da na tome rade u skladu s člankom 38. Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji;

16.  podsjeća na višegodišnji okvirni program za Kubu za razdoblje od 2014. do 2020. i njegovu važnost za postupak reforme i održiv gospodarski i društveni razvoj; osim toga, ističe da bi sva ruralna područja na Kubi trebala imati koristi od 50 milijuna EUR sredstava EU-a namijenjenih poljoprivrednom sektoru, s obzirom na to da je poljoprivredna produktivnost Kube i dalje niska;

17.  pozdravlja ulogu Svjetske carinske organizacije u pružanju strateške podrške glavnoj carini Republike Kube (Aduanas General de la República) u okviru programa Mercator kako bi se procijenila spremnost za provedbu Sporazuma WTO-a o olakšavanju trgovine; ističe da je važno da glavna carina Republike Kube aktivno provodi Sporazum o olakšavanju trgovine i traži od Komisije da pomogne Kubi u tom postupku;

18.  pozdravlja aktualni dijalog o ljudskim pravima i prepoznavanje civilnog društva kao važnog subjekta za suradnju u okviru Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji, koji je započet 2015. prije potpisivanja navedenoga sporazuma, ali odlučno poziva na veću uključenost civilnog društva; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da uspostave jasna mjerila kako bi nadzirale obveze provedbe ljudskih prava u okviru Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji; poziva Kubu da zajamči uspostavu transparentnog i obvezujućeg plana o ljudskim, ekološkim i radnim pravima, koji bi trebao biti ponajprije usmjeren na zaštitu ljudskih prava, poboljšanje i unapređenje prava sindikalista i zaštitu okoliša; podsjeća da će se početkom privremene primjene Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji Kuba prvi put uključiti u suradnju u okviru Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava; poziva EU da dodatno unaprijedi ljudska prava u svim područjima svoje suradnje s Kubom u skladu s ciljevima politika koji su navedeni u strategiji „Trgovina za sve”;

19.  osim toga, poziva i europska poduzeća koja posluju na Kubi, posebice ona koja imaju kredite ili primaju bilo kakvu javnu financijsku pomoć, da primjenjuju iste radne i etičke standarde koje su dužna primjenjivati u svojim zemljama podrijetla;

20.  ističe da Sporazum o političkom dijalogu i suradnji sadržava odredbu o obustavi sporazuma u slučaju kršenja odredbi o ljudskim pravima koja je sadržana u svim sporazumima EU-a i trećih zemalja.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.5.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

29

2

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Tiziana Beghin, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Karoline Graswander-Hainz, Heidi Hautala, Yannick Jadot, Bernd Lange, David Martin, Emmanuel Maurel, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Franz Obermayr, Artis Pabriks, Franck Proust, Viviane Reding, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Reimer Böge, Dita Charanzová, Edouard Ferrand, Agnes Jongerius, Sajjad Karim, Seán Kelly, Fernando Ruas, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Ramon Tremosa i Balcells, Jarosław Wałęsa

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

29

+

ALDE

Dita Charanzová, Hannu Takkula, Marietje Schaake, Ramon Tremosa i Balcells

ECR

David Campbell Bannerman, Joachim Starbatty

EFDD

Tiziana Beghin

PPE

Adam Szejnfeld, Artis Pabriks, Christofer Fjellner, Daniel Caspary, Fernando Ruas, Franck Proust, Jarosław Wałęsa, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Reimer Böge, Santiago Fisas Ayxelà, Seán Kelly, Viviane Reding

S&D

Agnes Jongerius, Bernd Lange, David Martin, Emmanuel Maurel, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Joachim Schuster, Karoline Graswander-Hainz, Sorin Moisă

VERTS/ALE

Heidi Hautala, Yannick Jadot

2

-

GUE/NGL

Anne-Marie Mineur, Helmut Scholz

3

0

ECR

Sajjad Karim

ENF

Edouard Ferrand, Franz Obermayr

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

20.6.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

45

6

16

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Nikos Androulakis, Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Bas Belder, Mario Borghezio, Victor Boştinaru, Elmar Brok, James Carver, Lorenzo Cesa, Arnaud Danjean, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Iveta Grigule, Sandra Kalniete, Tunne Kelam, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Ilhan Kyuchyuk, Ryszard Antoni Legutko, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, Alex Mayer, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Clare Moody, Javier Nart, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula, Kati Piri, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Jordi Solé, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica, Charles Tannock, Miguel Urbán Crespo, Ivo Vajgl, Elena Valenciano, Anders Primdahl Vistisen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Laima Liucija Andrikienė, Reinhard Bütikofer, Luis de Grandes Pascual, Neena Gill, María Teresa Giménez Barbat, Ana Gomes, Andrzej Grzyb, Takis Hadjigeorgiou, Marek Jurek, Patricia Lalonde, Javi López, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Igor Šoltes, Renate Sommer, Ernest Urtasun, Marie-Christine Vergiat

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Pál Csáky, Dietmar Köster, Costas Mavrides


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

45

+

ALDE

Petras Auštrevičius, María Teresa Giménez Barbat, Iveta Grigule, Ilhan Kyuchyuk, Patricia Lalonde, Javier Nart, Jozo Radoš, Ivo Vajgl

ECR

Bas Belder, Anna Elżbieta Fotyga, Ryszard Antoni Legutko, Charles Tannock, Anders Primdahl Vistisen

PPE

Michèle Alliot-Marie, Laima Liucija Andrikienė, Elmar Brok, Lorenzo Cesa, Arnaud Danjean, Andrzej Grzyb, Sandra Kalniete, Francisco José Millán Mon, Julia Pitera, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Renate Sommer, Luis de Grandes Pascual, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica

S&D

Nikos Androulakis, Francisco Assis, Victor Boştinaru, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Neena Gill, Ana Gomes, Dietmar Köster, Javi López, Andrejs Mamikins, Costas Mavrides, Alex Mayer, Clare Moody, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula, Kati Piri, Elena Valenciano

6

-

ECR

Marek Jurek

EFDD

James Carver

ENF

Mario Borghezio

PPE

Lars Adaktusson, Tunne Kelam, Cristian Dan Preda

16

0

GUE/NGL

Takis Hadjigeorgiou, Sabine Lösing, Sofia Sakorafa, Miguel Urbán Crespo, Marie-Christine Vergiat

NI

Georgios Epitideios, Janusz Korwin-Mikke

PPE

Pál Csáky, Andrey Kovatchev, Ramona Nicole Mănescu

Verts/ALE

Reinhard Bütikofer, Barbara Lochbihler, Tamás Meszerics, Jordi Solé, Ernest Urtasun, Igor Šoltes

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti