Postupak : 2016/2325(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0250/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0250/2017

Rasprave :

PV 11/09/2017 - 24
CRE 11/09/2017 - 24

Glasovanja :

PV 12/09/2017 - 7.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0323

IZVJEŠĆE     
PDF 695kWORD 87k
5.7.2017
PE 602.728v03-00 A8-0250/2017

o Svemirskoj strategiji za Europu

(2016/2325(INI))

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

Izvjestiteljica: Constanze Krehl

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove
 MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
 MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam
 MIŠLJENJE Odbora za ribarstvo
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Svemirskoj strategiji za Europu

(2016/2325(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 4. i članak 189. glave XIX. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. listopada 2016. pod naslovom „Svemirska strategija za Europu” (COM(2016)0705),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. veljače 2013. naslovljenu „Politika svemirske industrije EU-a” (COM(2013)0108),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. travnja 2011. naslovljenu „Ususret svemirskoj strategiji Europske unije koja je od koristi njezinim građanima” (COM(2011)0152),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu” (COM(2016)0587) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0300),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „5G za Europu – Akcijski plan” (COM(2016)0588) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0306),

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija koji je 14. rujna 2016. podnijela Komisija (COM(2016)0590),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. lipnja 2010. naslovljenu „Akcijski plan za primjene globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS)” (COM(2010)0308),

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21 te 21. konferenciju stranaka (COP21) UNFCCC-a i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11), koje su održane u Parizu (Francuska) od 30. studenog do 11. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o uspostavi programa Copernicus i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 911/2010(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 i Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(2),

  uzimajući u obzir Odluku br. 541/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Okvira potpore za nadzor i praćenje u svemiru(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 512/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 912/2010 o osnivanju Agencije za europski GNSS(4),

–  uzimajući u obzir zaključke mjerodavnoga Vijeća i Ministarsku izjavu iz Amsterdama od 14. travnja 2016. o suradnji u području umrežene i automatizirane vožnje,

–  uzimajući u obzir Haški manifest o svemirskoj politici iz lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Europske unije i Europske svemirske agencije o zajedničkoj viziji i ciljevima za budućnost Europe u svemiru, koju su 26. listopada 2016. potpisale Komisija i Agencija,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2016. o svemirskim kapacitetima za europsku sigurnost i obranu(5),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2016. o razvoju svemirskoga tržišta(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. prosinca 2013. o politici EU-a na području svemirske industrije i razvoju potencijala za rast u svemirskom sektoru(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2012. o svemirskoj strategiji Europske unije koja je od koristi njezinim građanima(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2011. o primjeni globalnih satelitskih navigacijskih sustava u prometu – kratkoročna i srednjoročna politika EU-a(9),

–  uzimajući u obzir studiju iz siječnja 2016. o razvoju svemirskoga tržišta u Europi(10),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za promet i turizam te Odbora za ribarstvo (A8-0250/2017),

A.  budući da su koristi koje društvo može imati od svemira višestruke te da zahvaljujući njima europsko gospodarstvo može postati konkurentnije, i to poticanjem razvoja velikog broja novih proizvoda i usluga te pružanjem potpore poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu i pomorskom prometu; budući da satelitska tehnologija može rezultirati boljim pristupom komunikacijskim tehnologijama i sustavima za promatranje Zemlje s visokom rezolucijom koji omogućuju razmjenu informacija u stvarnom vremenu, brzu reakciju na elementarne nepogode te učinkovitije granične i sigurnosne kontrole;

B.  budući da svemirske tehnologije, podaci i usluge mogu pružiti potporu brojnim javnim politikama EU-a i ključnim političkim prioritetima, kao što je jačanje digitalnog jedinstvenog tržišta, poticanje europskog gospodarstva i hvatanje u koštac s klimatskim promjenama;

C.  budući da za europske građane svemir nije trošak već ulaganje i budući da se ambicioznom svemirskom strategijom može osigurati autonomija EU-a i njegovo pozicioniranje u strateškom području svemira uz istovremeno poticanje rasta, konkurentnosti i otvaranja radnih mjesta u sektoru proizvodnje, operativnom dijelu i sektoru usluga koji se nalazi niže u lancu povezanima sa svemirom;

D.  budući da su na temelju političkih odluka koje su 2007. donijeli Parlament i Vijeće dodijeljena proračunska sredstva za europske programe satelitske navigacije – Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) i Galileo – te je omogućeno sklapanje sporazuma o strukturi upravljanja programima;

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije pod nazivom „Svemirska strategija za Europu” i podržava potpuni angažman Komisije za maksimalno povećanje gospodarske i društvene koristi svemira, povećanje korištenja svemirskih tehnologija i aplikacija kako bi se podržale javne politike, poticanje globalne konkurentnosti i inovativnog europskog svemirskog sektora, osnaživanje autonomije Europe u svemiru i jačanje uloge Europe kao globalnog aktera kao i međunarodne suradnje u svemiru;

2.  podsjeća Komisiju na to da je nužno zajamčiti kontinuitet svemirskih programa EU-a i razmisliti o budućem razvoju programa Galileo i Copernicus, posebno kako bi se stvorila pozitivna i predvidljiva ulagačka klima u sektoru koji se nalazi niže u tom lancu; smatra da se to može postići samo ako se dugoročno zajamči javno financiranje vodećih svemirskih programa i povezane podatkovne infrastrukture te da se istodobno prizna potreba za znatnim sudjelovanjem privatnog sektora;

3.  ističe da su države članice, Europska svemirska agencija (ESA) i Europska organizacija za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT) u svemiru ostvarile uspjehe uz upotrebu novih tehnologija, istraživačkih misija te mogućnosti za promatranje Zemlje i meteoroloških kapaciteta;

4.  smatra da je programe Galileo i Copernicus potrebno ocijeniti prije nego što Komisija iznese svoje nove zakonodavne prijedloge u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO); smatra da bi tom evaluacijom trebalo, među ostalim, obuhvatiti: buduću ulogu Agencije za europski GNSS (GSA) u programu Galileo i njezinu potencijalnu ulogu u Copernicusu; načine pojednostavljenja odnosa GSA-e s Europskom svemirskom agencijom (ESA) te sadašnju podjelu između temeljnih i delegiranih zadataka Agencije; s tim u vezi apelira na Komisiju da zajamči da GSA ima kapacitet za preuzimanje novih zadataka prije no što joj se oni dodijele;

5.  naglašava da bi ishod evaluacije također trebalo uključiti u buduće rasprave o odnosu između EU-a i ESA-e uzimajući u obzir zajedničku izjavu EU-a i ESA-e potpisanu 26. listopada 2016.; poziva Komisiju da u suradnji s ESA-om prouči različite opcije na koje se složeni institucionalni ustroj u europskom upravljanju svemirom može pojednostaviti, čime će se poboljšati raspodjela odgovornosti u interesu veće učinkovitosti i ekonomičnosti;

6.  smatra da bi GSA trebala imati dovoljno osoblja za nesmetano funkcioniranje i iskorištavanje programa europskog GNSS-a; poziva Komisiju da preispita prikladnost resursa dodijeljenih GSA-u, uzimajući u obzir njegove sadašnje i buduće zadatke; smatra da bi se u svjetlu novih zadataka koje su dodijeljene GSA-u kadrovska politika i postupci trebali prilagoditi u skladu s Međuinstitucionalnim sporazumom od 2. prosinca 2013.;

7.  ističe da bi, radi suočavanja sa sadašnjim i budućim izazovima, u sljedećem proračunu EU-a proračun za svemir trebao biti veći od sadašnjeg kako bi se podržao cijeli lanac vrijednosti (svemirski i zemaljski segment, promatranje Zemlje, navigacija i komunikacije) i da to treba osigurati tijekom predstojeće revizije VFO-a; ponavlja da uspješan razvoj tržišta koja su niže u lancu naročito ovisi o pravovremenoj provedbi i kontinuiranom razvoju programa Galileo i Copernicus te da bi odgovarajuće financiranje tih programa trebalo biti prioritet; naglašava da je pri donošenju proračunskih odluka u sljedećem VFO-u potrebno sačuvati i razviti europsku dodanu vrijednost kao i jedinstven doprinos svemirskih programa EU-a;

8.  poziva Komisiju da ispita mogućnost iskorištavanja sinergije između svemirskih programa EU-a kako bi se povećala učinkovitost i ekonomičnost; smatra i da je važno pojačati razmjenu informacija između agencija EU-a koje su uključene u svemirsku politiku EU-a kako bi se postigli dodatni sinergijski učinci; skreće pozornost na sve veću konvergenciju različitih područja djelovanja; poziva Komisiju da objavi godišnje izvješće o prirodi i opsegu suradnje među agencijama EU-a;

9.  ističe da je važno utvrditi i ukloniti sve postojeće prepreke funkcioniranju unutarnjeg tržišta u području svemirskih proizvoda i usluga;

Maksimalno povećanje koristi svemira za društvo i gospodarstvo EU-a

10.  naglašava činjenicu da su svemirski programi i njihove usluge ključni instrumenti u područjima politike i gospodarskim sektorima kao što su energija, klima, okoliš, sigurnost i obrana, zdravlje, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, promet, turizam, digitalno tržište i mobilne komunikacije, regionalna politika i lokalno planiranje; vjeruje da oni mogu imati ogroman potencijal za suočavanje s izazovima poput migracija, upravljanja granicama i održivog razvoja; ističe također važnost Europske svemirske strategije za sveobuhvatnu pomorsku politiku EU-a; napominje da od upotrebe satelita i sustava za daljinsko istraživanje u gospodarske svrhe društvo ima znatne koristi;

11.  poziva Komisiju da ubrza potpuno gospodarsko iskorištavanje programa Galileo, EGNOS i Copernicus, i to: utvrđivanjem odgovarajućih ciljeva za razvoj tržišta; poboljšanjem pristupa podacima iz programa Copernicus i njihove obrade kako bi se poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima, omogućilo da razviju aplikacije utemeljene na svemirskim podacima; osiguravanjem bolje integracije s drugim digitalnim uslugama kao što su inteligentni prometni sustavi, Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom, riječni informacijski servisi, SafeSeaNet i konvencionalni navigacijski sustavi te povećanjem potencijala za svemirska rješenja; ističe koristi satelitske navigacije te podataka i usluga povezanih s promatranjem zemlje za građane i poduzeća;

12.  pozdravlja mjere koje je Komisija poduzela za nabavu platformi u oblaku za podatke povezane s promatranjem Zemlje kako bi Europa mogla u potpunosti iskoristiti ekonomske koristi svojih vodećih svemirskih programa te kako bi se uspostavio održiv pristup korisnika i izgradnja kapaciteta; potiče Komisiju da ubrza svoj rad u tom području kako bi prve podatkovne platforme bile operativne 2018.; smatra da bi svi pozivi za podnošenje ponuda za te platforme trebali biti otvoreni privatnim dionicima;

13.  traži od Komisije da ocijeni funkcioniranje tijela kojima su povjerene zadaće u okviru programa Copernicus, posebno u cilju pojednostavljenja i racionalizacije njihovih postupaka javne nabave, kako bi se mala i srednja poduzeća mogla jednostavnije prijaviti;

14.  naglašava da je potrebno donijeti propise koji će biti usklađeni sa svemirskom tehnologijom te ponavlja svoj zahtjev Komisiji iz spomenute Rezolucije o razvoju svemirskoga tržišta da prije podnošenja novih zakonodavnih i nezakonodavnih prijedloga provede sustavnu provjeru usklađenosti zakonodavstva sa svemirskom politikom; poziva Komisiju da ukloni prepreke za korištenje svemirskih tehnologija u javnom sektoru, primjerice za praćenje usklađenosti s novim i postojećim europskim zakonodavstvom; smatra da se javna politika može znatno poboljšati upotrebom svemirske tehnologije što potvrđuju primjeri kao na primjer eCall i digitalni tahograf; traži od Komisije i država članica da europske, nacionalne, regionalne i lokalne vlasti potiču na intenzivniji razvoj svemirske tehnologije primjerice kupnjom europskih podataka ili usluga povezanih s promatranjem Zemlje kako bi se ispunili ciljevi politike;

15.  ističe pilot-projekt o čišćem svemiru s pomoću deorbitiranja i korištenja inovativnih materijala za svemirsku opremu kojim će se ispitati izvedivost i učinkovitost buduće zajedničke tehnološke inicijative za svemirski sektor; uviđa da su odgovarajući resursi, i javni i privatni, od ključne važnosti za održivost i konkurentnost europskog svemirskog sektora te za razvoj uloge koju EU ima kao globalni akter u svemiru;

16.  smatra da bi trebalo dodatno razraditi doprinos programa Copernicus u borbi protiv klimatskih promjena; poziva Komisiju da da temelju programa Copernicus što prije uspostavi kapacitete za praćenje emisija stakleničkih plinova, uključujući emisije CO2, na kojima se trenutačno radi u okviru programa Obzor 2020.(11), kako bi se ispunile potrebe iz sporazuma COP21 i kako bi se omogućila njegova učinkovita provedba; podržava razvoj budućih satelita namijenjenih praćenju emisija CO2 i metana;

17.  pozdravlja obavijest o pokretanju programa Galileo od 15. prosinca 2016.; ističe da je široko rasprostranjena upotreba signala Galileo preduvjet za razvoj snažnog tržišta za svemirske aplikacije i usluge koje se nalazi niže u lancu te da treba poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući po potrebi regulatorne, kako bi potpuna usklađenost sa sustavima Galileo i EGNOS postala norma za uređaje koji se prodaju u EU-u, i poticati primjenu uređaja kompatibilnih s navedenim sustavima na globalnom tržištu; poziva također Komisiju da razmotri mjere za jačanje konkurentnosti industrija koje su niže u lancu europskog GNSS-a;

18.  poziva Komisiju da se pobrine za to da satovi u kritičnoj infrastrukturi koji se temelje na GNSS-u budu kompatibilni sa sustavima Galileo i EGNOS, što je vrlo važno sa sigurnosnog gledišta;

19.  ističe sposobnost satelita da pružaju neprekidnu povezivost vrlo velikog kapaciteta, posebno u udaljenim područjima i najudaljenijim regijama, što je od ključne važnosti za smanjenje digitalnog jaza, razvoj mreža velike brzine i širenje mreža interneta stvari, čime se omogućuju usluge poput autonomne vožnje, pametnog upravljanja voznim parkom i teretom te aplikacija za e-upravljanje, e-učenje i e-zdravlje; naglašava komplementarnost zemaljskih i svemirskih tehnologija u omogućavanju mreža vrlo velikog kapaciteta; ustraje u tome da Komisija to prepozna i u obzir uzme doprinos satelita u tom području; naglašava također potrebu da se odgovarajući frekvencijski pojasevi rezerviraju za funkcioniranje tih satelitskih usluga; poziva da se to pitanje obuhvati u aktualnom radu na zakonodavstvu o telekomunikacijskim mrežama uz odgovarajuća ulaganja u istraživanje i razvoj; smatra i da bi se Svemirska strategija za Europu trebala provesti koordinirano s digitalnim strategijama Komisije, uz potporu država članica i industrije, kako bi se promicala učinkovita upotreba satelitskih komunikacija koja se temelji na potrebama u cilju poticanja sveprisutne povezivosti u cijelom EU-u;

20.  ističe važnu ulogu europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za poticanje svemirskih tržišta niže u lancu, i to najviše kroz javnu nabavu, među ostalim i u zemljama koje još nemaju velik svemirski sektor, te napominje da bi se to pitanje trebalo obuhvatiti tekućim raspravama o budućnosti kohezijske politike; podržava uvođenje ciljanih mjera za izgradnju kapaciteta kako bi se pomoglo državama članicama i regijama sa sve većim mogućnostima kad je riječ o istraživanju svemira; ističe činjenicu da je regionalna dimenzija ključna kako bi građani imali koristi od svemirske tehnologije te da sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti može stvoriti sinergije sa strategijama za pametnu specijalizaciju i planom EU-a za gradove; stoga podupire veće sudjelovanje regionalnih i lokalnih vlasti u uspješnoj svemirskoj politici EU-a, među ostalim i u najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i teritorijima; naglašava da bi Odbor regija trebao biti punopravan član korisničkog foruma programa Copernicus kako bi se naglasila važnost regionalnih i lokalnih aktera kao korisnika podataka Copernicusa;

21.  naglašava da korisnici poput MSP-ova te lokalnih i regionalnih vlasti još nisu dovoljno upoznati s mogućnostima financiranja projekata povezanih s programom Galileo ili Copernicus, uključujući financiranja koja omogućuje Europska investicijska banka, i da treba bez odgode poboljšati ciljano širenje informacija o tim mogućnostima;

22.  prepoznaje ulogu svemirskih tehnologija i dvaju vodećih svemirskih programa EU-a u tome da kopneni, pomorski, zračni i svemirski promet postane pametniji, sigurniji i održiviji te integriran u buduće strateške sektore kao što su autonomni i povezani automobili ili bespilotne letjelice; smatra da Svemirska strategija može doprinijeti zadovoljavanju novih potreba u području prometa kad je riječ o sigurnoj i stalnoj povezivosti, snažnijem pozicioniranju, intermodalnosti i interoperabilnosti; potiče Komisiju da u dijalog sa svemirskim sektorom uključi dionike iz područja prometa kako bi se zajamčila transparentnost te olakšala primjena europske svemirske tehnologije na prometnom tržištu u cilju jačanja konkurentnosti prometnih usluga EU-a na europskom i globalnom tržištu; traži od Komisije i država članica da obrate pozornost na razvoj svemirskog turizma;

23.  poziva Komisiju da podupre primjenu EGNOS-ova postupka za slijetanje za manje, ali i veće zračne luke; ponavlja da bi EGNOS mogao omogućiti financijske prednosti i veću preciznost, otpornost i sigurnost pri upotrebi aplikacija ključnih za sigurnost, na primjer pri slijetanju zrakoplova, te naglašava da je važno proširiti pokrivenost EGNOS-om na jugoistočnu i istočnu Europu, kao prioritet, te dalje na Afriku i Bliski istok; smatra i da bi program Galileo mogao imati ključnu ulogu u kontroli zračnog prometa kao temelj za prijelaz s radarskog sustava nadzora na satelitski nadzor;

24.  nadalje, naglašava važnost opremanja zrakoplova tehnologijom za „automatski zavisni nadzor – emitiranje” (ADS-B odnosno Automatic Dependent Surveillance-Broadcast) u svemiru i obveze za operatere da zrakoplove opreme ADS-B-om kako bi se zajamčila točnost i pouzdanost praćenja zrakoplova u stvarnom vremenu te ušteda goriva;

25.  naglašava važnost svemirskih programa EU-a za morska i pomorska pitanja, ribolovne aktivnosti i plavo gospodarstvo općenito, na primjer za: suzbijanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova; nadzor i ocjenjivanje stanja i zdravlja oceana i ribljih stokova; podupiranje produktivnosti uzgajivača riba; olakšavanje pomorskog istraživanja i pružanje usluge traganja i spašavanja kao i omogućivanje satelitskih veza za medicinsku opremu na plovilima; s tim u vezi ističe da su potrebni svemirski kapaciteti za nadzor oceana i dobra koordinacija među uslugama programa Galileo, EGNOS i Copernicus;

Poticanje globalno konkurentnog i inovativnog europskog svemirskog sektora

26.  ističe da uspjeh i konkurentnost svemirskog sektora te razvoj inovativnih tehnologija uvelike ovise o istraživanju i inovacijama; poziva na poboljšanje i produljenje namjenske proračunske linije za svemir u sklopu Devetog okvirnog programa; naglašava važnost pune suradnje među EU-om, ESA-om i državama članicama kako bi se osigurala učinkovitost i izbjeglo udvostručivanje, posebno u područjima u kojima više aktera osigurava financiranje istraživanja; smatra da bi trebalo poticati i financirati istraživanje i inovacije kako bi koristili širokom spektru svemirskih tehnologija; potiče Komisiju da i u okviru programa Obzor 2020. i u sklopu budućih okvirnih programa produlji korištenje instrumenta za mala i srednja poduzeća za povećanje poslovnih mogućnosti povezanih sa svemirskim proizvodima i uslugama;

27.  poziva Komisiju da u kontekstu javne nabave zajamči pravedno postupanje prema poduzećima iz EU-u u odnosu na poduzeća iz trećih zemalja, posebno uzimajući u obzir cijene koje poduzeća naplaćuju ostalim korisnicima diljem svijeta kako bi se zajamčilo poštovanje propisa i da akteri na tržištu primjenjuju poštene prakse, a u cilju osiguranja jednakih uvjeta; naglašava da se europska svemirska industrija suočava sa sve nesmiljenijom međunarodnom konkurencijom; pozdravlja prijedlog Komisije da se ojača korištenje inovativnih mehanizama javne nabave;

28.  ističe da je važno ojačati europsku industrijsku osnovu i zajamčiti stratešku autonomiju EU-a diversifikacijom izvora nabave i najboljim mogućim korištenjem višestrukih pružatelja usluga u EU-u; stoga smatra da bi na uravnotežen način trebalo poticati sudjelovanje industrije na svim razinama te poziva Komisiju da podrži europski svemirski sektor u cijelom vrijednosnom lancu; smatra da svemirski klasteri mogu imati korisnu ulogu u strategiji za svemirsku industriju;

29.  poziva Komisiju da podrži razvoj novih modela svemirskog poslovanja i tehnologija diljem Europe koje mogu u potpunosti revolucionarizirati sektor i smanjiti troškove (npr. europske tehnologije koje omogućuju lansiranje manjih satelita u svemir poput ponovno upotrebljivih balona ili lansirnih sustava);

30.  traži od Komisije da pri određivanju trajanja ugovora o javnoj nabavi u području svemirske infrastrukture i usluga u obzir uzme stanje i potrebe malih i srednjih poduzeća kako bi se stvorili ravnopravni uvjeti natjecanja između poduzeća u svemirskom sektoru;

31.  naglašava potrebu da se odlučnije ulaže u obrazovanje i osposobljavanje europskih građana o temi svemira, među ostalim kako bi mogli u potpunosti iskoristiti prilike koje će nastati u vezi sa svemirom tijekom prijelaza na digitalno društvo; ističe da su postignuća svemirske politike važna da bi se nadahnule buduće generacije i ojačao osjećaj europskog identiteta; stoga naglašava da je potrebno nastaviti i proširiti koordinirani pristup europskom obrazovanju o svemiru koje može privući mlade da se odluče na karijeru u znanosti o svemiru i svemirskoj tehnologiji;

32.  naglašava da je osnovni i najvažniji alat za razvoj kapaciteta europske svemirske industrije sudjelovanje u fakultativnim programima ESA-e, u okviru kojih europska poduzeća i sveučilišta ili istraživački instituti mogu sudjelovati u razvoju najsuvremenijih tehnologija za svemirske misije i sustave; naglašava da sudjelovanje u takvim programima otvara put za poslovanje u tom području i pristup visoko tehnološki i informacijski intenzivnim znanstvenim projektima, što može pozitivno utjecati i na sektor prometa;

Osnaživanje autonomije Europe pri pristupu svemiru i njegovoj upotrebi u sigurnom okružju

33.  podsjeća na to da su svemirski programi EU-a civilne prirode i ponavlja da se zalaže za nemilitarizaciju svemira; ipak uviđa stratešku dimenziju svemirskog sektora za Europu i potrebu za poboljšanjem sinergije između civilnih te sigurnosnih i obrambenih aspekata te potrebu da se svemirski kapaciteti koriste za zadovoljavanje potreba u području sigurnosti i zaštite, uzimajući također u obzir geopolitičku situaciju i zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku; smatra da bi Komisija trebala analizirati sinergije između europskih svemirskih programa i Akcijskog plana za europsku obranu, koji je predložen u studenom 2016., kako bi osigurala opću dosljednost u tom strateškom području;

34.  poziva Komisiju da objedini potražnju institucijskih potrošača iz Europske unije i država članica kako bi osigurala neovisan, ekonomičan i pouzdan pristup svemiru korištenjem europskih lansirnih sustava Ariane, Vega i njihovih budućih inačica; smatra da je to od iznimne strateške važnosti za funkcije upravljanja nepredviđenim situacijama i krizama te za otpornu europsku sigurnosnu i obrambenu politiku;

35.  podržava cilj Komisije u skladu s kojim se ocjenjuju različiti načini podupiranja europske lansirne infrastrukture, ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva u području politike i potreba EU-a, i to u pogledu autonomije, sigurnosti i konkurentnosti; stoga ističe stratešku važnost europske svemirske luke u Kourouu (Francuska Gijana) i potrebu da se posebna pozornost posveti ekonomskim i socijalnim koristima za područje na kojem se nalazi;

36.  podsjeća na to da se neovisan pristup svemiru ne može odvojiti od neovisne mogućnosti Europe da osmišljava, razvija, lansira i iskorištava svemirske sustave te da upravlja njima;

37.  napominje da nije jasno hoće li se program za vozila za lansiranje u Europi nastaviti nakon isteka razdoblja od tri do četiri godine (Ariane 6 i Vega C), a nejasno je i financijsko stanje tog programa; izražava zabrinutost zbog toga što ne postoji srednjoročni i dugoročni program za lansiranje; apelira na Europsku komisiju da pripremi prijedlog radnog programa za vozila za lansiranje u Europi za sljedećih 20 godina;

38.  poziva Komisiju da potiče razvoj alternativnih tehnologija za lansiranje i uključivanje načela ekološkog dizajna u sve lansirne sustave i svemirske naprave;

39.  smatra da bi u satelitskim sustavima sljedeće generacije trebalo dodatno razvijati sigurnost infrastrukture programa Galileo, uključujući zemaljski segment, dvojnu namjenu kapaciteta programa Galileo i Copernicus kao i veću preciznost i bolje šifriranje; podsjeća na to da bi javno regulirana usluga (PRS) u okviru programa Galileo, koja je ograničena na korisnike koje je ovlastila vlada, u budućnosti mogla imati važnu ulogu u reagiranju na nove prijetnje, posebno u slučaju krize;

40.  skreće pozornost na to da je svemirska infrastruktura osjetljiva na ometanja ili napade državnih i nedržavnih aktera te na niz drugih prijetnji, uključujući sudare sa svemirskim otpadom ili drugim satelitima; podsjeća na važnost osiguravanja kritične infrastrukture i sredstava komunikacije te razvoja otpornih tehnologija; uviđa sve veću važnost svemira i svemirskih tehnologija s dvojnom namjenom, osobito kad je riječ o komunikacijama te obavještajnim, nadzornim i izviđačkim aktivnostima, reakciji na katastrofe i kontroli oružja te naglašava ključnu važnost svemirskih kapaciteta u borbi protiv terorizma; nadalje, potiče ulaganja kako bi se ubrzao razvoj novih svemirskih kapaciteta i tehnologija; smatra da je potrebno poboljšati kapacitete kako bi se odgovorilo na nove prijetnje u svemiru te kojima bi se zauzvrat ojačala sposobnost europskog svemirskog sektora da reagira na razvoj tržišta, aktera i tehnologija;

41.  poziva Komisiju da unapređenjem sadašnjih usluga za nadzor i praćenje u svemiru (SST) ublaži rizik koji predstavlja svemirski otpad, i to s ciljem uspostave programa za neovisan sustav koji će omogućiti prepoznavanje prijetnji koje svemirski otpad predstavlja za europsku svemirsku infrastrukturu, podupiranje mjera za izbjegavanje sudara i, dugoročno gledano, aktivno odstranjivanje otpada; podržava plan za proširenje područja primjene SST-a Europske unije kako bi se omogućilo davanje vremenske prognoze na temelju izvora u svemiru te predlaže da se dodatna pozornost posveti objektima u blizini Zemlje kako bi se spriječilo da se bilo koji od tih objekata sudari sa Zemljom, što bi moglo imati katastrofalne posljedice; ističe da bi se trebali nadograđivati i širiti kapaciteti i stručno znanje u tom području, među ostalim i oni koji su već na raspolaganju ESA-i; ponovno potvrđuje da je potrebno pružiti čim više otvorenih podataka kako bi se poticali istraživanje i inovacije;

42.  podsjeća na sve veću važnost kibersigurnosti za svemirske programe te napominje da je taj problem posebno ozbiljan s obzirom na to da se velik dio našeg gospodarstva oslanja se na usluge povezane sa svemirom; poziva Komisiju da ublaži rizike za svemirsku imovinu EU-a tako da poduzme odgovarajuće mjere, uključujući po potrebi upotrebu šifriranja, za zaštitu infrastrukture povezane sa svemirom od kiberprijetnji; povrh toga, traži od Komisije da se pobrine za to da sve relevantne agencije imaju krizne planove za slučaj mogućih kibernapada;

43.  smatra da je planirana inicijativa Govsatcom obećavajuća mjera za osiguravanje pristupa sigurnim, učinkovitim i ekonomičnim uslugama za europske institucijske aktere, koja odgovara potrebama korisnika u brojnim područjima, a u isto vrijeme potiče i rast, konkurentnost i inovativnost u cijelom europskom sektoru satelitskih telekomunikacija; poziva Komisiju da, ako je procjena utjecaja u dovoljnoj mjeri pozitivna, na ekonomičan način osmisli planiranu inicijativu Govsatcom, što može uključivati objedinjavanje i dijeljenje kapaciteta ili kupnju usluga od certificiranih komercijalnih komunikacijskih satelita, te da se pobrine za to da se inicijativom stvori znatna dodana vrijednost i izbjegne udvostručavanje postojećih struktura;

44.  naglašava važnost sveobuhvatne europske svemirske politike čiji je cilj stvarno doprinijeti poboljšanju zajedničke sigurnosne, vanjske i obrambene politike tako da relevantnim institucijama pruža neovisne podatke, poput uvida u stanje u stvarnom vremenu;

Jačanje uloge Europe kao globalnog čimbenika i promicanje međunarodne suradnje

45.  poziva Komisiju da u svim relevantnim aspektima svojih vanjskih odnosa promiče resurse EU-a u svemiru i svemirski industrijski kapacitet;

46.  smatra da je za osiguravanje mirnog i sigurnog okružja u svemiru potrebna suradnja s međunarodnim partnerima kako bi se promicale norme odgovornog ponašanja i održivosti, osobito u pogledu istraživanja svemira, te poziva Komisiju da u tom pogledu blisko surađuje s ESVD-om i državama članicama;

47.  ističe da je potrebna međunarodna koordinacija upravljanja svemirskim prometom i otpadom, koji će se sigurno povećati zbog planiranog postavljanja takozvanih „megakonstelacija” i zakrčenosti orbita u blizini Zemlje, do čega može doći zbog stalnog smanjivanja troškova lansiranja satelita;

48.  traži od Komisije da nadzire postojeće ciljeve privatnog sektora u područjima kao što je svemirsko rudarstvo te da razmotri kakav bi učinak oni mogli imati na sadašnji pravni okvir, a osobito na Ugovor o svemiru; smatra da bi trebalo poštovati osnovna načela Ugovora i da je potrebno izbjeći utrku za resursima u svemiru koji se mogu iscrpiti; apelira na države članice da rade na koordiniranom europskom pristupu te poziva Komisiju da preuzme vodeću ulogu u postizanju konsenzusa; priznaje da je svemir zajedničko nasljeđe čovječanstva;

49.  toplo pozdravlja namjeru Komisije da se koristi gospodarskom diplomacijom za stvaranje novih poslovnih prilika za europsku svemirsku industriju; ističe da bi Komisija, i po potrebi, nadležna tijela država članica, bilo pojedinačno ili u sklopu ESA-e, te tijela poput Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) trebala podržati europske sudionike na tržištima trećih zemalja; preporučuje da se unaprijed izrade planovi za takvu usklađenu potporu;

Osiguravanje djelotvorne provedbe

50.  naglašava činjenicu da bi Parlament trebao imati aktivnu ulogu u razvoju svemirske politike EU-a i da bi trebao biti uključen u cjelokupnu razmjenu informacija o temama koje se odnose na svemir između Komisije, Vijeća, ESVD-a i ESA-e;

51.  smatra da je demokratska potpora važna za ulaganje u svemir; poziva Komisiju da donese dobro osmišljenu i opsežnu komunikacijsku strategiju o prednostima svemirske tehnologije za građane i poduzeća; potiče Komisiju da provedbu te strategije temelji na sljedeća tri stupa koji se odnose na tri važne ciljne skupine, a to su: (a) podizanje razine osviještenosti javnosti o nužnosti ulaganja u svemir; (b) informiranje malih i srednjih poduzeća i poduzetnika o mogućnostima u okviru vodećih svemirskih programa; (c) uključivanje svemira u obrazovanje kako bi se premostio jaz u pogledu vještina; traži od Komisije da Parlamentu čim prije predstavi plan za osmišljavanje te komunikacijske strategije;

52.  poziva Komisiju da izradi vremenski raspored provedbe mjera predloženih u strategiji, da redovito izvještava o njezinoj provedbi, da po potrebi predloži zakonodavstvo i da osmisli dodatne konkretne i opipljive mjere potrebne za pravodobno postizanje ciljeva navedenih u strategiji;

53.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, vladama i parlamentima država članica te Europskoj svemirskoj agenciji.

(1)

SL L 122, 24.4.2014., str. 44.

(2)

SL L 347, 20.12.2013., str. 1.

(3)

SL L 158, 27.5.2014., str. 227.

(4)

SL L 150, 20.5.2014., str. 72.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0267.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0268.

(7)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0534.

(8)

SL C 227 E, 6.8.2013., str. 16.

(9)

SL C 380 E, 11.12.2012., str. 1.

(10)

Space Market Uptake in Europe (Razvoj svemirskoga tržišta u Europi), Studija za odbor ITRE, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel A, 2016., ISBN 978-92-823-8537-1.

(11)

https://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/wp/2016_2017/main/h2020-wp1617-leit-space_en.pdf str. 48.


MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove (31.5.2017)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Svemirskoj strategiji za Europu

(2016/2325(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Geoffrey Van Orden

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  uviđa sve veću važnost svemira i svemirskih tehnologija za djelovanja u području sigurnosti i obrane, osobito kada je riječ o komunikacijama te obavještajnim, nadzornim i izviđačkim aktivnostima, uključujući kontrolu granica i pomorski nadzor, pružanje odgovora na katastrofe i kontrolu oružja, kao i u trgovinskim i civilnim aktivnostima, te naglašava ključnu važnost svemirskih kapaciteta u borbi protiv terorizma; nadalje potiče ulaganja kako bi se ubrzao razvoj novih svemirskih kapaciteta i tehnologija;

2.  skreće pozornost na činjenicu da su globalna sigurnost, infrastruktura i svemirske tehnologije za komunikacije izložene ometanjima ili napadima od strane državnih i nedržavnih aktera, kibernapadima i istraživanjima ofenzivnog svemirskog oružja te svemirskom otpadu ili sudarima satelita; ponovno ističe važnost osiguranja ključne infrastrukture i komunikacija, kao i razvoja otpornih tehnologija i revizije Ugovora o svemiru iz 1967. kako bi se u obzir uzeo tehnološki napredak od šezdesetih godina 20. stoljeća naovamo;

3.  upozorava na istraživanja svemirskog oružja koja provode zemlje kao što su Rusija, Sjeverna Koreja i Iran, te na rizike koje takva istraživanja mogu predstavljati za ključnu infrastrukturu i komunikacije, kao i postojeće i planirane svemirske sustave;

4.  podsjeća da je radi održavanja i jačanja sigurnosti, obrane i stabilnosti Europe važno spriječiti izvoz osjetljivih svemirskih tehnologija u zemlje koje ugrožavaju regionalnu ili svjetsku sigurnost i stabilnost; podupire ulaganja u izgradnju i razvoj kapaciteta za lansiranje, kao su Vega C ili Ariane 6, kako bi europske zemlje imale autonoman i pouzdan pristup svemiru;

5.  potiče EU da stekne više autonomije u područjima povezanima sa svemirom; u tom pogledu smatra da bi suradnja s Rusijom, primjerice u lansiranju satelita Galileo i Copernicus, mogla ugroziti sigurnost osjetljivih svemirskih sustava;

6.  potiče ulaganja u zaštitne mjere za svemirske tehnologije, sredstva i kapacitete kako u okviru programa koje podupire EU tako i u okviru nadzora i praćenja u svemiru (SST);

7.  smatra da bi se prethodno uspostavljeni bilateralni odnosi između europskih zemalja i prijateljskih velikih svemirskih sila, uključujući Sjedinjene Američke Države, Indiju i Japan, trebali koristiti po potrebi kako bi se osnažili zajednički sigurnosni i obrambeni interesi, unaprijedili ključni kapaciteti i učvrstili temeljni instrumenti za otkrivanje, suzbijanje i reagiranje na nove prijetnje u svemiru radi poboljšanja svemirske politike, čime bi se unaprijedila sposobnost europskog svemirskog sektora da odgovori na razvoj tržišta, sudionika i tehnologija, ali i kako bi se promicala usklađenost s ugovorima i konvencijama koji se odnose na aktivnosti u svemiru;

8.  potiče države članice da obnove napore na razini Ujedinjenih naroda radi postizanja dogovora o predloženom kodeksu ponašanja za aktivnosti u svemiru, u cilju promicanja međunarodnih načela odgovornih, transparentnih i miroljubivih normi ponašanja, čime se u konačnici ostvaruju bolja sigurnost i održivost te se sprječava naoružavanje u svemiru; ističe da bi se to trebalo ostvariti stavljajući naglasak na činjenicu da bi svemirske aktivnosti trebale uključivati visok stupanj zaštite, dužne pažnje i odgovarajuće transparentnosti i imati za cilj izgradnju povjerenja među sudionicima, s obzirom na brzi rast u području svemirskih aktivnosti zabilježen posljednjih godina s više od 70 zemalja koje posjeduju satelite i devet zemalja koje imaju sposobnost lansiranja u orbitu;

9.  prepoznaje da ulaganja u istraživanje i razvoj u vezi sa svemirskim kapacitetima ostvaruju vrlo visok ekonomski povrat i sinergije u području dvojne namjene u svemirskim programima te između civilnih i obrambenih aspekata; potiče razvoj sustava s dvojnom namjenom koji su u skladu s ciljevima svemirske sigurnosti država članica EU-a te ističe potrebu za promicanjem miroljubivog ponašanja u svemiru; nadalje primjećuje da se neke države članice već koriste satelitskim sustavima s dvojnom namjenom za potporu civilnih i vladinih/vojnih operacija i skreće pozornost na rizik od hakerskih napada koji sustavi s dvojnom namjenom podrazumijevaju; potiče industriju i subjekte da pruže vrlo sigurne sustave uz jasnu razdvojenost uporabe u javne od uporabe u nejavne svrhe;

10.  uviđa da, uz iznimku usluge javne sigurnosti (PRS) u okviru sustava Galileo i programa Copernicus, odgovornost za razvoj civilnih i vojnih svemirskih kapaciteta ostaje na nacionalnoj razini; napominje da se ciljevi Europske unije u području sigurnosti i obrane djelomično postižu administrativnim aranžmanom dogovorenim između međuvladine Europske svemirske agencije i Europske obrambene agencije.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.5.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

54

6

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Michèle Alliot-Marie, Nikos Androulakis, Petras Auštrevičius, Mario Borghezio, Victor Boştinaru, Klaus Buchner, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Arnaud Danjean, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Janusz Korwin-Mikke, Eduard Kukan, Ilhan Kyuchyuk, Ryszard Antoni Legutko, Sabine Lösing, Ulrike Lunacek, Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Alojz Peterle, Tonino Picula, Kati Piri, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Jordi Solé, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica, Charles Tannock, Miguel Urbán Crespo, Ivo Vajgl, Geoffrey Van Orden, Anders Primdahl Vistisen, Boris Zala

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Laima Liucija Andrikienė, Angel Dzhambazki, Neena Gill, Ana Gomes, Marek Jurek, Antonio López-Istúriz White, David Martin, Norica Nicolai, Soraya Post, Marietje Schaake, Jean-Luc Schaffhauser, Igor Šoltes, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Vladimir Urutchev

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

54

+

ALDE

Petras Auštrevičius, Iveta Grigule, Ilhan Kyuchyuk, Javier Nart, Norica Nicolai, Jozo Radoš, Marietje Schaake, Ivo Vajgl

ECR

Angel Dzhambazki, Anna Elżbieta Fotyga, Marek Jurek, Ryszard Antoni Legutko, Charles Tannock, Geoffrey Van Orden, Anders Primdahl Vistisen

EFDD

Fabio Massimo Castaldo

PPE

Michèle Alliot-Marie, Laima Liucija Andrikienė, Arnaud Danjean, Michael Gahler, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Eduard Kukan, Antonio López-Istúriz White, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Ramona Nicole Mănescu, Alojz Peterle, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Vladimir Urutchev, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica

S&D

Nikos Androulakis, Victor Boştinaru, Andi Cristea, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Neena Gill, Ana Gomes, Andrejs Mamikins, David Martin, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Tonino Picula, Kati Piri, Soraya Post, Boris Zala

VERTS/ALE

Klaus Buchner, Ulrike Lunacek, Tamás Meszerics, Jordi Solé, Bodil Valero, Igor Šoltes

6

-

ENF

Jean-Luc Schaffhauser

GUE/NGL

Javier Couso Permuy, Sabine Lösing, Miguel Urbán Crespo, Marie-Christine Vergiat

NI

Georgios Epitideios

3

0

EFDD

James Carver

ENF

Mario Borghezio

NI

Janusz Korwin-Mikke

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (9.6.2017)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Svemirskoj strategiji za Europu

(2016/2325(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Evelyne Gebhardt

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da Komisija u svojoj komunikaciji pod naslovom „Svemirska strategija za Europu” podsjeća da je europska svemirska industrija sve više dio globalnog vrijednosnog lanca i razvija inovativne proizvode i usluge, posebice u području proizvoda koji se odnose na internet stvari, koji su veoma važni i za poduzeća izvan svemirskog sektora i koji se mogu prilagoditi za potrošače;

B.  budući da svemir nije trošak za europske građane već ulaganje i da se ambicioznom svemirskom strategijom EU-a može osigurati samostalnost Europe i njezino pozicioniranje u strateškom području svemira uz istovremeno poticanje rasta, konkurentnosti i otvaranja radnih mjesta u sektorima proizvodnje, operacija i silaznih usluga povezanima sa svemirom;

1.  poziva Komisiju da potiče konkurentnost i inovacije u svemirskom sektoru s pomoću rješenja koja ne ovise samo o strukturnim i investicijskim fondovima nego i o privatnom sektoru u područjima u kojima je važno njegovo sudjelovanje; naglašava da bi se ambiciozna istraživanja u području svemira trebala poticati velikodušnim pristupom okrenutim budućnosti koji uzima u obzir činjenicu da je osiguravanje infrastrukture i usluga u dugoročnom razdoblju od ključne važnosti za stvaranje pozitivnog ulagačkog okruženja u silaznom sektoru te u okviru kojeg postoje financijska i nefinancijska rješenja za podupiranje istraživačkih aktivnosti u područjima industrijske i primijenjene znanosti i temeljnih istraživanja svemira, što ima izravan utjecaj na primijenjenu tehnologiju i osigurava raspoloživost visokokvalificiranih radnika u tom sektoru, a to je najvažniji čimbenik inovacija;

2.  traži od Komisije da ispita funkcioniranje tržišta koje je povezano sa svemirom, kako u sektoru sustava za lansiranje i svemirske imovine, tako i u sektoru usluga koje se njima koriste; poziva Komisiju da osigura prilagođenost okvira konkurentnom pristupu u skladu s kojim se europske dobavljače potiče da se probiju na druga tržišta;

3.  ističe da se korištenjem rezultata javnih istraživanja u sektoru svemirskih tehnologija od strane šire društvene zajednice mogu postići konkurentna međusektorska rješenja za razne ključne političke prioritete EU-a i da se time mogu prikupiti i uskladiti politička rješenja koja se nude, posebno u područjima kao što su klimatske promjene, održivo upravljanje resursima, migracije i granične kontrole, povezivanja ljudi u udaljenim regijama Unije te neophodne neprekinute povezanosti u budućim 5G mrežama;

4.  poziva Komisiju da osigura odgovarajuća sredstva za programe EGNOS, Galileo i Copernicus i da utvrdi održive mjere i ciljeve za njihovo korištenje na tržištu te da podupre razvoj aplikacija koje iskorištavaju potencijal podataka o svemiru i silaznih usluga kako bi se promicalo stvaranje integriranog i ujedinjenog jedinstvenog tržišta u tom sektoru, posebno s obzirom na to da potencijal rješenja koja se odnose na svemir još nije u potpunosti iskorišten i da se svemirski sektor mora bolje povezati s drugim politikama i gospodarskim područjima na razini EU-a i država članica; u tom smislu naglašava da korištenje svemirske tehnologije ima potencijal za poticanje rasta i otvaranje novih radnih mjesta;

5.  traži od Komisije da potiče razvoj alternativnih tehnologija za lansiranje i da se zalaže za to da se u svim sustavima za lansiranje i svemirskoj imovini u obzir uzimaju načela ekološkog dizajna;

6.  napominje da se svi svemirski sustavi temelje na informacijskim tehnologijama koje su sve više izložene neovlaštenim pristupima računalnim programima, što može ozbiljno ugroziti pouzdanost podataka, uključujući satelitske slike, informacije o zemljopisnom položaju i satelitske komunikacije;

7.  stoga poziva Komisiju da surađuje s visokom predstavnicom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i državama članicama koje su potpisnice Ugovora o svemiru iz 1967. i pripadajuće Konvencije o međunarodnoj odgovornosti kako bi se promicala međunarodna načela odgovornog ponašanja u svemiru na temelju prihvaćanja ideje da je svemir zajednička baština čovječanstva te da se u okviru Ujedinjenih naroda i drugih relevantnih multilateralnih foruma zalaže za univerzalno prihvaćanje Ugovora o svemiru i Ugovora o mjesecu;

8.  ističe da je potrebno hitno popuniti regulatornu prazninu u članku 2. Konvencije o međunarodnoj odgovornosti i osigurati da se države koje dopuštaju i financiraju računalne napade na svemirske sustave ili potiču na njih budu izravno odgovorne; naglašava da države koje ne ispunjavaju tu obvezu treba smatrati izravno odgovornima u smislu članka 6. Ugovora o svemiru;

9.  poziva sve države članice da osiguraju da se, kad je riječ o svoj svemirskoj imovini i objektima na tlu, široko primjenjuje snažno šifriranje te da poduzmu sve mjere kako bi zajamčile sigurnost komunikacija i otpornost infrastrukture;

10.  napominje da je gospodarsko iskorištavanje satelita i sustava za daljinsko istraživanje postalo svakodnevica i da društvo od njega ima veliku korist;

11.  naglašava da se mora učiniti sve što je potrebno kako bi se stavljanjem sustava za daljinsko istraživanje na tržište osigurala korist za potrošače i poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća, u EU-u; također naglašava da je s obzirom na potrebu da se osigura pravilno i funkcionalno unutarnje tržište i promiču sigurnost, zaštita i gospodarski razvoj svemirskih aktivnosti potrebno uvesti ujednačena pravila kako zbog razlika u pravilima ne bi došlo do narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu ili neujednačenih sigurnosnih prijetnji; zahtijeva uvođenje pravnog okvira s jednakim pravilima koja omogućuju da podaci dobiveni s pomoću sustava za daljinsko istraživanje budu dostupni na unutarnjem tržištu kako bi se mogli ponovno koristiti u postupcima u kojima se stvara dodana vrijednost i pravilima koja štite te podatke od neovlaštenog pristupa.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

8.6.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

29

2

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Nicola Danti, Evelyne Gebhardt, Sergio Gutiérrez Prieto, Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Antonio López-Istúriz White, Morten Løkkegaard, Jiří Pospíšil, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Lucy Anderson, Pascal Arimont, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Kaja Kallas, Julia Reda, Marc Tarabella, Lambert van Nistelrooij, Sabine Verheyen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Georges Bach, Peter Jahr, Markus Pieper

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

29

+

ALDE

ECR

ENF

PPE

 

S&D

 

VERTS/ALE

Dita Charanzová, Kaja Kallas, Morten Løkkegaard

Daniel Dalton, Anneleen Van Bossuyt

Mylène Troszczynski

Pascal Arimont, Georges Bach, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Peter Jahr, Antonio López-Istúriz White, Jiří Pospíšil, Ivan Štefanec, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Lambert van Nistelrooij

Lucy Anderson, Nicola Danti, Evelyne Gebhardt, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Sergio Gutiérrez Prieto, Liisa Jaakonsaari, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Catherine Stihler, Marc Tarabella

Julia Reda, Igor Šoltes

2

-

PPE

Markus Pieper, Sabine Verheyen

1

0

EFDD

Robert Jarosław Iwaszkiewicz

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam (2.6.2017)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Svemirskoj strategiji za Europu

(2016/2325(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Gesine Meissner

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prepoznaje ulogu koju svemirske tehnologije imaju u stvaranju pametnijeg, sigurnijeg, održivijeg i integriranijeg kopnenog, pomorskog, zračnog i svemirskog prometa; pozdravlja komunikaciju Komisije i smatra da ona može doprinijeti zadovoljavanju novih potreba u području prometa poput stalne povezivosti, snažnijeg pozicioniranja, intermodalnosti i interoperabilnosti;

2.  podsjeća na to da su svemir i pristup svemiru područja uvjetovana prometnim strukturama (sateliti, vozila za lansiranje, rakete); stoga priznaje da su tehnologija i pružanje svemirskih usluga (satelitski podaci, geolokacija) od strateškog interesa za mnoge sektore poput prometa, telekomunikacija, poljoprivrede i obrane;

3.  naglašava da sektor prometa nudi velik potencijal za nove i inovativne poslovne prilike u sektorima koji su niže u proizvodnom lancu, među ostalim u pogledu sigurnosti, ekološke učinkovitosti, prijenosa podataka, navigacijskih usluga i usluga traganja i spašavanje te nadzora i upravljanja prometom; naglašava da se poduzeća oslanjaju na pristup podacima i suradnju među sveučilištima, znanstvenicima, javnim i privatnim sektorom;

4.  podsjeća koliko su osposobljavanje i razvoj stručnih vještina važni za istinski neovisan i samostalan svemirski sektor EU-a; poziva Komisiju da preko programa Obzor 2020. i budućih programa za istraživanje i razvoj podržava djelovanja kojima se potiče obrazovanje, osposobljavanje i širenje rezultata u područjima povezanima sa svemirom;

5.  naglašava da je osnovni i najvažniji alat za razvoj kapaciteta europskog svemirskog sektora sudjelovanje u fakultativnim programima Europske svemirske agencije (ESA), u okviru kojih europska poduzeća i sveučilišta, tj. istraživački instituti sudjeluju u razvoju najsuvremenije tehnologije za svemirske misije i sustave; upravo im sudjelovanje u takvim programima otvara put za poslovanje u tom području, a tako i pristup visoko tehnološki i informacijski intenzivnim znanstvenim projektima, što može pozitivno utjecati i na prometni sektor;

6.  prepoznaje potencijal europskih svemirskih programa GALILEO i Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) te potrebu da se promiče upotreba podataka koje oni generiraju i da se stvore tržišne prilike pregledavanjem i mogućom preinakom postojećeg zakonodavstva te sustavnim provjeravanjem usklađenosti svemirskih programa;

7.  poziva Komisiju da podrži razvoj novih modela svemirskog poslovanja i tehnologija diljem Europe, koje u potpunosti revolucionariziraju sektor i kojima se smanjuju troškovi, (primjerice, europskih tehnologija koje omogućavaju lansiranje manjih satelita u svemir poput ponovno upotrebljivih balona ili lansirnih sustava);

8.  napominje da sektor prometa EU-a, osobito u pogledu upravljanja prometom, sustava praćenja i satelitskog promatranja, ovisi o svemirskoj tehnologiji i njezinoj sposobnosti preciznog utvrđivanja položaja u svakom trenutku; naglašava prednosti točnijeg i preciznijeg satelitskog praćenja i određivanja položaja upotrebom tehnologija kao što su Zajedničko poduzeće za istraživanje o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR) u sektoru zrakoplovstva i globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS) u pomorskom sektoru;

9.  ističe važnost usluga javne sigurnosti u okviru sustava GALILEO kako bi se pružila potpora državnim tijelima država članica EU-a u području javne sigurnosti i usluga u hitnim slučajevima;

10.  ponovno ističe uspjeh programa kao što su ePoziv i digitalni tahograf nakon što je primjena usluge određivanja položaja na temelju GNSS-a postala zakonski obvezna i vjeruje da će Svemirska strategija za Europu dovesti do veće sigurnosti na cesti; napominje da su satelitski podaci potencijalno važni za autonomnu vožnju;

11.  podržava inicijativu državne satelitske komunikacije (Govsatcom) koju je predložila Komisija kako bi se osigurale pouzdane, sigurne i isplative komunikacijske usluge za institucije i infrastrukturu EU-a i država članica; naglašava njezinu važnost za promet, posebno za arktički pomorski prijevoz, za upravljanje zračnim prometom te za nadzor nad letjelicama bez posade i upravljanje njima;

12.  smatra da bi Strategija trebala dovesti do neovisnog i sigurnog pristupa svemirskim uslugama i podacima, kao i tehnološke neovisnosti o trećim zemljama; međutim, prepoznaje da su međunarodna partnerstva čimbenik uspjeha za europsku industriju i da suradnja s drugim svjetskim strateškim partnerima može pomoći u tome da se izbjegnu udvostručavanja ili preklapanja istraživanja i razvoja te tako doprinijeti učinkovitijim ulaganjima; stoga poziva Komisiju i države članice da provode programe međunarodne suradnje, uključujući s drugim agencijama i tijelima u trećim zemljama, radi promicanja europske svemirske tehnologije proizvedene na europskom tržištu i njezinu konkurentnost na svjetskom tržištu kroz razvoj i provedbu istinske strategije za gospodarsku diplomaciju u tom sektoru;

13.  poziva Komisiju da provede Svemirsku strategiju kako bi se sektoru prometa omogućilo da ima neposredne koristi od poboljšanog pomorskog nadzora, multimodalnosti, iskustva putničkog prijevoza, dostave paketa, navigacije civilnih bespilotnih letjelica i radi poboljšanja sigurnosti, uz posvećivanje dužne pažnje privatnosti i zaštiti podataka; smatra da programi GALILEO i EGNOS mogu u velikoj mjeri doprinijeti ispravnoj provedbi zakonodavstva EU-a u području prometa; uvjeren je da se satelitski navigacijski sustavi trebaju u još većoj mjeri integrirati u druge digitalne usluge kao što su inteligentni prometni sustavi, Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS), riječni informacijski servisi i sustav SafeSeaNet, kao i konvencionalne navigacijske sustave;

14.  poziva Komisiju da podrži svemirski sektor EU-a tako što će predvidjeti potpuno uvođenje sustava GALILEO i pozdravlja namjeru Komisije da poduzme konkretne mjere, uključujući i regulatorne, kako bi osigurale prihvaćenost GALILEO-a na tržištu potičući razvoj potpuno kompatibilnih i interoperabilnih europskih proizvoda, poput čipsetova i prijemnika, te ustraje u tome da bi te mjere trebale obuhvaćati sve vrste prometa (zračni, cestovni, željeznički, pomorski prijevoz i unutarnje plovne putove);

15.  smatra da su regulatorne odredbe za osiguravanje kompatibilnosti prijemnika određenih prometnih infrastruktura sa sustavom GALILEO, osobito u budućim strateškim sektorima kao što su autonomni i povezani automobili ili bespilotne letjelice, potrebne da se u sektoru prometa potakne primjena europskih rješenja iz svemirskog sektora;

16.  smatra da bi se u narednoj generaciji satelita sustava GALILEO trebalo dodatno unaprijediti sigurnost njegove infrastrukture;

17.  naglašava da su preciznost i cjelovitost koje pruža EGNOS od temeljne važnosti za zračnu, pomorsku, željezničku i cestovnu navigaciju; ponavlja da bi EGNOS trebalo proširiti na jugoistočnu i istočnu Europu, kao prioritet za ostvarivanje pune pokrivenosti u EU-u, kao i na Afriku i Bliski istok;

18.  ponavlja da bi EGNOS mogao omogućiti financijsku korist i veću preciznost, otpornost i sigurnost za upotrebu aplikacija ključnih za sigurnost kao što su sustavi za slijetanje zrakoplova te za praćenje letova i smanjenja broja otkazanih letova i buke; stoga poziva Komisiju da osigura da se EGNOS primijeni u svim europskim zračnim lukama;

19.  naglašava važnost programa Copernicus za sigurnost prometa i putnika, posebno u području usmjeravanja pomorskog prometa, razvoja urbanih prometnih mreža i praćenja onečišćenja zraka; dijeli stav Komisije o potrebi da se daljnje olakša i promiče upotreba podataka u okviru programa Copernicus i poziva Komisiju da nastavi nadograđivati njegovu infrastrukturu;

20.  smatra da bi trebalo dalje razvijati mogućnost dvojne namjene programa GALILEO i Copernicus, kao i njihovu preciznost i sposobnost šifriranja;

21.  podsjeća da je od temeljne važnosti ubrzati transformaciju sustava nadzora zračnog prometa iz aktualnog radarskog sustava u satelitski sustav jer se nadzor u realnom vremenu može jamčiti za samo 30 % našeg planeta te smatra da bi tehnologija GNSS mogla imati ključnu ulogu u tom prijelazu;

22.  nadalje, naglašava važnost zrakoplova opremljenih sustavom „automatski zavisni nadzor – emitiranje” (ADS-B odnosno Automatic Dependent Surveillance-Broadcast) u svemiru i davanja ovlasti da se operatori opreme ADS-B-om kako bi se zajamčila točnost i pouzdanost praćenja zrakoplova u realnom vremenu te ušteda goriva;

23.  naglašava važnost zaštite europske svemirske infrastrukture te stoga podržava uspostavu potpuno operativnog programa potpore za usluge nadzora i praćenja u svemiru na temelju; ističe veliku važnost provođenja odgovarajućih anketa i izbjegavanja za smanjenje općenitog onečišćenja svemira, a posebno onečišćenja otpadom; naglašava važnost pilot-projekta o čišćem svemiru pomoću deorbitiranja i korištenja inovativnih materijala za svemirsku opremu kako bi se ograničio rast svemirskog otpada i utvrdila održiva dugoročna zamjenska rješenja za svemirske materijale preko inovacija; ponavlja da je ovaj pilot-projekt usmjeren na testiranje studije izvedivosti i učinkovitosti budućih zajedničkih tehnoloških inicijativa koje se odnose na svemirski sektor, a u cilju privlačenja ulaganja;

24.  utvrđuje nedostatak vidljivosti u pogledu nastavka europskog programa sustava za lansiranje nakon isteka razdoblja od tri do četiri godine (Ariane 6 i Vega C) i financijskog stanja tog programa; izražava zabrinutost zbog nepostojanja srednjoročnog i dugoročnog programiranja; poziva Europsku komisiju da pripremi prijedlog radnog programa za vozila za lansiranje u Europi za sljedećih 20 godina;

25.  naglašava da se europski svemirski sektor suočava s nepoštenom međunarodnom konkurencijom koja postaje sve nesmiljenija, pri čemu su institucionalna tržišta trećih zemalja zatvorena za europske aktere, što njih dovodi u nepovoljan položaj;

26.  smatra da EU u tim uvjetima nerecipročnog otvaranja institucionalnih tržišta u sektoru satelitskih lansiranja, koji je od velike strateške važnosti, mora, zajedno s njegovim partnerima, davati prednosti europskim vozilima za lansiranje na institucionalna tržišta za lansiranje satelita u okviru europskih programa;

27.  podržava prijedlog Komisije da se objedini potražnja na strani europskih institucionalnih korisnika radi osiguranja neovisnog, isplativog i pouzdanog pristupa svemiru; čvrsto predlaže da Komisija postane glavni institucionalni korisnik europskog lansirnog sektora i da istraži načine za podupiranje europske lansirne infrastrukture kako bi se zajamčilo da se svemirski sektor EU-a može nositi s konkurencijom drugih globalnih aktera;

28.  poziva Komisiju da uzme u obzir sinergije između programa GALILEO i Copernicus i, prema potrebi, drugih svemirskih aktivnosti, kako bi se oni proveli na troškovno učinkovit način (npr. uporaba postojećeg kapaciteta Europske agencije za globalne navigacijske satelitske sustave) te s ciljem maksimalnog povećanja koristi za europsko gospodarstvo; traži od Komisije da potakne ulaganja u svemirske aktivnosti u prometnom sektoru preko pametnog financiranja (npr. Europski fondovi za strateška ulaganja) i da te aktivnosti budu financirane na odgovarajući način u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru; poziva Komisiju da u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014. – 2020. osigura sredstva za nadogradnju infrastrukture programa GALILEO, EGNOS i Copernicus te za potporu radu na silaznim i uzlaznim aplikacijama koje se temelje na GNSS-u kao i aktivnostima promatranja Zemlje u okviru proračuna za Deveti okvirni program (uključujući zajedničke tehnološke inicijative u području svemira) i europske programe GNSS-a;

29.  poziva Komisiju da potiče i podupire veće sudjelovanje malih i srednjih te novoosnovanih poduzeća u aktivnostima povezanima sa svemirom i istraživanjem svemira; potiče Komisiju da u dijalog sa svemirskim sektorom uključi dionike iz područja prometa kako bi se olakšala primjena svemirske tehnologije na prometnom tržištu te kako bi se zajamčila transparentnost; poziva Komisiju da europskim dionicima u prometnom sektoru stavi na raspolaganje podatke znanstvenog svemirskog istraživanja koji se odnose na promet kako bi se poticala šira upotreba novih inovativnih tehnologija, a samim time i ojačala konkurentnost prometnih usluga na europskim i svjetskim tržištima;

30.  traži od Komisije i država članica da obrate pozornost na sve brži razvoj svemirskog turizma.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.5.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

40

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Andor Deli, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Bruno Gollnisch, Tania González Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Gesine Meissner, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Jill Seymour, Claudia Țapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, Wim van de Camp, Janusz Zemke, Kosma Złotowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jakop Dalunde, Kateřina Konečná, Peter Kouroumbashev, Patricija Šulin, Evžen Tošenovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Barbara Kudrycka, Maria Noichl, Flavio Zanonato

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

40

+

ALDE

Izaskun Bilbao Barandica, Gesine Meissner, Dominique Riquet, Pavel Telička

ECR

Jacqueline Foster, Evžen Tošenovský, Kosma Złotowski

EFDD

Daniela Aiuto

ENF

Georg Mayer

GUE/NGL

Tania González Peñas, Kateřina Konečná, Merja Kyllönen

PPE

Georges Bach, Deirdre Clune, Andor Deli, Dieter-Lebrecht Koch, Barbara Kudrycka, Marian-Jean Marinescu, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Massimiliano Salini, Claudia Schmidt, Wim van de Camp, Patricija Šulin

S&D

Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Ismail Ertug, Peter Kouroumbashev, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Jens Nilsson, Maria Noichl, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, David-Maria Sassoli, Flavio Zanonato, Janusz Zemke, Claudia Țapardel

Verts/ALE

Michael Cramer, Jakop Dalunde, Keith Taylor

1

-

EFDD

Jill Seymour

1

0

NI

Bruno Gollnisch

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za ribarstvo (27.4.2017)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Svemirskoj strategiji za Europu

(2016/2325(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Ricardo Serrão Santos

PRIJEDLOZI

Odbor za ribarstvo poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je 1998. Manifestom Baveno stvoren program Globalnog praćenja okoliša i sigurnosti radi utvrđivanja uloge Europe u globalnom praćenju u području okoliša i sigurnosti; budući da se od 2012. ta inicijativa zove Copernicus;

B.  budući da su na temelju političkih odluka koje su 2007. donijeli Parlament i Vijeće dodijeljena proračunska sredstva za europske programe satelitske navigacije Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) i Galileo te je omogućeno sklapanje sporazuma o strukturi upravljanja programima;

C.  budući da će Galileo biti dio satelitskog sustava za traganje i spašavanje u sklopu programa COSPAS-SARSAT, svemirskog programa za traganje za plovilima u hitnim slučajevima i spašavanje uz pomoć satelitskog praćenja;

D.  budući da je ribolov visokorizična aktivnost u kojoj se nesreće uvijek mogu dogoditi te da spašavanje života ribara obično ovisi o što brže pruženoj medicinskoj pomoći;

E.  budući da je za bolju analizu stokova i morskog okoliša potreban veći broj brzo dostupnih podataka;

1.  pozdravlja donošenje Svemirske strategije za Europu, koja je od iznimne važnosti za morska i pomorska pitanja i ribolovne aktivnosti te ima veliki potencijal za razvoj ljudske aktivnosti na moru i očuvanje morskog okoliša;

2.  prepoznaje važnost koju Svemirska strategija za Europu ima za koordinirano djelovanje administrativnih tijela i drugih dionika;

3.  skreće pozornost na to da se odnos između zraka i mora uopće ne spominje, što pokazuje nepostojanje riječi „ocean” i „morski”;

4.  uviđa da svemirska tehnologija, podaci i svemirske usluge „već doprinose brojnim javnim politikama i gospodarskim sektorima”, uključujući kontrolu ribolovnih aktivnosti, predviđanje i praćenje pomorskih ruta te otkrivanje i praćenje izljeva nafte i drugih onečišćujućih tvari, operacije traganja i spašavanja na moru, nezakonit ribolov i piratstvo;

5.  uviđa da će boljim usmjeravanjem svojih djelovanja, posebno u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, javna tijela moći brže djelovati i znatno uštedjeti ako se budu koristila trajnijim i bržim svemirskim kapacitetima za praćenje oceana;

6.  ističe važnost korištenja najnovijim tehnologijama i poticanja razvoja novih sustava za učinkovitije praćenje i borbu protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova;

7.  ističe važnost sustava Galileo i EGNOS za pomorsku sigurnost i plovidbu zbog njihove uloge u jačanju i poboljšanju drugih međunarodnih sustava i omogućavanju tehnološke neovisnosti Europe;

8.  podsjeća Komisiju na to da je i za poboljšanje sigurnosti važna bolja koordinacija između sustava Galileo i EGNOS te s tim povezanih usluga inicijative Copernicus;

9.  uviđa da je potrebno razviti sigurne sustave satelitske komunikacije kako bi se zadovoljile sadašnje i buduće potrebe europske pomorske zajednice, uključujući pomorski nadzor koji se temelji na daljinski upravljanim zrakoplovnim sustavima, koji uvelike ovise o satelitskoj komunikaciji;

10.  pozdravlja inicijativu Europske komisije u pogledu državne satelitske komunikacije (GOVSATCOM);

11.  ističe da je inicijativa Copernicus važna kako bi se u potpunosti razumjeli klima i vrijeme, prirodni biološki procesi oceana i agresivne antropogene intervencije, što su sve ključna pitanja za ribarstvo;

12.  pozdravlja nedavno predstavljanje „Izvješća o stanju oceana” Pomorske službe Copernicus, koje je rezultat truda 80 europskih znanstvenika iz više od 25 institucija i predstavlja korak naprijed u razvoju redovitog godišnjeg izvještavanja o stanju i zdravlju svjetskih oceana i europskih mora;

13.  naglašava potrebu da podaci snimanja, među ostalim grafički prikaz površinske temperature mora za ribarstvo i podaci o morskom okolišu, budu lako dostupni različitim sektorima, raznim vladinim agencijama, međunarodnim organizacijama, lokalnim planerima i privatnim korisnicima; naglašava da bi Sustav Copernicusa za praćenje morskog okoliša, a koji pruža Mercator Ocean, Sustav Copernicusa za praćenje atmosfere i Služba Copernicusa za klimatske promjene, koju pruža Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze, trebali raspolagati specifičnim alatima za europske ribare i biti dostupni na svim relevantnim europskim jezicima;

14.  ističe da je potrebno znatno poboljšati alate za obrazovanje i osposobljavanje koji omogućuju da se potpuno iskoriste prednosti koje stvaraju alati povezani sa svemirskim tehnologijama;

15.  smatra da će se razvojem svemirskih tehnologija u budućnosti omogućiti učinkovitija analiza i procjena ribljih stokova;

16.  smatra da Svemirska strategija za Europu treba biti ambicioznija u vezi s klimatskim promjenama i njihovim učincima na morski okoliš;

17.  uviđa važnost mreža Copernicus Relay i Copernicus Academy za poticanje uključenosti dionika, naglašavanje dimenzije regionalnih korisnika te povećanje napora za promicanje korištenja podataka i usluga inicijative Copernicus;

18.  prima na znanje da će brže i preciznije pružanje podataka dovesti do povećanja produktivnosti uzgajivača riba zahvaljujući praćenju štetnog cvjetanja algi;

19.  uviđa da je važno osigurati da se u budućim znanstvenim aktivnostima svemirski tehnološki kapaciteti bolje povežu s drugim područjima politika koja se bave globalnim i društvenim izazovima;

20.  slaže se da potencijal sustava Galileo, EGNOS i Copernicus nije još u potpunosti istražen i uviđa mogućnosti suradnje između javnog i privatnog sektora u pogledu svemirske strategije;

21.  naglašava da su za svemirsku tehnologiju i njezine sastavne dijelove in situ potrebna iznimno velika proračunska sredstva te da je u okviru proračuna EU-a tom sektoru nužno i dalje dodjeljivati potrebne resurse;

22.  ističe da svemirska industrija EU-a zapošljava više od 200 000 stručnjaka, stvara dodanu vrijednost od najmanje 46 milijardi EUR te doprinosi socioekonomskim inovacijama i istraživanjima u području ribarstva i plavog gospodarstva;

23.  potiče centralizirano prikupljanje satelitskih podataka i u tom kontekstu uspostavu namjenskog centraliziranog sustava prikupljanja kako bi se potaknula razmjena podataka i stvorila ekonomija razmjera; smatra da je dobra praksa da Europska agencija za pomorsku sigurnost prikuplja podatke u korist raznih agencija Unije, uključujući Europsku agenciju za kontrolu ribarstva;

24.  napominje da Komisija predlaže „poticanje upotrebe svemirskih rješenja”, posebno pružanjem tehničke potpore pri korištenju inovativne i prekogranične nabave za svemirska rješenja;

25.  ističe da je važno stalno poboljšavati kapacitete za traganje i spašavanje te stoga potiče daljnju integraciju satelita Galileo u te vrste sustava;

26.  smatra da bi konsolidacija postojećih i budućih kapaciteta u istinski europski svemirski sustav za pomorski nadzor, koji će biti od koristi brojnim institucijskim korisnicima i čije bi se usluge mogle komercijalno iskoristiti za izvoz, mogla biti prikladan primjer inovativnih ambicija Komisije u svemirskom sektoru;

27.  podržava razvoj pouzdanih satelitskih veza velikih brzina za medicinsku opremu, za plovila i timove za traganje i spašavanje, kojom se može komunicirati s bolnicama tako da im se šalju podaci i od njih primaju takvi podaci kako bi se mogle što brže donositi odluke o najprikladnijem djelovanju;

28.  podsjeća na to da najudaljenije regije te prekomorske zemlje i područja Europi daju iznimnu dimenziju i geografske mogućnosti jer omogućuju razvijanje operativnih stanica, opreme za praćenje i sustava za prikupljanje podataka na lokaciji u cijelom svijetu; žali zbog toga što se u Strategiji ne spominju najudaljenije regije te prekomorske zemlje i područja;

29.  ističe da bi prioriteti za javno korištenje svemira, uključujući promatranje, trebali biti povezani sa zakonodavnim potrebama europskih inicijativa kao što je Okvirna direktiva o morskoj strategiji;

30.  prima na znanje potencijal svemirskih infrastruktura i povezanih usluga da učinkovito doprinesu ciljevima međunarodnog upravljanja oceanima, npr. za provedbu sporazuma COP21 i smanjenje učinka klimatskih promjena na oceane, obale i ekosustave te za borbu protiv otpada u morima i promicanje prostornog planiranja morskog područja na svjetskoj razini;

31.  podsjeća na to da je važno osiguravati „ispunjavanje potreba različitih agencija EU-a”, poput Europske agencije za pomorsku sigurnost i Europske agencije za kontrolu ribarstva, te ističe da te institucije također trebaju doprinijeti ostvarenju ciljeva Svemirske strategije za Europu; insistira na suradnji i razmjeni satelitskih informacija među agencijama Unije, posebno između Europske agencije za pomorsku sigurnost, Europske agencije za kontrolu ribarstva te Europske granične i obalne straže;

32.  poziva Europsku agenciju za kontrolu ribarstva da u potpunosti iskoristi svoje nove ovlasti tako što će pružati usluge nadzora i komunikacije u okviru kojih se primjenjuje najmodernija tehnologija, posebno svemirska infrastruktura, kako bi se uočila plovila koja prevoze imigrante i spriječile nesreće na moru;

33.  ističe potencijal satelitski navođenih aplikacija za poboljšanje nadzora ribarstva i očuvanje morskog okoliša;

34.  podsjeća na to da je u svemirskom istraživanju jedna od velikih prednosti za privatni sektor razvoj patenata i zaštićenih podataka, što je potrebno istaknuti u okviru Svemirske strategije za Europu;

35.  podsjeća na to da su tehnološki i industrijski razvoj od velike vrijednosti za Svemirsku strategiju za Europu te smatra da u toj Strategiji nisu u potpunosti istraženi;

36.  ističe da budući Deveti okvirni program za razbolje nakon 2021. treba među svoje ciljeve uvrstiti integraciju svemirske strategije EU-a, ribarstvo i plavi rast te uključenost specijaliziranih znanstvenih institucija u tim područjima;

37.  upozorava na činjenicu da nove tehnologije koje se brzo razvijaju i koje ovise o poboljšanoj inteligenciji, kognitivnoj informatici i neuralnim sustavima, nisu spomenute u Svemirskoj strategiji za Europu;

38.  smatra da je Svemirska strategija za Europu usmjerena samo na blisku budućnost i da nije ambiciozna u pogledu mogućih novih, vizionarskih i stimulirajućih projekata, koji bi među ostalim bili od koristi za pametno upravljanje ribarstvom;

39.  smatra da Europa mora postati svjetski predvodnik u području „plave” svemirske tehnologije daljnjim razvijanjem, pokretanjem i poboljšanjem:

  –  inicijative Copernicus, koja je važna u pogledu spašavanja života na moru i poplava

  –  sustava Galileo, europskog sustava za satelitsku navigaciju diljem svijeta

  –  EGNOS-a, europskog diferencijalnog globalnog sustava za pozicioniranje, koji već pruža navigacijske usluge korisnicima na moru u pogledu sigurnosti ljudskih života

  –  „plavih” bespilotnih letjelica kojima se upravlja s pomoću satelitskih podataka i koje se mogu koristiti za operacije spašavanja na moru, obali i unutarnjim plovnim putovima Unije, kao što su učinili dobitnici nagrade Satnav 2015.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.4.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

16

1

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Alain Cadec, Richard Corbett, Linnéa Engström, Sylvie Goddyn, Carlos Iturgaiz, António Marinho e Pinto, Gabriel Mato, Norica Nicolai, Ulrike Rodust, Remo Sernagiotto, Ricardo Serrão Santos, Isabelle Thomas, Ruža Tomašić, Peter van Dalen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jens Gieseke, Verónica Lope Fontagné

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Stuart Agnew

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

16

+

ALDE Group

António Marinho e Pinto

ENF Group

Sylvie Goddyn

PPE Group

Alain Cadec, Jens Gieseke, Carlos Iturgaiz, Werner Kuhn, Verónica Lope Fontagné, Gabriel Mato, Jarosław Wałęsa

S&D Group

Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Richard Corbett, Ulrike Rodust, Ricardo Serrão Santos

Verts/ALE Group

Marco Affronte, Linnéa Engström

1

-

EFDD Group

John Stuart Agnew

3

0

ECR Group

Remo Sernagiotto, Ruža Tomašić, Peter van Dalen

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

21.6.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

54

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pilar Ayuso, Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José Blanco López, David Borrelli, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Angelo Ciocca, Edward Czesak, Jakop Dalunde, Christian Ehler, Fredrick Federley, Francesc Gambús, Adam Gierek, Theresa Griffin, Françoise Grossetête, András Gyürk, Rebecca Harms, Hans-Olaf Henkel, Eva Kaili, Kaja Kallas, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jaromír Kohlíček, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Constanze Krehl, Miapetra Kumpula-Natri, Werner Langen, Janusz Lewandowski, Paloma López Bermejo, Olle Ludvigsson, Florent Marcellesi, Edouard Martin, Angelika Mlinar, Csaba Molnár, Dan Nica, Angelika Niebler, Aldo Patriciello, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Michel Reimon, Herbert Reul, Paul Rübig, Anne Sander, Algirdas Saudargas, Davor Škrlec, Dario Tamburrano, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Lieve Wierinck, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

54

+

ALDE Group

Fredrick Federley, Kaja Kallas, Angelika Mlinar, Morten Helveg Petersen, Lieve Wierinck

ECR

Edward Czesak, Hans-Olaf Henkel, Zdzisław Krasnodębski, Evžen Tošenovský

EFDD Group

David Borrelli, Dario Tamburrano

ENF Group

Angelo Ciocca

GUE/NGL Group

Jaromír Kohlíček

PPE Group

Pilar Ayuso, Bendt Bendtsen, Jerzy Buzek, Cristian-Silviu Buşoi, Christian Ehler, Francesc Gambús, Françoise Grossetête, András Gyürk, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Werner Langen, Janusz Lewandowski, Angelika Niebler, Aldo Patriciello, Herbert Reul, Paul Rübig, Anne Sander, Algirdas Saudargas, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen

S&D Group

José Blanco López, Adam Gierek, Theresa Griffin, Eva Kaili, Peter Kouroumbashev, Constanze Krehl, Miapetra Kumpula-Natri, Olle Ludvigsson, Edouard Martin, Csaba Molnár, Dan Nica, Miroslav Poche, Patrizia Toia, Kathleen Van Brempt, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

Verts/ALE Group

Jakop Dalunde, Rebecca Harms, Florent Marcellesi, Michel Reimon, Davor Škrlec

1

-

GUE/NGL Group

Paloma López Bermejo

1

0

GUE/NGL Group

Xabier Benito Ziluaga

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena