Postupak : 2016/2142(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0252/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0252/2017

Rasprave :

PV 11/09/2017 - 26
CRE 11/09/2017 - 26

Glasovanja :

PV 12/09/2017 - 7.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0324

IZVJEŠĆE     
PDF 711kWORD 74k
11.7.2017
PE 601.250v02-00 A8-0252/2017

o daljnjem akademskom obrazovanju i obrazovanju na daljinu kao dijelu europske strategije cjeloživotnog učenja

(2016/2142(INI))

Odbor za kulturu i obrazovanje

Izvjestitelj: Milan Zver

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 STAJALIŠTE U OBLIKU AMANDMANA Odbora za prava žena i jednakost spolova
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o daljnjem akademskom obrazovanju i obrazovanju na daljinu kao dijelu europske strategije cjeloživotnog učenja

(2016/2142(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 8., 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije, a posebno njezin članak 14.,

  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Kopenhagena od 30. studenog 2002. o pojačanoj suradnji u pogledu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na europskoj razini,

  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja („ET 2020.”)(1),

  uzimajući u obzir Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije za 2012. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) naslovljeno „Obrazovanje i osposobljavanje u pametnoj, održivoj i uključivoj Europi”(2),

  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o učinkovitom obrazovanju nastavnika,

  uzimajući u obzir Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.): „Novi prioriteti za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja”(3),

  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 20. prosinca 2011. o obnovljenom Europskom programu za obrazovanje odraslih(4),

  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. studenog 2012. naslovljenu „Promišljanje obrazovnih aktivnosti: Ulaganje u vještine za bolje socijalne i ekonomske učinke” (COM(2012)0669)(5),

  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. veljače 2014. o ulaganju u obrazovanje i osposobljavanje, kao odgovor na „Promišljanje obrazovnih aktivnosti: ulaganje u vještine za bolje socijalne i ekonomske učinke” te na „Godišnju analizu rasta 2013.”(6),

  uzimajući u obzir Odluku br. 1720/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenog 2006. o uspostavljanju programa djelovanja u području cjeloživotnog učenja(7),

  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koju je EU ratificirao 2010.,

  uzimajući u obzir Preporuku 2006/962/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje(8),

  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. studenog 2010. o obrazovanju za održivi razvoj(9),

  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja(10),

  uzimajući u obzir preporuku Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje (EQF-LLL)(11),

  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o osiguranju kvalitete za potporu obrazovanju i osposobljavanju(12),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o programu Erasmus+ i ostalim mjerama za poticanje mobilnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja – pristup koji se temelji na cjeloživotnom učenju(13),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. lipnja 2016. o daljnjem postupanju u vezi sa strateškim okvirom za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.)(14),

  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija – „Otvaranje obrazovanja” od 31. siječnja 2014.(15),

–  uzimajući u obzir istraživanje Komisije na temu „Obrazovanje i osposobljavanje 2020.: poboljšanje politike povezane s obrazovanjem odraslih u Europi i pružanja takvog obrazovanja(16),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2015. o stvaranju konkurentnog tržišta rada EU-a za 21. stoljeće: usklađivanje vještina i kvalifikacija s potražnjom i mogućnostima zapošljavanja kao način oporavka od krize(17),

  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Europskom paktu za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011. – 2020.(18),

  uzimajući u obzir nacrt zaključaka Vijeća o unapređenju vještina žena i muškaraca na tržištu rada EU-a od 20. veljače 2017.(19),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 28. studenog 2011. o obnovljenom Europskom programu za obrazovanje odraslih,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje   i stajalište u obliku amandmana Odbora za ženska prava i jednakost spolova (A8-0252/2017),

A.  budući da se naši obrazovni sustavi zbog digitalne preobrazbe suočavaju s ozbiljnim izazovima koji utječu na procese podučavanja i učenja te na potrebu da se potakne sposobnost za socijalnu uključenost i građansko sudjelovanje kao i osobni razvoj te da se ojačaju europske demokratske vrijednosti i tolerancija u cilju poticanja slobodoumnog razmišljanja i sprečavanja svih vrsta netolerancije; budući da su digitalno osnaživanje i samopouzdanje ključan preduvjet za izgradnju snažnih društava i za podupiranje jedinstva i procesa integracija unutar EU-a;

B.  budući da treba ojačati europsku strategiju cjeloživotnog učenja; budući da bi svaka osoba u svakoj fazi života trebala imati na raspolaganju mogućnost cjeloživotnog učenja kako bi mogla steći znanje i vještine koji su joj potrebni za osobni razvoj i profesionalni napredak; budući da je cjeloživotno učenje u formalnom, neformalnom i informalnom kontekstu, kojim se promiču aktivno građanstvo i zapošljivost, ključan aspekt obrazovanja na koji te promjene utječu;

C.  budući da je potrebno uložiti dodatne napore u poboljšanje sinergija između obrazovanja i zapošljavanja, kako olakšavanjem ulaska na tržište rada tako i omogućujući pojedincima da tijekom karijera stalno unaprjeđuju svoje vještine ili uče nove vještine; budući da države članice moraju pronaći načine za zaštitu ili promicanje dugoročnijeg ulaganja u obrazovanje, istraživanje i inovacije;

D.  budući da daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu u velikoj mjeri doprinose osobnom razvoju pojedinca i stvaranju ljudskog kapitala te bi ih trebalo obuhvatiti europskom strategijom cjeloživotnog učenja;

E.  budući da daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu imaju sve važniju ulogu u olakšavanju prilagodbe radnika da gospodarske i tehnološke promjene tijekom profesionalnog života; budući da će do 2025. godine za 49 % svih slobodnih radnih mjesta u EU-u (uključujući i nova radna mjesta i zamjene) biti potrebna visoka razina kvalifikacije, za 40 % srednja razina kvalifikacije, a za samo 11 % niska razina ili nikakve kvalifikacije;

F.  budući da su daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu važni alati za pružanje fleksibilnih i personaliziranih mogućnosti obrazovanja za sve bez diskriminacije(20); u tom pogledu naglašava da je važno zajamčiti strategije za olakšavanje pristupa;

G.  budući da daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu te upotreba novih tehnologija mogu pomoći da se djevojčice, djevojke i žene upoznaju s novim profesionalnim mogućnostima, prije svega u područjima u kojima su nedovoljno zastupljene; budući da, unatoč tome što više žena završava srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje, treba povećati zastupljenost žena i u strukovnom obrazovanju i u sektorima povezanim sa znanošću, tehnologijom, inženjerstvom i matematikom;

H.  budući da je u kontekstu daljnjeg akademskog obrazovanja obrazovanje na daljinu jedan od mogućih pristupa jer zahvaljujući svojoj fleksibilnosti pruža posebnu mogućnost za ostvarivanje ravnoteže između studija te poslovnog i privatnog života;

I.  budući da se obrazovanje na daljinu(21) odnosi na organizacijski oblik podučavanja koji pruža visoku razinu fleksibilnosti u učenju s pomoću digitalnih tehnologija, koji ne predstavlja zamjenu za obrazovanje u obrazovnim ustanovama, već alternativu za osobe koje nisu u mogućnosti sudjelovati u takvoj vrsti obrazovanja;

J.  budući da se obrazovanje na daljinu odnosi na metodu podučavanja koja nudi fleksibilnost u učenju s pomoću novih tehnologija, ne kao zamjena za obrazovanje u obrazovnim ustanovama, već kao alternativa za osobe koje nisu u mogućnosti sudjelovati u takvoj vrsti obrazovanja i za radnike koji se žele obrazovati uz rad; budući da bi se, stoga, digitalizacija mogla koristiti kao sredstvo za pružanje novih načina pristupa visokom obrazovanju;

K.  budući da je ravnopravnost žena i muškaraca temeljno načelo EU-a sadržano u Ugovorima te jedan od ciljeva i zadataka Unije; budući da ravnopravnost u obrazovanju ženama pruža nove mogućnosti te doprinosi socijalnom, kulturnom i gospodarskom razvoju društva; budući da je obrazovanje ključan alat za suzbijanje rodnih stereotipa;

L.  budući da je prosječna stopa zaposlenosti žena izravno povezana s njihovom razinom obrazovanja, tako da je kod visokoobrazovanih žena u dobi od 25 do 49 godina stopa zaposlenosti za više od 20% viša nego kod žena koje imaju samo predškolsko, osnovnoškolsko ili niže srednje obrazovanje;

M.  budući da obrazovanje na daljinu može pozitivno utjecati na digitalne vještine; budući da bi se ulaskom većeg broja žena u sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija potaklo tržište na kojem se očekuje manjak radne snage i na kojem bi jednako sudjelovanje žena dovelo do godišnje dobiti od oko 9 milijardi EUR u BDP-u EU-a; budući da su žene u programima studija informacijskih i komunikacijskih tehnologija i dalje veoma podzastupljene te čine samo oko 20 % osoba s diplomom u tom području, dok samo 3 % sveučilišno obrazovanih žena ima diplomu iz tog područja;

N.  budući da programi na daljinu dopiru do znatnog broja žena u društvima u kojima žene nemaju jednake mogućnosti za sudjelovanje u konvencionalnim oblicima obrazovanja i osposobljavanja jer još uvijek troše više vremena od muškaraca na neplaćene kućanske poslove i obiteljsku skrb; budući da im takvi tečajevi omogućavaju fleksibilnost zahvaljujući kojoj mogu ostvariti ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života te da je obrazovanje na daljinu namijenjeno prije svega netradicionalnim kategorijama studenata;

O.  budući da je daljnje akademsko obrazovanje jedan od prioritetnih zadataka javnih službi visokog obrazovanja i da se odnosi na kolegije u akademskim ustanovama koje se može stjecati usporedno s radom na puno radno vrijeme, kojima se obično nadograđuje profesionalno iskustvo i za koje je najčešće potrebna sveučilišna diploma;

P.  budući da je prilagodba na sve brže gospodarske i tehnološke promjene velik izazov za sve stariju radnu snagu i da će odgovor na taj izazov biti jedan od ključnih načina za osiguravanje dugoročne konkurentnosti gospodarstva EU-a;

Q.  budući da bi se priznavanjem prethodnog obrazovanja moglo unaprijediti cjeloživotno učenje i politike u području razvoja karijera;

R.  budući da omogućavanje slobodnog vremena za osobni razvoj i osposobljavanje u kontekstu cjeloživotnog učenja koristi dobrobiti osoba, ali je pozitivno i za njihov doprinos društvu jer stječu preciznije definirane osobne i profesionalne vještine; budući da se akademskim obrazovanjem na daljinu pruža mogućnost fleksibilnih oblika učenja koji pomažu pri ostvarivanju bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života; budući da bi cjeloživotno sveučilišno učenje trebalo biti obuhvaćeno europskom strategijom digitalizacije;

S.  budući da digitalizacija omogućuje fleksibilnost i interaktivnost obrazovnog procesa te da je ključan čimbenik za razvoj daljnjeg akademskog obrazovanja i obrazovanja na daljinu;

T.  budući da tehnološke promjene zahtijevaju snažniju i kontinuiraniju povezanost između obrazovanja i zapošljavanja;

U.  budući da uobičajena sklonost akademskih ustanova da zadržavaju stare modele otežava reformu kurikuluma, pravila kojima se uređuju predavanja i ispiti te uvjeti za upis;

V.  budući da se daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu brzo razvijaju te da imaju velik potencijal u smislu gospodarskog rasta i stvaranja radnih mjesta;

W.  budući da su još uvijek prisutne mnoge prepreke za daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu(22);

Daljnje obrazovanje i obrazovanje na daljinu koje prati društvene i gospodarske promjene

1.  potvrđuje da internetsko i otvoreno obrazovanje mijenjaju način na koji se opskrbljuje sredstvima za obrazovanje i na koji se ono pruža i prima; u tom smislu ističe važnost otvorenih obrazovnih sadržaja kojima se svima jamči pristup obrazovanju i povećava zapošljivost tako što se podupire proces cjeloživotnog učenja;

2.  napominje da je mnogim obrazovnim ustanovama i ustanovama za osposobljavanje teško na odgovarajući način reagirati na duboke i složene promjene koje se odvijaju u našim društvima i gospodarstvima te da za to moraju uvesti promjene u pogledu upravljanja, organizacijskih struktura i načina rada; ističe da se da novim, fleksibilnim i pristupačnim oblicima cjeloživotnog učenja, prikladnim za pojedince svih dobi, mogu uspješno riješiti neki od tih izazova kao što su socijalna isključenost, rano napuštanje školovanja i neusklađenost vještina;

3.  uviđa da su digitalizacija i uspostava obrazovnih platformi za suradnju i razmjenu najboljih praksi ključne za hvatanje u koštac s tim izazovima;

4.  poziva Komisiju i države članice da u okviru nacionalnih strategija za stjecanje digitalnih vještina poduzmu više napora u cilju rješavanja problema postojećeg tehnološkog jaza između dobro i slabo opremljenih obrazovnih ustanova;

5.  ističe da su cjeloživotne mjere učenja ključne da bi žene stekle vještine koje im mogu omogućiti da se vrate u radni odnos ili da poboljšaju svoje zaposlenje, prihode i uvjete rada; ističe potrebu za daljnjim poboljšanjima u pogledu zastupljenosti žena na visokim znanstvenim razinama i mogućnosti njihova pristupa tim razinama;

6.   ističe važnost obrazovanja u suzbijanju rodnih stereotipa; stoga poziva Komisiju da potiče inicijative kojima se podupiru provedba stručnih programa obrazovanja na daljinu za žene, uključivanje višeg obrazovanja u područja znanosti, tehnologije i informacijskih tehnologija, razvijanje programa osposobljavanja povezanih s ravnopravnošću spolova za obrazovne stručnjake i sprečavanje da se stereotipi prenose u okviru nastavnog programa i pedagoških materijala;

7.  ističe da akademske ustanove moraju pripremati građane za društvo znanja i gospodarstva koja se stalno mijenjaju, pružiti im sposobnost za samostalno učenje i poduzetnički duh te transverzalne vještine, kao što su sposobnost rješavanja problema i prilagodljivost, kako bi mogli pronaći vlastiti put i doseći svoj puni potencijal;

8.   ističe i da akademske institucije imaju važnu ulogu u jačanju aktivnog građanstva te moraju pružati studentima transverzalne vještine kao što su građanske i socijalne kompetencije i građanski odgoj;

9.  uviđa da se pristupom obrazovanju usmjerenim na učenike smanjuje stopa napuštanja školovanja i omogućuje učenicima da ostvare svoj puni potencijal(23); u tom pogledu ističe važnost cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja za sve;

10.  prepoznaje potencijal razmjene znanja kad je riječ o poboljšanju aktivnog sudjelovanja i međunarodnog razumijevanja građana u društvima koja se stalno mijenjaju;

11.  uviđa potrebu da se poboljša bliska suradnja obrazovnih ustanova i ustanova za osposobljavanje s lokalnim zajednicama i gospodarstvima; dodatno ističe potrebu za jačom sinergijom među ustanovama za formalno, neformalno i informalno obrazovanje kako bi se poboljšale mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve;

12.  smatra da pristup prilikama za učenje i osposobljavanje treba biti pravo svih ljudi u svim životnim fazama kako bi stekli transverzalne vještine kao što su matematičke vještine, digitalna i medijska pismenost, kritičko razmišljanje, socijalne vještine i odgovarajuće životne vještine u cilju bolje prilagodbe budućnosti;

13.  ističe potrebu da se provede prilagođena potpora za osobe koje uče na radnom mjestu, naučnike i zaposlenike kako bi se zajamčila uključenost svih pojedinaca na tržište rada; smatra da je od ključne važnosti da se u proces poučavanja i učenja uvedu nove tehnologije kako bi ljudi stekli odgovarajuće vještine, kompetencije i znanje zahvaljujući kojima će se moći koristiti digitalnim tehnologijama na inovativan i kreativan način;

14.  poziva na bolje uključivanje građana na tržište rada i zadržavanje radnika uz poboljšanje njihovih vještina daljnjim akademskim obrazovanjem i obrazovanjem na daljinu te strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem; ističe da je potrebno strukovno obrazovanje i osposobljavanje učiniti privlačnijim te mladima i njihovim obiteljima osigurati pristup informacijama o mogućnostima u tom području; s time u vezi podsjeća da cilj mobilnosti u učenju u sektoru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u programu Erasmus+ nije ni izbliza ostvaren te da mu treba posvetiti dodatnu pažnju;

15.  naglašava važnost programa Erasmus+ i Obzor 2020. za unaprjeđenje cjeloživotnog učenja; stoga poziva države članice da u potpunosti istraže potencijal tih programa i naglašava da bi trebali postojati programi prilagođeni daljnjem akademskom obrazovanju usmjereni na stvarne potrebe na tržištu rada;

16.  uviđa da je pristup uključivom kvalitetnom obrazovanju od vitalne važnosti i da je stoga potrebno poduprijeti otvoreno učenje i učenje na daljinu kako bi se odgovorilo na posebne potrebe osoba do kojih tradicionalni obrazovni sustavi ne dopiru, prije svega kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju; poziva države članice da usmjere ulaganja u tu svrhu;

Važnost kvalitete i fleksibilnosti u obrazovanju

17.  smatra da je stalno poboljšavanje kvalitete i formalnog i neformalnog obrazovanja ključno za rad EU-a na osiguravanju socijalne kohezije, konkurentnosti i održivog rasta;

18.  naglašava da poduzeća, kako bi ostala konkurentna i pružila i niskokvalificiranim i visokokvalificiranim radnicima najbolje šanse za uspjeh, trebaju u suradnji s obrazovnim ustanovama i ustanovama za osposobljavanje nuditi osposobljavanje i obrazovanje usmjereno na karijeru tijekom cijelog razdoblja profesionalnog života radnika;

19.  naglašava posebnu važnost kvalitetnih metoda prenošenja znanja i vještina za rezultate obrazovanja; naglašava da je potrebno podupirati profesionalni razvoj i kontinuirano unapređivanje vještina nastavnog osoblja i ulagati u njih; u tom kontekstu ističe potrebu da se zajamče visoki standardi u obrazovanju na daljinu i važnost razvoja novih modela učenja i podučavanja u okviru inovacijskog procesa i postupne digitalizacije obrazovanja; u tom smislu uviđa i da su odgovarajuća infrastruktura i resursi ključni elementi za poboljšanje kvalitete podučavanja;

20.  napominje da je za to potrebno vrednovati i cijeniti učitelje i omogućiti im atraktivne plaće i radne uvjete te bolji pristup daljnjem osposobljavanju u radnom vremenu, osobito u području digitalne didaktike;

21.  poziva sveučilišta da se sve više usmjeravaju na obrazovanje na daljinu te da ga prošire i na besplatne kratkoročne stručne tečajeve;

22.  ističe da bi polaznicima obrazovnih tečajeva na daljinu trebalo zajamčiti komunikaciju s nastavnicima kao i mogućnost da nastavnici ocijene njihov napredak kako bi se osiguralo da tijekom obrazovanja primaju odgovarajuću potporu, usmjeravanje i poticaje;

23.  uviđa da fleksibilni formati učenja kao što su učenje na daljinu i kombinirano učenje zaposlenim osobama omogućavaju da postignu ravnotežu između poslovnog života i/ili obrazovanja i privatnog života;

24.  prepoznaje ključnu ulogu obrazovanja na daljinu za osobe koje zbog fizičkih poteškoća nisu u mogućnosti prisustvovati nastavi u obrazovnim ustanovama;

25.  promiče ideju prilagođenog učenja i tečajeva namijenjenih osobama koje žele započeti sveučilišno obrazovanje, a potrebne su im daljnje kvalifikacije da bi zadovoljile uvjete za upis;

26.  podsjeća da je potrebno težiti fleksibilnijem i personaliziranom pristupu razvoju karijere i cjeloživotnom obrazovanju i osposobljavanju tijekom osobnih karijera pojedinaca; prepoznaje ulogu koju u tome mogu primarno imati javni, ali i privatni dionici, pri čemu shvaća da usmjeravanje i savjetovanje kojima se uzimaju u obzir potrebe i sklonosti pojedinaca i stavlja naglasak na vrednovanje i proširenje njihovih vještina već u ranoj fazi moraju biti osnovni elementi politika obrazovanja i stjecanja vještina;

27.  naglašava važnost interaktivnosti u poboljšanju kvalitete obrazovanja na daljinu uporabom modernih komunikacijskih metoda koje omogućuju praktične vježbe, sudjelovanje učenika u nastavnom procesu i razvoj komunikacijskih vještina;

28.  promiče ideju da se zajamči pristup cjeloživotnom učenju, prije svega u cilju olakšavanja ponovnog ulaska na tržište rada, među ostalim i za žene i njegovateljice;

29.  ističe potrebu za stalnim praćenjem obrazovanja na daljinu u okviru trenutačne modernizacije nastavnih metoda i alata;

30.  ističe potrebu da mladi razviju vještine samostalnog učenja (uključujući organizaciju rada, obradu informacija, kritičko razmišljanje i motivaciju) tako da se u budućnosti mogu učinkovito koristiti naprednim tehnologijama za razvijanje vještina putem obrazovanja na daljinu;

Daljnje obrazovanje i obrazovanje na daljinu kao sredstvo za razvoj za sveučilišta

31.  uviđa da se daljnjim akademskim obrazovanjem i obrazovanjem na daljinu stvaraju prilike za razvoj visokoškolskih ustanova u smislu proširenja područja kompetencija i diversifikacije programa koje nude, čime se usmjeravaju na nove ciljane skupine i diversificiraju prihode, pri čemu treba imati na umu da su troškovi obrazovanja na daljinu niži od troškova obrazovanja u obrazovnim ustanovama;

32.  uviđa da se obrazovanjem na daljinu potiče razvoj interdisciplinarnih područja i pohađanje međunarodnih studija;

33.  poziva sveučilišta da se više posvete pružanju obrazovanja na daljinu;

34.  prepoznaje ulogu strategije pametne specijalizacije (RIS3) u razvoju ključnih regionalnih potencijala koji se temelje na potrebama tržišta rada;

Tehnološki izazovi

35.  prepoznaje potrebu da se održi korak s brzim tehnološkim promjenama, posebno kad je riječ o obrazovanju na daljinu, te smatra da se ne smije podcijeniti značaj informacijskih i komunikacijskih tehnologija kao ni ovisnost o njima; smatra da su informacijske i komunikacijske tehnologije sredstvo s pomoću kojeg bi se glavni obrazovni i razvojni izazovi mogli riješiti na optimalan i ekonomičan način; mišljenja je da bi napore u tom području trebalo popratiti velikim ulaganjima u obrazovanje, među ostalim uporabom Europskog socijalnog fonda, u cilju razvoja digitalnih vještina i medijske pismenosti na svim razinama;

36.  sa žaljenjem primjećuje da je nedostatna informatička pismenost danas velik problem i među nastavnicima i među učenicima; ponovno ističe važnost tehnološke osposobljenosti za iskorištavanje potencijala učenja na daljinu i olakšavanje provedbe novih metoda podučavanja i učenja;

37.  ističe da je potrebno riješiti problem digitalnog jaza i osigurati jednake mogućnosti da bi se omogućio pristup digitalnim tehnologijama, kao i problem kompetencija, stavova i motivacija koji su potrebni za značajnu digitalnu uključenost;

38.  ističe činjenicu da samo jednu četvrtinu učenika u Europi podučavaju nastavnici koji se suvereno služe digitalnim tehnologijama, što predstavlja veliku prepreku za širenje novih metoda podučavanja; stoga poziva države članice da pružaju veću potporu za školovanje i mogućnosti unaprjeđivanja vještina, među ostalim putem osposobljavanja u području informatičke i medijske pismenosti te cjeloživotnim prilikama u pogledu razvoja karijere za nastavnike;

39.  naglašava potrebu za ulaganjem u profesionalni razvoj nastavnika u svim obrazovnim sektorima i podupiranjem tog razvoja te za uspostavom službi za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje;

40.  priznaje važnost novih digitalnih platformi u obrazovanju, ali istodobno ističe pitanja sigurnosti i privatnosti s kojima se suočavaju i akademske ustanove i studenti;

41.  ističe važnost vještina u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike i ponovno izražava žaljenje zbog rodne neravnopravnosti u tom području;

Financijski izazovi

42.  uviđa potrebu za prikladnim financiranjem kvalitetnog obrazovanja i učenja prilagođenog potrebama; ističe da se obrazovanjem na daljinu može pružiti visokokvalitetno obrazovanje usmjereno na polaznike uz niže troškove; naglašava važnost veće financijske i praktične uključenosti industrije i poduzeća u strukovno osposobljavanje;

43.  naglašava potrebu da se troškovi u području obrazovanja prepoznaju kao dugoročno ulaganje koje donosi trajnu korist;

44.  smatra da troškovi ne smiju predstavljati prepreku za upis i sudjelovanje u obrazovanju, ali istodobno uviđa probleme koji vode do visokih troškova kao i nemogućnost građana da plaćaju školarine u nekim državama članicama; stoga potiče Komisiju i države članice da pružaju veću podršku učenju na daljinu kao kvalitetnoj, pristupačnoj, fleksibilnoj i personaliziranoj mogućnosti obrazovanja te da ga s obzirom na te prednosti više promiču;

Izazovi u vezi s regulatornim okvirom

45.  uzima u obzir razlike u regulatornim okvirima za tradicionalno strukovno osposobljavanje, daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu; ističe da bi se obrazovanje na daljinu trebalo priznavati u skladu s istim pravilima kao obrazovanje u obrazovnim institucijama, uz odgovarajuću prilagodbu relevantnih pokazatelja i kriterija;

46.  uviđa važnost aktivnog upravljanja i sudjelovanja dionika;

47.  prepoznaje važnost osiguravanja kvalitete učenja na daljinu i priznavanja rezultata takvog učenja;

48.  podsjeća na to da su mnogi postojeći europski instrumenti za transparentnost, kao što su Europski kvalifikacijski okvir i Europski sustav bodova u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju razvijeni odvojeno; uviđa da je, kako bi se pojedincima omogućilo da bolje mjere svoj napredak i ocijene prilike koje im stoje na raspolaganju te da na najbolji mogući način iskoriste obrazovanje stečeno u različitim kontekstima, potrebno to obrazovanje bolje koordinirati i podržati sustavima za osiguranje kvalitete i ugraditi u okvir nacionalnih kvalifikacija kako bi se izgradilo povjerenje diljem sektora te među akterima, uključujući poslodavce;

49.  uviđa stalnu važnost i kombiniranog i internetskog učenja, posebno u okviru obrazovanja i strukovnog osposobljavanja; ističe da kombiniranjem visokokvalitetnih digitalnih tehnologija i nastave u učionici polaznici ostvaruju bolje rezultate te stoga potiče Komisiju i države članice da u većoj mjeri podupiru i promiču kombinirano učenje;

50.  poziva Komisiju da ojača europsku strategiju cjeloživotnog učenja i da u nju uključi daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu u cilju promicanja prilagodbe sve starije radne snage na gospodarske i tehnološke promjene; nadalje, poziva Komisiju da razmotri mogućnost da se u okviru postojećih i budućih programa izdvoji više financijskih sredstava za daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu; 

51.  uviđa potrebu za sveobuhvatnim multisektorskim i multidisciplinarnim pristupom obrazovanju i osposobljavanju, uključujući cjeloživotno učenje, kao i potrebu za transsektorskom suradnjom u području oblikovanja i provedbe obrazovne politike;

Preporuke na europskoj razini

52.  ističe da je potrebno poticati suradnju i razmjenu dobre prakse među obrazovnim sustavima; nadalje, potiče nacionalne agencije za osiguranje kvalitete na razmjenjivanje dobrih praksi kad je riječ o razvoju kriterija za priznavanje novih načina podučavanja i učenja;

53.  poziva na reviziju Europskog kvalifikacijskog okvira u cilju promicanja usporedivosti kvalifikacija među državama koje u njemu sudjeluju i drugih država, posebice susjednih država i država s dobrim kvalifikacijskim okvirima te u cilju boljeg razumijevanja kvalifikacija stečenih u inozemstvu i usmjeravanja osoba migrantskog porijekla i izbjeglica na cjeloživotno učenje i zapošljavanje;

54.  poziva Komisiju da znatno pojača podršku za daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu preko programa Erasmus + promicanjem razvoja europskih mreža i olakšavanjem razmjene dobrih praksi, pokretanjem projekata koji uključuju institucije sa sjedištima u nekoliko država članica te većom pristupačnošću za studente iz drugih europskih i trećih zemalja;

55.  preporučuje izradu jedinstvene internetske platforme prilagođene korisnicima na kojoj obrazovni stručnjaci i učenici mogu doprinositi razmjeni najboljih praksi;

56.  poziva Komisiju da uspostavi sigurnu platformu za integrirano učenje koja bi bila osmišljena za europske obrazovne ustanove i koja bi im se ponudila besplatno, potičući tako upotrebu e-učenja diljem EU-a;

57.  priznaje potrebu da se dodatno razviju elektroničke platforme eTwinning i School Education Gateway u svrhu potpore konstruktivnim razmjenama između nastavnika i ostalih stručnjaka;

58.  potiče uspostavu snažnijih veza između kontinuiranog daljnjeg akademskog obrazovanja (koje nije usmjereno isključivo na istraživanje) i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za stjecanje vještina kao i mjere kojima će se zajamčiti da se u svakom trenutku može prijaviti za obje vrste obrazovanja odnosno da se one mogu u svakom trenutku pohađat;

59.  preporučuje da se napori u području cjeloživotnog učenja potvrde europskom strategijom digitalizacije i pripremom procjene učinka predloženih mjera s obzirom na spol;

60.  pozdravlja ambiciozan plan za uvođenje ultrabrzog interneta u osnovne i srednje škole te knjižnice do 2025. jer brža i bolja veza pruža velike mogućnosti za poboljšanje metoda podučavanja, promicanje istraživanja i razvoj kvalitetnih obrazovnih usluga na internetu; naglašava da uvođenje tih tehnologija stvara bolje prilike za učenje na daljinu, osobito u ruralnim područjima i najudaljenijim regijama; ističe činjenicu da će takve mogućnosti unaprijediti digitalne vještine i medijsku pismenost djece i učenika;

61.  naglašava da je prilagodba obrazovnih sustava i sustava osposobljavanja ključna kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za stručnjacima s digitalnim vještinama u EU-u; naglašava da su potrebni daljnji napori za poboljšanje medijske pismenosti građana, posebno maloljetnika, kako bi se postiglo istinsko jedinstveno digitalno tržište u Europi;

62.  ističe da je važno ulagati više napora na europskoj razini kako bi se strategija cjeloživotnog učenja mogla primijeniti na sve te istovremeno ostvariti cilj pružanja niza mogućnosti za učenje u cilju osobnog razvoja i ispunjenja; potiče Komisiju i države članice da promiču cjeloživotno učenje i ulažu u njega, posebice u državama u kojima je stopa sudjelovanja ispod referentne vrijednosti od 15 %;

63.  poziva države članice da potiču suradnju i jačaju sinergiju među ustanovama za formalno, neformalno i informalno obrazovanje kako bi se doprlo do šire skupine osoba i kako bi se njihove specifične potrebe bolje uzele u obzir;

64.  preporučuje da nastavnici koji drže tečajeve učenja na daljinu prođu certificirano osposobljavanje;

Preporuke na razini država članica

65.  poziva države članice da osiguraju holistički pristup obrazovanju i studentima pruže autentične, raznolike i ravnopravne mogućnosti učenja s pomoću kojih bi se razvijale njihove težnje i vještine potrebne za napredovanje u globalnoj ekonomiji koja se stalno mijenja te u demokratskom društvu;

66.  potiče države članice da nadograde postojeće mehanizme vrednovanja radi ocjene i potvrde vještina stečenih raznim oblicima usavršavanja te da osiguraju njihovo priznavanje kako bi se kvalifikacije stekle u skladu s nacionalnim kvalifikacijskim okvirom i sustavima;

67.  naglašava da se daljnjim razvojem digitalne infrastrukture, posebno u slabo naseljenim područjima, potiču socijalna i kulturna integracija, moderni obrazovni i informacijski procesi i regionalno kulturno gospodarstvo;

68.  poziva države članice da pružaju prilike za osposobljavanje u području informacijske i komunikacijske tehnologije te za razvoj digitalnih vještina i medijske pismenosti na svim razinama obrazovanja;

69.  ponovno ističe važnost brze prilagodbe ustanova za osposobljavanje i akademskih ustanova promjenama u društvu i na tržištu rada, kao i prilagodbe i osuvremenjivanja njihova načina rada kojima bi se studentima omogućilo razvijanje vještina; naglašava da je obrazovanje cjeloživotni proces osnaživanja, koji građanima pomaže pri ostvarivanju osobnog razvoja, kreativnosti i dobrobiti;

70.  poziva akademske ustanove da predvide promjene u društvu i na tržištu rada te da u skladu s njima prilagode svoj način rada; napominje da razvoj sektora usmjerenih na budućnost, posebno zelenog i kružnog gospodarstva, ima odlučujuću ulogu kad je riječ o vrstama potrebnih vještina;

71.  nadalje, poziva akademske ustanove da ponude višejezične tečajeve usmjerene na vještine migranata kojima će se olakšati njihovo uključivanje u obrazovne programe;

72.  ističe potrebu za većom fleksibilnošću u obrazovnim sustavima država članica kako bi se omogućilo učinkovitije korištenje otvorenih i internetskih metoda podučavanja;

73.  potiče države članice da poboljšaju dostupnost podataka o zapošljavanju i socijalnoj situaciji diplomiranih studenata (praćenje diplomiranih studenata), uključujući podatke o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju;

74.  poziva EU i države članice da razviju i uvedu „obrazovne koridoreˮ na način da podrže sklapanje sporazuma s europskim sveučilištima, npr. s Udrugom mediteranskih sveučilišta (UNIMED) i s mrežama sveučilišta za učenje na daljinu, zahvaljujući kojima se prihvaćaju studenti izbjeglice iz područja sukoba, uključujući putem akademskih programa obuke na daljinu;

75.  naglašava važnost specijaliziranog osposobljavanja školskih i sveučilišnih nastavnika za daljnje akademsko obrazovanje i obrazovanje na daljinu kako bi se zadovoljile potrebe njihovih učenika;

76.  naglašava potrebu da se kompetencije i vještine stečene izvan formalnog obrazovnog sustava priznaju u okviru sustava osiguranja kvalitete i priznavanja rezultata, posebno s ciljem osnaživanja osoba u osjetljivom ili nepovoljnom položaju, kao što su niskokvalificirane odrasle osobe ili izbjeglice; ustraje u važnosti potvrđivanja neformalnog i informalnog učenja kako bi se doprlo do učenika i osnažio njihov položaj;

77.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL C 119, 28.5.2009., str. 2.

(2)

SL C 70, 8.3.2012., str. 9.

(3)

SL C 417, 15.12.2015., str. 25.

(4)

SL C 372, 20.12.2011., str. 1.

(5)

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52012DC0669&from=EN

(6)

SL C 64, 5.3.2013., str. 5.

(7)

SL L 327, 24.11.2006., str. 45.

(8)

SL L 394, 30.12.2006., str. 10.

(9)

SL C 327, 4.12.2010., str. 11.

(10)

SL C 398, 22.12.2012., str. 1.

(11)

SL C 111, 6.5.2008., str. 1.

(12)

SL C 183, 14.6.2014., str. 30.

(13)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0107.

(14)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0291.

(15)

SL C 126, 26.4.2014., str. 20.

(16)

http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/education/library/reports/policy-provision-adult-learning_en.pdf

(17)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0321.

(18)

https://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/lsa/119628.pdf

(19)

http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-6268-2017-INIT/en/pdf

(20)

Kako je utvrđeno u članku 21. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

(21)

U zemljama njemačkog govornog područja, primjerice, obrazovanje na daljinu dijeli se na obrazovanje u akademskim i u neakademskim područjima.

(22)

Nastavni plan učenja na daljinu o prožimajućem računalstvu (pervasive computing): https://www.researchgate.net/publication/312312226_A_distance_learning_curriculum_on_pervasive_computing

(23)

Economics of Education Editors: Dominic J. Brewer, Patrick J. McEwan Equity and Quality in Education Supporting disadvantaged students and schools https://www.oecd.org/education/school/50293148.pdf


OBRAZLOŽENJE

Obrazovanje i osposobljavanje odraz su društva koji daje ključan doprinos stvaranju ljudskog kapitala. U Europi se već desetljećima na tradicionalne obrazovne sustave nadovezuje širok spektar podučavanja u okviru cjeloživotnog učenja jer je postalo jasno da je cjeloživotno učenje, bilo ono formalno, neformalno ili povremeno, ključno u današnjem dinamičnom i složenom društvu koje obiluje rizicima i u tehničkom je pogledu sve zahtjevnije.

Stalno unapređivanje znanja, iskustva i vještina nužno je ne samo u poslovnom već i u privatnom i javnom životu pojedinaca.

Stoga obrazovni sustavi moraju obratiti posebnu pažnju na okolnosti koje se brzo mijenjaju i prilagoditi im se. Kontinuiranim višim strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem sudionicima se moraju ponuditi dodatni načini obrazovanja i omogućiti dodatno unapređivanje sposobnosti. Obrazovni sustavi moraju uz omogućavanje daljnjeg učenja prepoznati i rezultate učenja, i to ne samo na nacionalnoj razini već i šire.

Nedostatnim pristupom prilikama za obrazovanje može se smanjiti konkurentnost osoba na tržištu rada i uzrokovati poteškoće u njihovom privatnom životu, pa čak i dovesti do trajne inercije, isključenosti iz društva i, kao što se pokazalo u posljednjih nekoliko godina, nasilne radikalizacije, prije svega među mladima, koji su najranjiviji u rizičnim okolnostima.

Stoga bi trebalo svugdje omogućiti lakši pristup obrazovanju kao normu, no to u praksi zasada nije slučaj. Mnogi se suočavaju s raznim problemima: npr. mladim je majkama teško pomiriti obiteljski život, pa i radne obaveze, s obrazovanjem; siromašnijim osobama može biti teško priuštiti si studij za koji su zainteresirane, posebno ako je studij skup ili ako je mjesto studija jako udaljeno. Primjerice, zbog udaljenosti si osobe iz udaljenih regija teško mogu priuštiti studij na željenom sveučilištu. Osobama s posebnim potrebama također je često teško sudjelovati u tradicionalnom (odnosno rezidentnom) načinu studiranja. Zato je obrazovanje na daljinu važno za omogućavanje lakšeg pristupa za sve, kao i za smanjenje troška studija. Internetskim učenjem, odnosno obrazovanjem na daljinu može se pružiti prikladniji i pristupačniji oblik obrazovanja jer se izbjegavaju uobičajeni operativni troškovi obrazovnih ustanova. Obrazovanjem na daljinu može se poboljšati pristupačnost za sve bez diskriminacije na temelju nacionalnosti, regije, socijalnog statusa, dobi ili spola.

Izvjestitelj je uvjeren da se s pomoću novih oblika cjeloživotnog učenja možemo uspješno suočiti s izazovima modernih društava, uključujući smanjenje nezaposlenosti, koja je i dalje previsoka, posebno među mladima. U nekim je zemljama nezaposlenost dosegla dramatične razmjere (preko 40 %). Za suočavanje sa svim tim izazovima potrebna je velika fleksibilnost obrazovnih sustava. Za 10 godina gotovo polovica radnih mjesta bit će nova i zahtijevat će nove vještine, a više od polovice tih radnih mjesta bit će dostupna samo visokokvalificiranim radnicima. Ukratko, daljnje obrazovanje i obrazovanje na daljinu mogu u velikoj mjeri doprinijeti uspješnom suočavanju s izazovima modernih društava.

Izvjestitelj ističe da je kod daljnjeg obrazovanja i obrazovanja na daljinu fokus na personalizaciji, odnosno na obrazovanju prilagođenom potrebama. Takva vrsta fleksibilnosti pomaže i pri ostvarivanju djelotvornijeg i kvalitetnijeg učenja i smanjivanju stope prekida školovanja, koja i dalje predstavlja velik problem u Europi.

Proces digitalizacije ne može se zaustaviti u području obrazovanja kao ni u drugim područjima. Danas samo jednu četvrtinu učenika u Europi podučavaju nastavnici koji se suvereno služe digitalnim tehnologijama. Stoga svi sudionici obrazovanja na svim razinama obrazovnog procesa moraju hitno steći primjerene vještine. U tom je kontekstu vrlo važna pomoć EU-a u uspostavi jedinstvene digitalne platforme ili digitalne učionice kojom bi se pružio djelotvoran i brz odgovor EU-a na izazove digitalizacije, uklonili strahovi i zajamčila kvaliteta za obrazovne ustanove koje žele u svoje obrazovne usluge uključiti obrazovanje na daljinu.

Izvjestitelj posebno ističe potrebu da se za sve obrazovne sustave u državama članicama uspostavi regulatorni okvir kojim će se omogućiti ispravno funkcioniranje daljnjeg obrazovanja i obrazovanja na daljinu, koji će obuhvaćati i priznavanje i vrednovanje ishoda formalnog i neformalnog obrazovanja.

Preporučuje da se poboljša suradnja među obrazovnim sustavima država članica i da se uspostavi internetska platforma prilagođena korisnicima za olakšavanje razmjene dobre prakse. Nadalje, preporučuje da se poboljša suradnja s poduzećima, posebno za studije koji imaju visoku vrijednost u pogledu primjenjivosti. U budućnosti bi trebalo bolje iskorištavati potencijal daljnjeg obrazovanja i obrazovanja na daljinu u okviru programa Erasmus+, posebno u pogledu razmjene najbolje prakse i razvoja stručnosti u obrazovanju na daljinu te istraživanja inovativnih metoda podučavanja. Izvjestitelj smatra da bi države članice trebale usvojiti sveobuhvatan pristup obrazovanju zahvaljujući kojem bi se obrazovne ustanove mogle bolje prilagoditi promjenama u društvu i tržištu rada. Također je vrlo važno da više pažnje posvete stalnom osposobljavanju nastavnika.


STAJALIŠTE U OBLIKU AMANDMANA Odbora za prava žena i jednakost spolova (2.5.2017)

upućeno Odboru za kulturu i obrazovanje

o daljnjem akademskom obrazovanju i obrazovanju na daljinu kao dijelu europske strategije cjeloživotnog učenja

(2016/2142(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Vilija Blinkevičiūtė

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za kulturu i obrazovanje da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman  1

Nacrt izvješća

Pozivanje 1.

Nacrt izvješća

Izmjena

  uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

  uzimajući u obzir članke 8., 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

Amandman  2

Nacrt izvješća

Uvodna izjava B

Nacrt izvješća

Izmjena

B. budući da je cjeloživotno učenje, kojim se promiču i aktivno građanstvo i zapošljivost, ključan aspekt obrazovanja na koji te promjene utječu;

B. budući da je cjeloživotno učenje u formalnom, neformalnom i informalnom kontekstu, kojima se promiču ravnopravnost spolova, aktivno građanstvo i zapošljivost, ključan aspekt obrazovanja na koji te promjene utječu;

Amandman  3

Nacrt izvješća

Uvodna izjava Ba (nova)

Nacrt izvješća

Izmjena

 

B.a budući da se moraju poduzeti aktivni koraci u cilju uklanjanja prepreka za sudjelovanje, uključujući i mjere za uravnoteženije obiteljske obaveze, pogotovo kad je riječ o ženama, kako bi se postigao cilj da do 2020. u prosjeku barem 15 % odraslih osoba u dobi od 25 do 64 godine sudjeluje u cjeloživotnom učenju;

Amandman  4

Nacrt izvješća

Uvodna izjava Da (nova)

Nacrt izvješća

Izmjena

 

D.a budući da daljnje obrazovanje i obrazovanje na daljinu te upotreba novih tehnologija mogu pomoći da se djevojčice, djevojke i žene upoznaju s novim profesionalnim mogućnostima, prije svega u područjima u kojima su nedovoljno zastupljene; budući da, unatoč tome što napredno srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje završava više žena nego muškaraca, treba povećati sudjelovanje žena i u strukovnom obrazovanju i u sektorima povezanim sa znanošću, tehnologijom, inženjerstvom i matematikom;

Amandman  5

Nacrt izvješća

Uvodna izjava Da (nova)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

D.a budući da je prosječna stopa zaposlenosti žena izravno povezana s njihovom razinom obrazovanja, tako da je kod visokoobrazovanih žena u dobi od 25 do 49 godina stopa zaposlenosti za 20 % viša nego kod žena koje imaju samo predškolsko, osnovno ili niže srednje obrazovanje;

Amandman  6

Nacrt izvješća

Uvodna izjava Db (nova)

Nacrt izvješća

Izmjena

 

D.b budući da obrazovanje na daljinu može pozitivno utjecati na digitalne vještine; budući da bi se ulaskom većeg broja žena u sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija potaklo tržište na kojem je predviđen manjak radne snage i na kojem bi jednako sudjelovanje žena dovelo do godišnje dobiti od oko 9 milijardi EUR za BDP EU-a; budući da su žene u programima studija informacijskih i komunikacijskih tehnologija i dalje veoma podzastupljene te čine samo oko 20 % osoba s diplomom u tom području, dok samo 3 % sveučilišno obrazovanih žena ima diplomu iz tog područja;

Amandman  7

Nacrt izvješća

Uvodna izjava J

Nacrt izvješća

Izmjena

J. budući da žene čine većinu osoba koje se odlučuju na obrazovanje na daljinu jer im ono nudi fleksibilnost kad je riječ o postizanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

J. budući da žene čine većinu osoba koje se odlučuju na obrazovanje na daljinu jer one još uvijek troše više vremena od muškaraca na neplaćene kućanske poslove i brigu za obitelj, a takvo im obrazovanje nudi fleksibilnost kad je riječ o postizanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

Amandman  8

Nacrt izvješća

Uvodna izjava Ja (nova)

Nacrt izvješća

Izmjena

 

J.a budući da su 2010. muškarci činili 60 % osoblja u akademskim ustanovama u svim državama članicama;

Amandman  9

Nacrt izvješća

Uvodna izjava K

Nacrt izvješća

Izmjena

K. budući da je ravnopravnost žena i muškaraca temeljno načelo Europske unije sadržano u Ugovorima te jedan od ciljeva i zadataka Unije; budući da ravnopravnost u obrazovanju ženama pruža više mogućnosti te doprinosi socijalnom, kulturnom i gospodarskom razvoju društva;

K. budući da je ravnopravnost žena i muškaraca temeljno načelo Europske unije sadržano u Ugovorima te jedan od ciljeva i zadataka Unije; budući da ravnopravnost u obrazovanju ženama pruža više mogućnosti te doprinosi socijalnom, kulturnom i gospodarskom razvoju društva; budući da je obrazovanje ključan alat za suzbijanje rodnih stereotipa;

Amandman  10

Nacrt izvješća

Stavak 3.

Nacrt izvješća

Izmjena

3. uviđa da su digitalizacija i uspostava zajedničkih obrazovnih platformi ključne za hvatanje u koštac s tim izazovima;

3. uviđa da su digitalizacija i uspostava zajedničkih obrazovnih platformi ključne za hvatanje u koštac s tim izazovima te poziva da se veća pažnja posveti jamčenju da se ženama u okviru digitalnih platformi pruža kvalitetno obrazovanje kako bi se poboljšao njihov položaj na tržištu rada te kako bi se njihove vještine obnovile i prilagodile potrebama digitaliziranog tržišta;

Amandman  11

Nacrt izvješća

Stavak 3.a (novi)

Nacrt izvješća

Izmjena

 

3.a ističe da su mjere za cjeloživotno učenje ključne kako bi žene stekle vještine koje će im omogućiti da se ponovno zaposle ili napreduju u svojem poslu te da im se povećaju primanja i poboljšaju uvjeti rada; poziva Komisiju da promiče inicijative za potporu provedbi stručnih programa obrazovanja na daljinu za žene, uključujući više obrazovanje u područjima znanosti, tehnologije i informacijskih tehnologija, razvijajući programe osposobljavanja povezane s ravnopravnošću spolova za obrazovne stručnjake i sprečavajući da se stereotipi prenose u okviru nastavnog programa i pedagoških materijala;

 

Amandman  12

Nacrt izvješća

Stavak 3.b (novi)

Nacrt izvješća

Izmjena

 

3.b ističe važnost obrazovanja za suzbijanje rodnih stereotipa; stoga poziva Komisiju da promiče inicijative za razvoj programa osposobljavanja za obrazovne stručnjake povezanih s ravnopravnošću spolova i za sprečavanje prenošenja stereotipa u okviru nastavnog programa i pedagoškog materijala;

Amandman  13

Nacrt izvješća

Stavak 4.

Nacrt izvješća

Izmjena

4. naglašava da akademske ustanove moraju pripremiti studente za nesigurnost i pružiti im alate kao što su poduzetničke vještine i prilagodljivost koji će im omogućiti da pronađu vlastite putove;

4. naglašava da akademske ustanove moraju pripremiti studente, uključujući i žene, za nesigurnost i pružiti im alate kao što su poduzetničke vještine i prilagodljivost koji će im omogućiti da pronađu vlastite putove;

Amandman  14

Nacrt izvješća

Stavak 5.a (novi)

Nacrt izvješća

Izmjena

 

5.a ističe potrebu za daljnjim poboljšanjima u pogledu zastupljenosti žena na visokim znanstvenim razinama i mogućnosti njihova pristupa tim razinama, posebno u svrhu rješavanja problema njihove trajne nedovoljne zastupljenosti na višim znanstvenim položajima;

Amandman  15

Nacrt izvješća

Stavak 8.

Nacrt izvješća

Izmjena

8. poziva na bolje uključivanje osoba na tržište rada i zadržavanje radnika uz poboljšanje njihovih vještina strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem (VET);

8. poziva na bolje uključivanje osoba, uključujući žene, na tržište rada i zadržavanje radnika uz poboljšanje njihovih vještina strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem (VET);

Amandman  16

Nacrt izvješća

Stavak 10.

Nacrt izvješća

Izmjena

10. uviđa da je pristup obrazovanju ključan problem, posebice za osobe iz osjetljivih skupina, odnosno osobe u nepovoljnom položaju i osobe s posebnim potrebama;

10. uviđa da je pristup obrazovanju ključan problem, posebice za osobe iz osjetljivih skupina, odnosno osobe u nepovoljnom položaju, migrante i osobe s posebnim potrebama;

Amandman  17

Nacrt izvješća

Stavak 13.

Nacrt izvješća

Izmjena

13. uviđa da fleksibilni oblici učenja pomažu zaposlenim osobama pri ostvarivanju bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

13. uviđa da fleksibilni oblici učenja pomažu zaposlenim osobama pri ostvarivanju bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života; poziva na pružanje dostupnih i cjenovno pristupačnih ustanova za skrb kako bi se skrbnicima, koji su često žene, omogućilo sudjelovanje u cjeloživotnom obrazovanju i osposobljavanju; ističe da fleksibilni formati učenja moraju biti dostupni i osobama s invaliditetom, posebno ženama, djevojkama i djevojčicama;

Amandman  18

Nacrt izvješća

Stavak 13.a (novi)

Nacrt izvješća

Izmjena

 

13.a ističe da fleksibilni formati učenja omogućavaju pristup obrazovanju i nadilaženje prepreka u pogledu obrazovanja za žene, djevojke i djevojčice iz ugroženih i marginaliziranih zajednica, kao što su izbjeglice i migrantice, Romkinje, samohrane majke, žene iz skupine LGBTI, žene suočene sa siromaštvom i socijalnom isključenošću te žene u ruralnim područjima;

Amandman  19

Nacrt izvješća

Stavak 14.a (novi)

Nacrt izvješća

Izmjena

 

14.a promiče ideju da se zajamči pristup cjeloživotnom učenju, prije svega u cilju olakšavanja ponovnog ulaska žena i njegovateljica na tržište rada;

Amandman  20

Nacrt izvješća

Stavak 18.a (novi)

Nacrt izvješća

Izmjena

 

18.a ističe da su žene, djevojke i djevojčice često suočene s rodnim stereotipima u pogledu digitalnih tehnologija; naglašava da je stvarna digitalna pismenost ključna za jednak pristup obrazovanju na daljinu i kad je riječ o ženama;

Amandman  21

Nacrt izvješća

Stavak 31.

Nacrt izvješća

Izmjena

31. preporučuje da se napori u području cjeloživotnog učenja potvrde europskom strategijom digitalizacije;

31. preporučuje da se napori u području cjeloživotnog učenja potvrde europskom strategijom digitalizacije i izradom procjene učinka predloženih mjera s obzirom na spol;

Amandman  22

Nacrt izvješća

Stavak 31.a (novi)

Nacrt izvješća

Izmjena

 

31.a ističe da su potrebne aktivne mjere za rješavanje problema i otklanjanje rodnih stereotipa te segregacije u obrazovanju i osposobljavanju, među ostalim na način da se zajamči rodno osjetljiv nastavni program, pružanjem profesionalnog savjetovanja te medijskim kampanjama kojima će se dječaci i djevojčice te žene i muškarci potaknuti da biraju karijere koje su u skladu s njihovim vještinama i sposobnostima;

Amandman  23

Nacrt izvješća

Stavak 32.

Nacrt izvješća

Izmjena

32. naglašava da je važno ulagati više napora na europskoj razini kako bi se strategija cjeloživotnog učenja mogla primijeniti na sve;

32. naglašava da je važno ulagati više napora na europskoj razini kako bi se strategija cjeloživotnog učenja mogla primijeniti na sve te poziva na uključivanje ravnopravnosti spolova u strategije cjeloživotnog učenja;

Amandman  24

Nacrt izvješća

Stavak 33.

Nacrt izvješća

Izmjena

33. poziva države članice da osiguraju holistički pristup obrazovanju i studentima pruže autentične mogućnosti učenja s pomoću kojih bi se razvijale njihove težnje i vještine potrebne za preživljavanje u globalnom gospodarstvu;

33. poziva države članice da osiguraju rodno osjetljiv i holistički pristup obrazovanju i studentima pruže autentične mogućnosti učenja s pomoću kojih bi se razvijale njihove težnje i vještine potrebne za preživljavanje u globalnom gospodarstvu; preporučuje državama članicama da izrade rodno osjetljive nastavne programe i nastavne materijale bez diskriminacije koja bi kasnije mogla utjecati na obrazovanje i karijeru polaznika nastavnih programa;

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.4.2017

 

 

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

21.6.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

1

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Silvia Costa, Angel Dzhambazki, Jill Evans, María Teresa Giménez Barbat, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Stefano Maullu, Morten Messerschmidt, Luigi Morgano, Momchil Nekov, John Procter, Michaela Šojdrová, Martin Sonneborn, Yana Toom, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Dietmar Köster, Emma McClarkin, Martina Michels

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

David Borrelli


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

24

+

ALDE

María Teresa Giménez Barbat, Yana Toom

EFDD

David Borrelli

GUE/NGL

Curzio Maltese, Martina Michels

PPE

Andrea Bocskor, Svetoslav Hristov Malinov, Stefano Maullu, Sabine Verheyen, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Michaela Šojdrová

S&D

Silvia Costa, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Dietmar Köster, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Julie Ward, Krystyna Łybacka

Verts/ALE

Jill Evans, Helga Trüpel

1

-

NI

Martin Sonneborn

5

0

ECR

Angel Dzhambazki, Emma McClarkin, Morten Messerschmidt, John Procter

ENF

Dominique Bilde

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena