Postupak : 2017/2008(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0271/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0271/2017

Rasprave :

PV 02/10/2017 - 15
CRE 02/10/2017 - 15

Glasovanja :

PV 03/10/2017 - 4.4
CRE 03/10/2017 - 4.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0364

IZVJEŠĆE     
PDF 651kWORD 81k
13.9.2017
PE 601.154v04-00 A8-0271/2017

o ekonomskom osnaživanju žena u privatnom i javnom sektoru u EU-u

(2017/2008(INI))

Odbor za prava žena i jednakost spolova

Izvjestiteljica: Anna Hedh

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o ekonomskom osnaživanju žena u privatnom i javnom sektoru u EU-u

(2017/2008(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 10., članak 153. stavak 1., članak 153. stavak 2. i članak 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 23. i 33. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka)(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (Direktiva o rodiljnom dopustu)(3),

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Vijeća od 2. srpnja 2008., koji je podnijela Komisija, o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovu vjeroispovijest ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju (COM(2008)0426),

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 2. travnja 2009. o Prijedlogu direktive Vijeća o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovu vjeroispovijest ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju(4),

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 3. listopada 2008., koji je podnijela Komisija, o izmjeni Direktive o rodiljnom dopustu (COM(2008)0637),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno u prvom čitanju 20. listopada 2010. radi donošenja Direktive 2011/.../EU Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 92/85/EEZ o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje i o uvođenju mjera za pomoć radnicima pri postizanju ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2013/62/EU od 17. prosinca 2013. o izmjeni Direktive 2010/18/EU o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC zbog izmjene statusa Mayottea u odnosu na Europsku uniju(6),

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012., koji je podnijela Komisija, o povećanju ravnoteže spolova među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzama te o drugim povezanim mjerama (Direktiva o ženama u upravnim odborima) (COM(2012)0614),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno u prvom čitanju 20. studenoga 2013. radi donošenja direktive Europskog parlamenta i Vijeća o povećanju ravnoteže spolova među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzama te o povezanim mjerama(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2013. o iskorjenjivanju rodnih stereotipa u EU-u(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o primjeni načela o jednakim plaćama radnika i radnica za jednak rad ili rad jednake vrijednosti(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2015. o rodiljnom dopustu(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2016. o radnicama i njegovateljicama u kućanstvu u EU-u(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2016. o primjeni Direktive Vijeća 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o siromaštvu: rodna perspektiva(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o stvaranju povoljnih uvjeta na tržištu rada za ostvarivanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2016. o primjeni Direktive Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja („Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju”)(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2015. o primjeni Direktive 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada(16),

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 14. veljače 2017. o prioritetima EU-a za 61. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena(17),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2017. o nejednakosti muškaraca i žena u Europskoj uniji 2014.– 2015.(18),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima(19),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. lipnja 2015. pod naslovom „Mogućnosti za ostvarivanje jednakih prihoda za žene i muškarce: uklanjanje rodnog jaza u mirovinama”,

–  uzimajući u obzir Europski pakt za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011. – 2020. koji je Vijeće usvojilo u zaključcima od 7. ožujka 2011.(20),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije od 7. ožujka 2014. o jačanju načela jednake plaće za muškarce i žene transparentnim putem (2014/124/EU)(21),

–  uzimajući u obzir inicijativu Komisije iz prosinca 2015. naslovljenu „Plan za novi početak u cilju suočavanja s izazovima u postizanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života u zaposlenim obiteljima” te savjetovanja s javnošću i s dionicima,

–  uzimajući u obzir Vodeća načela Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima ujedno prvi globalni niz smjernica o poslovanju i ljudskim pravima i koja su nedvosmisleno podržale sve države članice UN-a na Vijeću UN-a za ljudska prava 2011. održanom 16. lipnja 2011., uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o društveno odgovornom poslovanju od 25. listopada 2011. (COM(2011)0681) kojim se države članice EU-a potiču na prilagodbu Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima svojem nacionalnom kontekstu,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. travnja 2016. o uspostavi europskog stupa socijalnih prava (COM(2017)0250),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. travnja 2017. o inicijativi za potporu ravnoteži između poslovnog i privatnog života zaposlenih roditelja i skrbnika (COM(2017)0252),

–  uzimajući u obzir strategiju Grupe Europske investicijske banke za ravnopravnost spolova i ekonomsko osnaživanje žena,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 3. prosinca 2015. naslovljen „Strateško djelovanje za ravnopravnost spolova 2016. – 2019.” (SWD(2015)0278), a posebno njegovo poglavlje 3.1. o povećanju sudjelovanja žena na tržištu rada i jednakoj ekonomskoj neovisnosti žena i muškaraca,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije iz 2017. o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji, a posebno njegovo poglavlje 1. o povećanju sudjelovanja žena na tržištu rada i jednakoj ekonomskoj neovisnosti te poglavlje 2. o smanjenju razlike u plaćama, prihodima i mirovinama muškaraca i žena,

–  uzimajući u obzir izvješća Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) naslovljena „Razlika u zaposlenosti muškaraca i žena: izazovi i rješenja” (2016.), „Ravnoteža između poslovnog i privatnog života: pronalaženje rješenja za sve” (2016.), „Socijalni partneri i rodna ravnopravnost u Europi” (2014.) i „Razvoj radnog života u Europi: godišnji pregled EurWORK-a” (2014. i 2015.) te šesto Europsko istraživanje o radnim uvjetima (2016.),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada (MOR) o jednakosti plaća iz 1951., Konvenciju MOR-a o radu na nepuno radno vrijeme iz 1994., Konvenciju MOR-a o radu kod kuće iz 1996., Konvenciju MOR-a o zaštiti majčinstva iz 2000. i Konvenciju MOR-a o radnicima u kućanstvu iz 2011.,

–  uzimajući u obzir dogovorene zaključke od 24. ožujka 2017. donesene na 61. zasjedanju Komisije Ujedinjenih naroda za status žena naslovljene „Ekonomsko osnaživanje žena u svijetu rada koji se mijenja”,

–  uzimajući u obzir izvješće skupine na visokoj razini glavnog tajnika UN-a o ekonomskom osnaživanju žena iz rujna 2016. naslovljeno „Nitko ne smije biti zapostavljen: Poziv na djelovanje za rodnu ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena”,

–  uzimajući u obzir Pekinšku platformu za djelovanje i Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0271/2017),

A.  budući da se EU ustrajno zalaže za promicanje rodne ravnopravnosti i provedbu rodno osviještene politike u svim svojim djelovanjima;

B.  budući da su jednako sudjelovanje žena na tržištu rada i u donošenju odluka u gospodarstvu preduvjeti za osnaživanje žena i ono što iz toga proizlazi;

C.  budući da su diljem EU-a žene i dalje u velikoj mjeri nedovoljno zastupljene na tržištu rada i na rukovodećim razinama te da je ukupna stopa zaposlenosti žena još uvijek gotovo 12 % niža od stope zaposlenosti muškaraca;

D.  budući da glavne prepreke ekonomskom osnaživanju žena podrazumijevaju štetne društvene norme, diskriminatorne zakone ili nedostatak pravne zaštite, nemogućnost ravnomjerne podjele neplaćenih kućanskih poslova i skrbi između muškaraca i žena, te nepostojanje pristupa financijskim i digitalnim sredstvima te imovini; budući da te prepreke mogu biti dodatno pogoršane isprepletenim oblicima diskriminacije(22) kao što su diskriminacija na osnovi rase, etničke pripadnosti, vjeroispovijesti, invaliditeta, zdravlja, rodnog identiteta, seksualne orijentacije i/ili socijalno-ekonomskih uvjeta;

E.  budući da su strukturne prepreke ekonomskom osnaživanju žena rezultat višestrukih i međusobno povezanih oblika nejednakosti, stereotipa i diskriminacije u privatnoj i javnoj sferi;

F.  budući da je ekonomsko osnaživanje žena istovremeno i „ispravno i pametno”, ponajprije jer je riječ o temeljnoj dimenziji rodne jednakosti i stoga se ubraja u temeljna ljudska prava, ali i jer veće sudjelovanje žena na tržištu rada doprinosi održivom gospodarskom razvoju svih razina društva; budući da su poduzeća koja cijene žene i omogućuju im da u potpunosti sudjeluju na tržištu rada i u donošenju odluka uspješnija te da time pomažu u povećanju produktivnosti i gospodarskog rasta; budući da podaci Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) upućuju na to da bi poboljšanja u pogledu rodne jednakosti mogla doprinijeti stvaranju gotovo 10,5 milijuna novih radnih mjesta do 2050. u EU-u, da bi stopa zaposlenosti u EU-u mogla doseći gotovo 80 % te da bi se do 2050. BDP u EU-u po stanovniku mogao povećati između 6,1 % i 9,6 %, a gospodarski rast u državama članicama između 15 % i 45 %;

G.  budući da je u strategiji Europa 2020. utvrđen cilj od 75 % zaposlenih muškaraca i žena u Europskoj uniji do 2020. te posebice cilj uklanjanja rodne razlike u zapošljavanju; budući da je za poticanje sudjelovanja žena na tržištu rada potrebno uskladiti napore;

H.  budući da je krajem 2015. Komisija objavila Akcijski plan za ravnopravnost spolova 2016. – 2020. u kojem se ekonomska prava i osnaživanje žena navode kao jedno od četiri ključna područja djelovanja;

I.  budući da je smanjenje razlike u plaćama, prihodima i mirovinama među spolovima, a time i borba protiv siromaštva žena, jedno od prioritetnih područja koje je Komisija utvrdila u svojem dokumentu naslovljenom „Strateško djelovanje za ravnopravnost spolova 2016. – 2019.ˮ;

J.  budući da su utvrđeni ciljevi za ekonomsko osnaživanje žena u svih 17 ciljeva održivog razvoja (SDG);

K.  budući da stvarna ravnoteža između poslovnog i privatnog života ima pozitivan učinak na približavanje modelu prema kojem su privređivanje i skrb podjednako raspodijeljeni između žena i muškaraca kao i na zdravlje i potiče uključivo gospodarsko okružje, rast, konkurentnost, ukupno sudjelovanje na tržištu rada, rodnu ravnopravnost, smanjenje rizika od siromaštva, međugeneracijsku solidarnost te istovremeno doprinosi rješavanju izazova sve starijeg društva;

L.  budući da prema podacima Eurostata u EU-u 31,5 % zaposlenih žena radi na nepuno radno vrijeme u odnosu na 8,2 % zaposlenih muškaraca te budući da tek nešto više od 50 % žena radi na puno radno vrijeme u usporedbi sa 71,2 % muškaraca, što je razlika u stopi zapošljavanja na puno radno vrijeme od 25,5 %; budući da gotovo 20 % žena nije ekonomski aktivno zbog obveza u vezi sa skrbi, a to je slučaj samo za manje od 2 % ekonomski neaktivnih muškaraca; budući da odgovornosti u pogledu pružanja skrbi i poteškoće koje proizlaze iz usklađivanja poslovnog i privatnog života dovode do toga da žene mnogo češće od muškaraca rade na nepuno radno vrijeme ili su ekonomski manje aktivne nego muškarci, što negativno utječe na njihove plaće i mirovine;

M.  budući da neplaćeni članovi obitelji u većini slučajeva obično skrbe za djecu, starije osobe i članove obitelji s invaliditetom;

N.  budući da žene obavljaju najmanje dva i pol puta više neplaćenih kućanskih poslova i skrbi u kućanstvu nego muškarci;

O.  budući da rodiljni dopust ne bi trebalo smatrati preprekom profesionalnom razvoju žena te posljedično njihovoj emancipaciji;

P.  budući da žene i muškarci imaju jednaka prava i obveze u pogledu roditeljstva (izuzev oporavka nakon poroda), ali i da bi odgoj djece trebao biti zajednički i dakle ne bi trebalo isključivo biti zadaća majke;

Q.  budući da je 2015. prosječna stopa zaposlenosti žena s jednim djetetom ispod 6 godina bila gotovo 9 % niža od stope zaposlenosti žena bez male djece te budući da u nekim zemljama ta razlika premašuje 30 %;

R.  budući da su majčinstvo i roditeljstvo neprihvatljivi razlozi za diskriminaciju žena u pogledu pristupa tržištu rada i ostajanja na njemu;

S.  budući da bi se trebao uspostaviti javno dostupan sustav vođenja statistika o plaćama, uključujući prikupljanje podataka, radi uklanjanja razlika u plaći između muškaraca i žena tako što će se izvršiti pritisak na privatni i javni sektor da ocijene svoje strukture plaćanja i rješavanja svih rodno uvjetovanih razlika koje se utvrde, što bi moglo dovesti do stvaranja „kulture osviještenosti” u kojoj je razlika u plaći međi spolovima u nekom sektoru ili poduzeću društveno neprihvatljiva;

T.  budući da kvote dokazano poboljšavaju uspješnost privatnih poduzeća i stimuliraju veći gospodarski rast, te također dovode do boljeg korištenja ljudskog potencijala u radnoj snazi;

U.  budući da je rodna ravnopravnost i raznolikost u pogledu zastupanja radnika na upravljačkoj razini poduzeća ključno demokratsko načelo s pozitivnim gospodarskim učincima, kao što je uključivo donošenje strateških odluka i smanjenje razlike u plaćama između muškaraca i žena;

V.  budući da su studije OECD-a pokazale da su poduzeća u čijim je upravnim odborima više žena profitabilnija u odnosu na ona u čijim su upravnim odborima samo muškarci;

W.  budući da su plaće u sektorima ili za uloge u kojima su žene obično najzastupljenije niže nego u usporedivim sektorima ili za uloge u kojima prevladavaju muškarci, čime se doprinosi rodno uvjetovanoj razlici u plaćama od 16 % i mirovinama od 40 %;

X.  budući da je MOR izradio okvir na temelju kojeg se poslovi ocjenjuju prema četiri faktora: kvalifikacijama, naporima, odgovornosti i radnim uvjetima, te se vrednuju prema njihovoj važnosti za konkretno poduzeće ili organizaciju;

Y.  budući da socijalni partneri imaju potencijal za jačanje ekonomskog osnaživanja žena u okviru kolektivnog pregovaranja promicanjem jednakih plaća između muškaraca i žena, ulaganjem u ravnotežu između profesionalnog i privatnog života te poticanjem razvoja karijera žena u poduzećima i pružanjem informacija i obrazovanjem u području prava radnika;

Z.  budući da je dokazano da su nejednakosti u plaćama manje kada postoji snažno kolektivno pregovaranje(23);

Aa.  budući da prema podacima Eurostata 24,4 % žena u EU-u prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost, pri čemu su samohrane majke, žene starije od 55 godina i žene s invaliditetom posebno u opasnosti od nezaposlenosti i neaktivnosti na tržištu rada;

Ab.  budući da je primjena Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama (Istanbulska konvencija) preduvjet za ekonomsko osnaživanje žena te stoga i za rodnu jednakost; budući da je rodno uvjetovano nasilje neprihvatljiv oblik diskriminacije i kršenje temeljnih prava i da ne utječe samo na zdravlje i dobrobit žena već i na pristup žena zapošljavanju i financijsku neovisnost; budući da je nasilje nad ženama jedna od glavnih prepreka rodnoj jednakosti, te da obrazovanje ima potencijal za smanjenje rizika od rodno uvjetovanog nasilja; budući da socijalno i ekonomsko osnaživanje ženama može pomoći da izbjegnu nasilje; budući da nasilje i uznemiravanje na radnom mjestu, uključujući seksizam i seksualno uznemiravanje, ima ozbiljne negativne posljedice za sve pogođene radnike, suradnike i njihove obitelji kao i na organizacije u kojima rade i na društvo u cjelini i mogu biti djelomično odgovorni za činjenicu da žene same napuštaju tržište rada;

Ac.  budući da je ekonomsko nasilje oblik rodno uvjetovanog nasilja do kojeg dolazi u svakodnevnom životu žena te im otežava ostvarivanje prava na slobodu, odražava rodnu nejednakost i njime se uvelike zanemaruje uloga žene u društvu;

Ad.  budući da su mnoge studije jasno pokazale da politike štednje i rezovi u javnom sektoru u velikoj mjeri negativno utječu na žene, njihovo ekonomsko osnaživanje i rodnu ravnopravnost;

Ae.  budući da su obrazovanje, kvalifikacije i stjecanje vještina ključni za društveno, kulturno i ekonomsko osnaživanje žena te da su mogućnosti obrazovanja priznate kao ključni element u borbi protiv nejednakosti, kao što su nedovoljna zastupljenost u postupcima donošenja odluka i na rukovodećim položajima, u inženjerstvu i znanosti, čime se jača ekonomsko osnaživanje žena i djevojčica;

Af.  budući da digitalizacija ima pozitivne učinke na oblikovanje novih mogućnosti za zapošljavanje i stimuliranje konstruktivnog pomaka prema fleksibilnijim modelima rada, posebno za žene koje ulaze ili se vraćaju na tržište rada te također na to da žene i muškarci bolje usklade pružanje skrbi i poslovni život;

I. Opće napomene

1.  smatra da su ekonomska participacija i osnaživanje ključ za jačanje temeljnih prava žena, te im omogućuju da postignu gospodarsku neovisnost, izvrše utjecaj u društvu i imaju kontrolu nad svojim životima, i da probiju „stakleni strop” koji sprečava da se u poslovnom životu s njima jednako postupa kao i s muškarcima; stoga potiče ekonomsko osnaživanje žena s pomoću političkih i financijskih sredstava;

2.  naglašava da je za jačanje prava žena i njihovo ekonomsko osnaživanje potrebno hvatanje u koštac s duboko ukorijenjenim nejednakim odnosima moći među spolovima koji dovode do diskriminacije i nasilja nad ženama, djevojčicama, ali i osobama LGBTI, te ističe da su rodne strukture moći povezane s drugim oblicima diskriminacije i nejednakosti poput onih na osnovi rase, invaliditeta, dobi i rodnog identiteta;

3.  poziva Komisiju i države članice da zajamče jednakost i nediskriminaciju na radnom mjestu za sve;

4.  poziva države članice da u potpunosti provedu i Direktivu o jednakom postupanju pri zapošljavanju i Direktivu 2010/41/EU o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni; traži od Komisije da osigura bolju primjenu tih direktiva;

5.  ističe da niske stope zaposlenosti žena i isključenost žena u pogledu zapošljavanja nepovoljno utječu na ekonomsko osnaživanje žena; ističe da ukupni godišnji ekonomski troškovi niže stope zaposlenosti žena, uzimajući u obzir propuštene prihode, neuplaćene doprinose za socijalno osiguranje i dodatne javne izdatke, odgovaraju, prema procjenama Eurofounda 2,8 % BDP-a EU-a odnosno 370 milijardi EUR 2013. godine, dok trošak isključenosti žena u pogledu zapošljavanja EIGE procjenjuje na između 1,2 i 2 milijuna EUR, ovisno o njihovoj razini obrazovanja;

6.  ističe da su ekonomsko osnaživanje žena i jednake mogućnosti na tržištu rada prvenstveno od presudne važnosti za svaku pojedinu ženu, ali su također ključne za gospodarski rast EU-a s pozitivnim učinkom na BDP, uključivost i konkurentnost poduzeća, doprinoseći pritom rješavanju izazova povezanih sa starenjem stanovništva u EU-u; ističe da bi se prema studiji iz 2009. BDP EU-a mogao teoretski povećati za gotovo 27 % uz pretpostavku potpune ravnoteže spolova na tržištu rada;

II. Mjere i instrumenti za poboljšanje ekonomskog osnaživanja žena

Poboljšana ravnoteža između poslovnog i privatnog života

7.  napominje da je Komisija, kao odgovor na poziv Parlamenta na poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, podnijela nezakonodavne prijedloge i jedan zakonodavni prijedlog za stvaranje nekoliko vrsta dopusta radi suočavanja s izazovima 21. stoljeća; naglašava da su prijedlozi Komisije dobar prvi korak prema ispunjenju očekivanja europskih građana jer će ženama i muškarcima omogućiti podjelu profesionalnih, obiteljskih i društvenih odgovornosti, posebno kada je riječi o skrbi za uzdržavane članove obitelji i skrb o djeci; poziva sve institucije da što je prije moguće djeluju u vezi s tim paketom mjera;

8.  poziva države članice da povećaju zaštitu protiv diskriminacije i nezakonitog otpuštanja povezanog s usklađivanjem poslovnog i privatnog života te da zajamče pristup pravdi i pravnim sredstvima; poziva Komisiju da pojača praćenje, prijenos i provedbu zakonodavstva EU-a u području borbe protiv diskriminacije, da po potrebi pokrene postupke zbog povrede prava i potiče usklađenost, među ostalim informativnim kampanjama za razvijanje svijesti o zakonskim pravima na jednako postupanje;

9.  naglašava da bi se isplata plaća i doprinosa za socijalno osiguranje trebala nastaviti tijekom dopusta;

10.  poziva države članice da roditeljima djece s invaliditetom omoguće dopust, vodeći posebno računa o samohranim majkama i to na temelju analize najboljih praksi;

11.  apelira na države članice da ulažu u neformalne ustanove za učenje kroz igru nakon škole, koje bi primale djecu nakon što završi nastava ili se zatvore jaslice i vrtići, i omogućile da se ispuni vrijeme između završetka nastave i kraja radnog vremena;

12.  ustraje u tome da je postizanje ciljeva iz Barcelone i uvođenje ciljeva koji se odnose na skrb za uzdržavane i sve starije članove društva, uključujući dostupnu, pristupačnu i kvalitetnu skrb za djecu te objekte za skrb i usluge skrbi općenito i politike za neovisan život za osobe s invaliditetom, nužno kako bi države članice mogle ostvariti ciljeve strategije Europa 2020.; podsjeća na to da ulaganje u socijalnu infrastrukturu, na primjer u skrb o djeci, ne utječe samo u velikoj mjeri na zaposlenost, već se njime ostvaruje znatan dodatni prihod za javni sektor u vidu poreza na dohodak i uštede u pogledu osiguranja u slučaju nezaposlenosti; u tom pogledu naglašava potrebu za pristupačnim objektima za skrb o djeci u ruralnim područjima te potiče države članice da promiču ulaganja u pružanje cjeloživotnih dostupnih i cijenom prihvatljivih kvalitetnih usluga skrbi, uključujući skrb za djecu, uzdržavane osobe i starije osobe; smatra da bi primjerena briga o djeci trebala biti dostupna i pristupačna kako bi se roditeljima omogućio pristup prilikama za cjeloživotno učenje;

13.  ističe ključnu ulogu visokokvalitetnih javnih usluga, posebno za žene; ističe važnost univerzalnog pristupa visokokvalitetnim, povoljnim, prikladno smještenim javnim uslugama koje se temelje na potražnji kao instrumenta za jačanje ekonomskog položaja žena;

14.  napominje da trenutačno postoji nedosljednost između postignuća država članica i ciljeva utvrđenih u okviru ciljeva iz Barcelone te apelira na Komisiju da pomno prati mjere koje poduzimaju države članice kako bi bila sigurna da su ispunile svoje obveze;

15.  uvjeren je da je sudjelovanje muškaraca u odgovornostima u pogledu skrbi preduvjet za promjenu tradicionalnih stereotipa povezanih s rodnim ulogama; nadalje smatra da će oba spola i cijelo društvo imati koristi od pravednije podjele neplaćenog rada i ravnomjernijeg uzimanja dopusta povezanog sa skrbi; uvjeren je da je model prema kojem su privređivanje i skrb podjednako raspoređeni najučinkovitiji za postizanje veće rodne ravnopravnosti u svim područjima života;

16.  poziva države članice da nastave s posebnim i aktivnim politikama zapošljavanja i osposobljavanja kako bi se podržao povratak na posao žena koje su prekinule svoju karijeru da bi se brinule o članovima obitelji koje uzdržavaju;

17.  naglašava da su bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života i veća jednakost između žena i muškaraca ključne za postizanje ciljeva u pogledu osnaživanja žena; ističe da će se boljom ravnotežom između poslovnog i privatnog života osigurati pravednija raspodjela plaćenog i neplaćenog rada u obiteljima, povećati sudjelovanje žena na tržištu rada i stoga smanjiti razlika u plaćama i mirovinama žena i muškaraca;

18.  naglašava da su za usklađivanje poslovnog i privatnog života važni dobri i sigurni radni uvjeti za žene i muškarce te poziva Komisiju i države članice da potiču jačanje radničkih prava, kolektivnog pregovaranja i veće rodne ravnopravnosti;

19.  snažno se zalaže za poticanje individualiziranih prava na dopust, neprenosivost prava na roditeljski dopust između roditelja te na jednaku podjelu zadaća povezanih s pružanjem skrbi na oba roditelja kako bi se postigla usklađenost poslovnog i privatnog života žena i muškaraca;

20.  poziva Komisiju da financira studije za analizu razmjera i vrijednosti neplaćenog rada žena i muškaraca kada je riječ o skrbi u obitelji, kao i prosječnog broja sati provedenih na plaćenom i neplaćenom radu, posebno u pogledu skrbi za starije osobe, djecu i osobe s invaliditetom;

21.  poziva na izradu okvira za fleksibilne modele zapošljavanja muškaraca i žena u čijem su središtu zaposlenici, zajedno s odgovarajućom socijalnom zaštitom, kako bi bilo jednostavnije uskladiti privatne i poslovne odgovornosti; u isto vrijeme smatra da prava radnika i pravo na sigurno radno mjesto moraju imati prednost pred svakim povećanjem fleksibilnosti na tržištu rada kako bi se zajamčilo da se fleksibilnošću ne povećavaju prekarni, nepoželjni i nesigurni oblici rada i zapošljavanja i ne ugrožavaju standardi zapošljavanja koji se trenutačno odnose na žene više nego na muškarce, pri čemu se podrazumijeva da su nesigurna radna mjesta ona koja nisu u skladu s međunarodnim, nacionalnim ili europskim standardima i propisima i/ili se njima ne mogu steći dovoljna sredstva za pristojan život ili prikladna socijalna zaštita, kao što su nekontinuirano zapošljavanje, većina ugovora na određeno vrijeme, ugovori bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati ili nesvojevoljan rad na nepuno radno vrijeme; također naglašava da je potrebno stvoriti uvjete kako bi se zajamčilo pravo na povratak iz dobrovoljnog rada u nepunom radnom vremenu na puno radno vrijeme;

Jednaka plaća za jednaki rad jednake vrijednosti i vođenje statistike o plaćama

22.  podsjeća da je načelo jednake plaće muškaraca i žena za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti sadržano i definirano u članku 157. UFEU-a i da ga države članice trebaju učinkovito primjenjivati; u tom kontekstu inzistira na tome da se preporuka Komisije o jačanju načela jednake plaće za muškarce i žene putem transparentnosti koristi za pomno praćenje stanja u državama članicama i sastavljanje izvješća o napretku, također uz potporu socijalnih partnera, i potiče države članice i Komisiju da utvrde i provode odgovarajuće politike u skladu s tom preporukom u cilju uklanjanja trajne razlike u plaćama između muškaraca i žena;

23.  poziva države članice i poduzeća da poštuju ravnopravnost plaća i uvedu obvezujuće mjere u pogledu transparentnosti plaća radi kreiranja novih metoda kojima bi poduzeća mogla riješiti pitanje rodno uvjetovanih razlika u plaćama, pa i preko revizija plaća i uključivanja mjera jednake plaće u kolektivno pregovaranje; ističe da je važno zaposlenicima nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, tijelima odgovornim za provođenje zakona i inspektorima rada pružiti odgovarajuće osposobljavanje u području zakonodavstva i sudske prakse o suzbijanju diskriminacije u zapošljavanju;

24.  naglašava potrebu da se prepoznaju i preispitaju poslovi u kojima tipično prevladavaju žene, kao što su zdravstveni, socijalni i obrazovni sektor, u usporedbi s poslovima u kojima tipično prevladavaju muškarci;

25.  izražava svoje uvjerenje da postizanje jednake plaće za muške i ženske radnike za jednak rad jednake vrijednosti iziskuje izradu jasnog okvira konkretnih instrumenata za vrednovanje poslova s usporedivim pokazateljima kako bi se procijenila „vrijednost” poslova ili sektora; stoga potiče Komisiju da razmotri izradu takvog okvira i pomogne državama članicama i socijalnim partnerima u njegovoj primjeni; potiče sve uključene strane da usvoje politike i zakone kojima se jamči jednaka plaća za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti;

26.  podsjeća da bi se vrijednost rada, u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije, trebala procjenjivati i uspoređivati na temelju objektivnih kriterija, kao što su zahtjevi u pogledu obrazovanja, stručnosti i osposobljavanja, vještina, napora i odgovornosti, obavljenog posla i naravi zadaća koje su uključene;

27.   naglašava važnost načela rodne neutralnosti u sustavima vrednovanja rada i klasifikacije djelatnosti i u javnom i u privatnom sektoru; pozdravlja napore država članica u promicanju politika kojima se sprječava diskriminacija pri zapošljavanju i stimulira ih da potiču korištenje formata životopisa u kojem se ne navodi spol kako bi se u postupcima zapošljavanja uklonila rodna pristranost poduzeća i javne uprave; poziva Komisiju da istraži mogućnost izrade anonimnog životopisa u obliku Europass; predlaže državama članicama da pripreme programe za borbu protiv društvenih i rodnih stereotipa, posebno među mlađim skupinama, kao načina da se spriječi profesionalna kategorizacija radnih mjesta kojima se ženama često ograničava pristup najbolje plaćenim pozicijama i poslovima;

Rodna ravnoteža u javnom i privatnom sektoru

28.  smatra da kvote u javnom sektoru mogu biti potrebne ako javne institucije ne ispunjavaju svoju odgovornost za osiguravanje pravedne zastupljenosti te da bi se stoga njima moglo poboljšati demokratski legitimitet institucija koje donose odluke;

29.  napominje da se korištenje rodnih kvota i tzv. zaključanih popisa u donošenju političkih odluka pokazalo najučinkovitijim alatom za rješavanje diskriminacije i neravnoteže moći među spolovima te u poboljšanju demokratske zastupljenosti u tijelima koja donose političke odluke,

30.  poziva Komisiju da poboljša prikupljanje, analizu i prosljeđivanje sveobuhvatnih, usporedivih, pouzdanih i redovito ažuriranih podataka o zastupljenosti žena u postupcima odlučivanja;

31.  poziva institucije EU-a da potiču sudjelovanje žena u europskim izbornim postupcima na način da uvrste rodno uravnotežene liste u sljedeću reviziju europskog izbornog zakona;

32.  ponavlja poziv Vijeću da brzo donese direktivu o rodnoj ravnopravnosti među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzu, što je važan prvi korak za jednaku zastupljenost u javnom i privatnom sektoru te napominje da se pokazalo da upravni odbori u kojima je zastupljen veći broj žena poboljšavaju rezultate privatnih poduzeća; primjećuje da je napredak najočitiji (od 11,9 % 2010. do 22,7 % 2015.) u državama članicama u kojima je doneseno obvezujuće zakonodavstvo o kvotama za odbore(24); apelira na Komisiju da nastavi vršiti pritisak na države članice kako bi se postigao dogovor;

Planovi za rodnu ravnopravnost

33.  uviđa da Komisija podupire donošenje planova za rodnu ravnopravnost od strane istraživačkih organizacija i organizacija koje financiraju istraživanja;

34.  napominje da planovi za rodnu ravnopravnost na razini poduzeća ili na sektorskoj razini mogu sadržavati višestruke mjere u pogledu ljudskih resursa usmjerene na zapošljavanje, plaće, napredovanje, osposobljavanje i ravnotežu između poslovnog i privatnog života; napominje da ti planovi često sadrže konkretne mjere kao što su uporaba rodno neutralnog jezika, sprečavanje spolnog uznemiravanja, imenovanje podzastupljenog spola na rukovodeće položaje, rad na nepuno radno vrijeme i sudjelovanje očeva u skrbi za djecu, te da države članice primjenjuju raznovrsne pristupe u pogledu obveznog uvođenja takvih mjera;

35.  prima na znanje da se usvajanjem planova za rodnu ravnopravnost i revizija rodne ravnopravnosti u privatnom sektoru može potaknuti pozitivna slika poduzeća u pogledu uravnoteženosti između poslovnog i privatnog života te doprinijeti povećanju motiviranosti zaposlenika i smanjenju fluktuacija u broju zaposlenika; stoga poziva Komisiju da potakne poduzeća s više od 50 zaposlenika da pregovaraju o planovima za rodnu ravnopravnost sa socijalnim partnerima u cilju poboljšanja rodne ravnopravnosti i suzbijanja diskriminacije na radnom mjestu; poziva na to da se u planove za rodnu ravnopravnost uvrsti strategija za rješavanje, sprečavanje i suzbijanje seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu;

Kolektivno pregovaranje i socijalni partneri

36.  izražava uvjerenje da socijalni partneri i kolektivni sporazumi imaju potencijal za promicanje rodne ravnopravnosti, osnaživanje žena putem jedinstva te suzbijanje rodne nejednakosti u plaćama; naglašava da je jamčenje jednake i odgovarajuće zastupljenosti muškaraca i žena u timovima za kolektivno pregovaranje ključno za promicanje ekonomskog osnaživanja žena te stoga smatra da bi socijalni partneri trebali ojačati položaj žena u strukturama socijalnog partnerstva na vodećim položajima na kojima se donose odluke te dogovoriti planove za rodnu ravnopravnost na razini poduzeća i na sektorskoj razini;

37.  potiče Komisiju da surađuje sa socijalnim partnerima kako bi ih se osnažilo u njihovoj ključnoj ulozi otkrivanja diskriminatorne rodne pristranosti u određivanju plaća i u provedbi evaluacija poslova koje nisu rodno pristrane;

III. Preporuke o jačanju ekonomskog osnaživanja žena

38.  smatra da bi gospodarski modeli i prakse, porezne politike i prioriteti potrošnje, posebno tijekom krize, trebali uključivati rodnu perspektivu, uzimati u obzir žene kao gospodarske aktere i nastojati ukloniti rodno uvjetovane razlike u korist građana, poduzeća i društva u cjelini, te u tom kontekstu ponavlja da gospodarska kriza žene stavlja u posebno nepovoljan položaj;

39.  poziva na provođenje reformi kako bi se povećala rodna ravnopravnost i u sklopu obiteljskog života i na tržištu rada; uvjeren je da će individualizirana prava na socijalno osiguranje i snažno zakonsko pravo na rad na puno radno vrijeme, uz mogućnost ugovora na nepuno radno vrijeme, doprinijeti ekonomskom osnaživanju žena;

40.  primjećuje da žene općenito imaju karijere bez znatnog napredovanja; poziva države članice da ohrabruju i potiču žene kako bi mogle ostvariti uspješne karijere, pa i pozitivnim djelovanjem poput programa umrežavanja i mentorstva, kao i stvaranjem jednakih uvjeta i osiguravanjem jednakih mogućnosti koje su pružene muškarcima u svakoj životnoj dobi za izobrazbu, napredovanje, prekvalifikacije i stjecanje novih sposobnosti, te jednakih mirovinskih prava i naknada za nezaposlenost;

41.  potiče države članice da na temelju odredbi Direktive Europskog parlamenta i Vijeća 2014/24/EU od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi(25) promiču primjenu socijalnih klauzula u okviru javne nabave kao sredstva za poboljšanje ravnopravnosti između muškaraca i žena u slučajevima kada postoji relevantno zakonodavstvo i koje može biti temelj za socijalne klauzule;

42.  traži da se razmotri makroekonomsko usmjerenje pri kojemu se prioriteti u pogledu javne potrošnje i mirovina preispituju kako bi se osiguralo da se njima doprinosi ravnopravnosti između žena i muškaraca, socijalnoj pravdi i smanjenju siromaštva te da žene i muškarci imaju koristi od visokokvalitetnih i povoljnih javnih usluga i ulaganja u socijalnu infrastrukturu, prije svega u zdravstvu, skrbi i socijalnim sektorima;

43.  naglašava da se potrebno boriti protiv svih oblika rodno uvjetovanog nasilja, uključujući obiteljsko nasilje, kao što su silovanje, sakaćenje ženskih spolnih organa, seksualno zlostavljanje, seksualno iskorištavanje, seksualno uznemiravanje te prisilni rani/dječji brak, kao i fenomena ekonomskog nasilja; skreće pozornost na vrlo zabrinjavajuće visoke razine seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu(26), te ističe da za uspješno osnaživanje žena radno mjesto mora biti slobodno od svih oblika diskriminacije i nasilja; poziva EU i države članice da bez zadrške ratificiraju Istanbulsku konvenciju i da organiziraju kampanje za razvijanje svijesti i informativne kampanje o nasilju nad ženama i da potiču razmjenu dobrih praksi; primjećuje da je ekonomska neovisnost žena ključna kako bi mogle izbjeći nasilje; stoga poziva države članice da pruže sustave socijalne zaštite za potporu ženama u takvim situacijama;

44.  ponavlja da su individualno, socijalno i ekonomsko osnaživanje i neovisnost žena povezani s pravom na odlučivanje o vlastitom tijelu i seksualnosti; podsjeća da je univerzalan pristup cijelom nizu usluga seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava ključna pokretačka snaga za poticanje ravnopravnosti svih;

45.  pozdravlja zaključke 61. sjednice Komisije za položaj žena (CSW) o ekonomskom osnaživanju u svijetu rada koji se mijenja te kojima se prvi put izravno i izrijekom ekonomsko osnaživanje žena dovodi u vezu s njihovim seksualnim i reproduktivnim zdravljem i reproduktivnim pravima; no žali zbog toga što je sveobuhvatan spolni odgoj potpuno izostavljen iz sporazuma;

46.  konstatira da žene čine 52 % ukupnog stanovništva Europe, ali samo jednu trećinu samozaposlenih ili svih osoba koje započinju poslovanje u EU-u; također konstatira da se žene suočavaju s više poteškoća nego muškarci u pristupu financiranju, osposobljavanju, umrežavanju te u očuvanju ravnoteže između profesionalnog i privatnog života; potiče države članice da promiču mjere i djelovanja za pružanje pomoći i savjeta ženama koje odluče postati poduzetnice, naglašavajući da je financijska neovisnost ključna za postizanje ravnopravnosti; poziva države članice da olakšaju pristup kreditima, smanje birokraciju i uklone druge prepreke ženskim novoosnovanim poduzećima (engl. start up); poziva Komisiju da ojača suradnju s državama članicama kako bi se utvrdile i uklonile prepreke za poduzetništvo žena i potaknuo veći broj žena da pokrene vlastita poduzeća među ostalim poboljšanjem pristupa financiranju, istraživanju tržišta, izobrazbi i poduzetničkim mrežama, kao što su platforma „WE Gate” za poduzetnice i druge europske mreže;

47.  ističe da bi poboljšanje digitalnih vještina i informatičke pismenosti žena i djevojčica te poticanje njihova uključivanja u sektor informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija moglo pridonijeti njihovom ekonomskom osnaživanju i neovisnosti te pritom dovesti do smanjenja ukupne razlike u plaćama među spolovima; poziva države članice i Komisiju da povećaju napore u pogledu uklanjanja digitalnog jaza između muškaraca i žena kako je navedeno u Digitalnom programu Europa 2020. poboljšanjem pristupa žena informatičkom društvu, uz posebnu pozornost na povećanju vidljivosti žena u digitalnom sektoru;

48.  ističe da žene čine gotovo 60 % diplomiranih osoba u Europskoj uniji, ali da su one još uvijek nedovoljno zastupljene u znanosti, matematici, IT-u, inženjerstvu i povezanim strukama zbog još uvijek prisutnih otežavajućih čimbenika; poziva države članice i Komisiju da promiču, s pomoću informativnih kampanja i kampanja razvijanja svijesti, sudjelovanje žena u sektorima koji se tradicionalno smatraju „muškim”, posebice u sektoru znanosti i novih tehnologija, između ostalog, uključivanjem načela rodne ravnopravnosti u digitalni program za naredne godine, kao i promicanjem sudjelovanja muškaraca u sektorima koji se tradicionalno smatraju „ženskim”, posebice zdravstvenoj skrbi i obrazovanju; naglašava važnost širenja socijalne zaštite i povećanja plaća u sektorima u kojima žene čine većinu radne snage, kao što je slučaj s osobnim njegovateljicama, čistačicama i pomoćnicama, ugostiteljskim osobljem i pomoćnim zdravstvenim osobljem; ističe važnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u obogaćivanju karijernih mogućnosti i upoznavanju žena i muškaraca s netradicionalnim mogućnostima za razvoj karijere kako bi se prevladala horizontalna i vertikalna isključenost i povećao broj žena u tijelima odlučivanja u političkim i poslovnim područjima;

49.  poziva države članice na uvođenje zakonodavnih i nezakonodavnih mjera kojima bi se zajamčila ekonomska i socijalna prava radnika u sektorima u kojima su zaposlene pretežito žene; ističe da je važno spriječiti prekomjernu zastupljenost žena na nesigurnim radnim mjestima i podsjeća da je potrebno boriti se protiv nesigurnosti rada u tim sektorima, kao što je rad u kućanstvu ili njega; uviđa da se rad u kućanstvu i pružanje usluga u kućanstvu, u kojima su više zastupljene žene, često obavljaju kao neprijavljeni rad; poziva Komisiju i države članice da promiču i dodatno razviju službeni sektor usluga u kućanstvu, među ostalim putem Europske platforme za borbu protiv neprijavljenog rada, da usluge u kućanstvu, rad u obitelji i kućnu njegu prepoznaju kao vrijedan gospodarski sektor u kojem postoji potencijal za otvaranje radnih mjesta i koji je u državama članicama potrebno bolje regulirati kako bi se stvorila sigurna radna mjesta za radnike u kućanstvu i obiteljima omogućilo da preuzmu ulogu poslodavca, a zaposlenim obiteljima omogućilo usklađivanje privatnog i profesionalnog života;

50.  ističe važnost obrazovanja u suzbijanju rodnih stereotipa; stoga poziva Komisiju da promiče inicijative za razvoj programa osposobljavanja za obrazovne stručnjake u području rodne ravnopravnosti i za sprečavanje prenošenja stereotipa u okviru nastavnih programa i pedagoških materijala;

51.  ističe važnost rodno osviještene politike kao temeljnog instrumenta za izradu rodno osjetljivih politika i zakonodavstva, uključujući u području zapošljavanja i socijalnih pitanja, čime se jamči ekonomsko osnaživanje žena; poziva Komisiju da uvede sustavne procjene utjecaja na spolove; ponavlja svoj poziv Komisiji da poboljša status svojeg Strateškog djelovanja za ravnopravnost spolova 2016. – 2019. tako što će ga usvojiti kao komunikaciju; poziva Komisiju da u sljedeći višegodišnji financijski okvir uvrsti rodno osjetljivo izradu proračuna i da rigoroznije nadzire postupak izrade proračuna EU-a i njegove troškove, ali i da poduzme mjere za poboljšanje transparentnosti i izvještavanje o načinima na koje se sredstva troše; poziva Europsku investicijsku banku da provodi rodno osviještenu politiku i promiče ekonomsko osnaživanje žena u okviru svojih aktivnosti u EU-u i izvan njega;

52.  poziva države članice da u skladu sa smjernicama za zapošljavanje uključe rodnu perspektivu u svoje nacionalne politike o vještinama i tržištu rada te da takve mjere uvrste u nacionalne akcijske planove i u europski semestar;

53.  naglašava važnost pružanja cjeloživotnog učenja za žene u ruralnim područjima, na primjer u sklopu međustrukovnog osposobljavanja koja nude poduzeća; naglašava visok udio samozaposlenih radnika u ruralnim područjima koji nisu u dovoljnoj mjeri socijalno zaštićeni i visok udio „nevidljivog” rada koji posebno utječe na žene; stoga poziva države članice i regije sa zakonodavnim ovlastima da zajamče socijalnu sigurnost za muškarce i žene koji rade u ruralnim područjima; poziva države članice da također olakšaju pravičan pristup zemljištu, osiguraju prava vlasništva i prava nasljeđivanja, te olakšaju pristup kreditima za žene;

54.  ističe da su stope osoba koje se suočavaju s rizikom od siromaštva ili socijalne isključenosti više među ženama nego muškarcima te stoga ističe da mjere za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti imaju poseban učinak na ekonomsko osnaživanje žena; ističe da sprečavanje i ukidanje razlika u mirovinama među spolovima te smanjenje siromaštva žena u starijoj dobi prije svega ovise o stvaranju uvjeta za žene da mogu jednako doprinositi mirovinskim fondovima poboljšanjem njihove uključenosti na tržište rada i jamčenjem njihovih jednakih prilika u pogledu plaća, napredovanja u karijeri i prilika za rad na puno radno vrijeme; poziva Komisiju i države članice da zajamče da se europskim strukturnim i investicijskim fondovima te Europskim fondom za strateška ulaganja doprinosi smanjenju siromaštva među ženama u cilju postizanja sveukupnog cilja smanjenja siromaštva u okviru programa Europa 2020.; poziva države članice da osiguraju da se 20 % sredstava iz Europskog socijalnog fonda namijenjenih mjerama socijalne uključenosti koristi i za povećanje potpore malim lokalnim projektima kojima je cilj ojačati položaj žena koje se suočavaju sa siromaštvom i socijalnom isključenosti;

55.  napominje da se siromaštvo i dalje mjeri zbirnim dohotkom kućanstva, pri čijem se izračunu pretpostavlja da svi članovi kućanstva jednako zarađuju i raspoređuju sredstva; poziva na uvođenje individualiziranih prava i izračuna na osnovi individualnih prihoda kako bi se razotkrio istinski razmjer siromaštva žena;

56.  napominje da su žene najviše pogođene mjerama štednje i rezovima u javnom sektoru (rjeđe i skuplje usluge skrbi za djecu, smanjene usluge za starije osobe i osobe s invaliditetom, privatizacija i zatvaranje bolnica), posebno u područjima kao što su obrazovanje, zdravlje i socijalni rad s obzirom na to da žene čine 70 % radne snage u tim sektorima;

57.  naglašava važnost posvećivanja pozornosti specifičnim potrebama i višestrukim izazovima određenih ugroženih skupina suočenih s velikim preprekama za ulazak na tržište rada; poziva države članice da tim osobama osiguraju rani i jednostavan pristup kvalitetnom osposobljavanju, uključujući stažiranje, kako bi se omogućila njihova potpuna integracija u naša društva i na tržište rada, uzimajući pritom u obzir neformalne i formalne vještine izbjeglica i kompetencije, talente i stručna znanja kojima trenutačno raspolažu; poziva države članice da poduzmu mjere za sprečavanje višedimenzionalne diskriminacije koja posebno utječe na žene u osjetljivom položaju; naglašava važnost ispravne provedbe Direktive 2000/78/EZ o jednakom postupanju pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja i Direktive 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000.(27) o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo;

58.  poziva države članice i Komisiju na provedbu i poboljšanje praktične primjene postojećih zakona i radnih politika te da te zakone i politike po potrebi poboljšaju kako bi se žene zaštitilo od izravne i neizravne diskriminacije, posebice prilikom odabira, zapošljavanja, zadržavanja, stručnog osposobljavanja i napredovanja žena zaposlenih i u javnom i u privatnom sektoru te kako bi se ženama pružile jednake mogućnosti u pogledu plaća i napredovanja u karijeri;

59.  izražava duboko žaljenje zbog činjenice da Vijeće još nije usvojilo prijedlog direktive iz 2008. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na vjeroispovijest ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju; pozdravlja to što je Komisija tu direktivu postavila kao jedan od prioriteta; ponovno poziva Vijeće da što prije usvoji taj prijedlog;

60.  poziva Komisiju da poboljša prikupljanje posebnih rodnih pokazatelja i podataka iskazanih po spolu kako bi se procijenio učinak politika država članica i EU-a na rodnu ravnopravnost;

61.  ističe nerazmjeran udio žena koje su često protiv svoje volje zaposlene na nesigurnim radnim mjestima; apelira na države članice da primjenjuju preporuke MOR-a kojima je svrha smanjiti broj nesigurnih radnih mjesta, kao što je ograničavanje slučajeva u kojima se mogu koristiti ugovori za nesigurna radna mjesta i razdoblja na koje radnici mogu biti zaposleni na takvom ugovoru;

62.  žali zbog nedostatka ambicije u okviru prijedloga Komisije da se uspostavi europski stup socijalnih prava te poziva Komisiju da iznese prijedlog direktive o dostojanstvenim radnim uvjetima za sve radnike;

63.  ističe ulogu poreznih prihoda u financiranju sustava socijalne skrbi;

64.  poziva EIGE da nastavi sa svojim radom u prikupljanju podataka iskazanih po spolu i izradi tablica pokazatelja u svim relevantnim područjima politike;

65.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 204, 26.7.2006., str. 23.

(2)

SL L 180, 15.7.2010., str. 1.

(3)

SL L 348, 28.11.1992., str. 1.

(4)

SL C 137 E, 27.5.2010., str. 68.

(5)

SL C 70 E, 8.3.2012., str. 163.

(6)

SL L 353, 28.12.2013., str. 7.

(7)

SL C 436, 24.11.2016., str. 225.

(8)

SL C 36, 29.1.2016., str. 18.

(9)

SL C 93, 9.3.2016., str. 110.

(10)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0207.

(11)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0203.

(12)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0226.

(13)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0235.

(14)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0338.

(15)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0360.

(16)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0351.

(17)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0029.

(18)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0073.

(19)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0099.

(20)

3073. sastanak Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača u Bruxellesu, 7. ožujka 2011.

(21)

SL L 69, 8.3.2014., str. 112.

(22)

UN-ova skupina na visokoj razini o ekonomskom osnaživanju žena: „Nitko ne smije biti zapostavljen: Poziv na djelovanje za rodnu ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena” (rujan 2016.)

(23)

Vidi: „Europska konfederacija sindikata”, „Kolektivno pregovaranje: naš moćan alat za premošćivanje rodnog jaza” (2015).

(24)

Vidi: Informativni članak Europske komisije „Rodna ravnoteža u upravnim odborima – Europa probija stakleni strop”, listopad 2015.; Europska komisija, DG JUST, „Žene i donošenje gospodarskih odluka u EU-u: Izvješće o napretku: Inicijativa Europa 2020.”, 2012.; Aagoth Storvik i Mari Teigen, „Žene u upravnim odborima: norveško iskustvo”, lipanj 2010.

(25)

SL L 94, 28.3.2014., str. 65.

(26)

Istraživanje Agencije za temeljna prava o nasilju nad ženama

(27)

SL L 180, 19.7.2000., str. 22.


OBRAZLOŽENJE

Europa je neosporivo jedan od svjetskih predvodnika kad je riječ o pravima žena i rodnoj ravnopravnosti. Međutim, preduvjet za ravnopravnost i osnaživanje žena jednako je sudjelovanje žena na tržištu rada i u donošenju odluka u gospodarstvu.

Prema najnovijim statistikama EU je i dalje tek na pola puta do ostvarivanja rodne ravnopravnosti. I indeks jednakosti spolova Europskog instituta za ravnopravnost spolova od 2015. ne pokazuje gotovo nikakav napredak za EU, tek neznatno povećanje.

U mnogim su zemljama glavna prepreka ekonomskom osnaživanju žena određene društvene norme ili diskriminatorni zakoni. Unatoč činjenici da žene u prosjeku imaju viši stupanj obrazovanja od muškaraca, razlika u plaćama između žena i muškaraca i dalje je vrlo znatna i iznosi 16,1 %, a razlika u mirovinama alarmantnih 40,2 %, iako se taj postotak osjetno razlikuje među državama članicama. Ravnomjernija raspodjela neplaćenog rada u kućanstvu također je nužna kako bi žene mogle biti prisutne na tržištu rada u istoj mjeri kao i muškarci. Kada se neplaćeni kućanski poslovi obavljaju istovremeno i postanu ravnomjerno podijeljeni teret, i kada se ostvare ciljevi iz Barcelone, stvorit će se bolji temelj unaprijeđene ravnoteže između poslovnog i privatnog života žena koji će im omogućiti da se natječu uz jednake uvjete.

Natjecanje pod istim uvjetima nije samo ljudsko pravo i ne bi trebalo nailaziti na otpor s obzirom na to da svi, bez obzira na to tko su i kojeg su biološkog spola, imaju ista prava i ne bi trebali trpjeti diskriminaciju. Osim što je ljudsko pravo, jednakost na tržištu rada donosi koristi. Žene u većoj mjeri nego muškarci rade poslove na nepuno radno vrijeme protiv svoje volje, a zajedno s razlikom u plaćama to predstavlja golem gubitak u poreznim prihodima za države članice. Prema Eurofoundu, ukupni godišnji trošak niže stope zaposlenosti žena odgovora 2,8% BDP-a EU-a(1), dok se trošak isključenosti žena u pogledu zapošljavanja procjenjuje na između 1,2 i 2 milijuna EUR, ovisno o njihovoj razini obrazovanja.

Postoje različiti instrumenti koji su korisni u ostvarivanju cilja ekonomskog osnaživanja žena. Razlika u plaćama između žena i muškaraca temeljni je problem kada je riječ o jednakoj plaći za jednak rad i rad jednake vrijednosti. Kako bi se postigla jednaka plaća za jednak rad treba postojati sustavno vođenje statistika radi jamčenja da i javni i privatni sektor postupa u skladu s tim načelom.

Tradicionalno ženski poslovi moraju se jednako vrednovati kao tipično muški ne bi li se suprotstavilo nedovoljnoj razini ekonomskog osnaživanja žena unutar EU-a. To znači da sektori u kojima prevladavaju žene moraju bolje plaćati svoje zaposlenike.

Kako je prethodno navedeno, povećanje prisutnosti žena na tržištu rada može polučiti samo pozitivne rezultate. O tome svjedoči pozitivno iskustvo uključivanja žena kada je riječ o korporativnim odborima i javnom sektoru gdje se donose odluke na visokoj razini. Pozivamo Vijeće da brzo donese direktivu o rodnoj ravnopravnosti među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzu (Direktiva o ženama u upravnim odborima). U tom području postoji napredak, ali je prespor. Zemlje koje su već donijele obvezujuće zakonodavstvo u pogledu kvota bilježe najveći napredak. Također je važno voditi vlastitim primjerom. Na rukovodećim/višim položajima institucija EU-a trenutačno je vrlo mali broj žena te je potrebna drastična promjena.

Planovi za rodnu ravnopravnost instrument su za rješavanje nejednakosti na radnom mjestu uz pomoć mnogih raznovrsnih načina, u pogledu zapošljavanja, plaća, napredovanja, osposobljavanja i ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Štoviše, plan za rodnu ravnopravnost može također doprinijeti sprečavanju seksualnog uznemiravanja. U Europskoj uniji 32 % slučajeva seksualnog uznemiravanja odnosi se na žene na radnom mjestu, a zbog toga što su iskusile takvo nasilje velik broj žena mijenja svoje ponašanje kako ne bi ostale same s kolegom ili nadređenim. Moramo imati nultu toleranciju protiv uznemiravanja, a svi uključujući žene, trebaju se moći osjećati sigurno u svojem radnom okruženju.

Tek smo tri godine do 2020. a pred nama su vrlo visoki ciljevi koje smo sami postavili, a koje moramo postići. Ne smijemo dopustiti neuspjeh te i dalje moramo raditi na postizanju tih ciljeva u pogledu osnaživanja žena i njihova sudjelovanja na tržištu rada. Moramo pokazati vodstvo uz čvrst stav da ne možemo tolerirati nejednakosti i da očekujemo da će javni i privatni sektor preuzeti odgovornost za nejednakosti koje perpetuiraju kroz probleme iznesene u ovom izvješću.

(1)

2013. Razlika u zaposlenosti između muškaraca i žena: izazovi i rješenja.


MIŠLJENJE Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (23.6.2017)

upućeno Odboru za prava žena i jednakost spolova

o ekonomskom osnaživanju žena u privatnom i javnom sektoru u EU-u

(2017/2008(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Tania González Peñas

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za prava žena i jednakost spolova da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da su strukturne prepreke ekonomskom osnaživanju žena rezultat višestrukih i međusobno povezanih oblika neravnopravnosti, stereotipa i diskriminacije u privatnoj i javnoj sferi;

B.   budući da veće ekonomsko osnaživanje žena i veća rodna ravnopravnost predstavljaju ekonomsku priliku koja će imati snažan pozitivan utjecaj na BDP Europske unije i do 2050. dovesti do povećanja BDP-a Unije po stanovniku za 6,1 %, odnosno na 9,6 %(1), te budući da će se zahvaljujući uklanjanju rodnih razlika u zapošljavanju rast u državama članicama povećati za 15 %, odnosno na 45 %(2); budući da je, uzimajući u obzir propuštene prihode, neuplaćene doprinose za socijalno osiguranje i dodatne javne izdatke, ukupan godišnji trošak niže stope zaposlenosti žena 2013. iznosio 370 milijardi EUR, što odgovara iznosu od 2,8 % BDP-a Unije(3), dok bi veća rodna ravnopravnost dovela do otvaranja dodatnih 10,5 milijuna radnih mjesta(4);

C.  budući da je ekonomsko sudjelovanje i osnaživanje žena ključno da bi žene mogle imati kontrolu nad svojim životima i utjecati na društvo te da bi se povećao pristup žena ekonomskim resursima i prilikama, kao što su zapošljavanje, financijske usluge, nekretnine i druga imovina te razvoj vještina; budući da je ženama i muškarcima nužno zajamčiti jednaka prava i prilike za sudjelovanje u ekonomskom životu i na tržištu rada jer to nije samo ključno već i neophodno kako bi ekonomski rast Unije imao pozitivan učinak na BDP, uključivost, konkurentnost poduzeća i izazove povezane sa starenjem stanovništva;

D.  budući da je strategijom EU-a za 2020. utvrđen cilj od 75 % zaposlenih muškaraca i žena u Europskoj uniji do 2020. te posebice cilj uklanjanja rodne razlike u zapošljavanju; budući da je za poticanje sudjelovanja žena na tržištu rada potrebno uskladiti napore;

E.  budući da rodiljni dopust ne bi trebalo smatrati preprekom profesionalnom razvoju žena te posljedično njihovoj emancipaciji;

F.  budući da žene i muškarci imaju jednaka prava i obveze u pogledu roditeljstva (izuzev oporavka nakon poroda) s obzirom na to da bi teret odgoja djece trebao biti podijeljen i dakle ne bi trebalo isključivo biti zadaća majke;

G.  budući da u kućanstvima u kojima je najmlađe dijete mlađe od sedam godina muškarci odrade 41 sat tjedno plaćenog rada i 15 sati neplaćenog rada, dok žene odrade 32 sata tjedno plaćenog rada, no 39 sati neplaćenog rada;

H.  budući da je postizanje ravnoteže između posla i obiteljskog života nužno kako bi se potaknula profesionalna karijera žena, a za to su potrebne javne i privatne ustanove za skrb o djeci;

I.  budući da, iako su gotovo 60 % diplomanata u Europskoj uniji žene, one su još uvijek nedovoljno zastupljene u znanosti, matematici, IT-u, inženjerstvu i povezanim strukama zbog još uvijek prisutnih otežavajućih čimbenika; ističe činjenicu da zbog toga nejednakost u zanimanjima poprima nove oblike te da je, unatoč ulaganju u obrazovanje, mogućnost da će mlade žene biti ekonomski neaktivne još uvijek dvostruko veća nego u slučaju mladih muškaraca; budući da se procjenjuje da će poslovi u IKT sektoru i računalnim znanostima kratkoročno imati vrlo važnu ulogu, i u pogledu slobodnih radnih mjesta i u pogledu zarade, te je od presudne važnosti privući više žena na te studije;

J.  budući da bi prema predviđanjima BDP Unije porastao 27 % kada bi se razina ženske produktivnosti izjednačila s muškom;

K.  budući da prema studijama OECD-a poduzeća s više žena u svojim upravnim odborima bilježe veću profitabilnost u usporedbi s poduzećima u čijim su odborima samo muškarci, iako su 2014. žene činile samo 20,2 % članica upravnih odbora najvećih poduzeća koja kotiraju na burzi i registrirana su u državama Europske unije;

1.  smatra da je ekonomsko osnaživanje žena ključno za smanjenje siromaštva i promicanje ekonomskog razvoja; međutim, ustraje u tome da je postizanje ekonomske neovisnosti samo prvi korak u ekonomskom osnaživanju žena, dok je jednakost u političkom, društvenom i kulturnom prostoru preduvjet za osnaživanje žena u privatnom i javnom sektoru; smatra da je za ekonomsko osnaživanje žena i jačanje njihovih temeljnih prava nužna provedba načela jednake plaće za radnike i radnice za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti, koje se primjenjuje u državama članicama; poziva Komisiju i države članice da zajamče to načelo kako je definirano u članku 157. UFEU-a te da se bore protiv izravne i neizravne diskriminacije na tržištu rada u cilju ostvarivanja ekonomskog osnaživanja žena;

2.  poziva države članice da u potpunosti provedu Direktivu o jednakom postupanju pri zapošljavanju i Direktivu 2010/41/EU o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni; poziva Komisiju da osigura bolju primjenu tih direktiva i da među poduzećima promiče provedbu planova o rodnoj ravnopravnosti;

3.  poziva države članice da zaštite prava žena i promiču rodnu ravnopravnost i socijalnu dobrobit i to borbom protiv rodnih razlika u plaćana i mirovinama, rješavanjem i uklanjanjem povreda antidiskriminacijskih propisa o zapošljavanju te borbom protiv nesigurnih i nepoželjnih oblika rada i zapošljavanja, pri čemu se nesigurno zapošljavanje smatra onim koje nije u skladu s međunarodnim, nacionalnim i europskim normama i zakonima te ono koje ne pruža sredstva za pristojan život ili prikladnu socijalnu zaštitu, kao što je nestalno zapošljavanje, većina privremenih ugovora, ugovora bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati ili nesvojevoljni rad na nepuno radno vrijeme, te stvaranjem uvjeta kojima se jamči pravo da se osoba sa svojevoljnog rada na nepuno radno vrijeme vrati na puno radno vrijeme;

4.  žali zbog činjenice da i dalje postoji rodna razlika u plaćama koja predstavlja povredu temeljnog načela jednake plaće radnika i radnica za jednak rad utvrđenog u članku 157. UFEU-a i koja posebice pogađa žene koje rađaju i podižu djecu; poziva Europsku uniju i države članice da u suradnji sa socijalnim partnerima i organizacijama za rodnu ravnopravnost utvrde i provode politike usmjerene na uklanjanje rodne razlike u plaćama; poziva države članice da uz to redovito provode i ankete o plaćama;

5.  ističe da sprečavanje i ukidanje rodnih razlika u mirovinama te smanjenje siromaštva žena u starijoj dobi prvenstveno ovisi o stvaranju uvjeta u kojima žene, zahvaljujući boljoj uključenosti na tržište rada i jamstvu jednakih prilika u pogledu plaća, napredovanja u karijeri i mogućnosti rada na puno radno vrijeme, mogu jednako doprinositi mirovinskim fondovima;

6.  ističe da je potrebno riješiti uzroke i posljedice rodnih razlika u mirovinama jer to predstavlja prepreku ekonomskoj neovisnosti žena u starijoj dobi, kada su izložene većem riziku od siromaštva nego muškarci; ističe da je važno da porezni sustavi i sustavi socijalnih naknada u državama članicama ne sadrže destimulativne mjere za primatelje drugog dohotka koji žele raditi ili žele raditi više jer su žene često te koje primaju drugi dohodak; poziva države članice da zamijene modele s jedinicama kućanstva individualizacijom oporezivanja i prava na socijalnu zaštitu kako bi se osiguralo da žene imaju pojedinačna prava te kako bi se stalo na kraj njihovoj ovisnosti o partnerima ili državi;

7.  naglašava da je zahvaljujući fleksibilnim oblicima rada ženama lakše postići ravnotežu između posla i obiteljskog života te da to može pozitivno doprinijeti uključivanju skupina žena u nepovoljnom položaju u radni svijet;

8.  poziva države članice da poboljšaju opće uvjete rada, uključujući organizaciju radnog vremena koja je naklonjena obitelji, i to uz savjetovanje s radnicima;

9.  potiče države članice da osiguraju primjeren očinski dopust i naknadu kako bi se i ženama i muškarcima omogućile jednake prilike za napredovanje u karijeri;

10.  ističe da je potrebno stati na kraj horizontalnoj i vertikalnoj rodnoj segregaciji tržišta rada rješavanjem izravnih i neizravnih uzroka, diskriminatornih društvenih ponašanja i stereotipa, diversifikacijom odabira karijere za žene i muškarce te promicanjem jednakog sudjelovanja žena i muškaraca na tržištu rada, kvalitetnim obrazovanjem, formalnim i neformalnim osposobljavanjem, cjeloživotnim učenjem i osposobljavanjem te zajedničkom odgovornošću za skrb; poziva Komisiju i države članice da provedu mjere za smanjenje rodnih stereotipa i segregacije na tržištu rada, u obrazovanju, osposobljavanju te radu u kućanstvu i odgovornosti za skrb kako bi se poboljšali budući prihodi i socioekonomski uvjeti žena;

11.  podsjeća da je održivo javno i privatno financiranje obrazovanja temelj uključivog, socijalno pravednog i demokratskog društva te da se taj prioritet mora odraziti u proračunu; naglašava posebnu ulogu koju obrazovanje djevojčica i djevojaka ima za njihove buduće izglede za zapošljavanje i ekonomsko osnaživanje; u tom pogledu poziva države članice da ojačaju politike i povećaju ulaganje u kvalitetno obrazovanje i osposobljavanje te da promiču sektore i radna mjesta na kojima su žene nedovoljno zastupljene, kao što je znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika (tzv. skupina STEM) te kako bi se povećalo zapošljavanje žena na ta kvalitetna radna mjesta; naglašava važnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za diversifikaciju izbora karijere zahvaljujući čemu se ženama i muškarcima otvaraju netradicionalne prilike za razvoj karijere; podsjeća da je u obrazovnim sustavima važno isticati načelo ravnopravnosti muškaraca i žena te jednako pravo na sudjelovanje u ekonomskom životu;

12.  ističe da brzo širenje digitalne tehnologije ima snažan utjecaj na tržište rada jer dolazi do promjene vrijednosnih lanaca, uvjeta i prirode rada; napominje da prilike koje donosi digitalizacija mogu poslužiti kao učinkovit alat za daljnje uključivanje žena na tržište rada te za bolje usklađivanje poslovnih i obiteljskih obveza i žena i muškaraca; nadalje napominje da je zbog digitalizacije sve veća potreba za vještinama kako bi se riješio postojeći digitalni jaz između muškaraca i žena; ističe da na potražnju za novim vještinama, posebno u području IKT-a, treba odgovoriti osposobljavanjem, dodatnim obrazovanjem i cjeloživotnim učenjem u cilju promicanja digitalne pismenosti i rješavanja postojeće rodne neravnoteže kako bi se povećao broj visokokvalificiranih kandidata; stoga poziva države članice i Komisiju da pojačaju svoje napore za poticanje uključivanja u sektor informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija i promicanje digitalnih vještina i e-pismenosti među ženama, djevojkama i djevojčicama, koje su u tom sektoru još uvijek nedovoljno zastupljene, što može doprinijeti njihovom ekonomskom osnaživanju i neovisnosti te dovesti do smanjenja ukupne rodne razlike u plaćama;

13.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama promiče i podupire ženske poduzetničke inicijative jer se tako ženama može pružiti znanje koje im je potrebno da na temelju svojih inovativnih ideja osnuju ili sudjeluju u osnivanju vlastitog poduzeća; u tom je pogledu ključno pružiti informacije o pristupu osposobljavanju te podržati poduzetnice u pogledu pristupa alternativnim izvorima financiranja, mogućnosti poslovnog umrežavanja i savjetovanja o novoosnovanim (startup) poduzećima, upravljanju i rastu poslovanja u ranim fazama;

14.  poziva države članice da nastave s posebnim i aktivnim politikama zapošljavanja i osposobljavanja kako bi se podržao povratak na posao žena koje su prekinule svoju karijeru da bi se brinule o članovima obitelji koje uzdržavaju;

15.  naglašava da je potrebno zajamčiti da se strukturni i investicijski fondovi koriste za poboljšanje obrazovanja i osposobljavanja u cilju boljeg pristupa tržištu rada i suzbijanja nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti žena; naglašava da je 20 % Europskog socijalnog fonda namijenjeno mjerama socijalne uključenosti i da bi se projekti iz područja socijalnih inovacija mogli aktivnije iskoristiti kako bi se podržale inicijative kao što su mali lokalni projekti usmjereni na osnaživanje žena koje se suočavaju sa siromaštvom i socijalnom isključenošću;

16.  poziva države članice na uvođenje zakonodavnih i nezakonodavnih mjera kojima bi se zajamčila ekonomska i socijalna prava radnika u sektorima s višim stupnjem zaposlenih žena; ističe da je važno spriječiti prekomjernu zastupljenost žena na nesigurnim radnim mjestima i podsjeća da je potrebno boriti se protiv nesigurnosti rada u tim sektorima, kao što je rad u kućanstvu ili njega; svjestan je da se rad u kućanstvu i pružanje usluga u kućanstvu, u kojima su više zastupljene žene, često obavljaju kao neprijavljeni rad; poziva Komisiju i države članice da promiču i dodatno razviju službeni sektor usluga u kućanstvu, među ostalim putem Europske platforme za borbu protiv neprijavljenog rada, da usluge u kućanstvu, rad u obitelji i kućnu njegu prepoznaju kao vrijedan gospodarski sektor u kojem postoji potencijal za otvaranje radnih mjesta i koji je u državama članicama potrebno bolje regulirati kako bi se stvorila sigurna radna mjesta za radnike u kućanstvu i obiteljima omogućilo da preuzmu ulogu poslodavca, a zaposlenim obiteljima omogućilo usklađivanje privatnog i profesionalnog života;

17.  ističe važnost sektora pružanja skrbi i rada u kućanstvu i njegov potencijal za otvaranje radnih mjesta te naglašava da je potrebno stvoriti kvalitetno zapošljavanje kojim se otvaraju pristojna radna mjesta u gospodarstvu pružanja skrbi u javnom i privatnom sektoru; naglašava važnost širenja socijalne zaštite i povećanja plaća u sektorima u kojima žene čine većinu radne snage, kao što su među ostalim osobne njegovateljice, čistačice i pomoćnice, ugostiteljsko osoblje i pomoćno zdravstveno osoblje;

18.  ističe da je važno posvetiti pozornost posebnim potrebama i višestrukim izazovima nekih od skupina u osjetljivom položaju koje su suočene s posebnim preprekama ulasku na tržište rada, kao što su mlade žene, žene u ruralnim područjima, žene s invaliditetom te žene izbjeglice i migrantkinje; poziva države članice da izbjeglicama osiguraju rani i jednostavan pristup kvalitetnom osposobljavanju, uključujući stažiranje, kako bi se omogućila njihova potpuna integracija u naša društva i na tržište rada, uzimajući pritom u obzir njihove neformalne i formalne vještine i kompetencije, talente i stručna znanja kojima trenutačno raspolažu; poziva države članice da poduzmu mjere za sprečavanje višedimenzionalne diskriminacije koja posebno utječe na žene u osjetljivom položaju; naglašava važnost dobre provedbe Direktive 2000/78/EZ o jednakom postupanju pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja i Direktive 2000/43/EZ o jednakom postupanju bez obzira na rasno ili etničko podrijetlo;

19.  poziva države članice i Komisiju na provedbu i poboljšanje praktične primjene već postojećih zakona i radnih politika te da te zakone i politike po potrebi poboljšaju kako bi se žene zaštitilo od izravne i neizravne diskriminacije, posebice prilikom odabira, zapošljavanja, zadržavanja, stručnog osposobljavanja i napredovanja žena zaposlenih i u javnom i u privatnom sektoru te kako bi se ženama pružile jednake mogućnosti u pogledu plaća i napredovanja u karijeri;

20. naglašava važnost načela rodne neutralnosti u sustavima vrednovanja rada i klasifikacije djelatnosti i u javnom i u privatnom sektoru; pozdravlja napore država članica u promicanju politika kojima se sprječava diskriminacija pri zapošljavanju i potiče ih da promiču korištenje formata životopisa u kojem se ne navodi spol kako bi se u postupcima zapošljavanja smanjila rodna pristranost poduzeća i javne uprave; poziva Komisiju da istraži mogućnost izrade anonimnog životopisa u obliku Europass; predlaže državama članicama da pripreme programe za borbu protiv društvenih i rodnih stereotipa, posebno među mlađim skupinama, kao načina da se spriječi profesionalna kategorizacija radnih mjesta kojima se ženama često ograničava pristup najbolje plaćenim pozicijama i poslovima;

21.  poziva države članice da uspostave proaktivne politike i primjerena ulaganja osmišljena u cilju podržavanja žena i muškaraca koji nakon roditeljskog dopusta i dopusta povezanih sa skrbi ulaze na tržište rada, vraćaju se na njega, ostaju ili napreduju u njemu, s pomoću stabilnih i kvalitetnih radnih mjesta, u skladu s člankom 27. Europske socijalne povelje; naglašava da treba zajamčiti povratak na isto radno mjesto ili jednako ili slično radno mjesto, zaštitu od otkaza ili nejednakog postupanja zbog trudnoće, nakon podnošenja zahtjeva za uzimanje obiteljskog dopusta ili nakon uzimanja tog dopusta, te razdoblje zaštite nakon što se osoba vrati na posao kako bi se mogla prilagoditi svojem radnom mjestu;

22.  potiče države članice na koje se to odnosi da provedu programe roditeljske zaštite koji obuhvaćaju obvezan isključiv rodiljni i očinski dopust za svakog roditelja te roditeljski dopust koji se može koristiti prema zajedničkoj odluci roditelja kako bi se priznala prava oba roditelja i stalo na kraj svim pretpostavkama poslodavaca da je roditeljstvo isključivo odgovornost majki;

23.  naglašava da bi se isplata plaća i doprinosa za socijalno osiguranje trebala nastaviti tijekom dopusta;

24.  naglašava važnost jednake zastupljenosti žena i muškaraca na položajima na kojima se donose odluke i u javnom i u privatnom sektoru; podsjeća na važnost Direktive o ženama u upravnim odborima, kojom se želi uravnotežiti udio nedovoljno zastupljenog spola među savjetodavnim članovima upravnih odbora u trgovačkim poduzećima uvrštenima na burzu, uz iznimku malih i srednjih poduzeća; nadalje, poziva države članice da rad u Vijeću privedu kraju kako bi mogli početi pregovori s Parlamentom radi postizanja cilja da do 2020. žene čine najmanje 40 % neizvršnih direktora u odborima trgovačkih društava uvrštenih na burzama; poziva države članice i poduzeća da poboljšaju rodnu ravnotežu na vodećim položajima na tržištu rada, u gospodarskim i političkih strukturama i institucijama u kojima se donose odluke te u poduzećima i upravnim odborima, npr. primjenom rodnih kvota;

25.  naglašava da je pristup kreditiranju, financijskim uslugama i savjetima ključan za osnaživanje žena koje se suočavaju s društvenom isključenošću u poduzetništvu te za povećavanje njihove zastupljenosti u privatnom sektoru; stoga preporučuje da se Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) i Europski socijalni fond (ESF) preispitaju u cilju fleksibilnijeg i manje birokratskog način korištenja kako bi se pružila potpora poduzetnicama u fazi startup poduzeća;

26.  potiče žensko rukovodstvo u sindikatima i radničkim organizacijama te poziva sve čelnike sindikata da zajamče jednaku zastupljenost te da učinkovito zastupaju interese radnica;

27.  naglašava važnost socijalnih partnera i kolektivnih pregovara u ekonomskom osnaživanju radnica i potiče reviziju kategorija djelatnosti u slučajevima u kojima rodna pristranost u pogledu tih kategorija može rezultirati različitim radnim mjestima za obavljanje istih zadaća;

28.  poziva države članice da ojačaju i osiguraju punu primjenu prava na kolektivne pregovore u privatnom i javnom sektoru; poziva prije svega socijalne partnere da iskoriste kolektivne pregovore kako bi se promicale jednake prilike za žene i muškarce, osigurala provedba postojećih propisa o jednakom postupanju u praksi te rješavala i suzbila rodna razlika u plaćama; u tom pogledu ističe da socijalni partneri imaju velik potencijal za podupiranje rodne ravnopravnosti na tržištu rada aktivnim zalaganjem za jednake i pristojne plaće za žene i muškarce tijekom kolektivnih pregovora; smatra da je imenovanje predstavnika za ravnopravnost dobar način za podizanje osviještenosti, širenje informacija i suradnju u pogledu rodne ravnopravnosti na radu;

29.  poziva države članice da provedu i primjenjuju javne politike socijalne skrbi te da zajamče dostupnost visoko kvalitetnih, cjenovno pristupačnih i svima dostupnih usluga za skrb o djeci, starijima i drugim uzdržavanim osobama te pristup tim uslugama i to revizijom ciljeva iz Barcelone o ustanovama za skrb o djeci u cilju povećanja razine ambicioznosti tih ciljeva; nadalje poziva države članice da definiraju slične ciljeve u vezi s uslugama dugotrajne skrbi te da promiču jednaku podjelu odgovornosti za neplaćene kućanske poslove i zajedničku odgovornost za skrb; naglašava da je dostupnost skrbi o djeci ključan preduvjet da bi žene mogle ostvariti svoj potencijal na radnom mjestu i da bi zaposlene obitelji uskladile privatni i poslovni život te da bi se povećalo sudjelovanja žena na tržištu rada; podsjeća na važnu ulogu javnih službi u postizanju rodne ravnopravnosti; napominje da na rashode u tim područjima treba gledati kao na ulaganja koja će rezultirati gospodarskom dobiti;

30.  ističe da je potrebno riješiti pitanje rodnih nejednakosti u plaćenom i neplaćenom radu i promicati jednaku podjelu odgovornosti, troškova i skrbi za djecu te skrbi za uzdržavane osobe između žena, muškaraca i društva općenito kako bi se zajamčio njihov položaj jednakih primatelja dohotka i jednakih pružatelja skrbi; u tom smislu ističe da su potrebni konkretni prijedlozi za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

31.  poziva suzakonodavce da predlože nove učinkovite mjere za poboljšanje ravnoteže između profesionalnog i privatnog života, uključujući prijedloge o rodiljnom, očinskom i roditeljskom dopustu te dopustu radi skrbi, kako bi se poboljšao pristup žena tržištu rada i jednaka podjela kućanskih poslova i skrbi između žena i muškaraca i na taj način promicala rodna ravnopravnost;

32.  potiče države članice da u svoje zakonodavstvo o radu uključe mehanizme kojima bi se poticalo stvaranje fleksibilnih radnih modela i modela rada na daljinu koji će roditeljima olakšati brigu o djeci nakon završetka nastave i pomoći u uspostavljanju ravnoteže između poslovnih i obiteljskih odgovornosti; istovremeno naglašava da zaposlenici i poslodavci imaju zajedničku odgovornost osmisliti i dogovoriti se o najboljim aranžmanima;

33.  poziva države članice da roditeljima djece s invaliditetom omoguće dopust za oporavak, vodeći posebno računa o samohranim majkama i to na temelju analize najboljih praksi;

34.  potiče države članice da ulažu u neformalne ustanove za učenje kroz igru nakon škole, koje bi primale djecu nakon što završi nastava ili se zatvore jaslice i vrtići, i omogućile da se ispuni vrijeme između završetka nastave i kraja radnog vremena;

35.  potiče države članice da na temelju odredbi Direktive o javnoj nabavi (2014/24/EU) promiču primjenu socijalnih klauzula u okviru javne nabave kako bi se poboljšala ravnopravnost između žena i muškaraca u slučajevima kada postoji relevantno nacionalno zakonodavstvo koje može biti temelj za socijalne klauzule;

36.  naglašava važnost nacionalnih inicijativa kojima se financiranje poduzetnica želi učiniti pristupačnijim te u tom pogledu ističe potencijal mikrozajmova;

37.  poziva države članice da uključe rodnu perspektivu u svoje nacionalne politike o vještinama i tržištu rada te takve mjere u skladu sa smjernicama za zapošljavanje uključe u nacionalne akcijske planove i/ili u europski semestar.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

21.6.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

35

4

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Guillaume Balas, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Marian Harkin, Czesław Hoc, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Elisabeth Morin-Chartier, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Marek Plura, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Robert Rochefort, Anne Sander, Sven Schulze, Siôn Simon, Romana Tomc, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Georges Bach, Lynn Boylan, Miapetra Kumpula-Natri, António Marinho e Pinto, Tamás Meszerics, Joachim Schuster, Michaela Šojdrová

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Xabier Benito Ziluaga, Monika Smolková, Milan Zver

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

35

+

ALDE

GUE/NGL

PPE

 

S&D

 

VERTS/ALE

Enrique Calvet Chambon, Marian Harkin, Marinho e Pinto, Robert Rochefort

Xabier Benito Ziluaga, Lynn Boylan, Rina Ronja Kari

Georges Bach, Danuta Jazłowiecka, Ádám Kósa, Jérôme Lavrilleux, Verónica Lope Fontagné, Elisabeth Morin-Chartier, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Anne Sander, Sven Schulze, Michaela Šojdrová, Romana Tomc, Milan Zver,

Guillaume Balas, Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Elena Gentile, Agnes Jongerius, Jan Keller, Miapetra Kumpula-Natri, Georgi Pirinski, Joachim Schuster, Siôn Simon, Monika Smolková, Marita Ulvskog

Jean Lambert, Tamás Meszerics, Terry Reintke

4

-

ECR

NI

Czesław Hoc, Ulrike Trebesius, Jana Žitňanská

Lampros Fountoulis

3

0

ENF

GUE/GNL

PPE

Mara Bizzotto

João Pimenta Lopes

Jeroen Lenaers

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE), Ekonomske koristi rodne ravnopravnosti u Europskoj uniji (Economic benefits of gender equality in the EU) (2017.), stranica 3.

http://eige.europa.eu/sites/default/files/documents/economic_benefits_of_gender_equality_briefing_paper.pdf

(2)

http://europa.eu/rapid/press-release_IP-09-1527_en.htm?locale=en

(3)

https://www.eurofound.europa.eu/hr/publications/report/2016/labour-market/the-gender-employment-gap-challenges-and-solutions

(4)

Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE), Ekonomske koristi rodne ravnopravnosti u Europskoj uniji (Economic benefits of gender equality in the EU) (2017.), stranica 3.

http://eige.europa.eu/sites/default/files/documents/economic_benefits_of_gender_equality_briefing_paper.pdf


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

12.7.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

8

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Maria Arena, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Vilija Blinkevičiūtė, Anna Maria Corazza Bildt, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Arne Gericke, Anna Hedh, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Florent Marcellesi, Maria Noichl, Margot Parker, Marijana Petir, Terry Reintke, Michaela Šojdrová, Ernest Urtasun, Ángela Vallina, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Jadwiga Wiśniewska, Anna Záborská, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Catherine Bearder, Ildikó Gáll-Pelcz, Edouard Martin, Dubravka Šuica, Mylène Troszczynski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Theresa Griffin, Renate Weber


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

22

+

EPP

Ildikó Gáll-Pelcz, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Dubravka Šuica, Elissavet Vozemberg-Vrionidi

S&D

Maria Arena, Vilija Blinkevičiūtė, Viorica Dăncilă, Iratxe García Pérez, Theresa Griffin, Anna Hedh, Edouard Martin, Maria Noichl

ALDE

Catherine Bearder, Beatriz Becerra Basterrechea, Renate Weber

EFDD

Daniela Aiuto

VERTS

Florent Marcellesi, Terry Reintke, Ernest Urtasun

GUE/NGL

Malin Björk, Ángela Vallina

8

-

EPP

Marijana Petir, Michaela Šojdrová, Anna Záborská

ECR

Arne Gericke, Jadwiga Wiśniewska, Jana Žitňanská

EFDD

Margot Parker

ENF

Mylène Troszczynski

1

0

EPP

Anna Maria Corazza Bildt

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena