Postupak : 2016/2324(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0283/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0283/2017

Rasprave :

PV 02/10/2017 - 16
CRE 02/10/2017 - 16

Glasovanja :

PV 03/10/2017 - 4.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0365

IZVJEŠĆE     
PDF 521kWORD 70k
5.9.2017
PE 602.940v02-00 A8-0283/2017

o sužavanju prostora za djelovanje civilnog društva u zemljama u razvoju

(2016/2324(INI))

Odbor za razvoj

Izvjestiteljica: Teresa Jiménez-Becerril Barrio

Izvjestitelj za mišljenje (*):

Francisco Assis, Odbor za vanjske poslove

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o sužavanju prostora za djelovanje civilnog društva u zemljama u razvoju

(2016/2324(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 7. UFEU-a kojim se potvrđuje da EU „osigurava dosljednost svojih politika i aktivnosti, uzimajući pritom u obzir sve svoje ciljeve”,

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i ostale ugovore o ljudskim pravima i instrumente usvojene na razini UN-a, posebice Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima koji su usvojeni u New Yorku 16. prosinca 1966. i Konvenciju Ujedinjenih naroda o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) iz 1979.,

–  uzimajući u obzir sastanak na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju i zaključni dokument koji je Opća skupština UN-a donijela 25. rujna 2015. pod nazivom „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”(1),

–  uzimajući u obzir Europski konsenzus o razvoju,

–  uzimajući u obzir dokument naslovljen „Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku – zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa” koju je u lipnju 2016. predstavila Potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku(2),

–  uzimajući u obzir Akcijski plan za ljudska prava i demokraciju za razdoblje od 2015. do 2019. koji je Vijeće usvojilo 20. srpnja 2015.(3),

–  uzimajući u obzir plan djelovanja EU-a za suradnju s civilnim društvom u pojedinim zemljama,

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država s jedne strane i Europske zajednice i njezinih država članica s druge strane, potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000. („Sporazum iz Cotonoua”) te njegove izmjene iz 2005. i 2010.,

–  uzimajući u obzir Kodeks dobre prakse za sudjelovanje civilnog društva u postupku donošenja odluka koji je Konferencija međunarodnih nevladinih organizacija usvojila 1. 10. 2009.,

–  uzimajući u obzir Berlinsku deklaraciju usvojenu na godišnjoj sjednici uže skupine Platforme civilnog društva za izgradnju mira i država održanoj od 6. do 9. srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014.-2020.(4) i Uredbu (EU) br. 230/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2015/323 od 2. ožujka 2015. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na 11. europski razvojni fond (ERF)(6) i Izjavu I. Sporazuma iz Cotonoua („Zajednička izjava o sudionicima u partnerstvu”),

–  uzimajući u obzir članak 187. stavak 2. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 („Financijska uredba”)(7),

–  uzimajući u obzir višegodišnji okvirni program Instrumenta za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020. za organizacije civilnog društva i lokalne vlasti(8),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. rujna 2012. naslovljenu „Temelji demokracije i održivog razvoja: suradnja Europske unije s civilnim društvom u vanjskim odnosima” (COM(2012)0492),

–  uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava od 27. lipnja 2016. o prostoru za djelovanje civilnog društva(9),

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2015. godinu i politici Europske unije u tom području,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. listopada 2016. o budućnosti odnosa između AKP-a i EU-a nakon 2020.(11),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o ljudskim pravima, uključujući Smjernice Europske unije o borcima za ljudska prava te smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, koje je Vijeće donijelo 24. lipnja 2013.,

–  uzimajući u obzir Smjernice za međuparlamentarna izaslanstva EP-a o promicanju ljudskih prava i demokracije tijekom posjeta zemljama koje nisu članice EU-a(12),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 9. listopada 2013. naslovljeno „Osnaživanje lokalnih vlasti u partnerskim zemljama radi unaprijeđenog upravljanja i učinkovitijih razvojnih rezultata”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 24. veljače 2015. naslovljeno „Dostojan život za sve: od vizije do zajedničkog djelovanja”,

–  uzimajući u obzir izvješće visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 11. travnja 2016. s praktičnim preporukama za izgradnju i održavanje sigurnog i poticajnog okruženja za civilno društvo, na temelju dobre prakse i stečenih iskustava(13) i izvješća posebnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda o pravu na mirno okupljanje i pravo na udruživanje,

–  uzimajući u obzir izvješće Svjetskog gospodarskog foruma o globalnim rizicima u 2017.(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o pregledu Europskog konsenzusa o razvoju(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenog 2016. o povećanju učinkovitosti razvojne suradnje(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2016. o izvješću EU-a za 2015. o usklađenosti politika u interesu razvoja(17),

–  uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2016. o praćenju i ocjenjivanju Programa održivog razvoja do 2030.(18),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2013. o lokalnim vlastima i civilnom društvu: Europski angažman za potporu održivom razvoju(19),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj i mišljenje Odbora za vanjske poslove (A8-0283/2017),

A.  budući da se u članku 21. UEU-a navodi da se djelovanje Unije na međunarodnoj sceni, što uključuje i djelovanje u području razvojne suradnje, mora voditi načelima demokracije, vladavine prava, univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava i temeljnih sloboda;

B.  budući da civilno društvo predstavlja treći sektor zdravog i uređenog društva, uz javni i privatni sektor; budući da civilno društvo obuhvaća nevladine i neprofitne organizacije koje su aktivne u javnom životu i zastupaju etičke, kulturne, političke, znanstvene, vjerske ili filantropske interese i vrijednosti svojih članova, ali i drugih osoba;

C.  budući da civilno društvo ima središnju ulogu u izgradnji i jačanju demokracije, nadzoru ovlasti države i promicanju dobrog upravljanja, transparentnosti i odgovornosti; budući da je postojanje organizacija civilnog društva, kao vitalne snage u društvu, od temeljne važnosti te da one, u svojoj ulozi posrednika između stanovništva i države te kao čuvar demokracije, jamče postojanje protuteže vlastima; budući da brojne skupine civilnog društva žele sudjelovati u procesu ustavnih reformi radi zaštite demokratskih načela i institucija;

D.  budući da se organizacije civilnog društva bave širokom lepezom ljudskih prava, koja uključuju i pravo na razvoj, obrazovanje i rodnu ravnopravnost, i provode aktivnosti u socijalnom području i u području okoliša; budući da je pojmom civilnog društva obuhvaćen širok i heterogen raspon skupina i ciljeva koji uključuje ne samo organizacije civilnog društva nego i nevladine organizacije, skupine aktivne u području ljudskih prava i lokalnih zajednica, dijaspore, crkve, vjerske organizacije i zajednice, organizacije koje štite interese osoba s invaliditetom, društvene pokrete i sindikate, autohtone narode i zaklade i zastupanje interesa ranjivih, diskriminiranih i marginaliziranih osoba;

E.  budući da je u Sporazumu iz Cotonoua civilno društvo priznato kao ključan akter u suradnji EU-a i AKP-a; budući da istek Sporazuma iz Cotonoua 2020. godine predstavlja priliku za preispitivanje toga partnerstva i daljnje povećanje sudjelovanja organizacija civilnog društva;

F.  budući da su organizacije civilnog društva postale važni akteri u razvojnoj pomoći na globalnoj razini, osobito u pogledu pružanja osnovnih socijalnih usluga, osvještavanja javnosti, promicanja demokracije, ljudskih prava i dobrog upravljanja, miroljubivih i uključivih društava, poticanja otpornosti pojedinaca, obitelji i lokalnih zajednica, suzbijanja nasilnog ekstremizma, te pružanja odgovora na humanitarne krize;

G.  budući da, kako su to priznale međunarodne organizacije u svojim protokolima i praksama, crkve, vjerske zajednice i udruženja te druge vjerske ili svjetonazorske organizacije imaju dugu tradiciju operativnog djelovanja na prvoj liniji pružanja razvojne i humanitarne pomoći;

H.  budući da višegodišnji okvirni program Instrumenta za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020. za tematski program „organizacije civilnog društva i lokalne vlasti” kao jedan od horizontalnih elemenata sadrži i promicanje pozitivnog okruženja za organizacije civilnog društva i lokalne vlasti; budući da se programom želi omogućiti da se u razvojnom procesu partnerskih zemalja snažnije čuje glas organizacija civilnog društva i pojača njihovo sudjelovanje te unaprijediti politički, socijalni i gospodarski dijalog;

I.  budući da je EU najveći donator za lokalne organizacije civilnog društva u zemljama u razvoju te da, s obzirom na cijeli niz instrumenata i politika koje primjenjuje, među kojima su i Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR), tematski program Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za organizacije civilnog društva i lokalne vlasti, Europska zaklada za demokraciju, planovi djelovanja za civilno društvo koji se provode u 105 zemalja te strateški dokumenti za pojedine zemlje, ima vodeću ulogu u zaštiti predstavnika civilnog društva i boraca za ljudska prava;

J.  budući da se u proteklom desetljeću civilno društvo diljem svijeta snažno razvilo, ne samo u smislu veličine, nego i u pogledu područja djelovanja, sastava i utjecaja; budući da su, istovremeno, u sve većem broju zemalja diljem svijeta, i onima u razvoju i razvijenima, ograničenja koja se odnose na aktere civilnog društva i njihove aktivnosti postala sve represivnija i oštrija;

K.  budući da, nadalje, planovi institucionalnih donatora u nekim slučajevima ne daju prioritet stvarnim potrebama aktera civilnog društva koji djeluju na terenu;

L.  budući da je u 2016. objavljenom Izvješću o stanju civilnog društva navedeno da je 2015. bila tragična godina za civilno društvo, s obzirom na to da su građanska prava bila ugrožena u više od stotinu zemalja; budući da je u tom izvješću poseban naglasak stavljen na supsaharsku i sjevernu Afriku te na Bliski istok, zbog toga što su te regije posebno izložene političkim napetostima, sukobima i nestabilnosti;

M.  budući da sve veći broj vlada koristi pravna ili administrativna sredstva kako bi izvršile pritisak na organizacije civilnog društva, među ostalim i donošenjem restriktivnih zakona, ograničenjima u pogledu financiranja te uvođenjem strogih postupaka izdavanja dozvola i represivnih poreza;

N.  budući da je posljednjih nekoliko godina u zemljama u razvoju zabilježen zabrinjavajući porast broja izvješća o slučajevima progona, uznemiravanja, stigmatiziranja kao „stranih agenata”, proizvoljnih uhićenja ili pritvaranja aktivista, osoblja organizacija civilnog društva, boraca za ljudska prava, sindikalista, odvjetnika, intelektualaca, novinara i vjerskih vođa, kao i broja žrtava zlostavljanja i nasilja; budući da u nizu zemalja ta djela prolaze potpuno nekažnjeno, a ponekad i uz potporu ili odobravanje vlasti;

O.  budući da su ljudska prava univerzalna, neotuđiva, nedjeljiva i međuovisna i međusobno povezana; budući da se mogućnost djelovanja civilnog društva temelji na temeljnim slobodama, među kojima su i prava na slobodu udruživanja i mirnog okupljanja, slobodu izražavanja, mišljenja, savjesti, vjeroispovijedi ili uvjerenja te na slobodnom pristupu informacijama;

P.  budući da postoji veza između oslabljenog civilnog društva, suženog prostora za političko i građansko djelovanje, jačanja korupcije, društvene i rodne neravnopravnosti i niske razine ljudskog i socioekonomskog razvoja te nestabilnosti i sukoba;

Q.  budući da vjerodostojan i djelotvoran odgovor EU-a na problem sužavanja prostora za građansko djelovanje iziskuje točnu i pravovremenu procjenu i bolje razumijevanje prijetnji i čimbenika koji potiču ograničenja; budući da takav odgovor EU-a na iziskuje koordiniran pristup razvojnoj i političkoj suradnji, kako bi se zajamčila dosljednost među svim vanjskim i unutarnjim instrumentima EU-a slanjem zajedničke poruke o važnosti slobodnog djelovanja civilnog društva, te zajamčila suradnja na lokalnim, regionalnim i međunarodnim razinama;

R.  budući da Program održivog razvoja do 2030., a posebno 16. i 17. cilj održivog razvoja, ističu jačanje suradnje s civilnim društvom kao ključnim partnerom i pokretačem u pogledu promicanja, provedbe, praćenja i preispitivanja ciljeva održivog razvoja;

1.  smatra da je istinski neovisno, raznoliko, pluralističko i aktivno civilno društvo ključno za razvoj i stabilnost pojedinačnih zemalja, jamčenje demokratske konsolidacije, socijalnu pravdu, poštovanje ljudskih prava i izgradnju uključivih društava u kojima nitko ne bi bio zapostavljen; podsjeća, nadalje, da civilno društvo ima ključnu ulogu u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja;

2.  ističe središnju ulogu koju civilno društvo diljem svijeta ima u pružanju potpore demokraciji, jamčenju diobe vlasti te u promicanju transparentnosti, odgovornosti i dobrog upravljanja, posebno u smislu borbe protiv korupcije i nasilnog ekstremizma, kao i njegov izravan doprinos gospodarskom i ljudskom razvoju država te ekološkoj održivosti;

3.  duboko je zabrinut zbog činjenice da se sužavanje prostora za djelovanje civilnog društva u zemljama u razvoju provodi na sve kompleksnije i sofisticiranije načine kojima se teže suprotstavite te da se ono provodi zakonodavstvom, porezima, ograničenjima u pogledu financiranja, pojačanom birokracijom, postavljanjem zahtjeva u pogledu izvješćivanja i bankarskog poslovanja, kriminalizacijom i stigmatizacijom predstavnika organizacija civilnog društva, klevetama, svim oblicima uznemiravanja, represivnim djelovanjem na internetu i ograničavanjem pristupa mreži, cenzurom, proizvoljnim pritvaranjima, rodno uvjetovanim nasiljem te, posebno u područjima zahvaćenima sukobima, mučenjima i ubojstvima; naglašava da je nužno suprotstaviti se taktikama marginalizacije kritičnih glasova koje provode i državni i nedržavni akteri;

4.  izražava zabrinutost zbog činjenice da organizacije civilnog društva kojima je pravno dozvoljeno primati inozemna financijska sredstva mogu biti okvalificirane kao „strani agenti”, zbog čega su stigmatizirane i samim tim izložene još većim rizicima; poziva EU da osnaži svoje instrumente i politike za izgradnju institucija i vladavinu prava te da u njih uključi jasne referentne kriterije koji se odnose na odgovornost i borbu protiv nekažnjivosti za proizvoljna uhićenja, policijskog nasilja, mučenja i drugih oblika zlostavljanja branitelja ljudskih prava, vodeći pritom računa o tome da muškarci i žene takvo postupanje različito doživljavaju;

5.  naglašava da je sužavanje prostora za djelovanje civilnog društva globalan fenomen koji nije ograničen samo na zemlje u razvoju nego je, u sve većoj mjeri, prisutan i u razvijenim demokracijama i zemljama srednjeg i visokog dohotka, među kojima su i neke države članice Europske unije i neke od bliskih saveznica Unije; poziva Europsku uniju i države članice da budu primjer drugima i strogo poštuju temeljna prava civilnoga društva te da se suprotstave svim negativnim trendovima na tom području;

6.   inzistira na tome da je prvenstvena odgovornost i obveza država štititi sva ljudska prava i temeljne slobode svih osoba te da je njihova dužnost pružiti političko, pravno i administrativno okruženje za slobodno i funkcionirajuće civilno društvo unutar kojeg je zajamčeno slobodno i sigurno djelovanje i pristup financijskim sredstvima, pa i onima iz stranih izvora;

7.  poziva EU da naglasi nužnost pružanja smjernica vladama, političkim strankama, parlamentima i tijelima javne uprave u državama korisnicama u pogledu definiranja strategija za uspostavu odgovarajućeg pravnog, administrativnog i političkog okruženja potrebnog za učinkovito djelovanje organizacija civilnog društva;

8.  duboko je zabrinut zbog povećanog broja napada na branitelje ljudskih prava diljem svijeta; poziva EU, a posebno potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, da sustavno i nedvosmisleno osuđuju ubojstva branitelja ljudskih prava i sve pokušaje da ih se podvrgne bilo kojem obliku nasilja, progona, prijetnji, uznemiravanja, prisilnog nestanka, zatočenja ili proizvoljnog uhićenja kao i sve one koji izvršavaju ili toleriraju ta zlodjela te da se pojačaju aktivnosti javne diplomacije kako bi se otvoreno i jasno pružila potpora braniteljima ljudskih prava; potiče delegacije EU-a i diplomatska predstavništva država članica da nastave aktivno podupirati branitelje ljudskih prava, posebno sustavnim praćenjem sudskih postupaka, posjećivanjem branitelja ljudskih prava u zatvorima i, po potrebi, javnim izjavama o pojedinačnim slučajevima;

9.  smatra da bi države članice EU-a u slučaju naglog i dramatičnog sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva trebale javno i na najvišoj razini skrenuti pozornost na postignuća ugroženih nevladinih organizacija za ljudska prava i pojedinačnih branitelja tih prava, primjerice tako što će se susresti s njima tijekom službenih posjeta;

10.  potiče EU da razvije smjernice u pogledu slobode mirnog okupljanja i slobode udruživanja; poziva EU da u potpunosti iskoristi mogućnosti koje pružaju strategije EU-a o ljudskim pravima i demokraciji za pojedine zemlje, da uspostavi mehanizme za praćenje učinkovitosti zajedničke provedbe smjernica EU-a o borcima za ljudska prava te da zajamči da nema nedostataka u zaštiti i da se teška kršenja ljudskih prava sankcioniraju;

11.  podsjeća da civilno društvo ima važnu ulogu u promicanju slobode mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti i uvjerenja te ponovno izražava svoju potporu provedbi smjernica EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja;

12.  naglašava da je ključno ojačati odnos organizacija civilnog društva s građanima i s državom, kako bi zajednice i ciljane skupine, uključujući ženske organizacije i organizacije za prava žena i sve ugrožene skupine, bile istinski zastupljene te kako bi se državama pomoglo da budu učinkovitije i odgovornije u razvoju i zaštiti svih ljudskih prava;

13.  pozdravlja dugotrajnu predanost i potporu EU-a civilnom društvu u zemljama u razvoju te ponovno nedvosmisleno poziva da se potpora i financiranje iz EU-a za stvaranje slobodnog i poticajnog okruženja za civilno društvo na nacionalnim i lokalnim razinama nastave i pojačaju, između ostalog i godišnjim programima; poziva EU da diversificira i maksimalno poveća modalitete i mehanizme za financiranje aktera civilnog društva tako da vodi računa o njihovim posebnostima i zajamči da se ne ograničava područje djelovanja ili broj potencijalnih sugovornika;

14.  poziva EU da osigura da se financiranje EU-a upotrebljava za financiranje i dugoročne potpore i hitnih intervencija, posebno kada je riječ o pružanju pomoći ugroženim aktivistima civilnog društva;

15.   podsjeća da se sudjelovanje građana i snaga civilnog društva trebaju uzimati u obzir kao jedan od pokazatelja razvoja demokracije; snažno se zalaže da članovi organizacija civilnog društva budu uključeni u sve međuparlamentarne rasprave i da civilno društvo sudjeluje u savjetodavnim postupcima o zakonodavstvu koje bi na njega moglo utjecati;

16.  poziva EU da nastavi raditi na jačanju autonomije prostora za građansko djelovanje, ne samo politikama EU-a u području razvoja i ljudskih prava, nego i integriranjem svih drugih unutarnjih i vanjskih politika EU-a, uključujući pravosuđe i unutarnje poslove, trgovinsku i sigurnosnu politiku, na temelju načela usklađenosti politika u interesu razvoja;

17.  upozorava EU i njegove države članice da ne budu blage kada je riječ o sužavanju prostora za djelovanje civilnog društva i drugim pitanjima u vezi s ljudskim pravima u zemljama s kojima EU surađuje u pitanju migracija; naglašava činjenicu da sužavanje prostora za djelovanje civilnog društva i kršenja ljudskih prava mogu doprinijeti prisilnim migracijama; 

18.  naglašava da rješavanje problema sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva zahtijeva ujedinjen i dosljedan pristup u odnosima EU-a sa trećim zemljama; poziva EU i države članice da se proaktivno uhvate u koštac s temeljnim uzrocima sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva, osobito sustavnim promicanjem slobodnog i odgovornog angažmana i sudjelovanja organizacija civilnog društva u bilateralnoj i multilateralnoj suradnji, kao partnera u političkom, gospodarskom i društvenom dijalogu; u tom smislu poziva EU da vodi računa o razlikama u pogledu veličine, kapaciteta i stručnosti organizacija civilnog društva;

19.  potiče EU da u tom smislu preuzme ulogu aktivnog posrednika i da među vladama, organizacijama civilnog društva, lokalnim vlastima i u privatnom sektoru zemalja u razvoju promiče institucionalne mehanizme i inicijative među svim dionicima za pojačani dijalog te razvija snažne i sveobuhvatne koalicije i partnerstva kojima će se stvoriti poticajno okruženje za civilno društvo; naglašava važnost sigurnog prostora za te dijaloge;

20.  poziva EU da prati protuterorističke mjere i aspekte zakonodavstva za borbu protiv pranja novca i transparentnost te da poduzme korake kako bi se zajamčilo da se njima ne postavljaju nelegitimna ograničenja za financiranje i djelovanje organizacija civilnog društva; u tom smislu ponavlja da se preporuke Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF) ne bi smjele tumačiti i primjenjivati na način kojim bi se neopravdano ograničavao prostor za djelovanje civilnog društva; 

21.  podsjeća na to da je privatni sektor ključan partner u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja te da ima važnu ulogu u razvoju prostora za civilno društvo i promicanju pozitivnog okruženja za organizacije civilnog društva i sindikate, posebno jačanjem društveno odgovornog poslovanja i provedbom dužne pažnje u lancima opskrbe te putem javno-privatnih partnerstava;

22.   ponavlja da je privatni sektor obvezan poštovati i ljudska prava i najviše društvene i ekološke norme; poziva EU i države članice da i dalje aktivno sudjeluju u radu unutar UN-a u cilju donošenja međunarodnog sporazuma prema kojem bi se korporacije smatrale odgovornima za sudjelovanje u kršenjima ljudskih prava te uvele procjene rizika za ljudska prava u javnoj nabavi i ulaganjima;

23.  poziva EU da istakne pravno provedivu obvezu postupanja s dužnom pažnjom u području ljudskih prava za poslovne aktivnosti koje poduzeća sa sjedištem u EU-u provode u trećim zemljama;

24.  smatra da se sporazumima o trgovini i ulaganju koje sklapaju EU i države članice ne smije podrivati, bilo izravno bilo neizravno, promicanje i zaštita ljudskih prava i prostora za građansko djelovanje u zemljama u razvoju; smatra da obvezujuće odredbe o ljudskim pravima u trgovinskim sporazumima mogu pozitivno utjecati na otvaranje prostora za djelovanje civilnog društva; poziva Komisiju da ojača ulogu aktera civilnog društva u institucijama obuhvaćenima trgovinskim sporazumima, uključujući domaće savjetodavne skupine i savjetodavne odbore predviđene sporazumima o gospodarskom partnerstvu;

25.  poziva Komisiju da izradi okvir za praćenje instrumenata EU-a za vanjsko financiranje, s posebnim naglaskom na ljudskim pravima;

26.  poziva Komisiju i ESVD da utvrde najbolje prakse te da razviju jasna mjerila i pokazatelje u vezi sa sužavanjem prostora za djelovanje civilnog društva u kontekstu preispitivanja Akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju i EIDHR-a u sredini programskog razdoblja kako bi se izmjerio konkretan napredak.

27.  poziva sve aktere iz EU-a da se na multilateralnim forumima djelotvornije založe za jačanje međunarodnog pravnog okvira kojim se podupiru demokracija i ljudska prava, među ostalim suradnjom s multilateralnim organizacijama kao što je UN i mehanizmima kao što su Posebni postupci UN-a i Univerzalni periodični pregledi Vijeća UN-a za ljudska prava, te s regionalnim organizacijama kao što su Organizacija američkih država (OAS), Afrička unija (AU), Zajednica naroda jugoistočne Azije (ASEAN), Arapska liga (AL) i radna skupina Zajednice demokracija za omogućavanje djelovanja i zaštitu civilnog društva; podsjeća da je važno da Unija sa svim partnerskim zemljama pokrene uključiv dijalog o ljudskim pravima te da u njemu sudjeluju i organizacije civilnog društva; poziva Uniju i države članice da pojačaju svoje programe za dobro upravljanje s trećim zemljama te da promiču razmjenu dobrih praksi u pogledu uključivanja i sudjelovanja organizacija civilnog društva u postupcima donošenja odluka; smatra da je potrebno poticati tripartitne dijaloge vlada, EU-a i organizacija civilnog društva, među ostalim i o ozbiljnim problemima kao što su sigurnost i migracije;

28.  traži da se uspostavi mehanizam za praćenje i rano upozorenje o sužavanju prostora za djelovanje civilnog društva u koji bi bile uključene relevantne institucije EU-a koje su u stanju pratiti prijetnje civilnom društvu i braniteljima ljudskih prava te izdavati upozorenja u slučaju da određena zemlja u razvoju priprema ozbiljna nova ograničenja za djelovanje civilnog društva ili ako osniva tzv. vladine nevladine organizacije kojima simulira postojanje neovisnog civilnog društva, kako bi EU na njih mogao odgovoriti pravovremeno te na koordiniran i konkretan način;

29.  poziva EU da pojača svoju potporu punom sudjelovanju i jačanju uloge manjina i drugih ugroženih skupina, primjerice osoba s invaliditetom, pripadnika autohtonih naroda i izoliranih skupina, u kulturnim, društvenim, gospodarskim i političkim procesima; u tom smislu poziva države da zajamče da se njihovim zakonodavstvom i politikama ne ugrožava mogućnost da te osobe uživaju svoja ljudska prava ili da civilno društvo provodi aktivnosti u obranu njihovih prava;

30.  žali zbog nedostatka organizacija koje pomažu žrtvama terorizma u trećim zemljama u doba kada je globalni terorizam u porastu; stoga naglašava hitnu potrebu da se uspostavi sigurno okruženje za takve organizacije radi zaštite žrtava terorizma;

31.  naglašava presudnu ulogu žena i organizacija za ženska prava u društvenom napretku, uključujući pokrete pod vodstvom mladih; poziva EU da ustraje u tome da je nužno pružiti potporu osnaživanju žena, uspostavi sigurnog i poticajnog okruženja za ženske organizacije civilnog društva i boraca za prava žena te uhvatiti se u koštac s rodnom uvjetovanim oblicima represije, posebno u regijama pogođenima sukobom;

32.  naglašava važnost davanja aktivnog doprinosa potpori za politike i djelovanja povezane s pravima žena, uključujući spolno i reproduktivno zdravlje i prava;

33.  ponovno ističe važnost uključivanja pristupa temeljenog na pravima u razvojnu politiku EU-a u svrhu integracije načela ljudskih prava i vladavine prava u razvojne aktivnosti EU-a te usklađivanja aktivnosti u području ljudskih prava i razvoja;

34.  podsjeća na važnost regionalne suradnje za jačanje poticajnih okruženja za civilno društvo; potiče zemlje u razvoju da promiču dijalog i najbolje prakse zaštite i suradnje s civilnim društvom;

35.  pozdravlja planove djelovanja EU-a za suradnju s civilnim društvom u pojedinim zemljama i smatra ih djelotvornim instrumentom koji može poslužiti kao eventualni novi okvir EU-a za suradnju s civilnim društvom; smatra da je od ključne važnosti da organizacije civilnog društva budu uključene ne samo u savjetodavni postupak koji prethodi izradi tih planova, nego i u faze njihove provedbe, praćenja i preispitivanja;

36.  obvezuje se da će putem detaljnog savjetovanja s odgovarajućim institucijama i nevladinim udrugama svake godine napraviti popis zemalja u kojima je prostor za djelovanje civilnoga društva ugrožen;

37.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da na dnevnom redu Vijeća za vanjske poslove redovito budu rasprave povezane s naporima koje EU ulaže kako bi se oslobodili branitelji ljudska prava, humanitarni radnici, novinari, politički aktivisti, osobe pritvorene zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja i drugi čije je zatvaranje rezultat sve suženijeg prostora za civilno društvo te da se rezultati tih napora prate;

38.  pozdravlja uspostavu kontaktnih točaka za ljudska prava i civilno društvo u delegacijama EU-a koje su namijenjene za poboljšanje suradnje s lokalnim civilnim društvom, a posebno za pružanje pomoći ugroženim i marginaliziranim skupinama i pojedincima; poziva delegacije EU-a da među parlamentarnim zastupnicima te dužnosnicima vlada i lokalnih tijela sustavno podižu razinu svijesti o sužavanju prostora za djelovanje civilnog društva i potrebi zaštite aktivista te da s organizacijama civilnog društva i dalje surađuju u programskom ciklusu fondova EU-a i njihovom kasnijem praćenju, čak i kada se bilateralna suradnja postupno ukida; nadalje poziva delegacije EU-a da civilnom društvu redovito pružaju transparentne informacije o financijskim sredstvima i mogućnostima financiranja;

39.  poziva EU i njegove države članice da sustavno uključuju pitanje sužavanje prostora za građansko djelovanje u svoje bilateralne odnose i da se koriste svim dostupnim instrumentima i alatima, uključujući razvoj i trgovinu, kako bi se zajamčilo da partnerske zemlje ispunjavaju svoje obveze u pogledu zaštite i jamčenja ljudskih prava; poziva EU da pažljivo prati sudjelovanje aktera civilnog društva u partnerskim zemljama i da potakne države da one izvan snage stave sve zakone kojima se krše prava na slobodu okupljanja i udruživanja; u tom smislu smatra da bi EU u proračunsku potporu trebao uvesti pozitivne uvjete u pogledu ograničenja djelovanja civilnog društva;

40.  naglašava da bi civilno društvo sa zapada trebalo pružiti potporu stvaranju i jačanju nevladinih organizacija prijenosom vještina i znanja kako bi se tim organizacijama pomoglo doprinijeti razvoju njihovih zemalja;

41.  snažno potiče ostvarivanje sinergije među instrumentima za vanjsko financiranje EU-a namijenjenima potpori civilnog društva i poziva da se, kako bi se izbjeglo udvostručivanje i preklapanje te utvrdile financijske potrebe i eventualno potfinancirana područja, za svaku zemlju zasebno izvrši sveobuhvatan pregled trošenja financijskih sredstava EU-a namijenjenih za civilno društvo;

42.  potiče EU da na temelju postojećih iskustava međunarodnih organizacija i programa (kao što su UNICEF, Svjetska banka, Svjetska zdravstvena organizacija ili UNDP) i dobre prakse u državama članicama EU-a i u inozemstvu donese smjernice o partnerstvu i suradnji u pitanjima razvoja s crkvama, vjerskim organizacijama i vjerskim vođama;

43.  snažno preporučuje da se predstavnicima organizacija civilnog društva u trećim zemljama pruži bolja zaštita kako bi se spriječili eventualni izljevi neprijateljstva prema njima;

44.  pozdravlja povećanu fleksibilnost koju omogućuje niz instrumenata za financiranje EU-a u području razvojne suradnje, čime se, među ostalim, olakšava registracija podnositelja zahtjeva za bespovratna sredstva i tajnost podataka primatelja; smatra, međutim, da se može učiniti više kako bi se pružio prikladniji i prilagođeniji odgovor s obzirom na konkretno stanje u pojedinačnim zemljama, među ostalim boljim protokom informacija o predstojećim pozivima na podnošenje prijedloga, većim brojem prilika za financiranje, redovitijim ažuriranjem planova, javnom dostupnošću tih planova, usklađivanjem i pojednostavljivanjem modaliteta financiranja te pružanjem potpore organizacijama civilnog društva u njihovim administrativnim postupcima;

45.  poziva Komisiju da u višegodišnji okvirni program instrumenta za razvojnu suradnju za razdoblje 2018. – 2020. unese i globalni tematski poziv za podnošenje prijedloga koji bi se posebno odnosio na pitanje sve suženijeg prostora za djelovanje civilnog društva;

46.  poziva Komisiju da poveća sredstva Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) kako bi se riješio problem sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva i branitelja ljudskih prava; žali zbog činjenice da su godišnji iznosi u nekim zemljama na iznimno niskoj razini; poziva Komisiju da utvrdi nove oblike aktivizma koji se trebaju financirati iz EIDHR-a sveobuhvatnim pristupom organizacijama civilnoga društva te da se i dalje trudi uspostaviti fleksibilniji i pojednostavljeni postupak za pristup sredstvima iz EIDHR-a, posebno za mlade, što se odnosi i na mogućnost značajnijih iznimki za organizacije civilnog društva koje su osobito ugrožene te na pružanje potpore neregistriranim skupinama koje bi nadležni organi u dogledno vrijeme trebali priznati; smatra da bi se veći naglasak trebao staviti na potporu lokalnim skupinama i akterima s obzirom na to da pitanja ljudskih prava često predstavljaju stvarniji i akutniji problem na lokalnoj razini; ponovno ističe važnost uloge EIDHR-a u pružanju hitne izravne financijske i materijalne pomoći ugroženim braniteljima ljudskih prava te kriznog fonda koji je na raspolaganju delegacijama EU-a za dodjelu izravnih ad hoc bespovratnih sredstava; prepoznaje važnost koalicija ili konzorcija međunarodnih i nacionalnih aktera civilnoga društva za lakši i sigurniji rad lokalnih nevladinih organizacija suočenih s represivnim mjerama; poziva Komisiju, ESVD i države članice da u svim trećim zemljama u kojima je civilno društvo ugroženo promiču djelotvornu zajedničku provedbu smjernica EU-a o braniteljima ljudskih prava razvijanjem lokalnih strategija za njihovu punu provedbu;

47.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/1&Lang=E

(2)

Dokument Vijeća 10715/16.

(3)

http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-10897-2015-INIT/en/pdf

(4)

SL L 77, 15.3.2014., str. 44.

(5)

Ibid., str. 77.

(6)

SL L 58, 3.3.2015., str. 17.

(7)

SL L 298, 26.10.2012., str. 77.

(8)

C(2014) 4865 final.

(9)

A/HRC/32/L.29.

(10)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0405.

(11)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0371.

(12)

 http://www.europarl.europa.eu/document/activities/cont/201203/20120329ATT42170/20120329ATT42170EN.pdf

(13)

A/HRC/32/20.

(14)

http://www3.weforum.org/docs/GRR17_Report_web.pdf

(15)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0026.

(16)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0437.

(17)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0246.

(18)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0224.

(19)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0432.


MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove (11.7.2017)

upućeno Odboru za razvoj

o sužavanju prostora za djelovanje civilnog društva u zemljama u razvoju

(2016/2324(INI))

Izvjestitelj za mišljenje (*): Francisco Assis

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  osuđuje sužavanje prostora za djelovanje civilnog društva koje je dio globalnog autoritarnog odmaka od demokracije i ljudskih prava; žali zbog činjenice da određene treće zemlje često ograničavaju slobodu izražavanja kako bi ušutkale neslaganja i kritike, među ostalim blokiranjem mobilnog pristupa internetu, ograničavanjem pristupa društvenim mrežama i zabranom komunikacije sa stranim skupinama; podsjeća da određene skupine, kao što su žene, mladi, pripadnici zajednice LGBTI, manjine, primjerice Romi, autohtoni narodi i osobe s invaliditetom, nerazmjerno trpe posljedice tih ograničenja; poziva vlade da istraže slučajeve uznemiravanja i zastrašivanja organizacija civilnog društva i pojedinačnih aktivista koji se događaju samo zato što oni provode svoja prava na slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja, te da zajamče utvrđivanje odgovornosti za njih; upozorava da sigurnosne snage sve češće nepotrebno i prekomjerno rabe silu kako bi spriječili okupljanja, što se manifestira praćenjem, proizvoljnim zatvaranjem, mučenjem i drugim oblicima zlostavljanja i izricanjem smrtne kazne; izražava zabrinutost zbog činjenice da određene države nameću stroga ograničenja u pogledu slobode tiska time što uznemiravanjem i represivnim zakonodavstvom dovode do zatvaranja nezavisnih medija, a novinare i blogere prisiljavaju da biraju između autocenzure i uznemiravanja, uhićenja i egzila; podsjeća na to da se dugotrajna stabilnost, demokracija i otpornost društva može postići i održati samo jamčenjem otvorenosti i autonomije prostora za građansko djelovanje i poštivanjem prava na slobodu mišljenja, uključujući na internetu te prava na mirno okupljanje i udruživanje; napominje da ograničenja nametnuta civilnom društvu i prijetnje u pogledu njegova djelovanja ponekad dolaze i od nedržavnih aktera, uključujući poslovni sektor; osuđuje nekažnjavanje jednog broja država u kojima je civilno društvo napadnuto i žali zbog činjenice što ti napadi ponekad nemaju utjecaja na odnos EU-a prema njima;

2.  duboko je zabrinut zbog povećanja broja napada na branitelje ljudskih prava diljem svijeta; poziva EU, a posebno potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, na usvajanje politike koja sustavno i nedvosmisleno osuđuje ubojstva branitelja ljudskih prava i sve pokušaje da ih se podvrgne bilo kojem obliku nasilja, progona, prijetnji, uznemiravanja, prisilnog nestanka, zatočenja ili proizvoljnog uhićenja kao i sve one koji izvršavaju ili toleriraju ta zlodjela te da se pojačaju aktivnosti javne diplomacije kako bi se otvoreno i jasno pružila potpora braniteljima ljudskih prava; potiče delegacije EU-a i diplomatska predstavništva država članica da nastave aktivno podupirati branitelje ljudskih prava, posebno sustavnim praćenjem sudskih postupaka, posjećivanjem branitelja ljudskih prava u zatvorima i, po potrebi, javnim izjavama o pojedinačnim slučajevima;

3.  naglašava da je sužavanje prostora za djelovanje civilnog društva globalan fenomen koji nije ograničen samo na zemlje u razvoju nego je, u sve većoj mjeri, prisutan i u razvijenim demokracijama i zemljama srednjeg i visokog dohotka, među kojima su i neke države članice Europske unije i neke od bliskih saveznica Unije; poziva Europsku uniju i države članice da budu primjer drugima i strogo poštuju temeljna prava civilnoga društva te da se suprotstave svim negativnim trendovima na tom području;

4.  poziva EU da naglasi nužnost usmjeravanja vlada, političkih stranaka, parlamenata i tijela javne uprave država korisnica, u pogledu definiranja strategija za uspostavu odgovarajućeg pravnog, administrativnog i političkog okruženja potrebnog za učinkovito djelovanje organizacija civilnog društva;

5.  smatra da bi za rješavanju temeljnih strukturnih problema sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva EU trebao upotrijebiti svoje vanjskopolitičke instrumente, primjerice instrumente za ljudska prava i razvoj kao i bilateralne sporazume s trećim zemljama i pritom zauzeti višedimenzionalni pristup s obzirom na to da pojedine zemlje, uključujući zemlje u razvoju, postavljaju prepreke poput proizvoljnih zahtjeva za registraciju i izvještavanje, lažnih kaznenih prijava i kaznenih prijava zbog klevete, racija, revizija poslovanja, mjera za borbu protiv terorizma i sigurnosnih mjera, zabrane putovanja, zamrzavanja imovine i lišavanja slobode; izražava zabrinutost zbog činjenice da organizacije civilnog društva koje su pravno sposobne primati inozemna financijska sredstva mogu biti okvalificirane kao „strani agenti”, zbog čega su stigmatizirane i samim tim izložene još većim rizicima; poziva EU da osnaži svoje instrumente i politike za izgradnju institucija i vladavinu prava te da uvrsti jasne referentne kriterije koji se odnose na odgovornost i borbu protiv nekažnjenog proizvoljnog uhićenja, protiv policijskog nasilja, mučenja i drugih oblika zlostavljanja branitelja ljudskih prava, vodeći pritom računa o tome da muškarci i žene takve postupke različito doživljavaju;

6.  smatra da treba postojati jasnija veza među različitim EU-ovim instrumentima vanjske politike: pri utvrđivanju iznosa koji se dodjeljuju za razvojnu suradnju s trećim zemljama trebalo bi, primjerice, uzimati u obzir trendove i situaciju u pogledu ljudskih prava i demokratskih sloboda u predmetnoj zemlji i to koliko su vanjskopolitička stajališta te zemlje bliska stajalištima EU-a;

7.  poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD), države članice, potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu i posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava da budu glasniji i dosljedniji u izražavanju prigovora na restriktivne zakone koji se odnose na organizacije civilnog društva i da na njih pravovremeno reagiraju puno prije donošenja tih zakona te da o tom pitanju redovito raspravljaju u okviru političkih dijaloga i dijaloga o ljudskim pravima na najvišoj razini; upozorava na to da se ponekad pojam terorizma preširoko definira kako bi ušutkali novinari, branitelji ljudskih prava i politički disidenti; smatra da bi EU trebao dodjelu financijske pomoći zemljama u razvoju i dalje snažno uvjetovati njihovom otvorenošću za djelovanje civilnog društva; ističe važnost uloge delegacija EU-a i potiče ih da i dalje podupiru organizacije civilnog društva i pojedinačne aktivista, između ostalog pružanjem pomoći u sudskim postupcima i praćenjem suđenja braniteljima ljudskih prava; smatra da bi države članice EU-a u slučaju naglog i dramatičnog sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva trebale javno i na najvišoj razini skrenuti pozornost na postignuća ugroženih nevladinih organizacija za ljudska prava i pojedinačnih branitelja tih prava, primjerice tako što će se susresti s njima tijekom službenih posjeta;

8.  poziva sve aktere iz EU-a da se na multilateralnim forumima djelotvornije zalažu za jačanje međunarodnog pravnog okvira kojim se podupiru demokracija i ljudska prava, među ostalim suradnjom s multilateralnim organizacijama kao što je UN i mehanizmima kao što su Posebni postupci UN-a i Univerzalni periodični pregledi Vijeća UN-a za ljudska prava, te s regionalnim organizacijama kao što su Organizacija američkih država (OAS), Afrička unija (AU), Zajednica naroda jugoistočne Azije (ASEAN) i radna skupina Zajednice demokracija za omogućavanje djelovanja i zaštitu civilnog društva; podsjeća da je važno da Unija sa svim partnerskim zemljama pokrene uključiv dijalog o ljudskim pravima te da u njemu sudjeluju i organizacije civilnog društva; poziva Uniju i države članice da pojačaju svoje programe za dobro upravljanje s trećim zemljama te da promiču razmjenu dobrih praksi u pogledu uključivosti i sudjelovanja organizacija civilnog društva u postupku donošenja odluka; smatra da je potrebno poticati tripartitne dijaloge vlada, EU-a i organizacija civilnog društva, među ostalim i o ozbiljnim problemima kao što su sigurnost i migracije;

9.  traži da se uspostavi mehanizam za praćenje i rano upozorenje o sužavanju prostora za djelovanje civilnog društva u koji bi bile uključene relevantne institucije EU-a koje su sposobne kontrolirati prijetnje usmjerene prema civilnom društvu i braniteljima ljudskih prava te izdati upozorenje u slučaju da određena zemlja u razvoju priprema ozbiljna nova ograničenja protiv civilnog društva ili ako osniva tzv. vladine nevladine organizacije kojima simulira postojanje neovisnog civilnog društva, kako bi EU na njih mogao odgovoriti pravovremeno te na koordiniran i konkretan način;

10.  obvezuje se da će putem detaljnog savjetovanja s odgovarajućim institucijama i nevladinim udrugama svake godine napraviti popis zemalja u kojima je prostor za djelovanje civilnoga društva ugrožen;

11.  poziva Komisiju da poveća sredstva Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) kako bi se riješio problem sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva i branitelja ljudskih prava; žali zbog činjenice da su godišnji iznosi u nekim zemljama na iznimno niskoj razini; poziva Komisiju da utvrdi nove oblike aktivizma koji se trebaju financirati iz EIDHR-a sveobuhvatnim pristupom organizacijama civilnoga društva te da se i dalje trudi uspostaviti fleksibilniji i pojednostavljeni postupak za pristup sredstvima iz EIDHR-a, posebno za mlade, uključujući značajnije iznimke za organizacije civilnog društva koje su osobito ugrožene i potporu neregistriranim skupinama koje bi nadležni organi u dogledno vrijeme trebali priznati; smatra da bi se veći naglasak trebao staviti na potporu lokalnim skupinama i akterima s obzirom na to da pitanja ljudskih prava često predstavljaju stvarniji i akutniji problem na lokalnoj razini; ponovno ističe važnost uloge EIDHR-a u pružanju hitne izravne financijske i materijalne pomoći ugroženim braniteljima ljudskih prava, te kriznog fonda koji je na raspolaganju delegacijama EU-a za dodjelu izravnih ad hoc bespovratnih sredstava; prepoznaje važnost koalicija ili konzorcija međunarodnih i nacionalnih aktera civilnoga društva za lakši i sigurniji rad lokalnih nevladinih organizacija suočenih s represivnim mjerama; poziva Komisiju, ESVD i države članice da u svim trećim zemljama u kojima je civilno društvo ugroženo promiču učinkovitu i zajedničku provedbu smjernica EU-a o braniteljima ljudskih prava razvijanjem lokalnih strategija za njihovu punu provedbu;

12.  poziva Komisiju i ESVD da utvrde najbolje prakse te da razviju jasna mjerila i pokazatelje u vezi sa sužavanjem prostora za djelovanje civilnog društva u kontekstu preispitivanja Akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju i EIDHR-a u sredini programskog razdoblja kako bi se izmjerio konkretan napredak.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

11.7.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

58

1

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Bas Belder, Mario Borghezio, Victor Boştinaru, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Lorenzo Cesa, Aymeric Chauprade, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Arnaud Danjean, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule, Sandra Kalniete, Tunne Kelam, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Ryszard Antoni Legutko, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, Alex Mayer, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Alojz Peterle, Tonino Picula, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Jordi Solé, Jaromír Štětina, Charles Tannock, László Tőkés, Miguel Urbán Crespo, Ivo Vajgl, Elena Valenciano, Geoffrey Van Orden, Hilde Vautmans, Anders Primdahl Vistisen, Boris Zala

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Brando Benifei, Luis de Grandes Pascual, András Gyürk, Javi López, Marietje Schaake, Eleni Theocharous, Paavo Väyrynen, Marie-Christine Vergiat

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Inés Ayala Sender, Ádám Kósa, Ernest Urtasun, Bodil Valero

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

58

+

ALDE

Petras Auštrevičius, Iveta Grigule, Javier Nart, Jozo Radoš, Marietje Schaake, Ivo Vajgl, Hilde Vautmans, Paavo Väyrynen

ECR

Bas Belder, Ryszard Antoni Legutko, Charles Tannock, Eleni Theocharous, Geoffrey Van Orden, Anders Primdahl Vistisen

EFDD

Fabio Massimo Castaldo

NI

Aymeric Chauprade

PPE

Lars Adaktusson, Michèle Alliot-Marie, Elmar Brok, Lorenzo Cesa, Arnaud Danjean, Michael Gahler, András Gyürk, Sandra Kalniete, Tunne Kelam, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Ádám Kósa, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Alojz Peterle, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Jaromír Štětina, László Tőkés, Luis de Grandes Pascual

S&D

Francisco Assis, Inés Ayala Sender, Brando Benifei, Victor Boştinaru, Andi Cristea, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Arne Lietz, Javi López, Andrejs Mamikins, Alex Mayer, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula, Elena Valenciano, Boris Zala

VERTS/ALE

Klaus Buchner, Barbara Lochbihler, Tamás Meszerics, Jordi Solé, Ernest Urtasun, Bodil Valero

1

EFDD

James Carver

7

0

ENF

Mario Borghezio

GUE/NGL

Javier Couso Permuy, Sabine Lösing, Sofia Sakorafa, Miguel Urbán Crespo, Marie-Christine Vergiat

NI

Janusz Korwin-Mikke

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

30.8.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Ignazio Corrao, Raymond Finch, Doru-Claudian Frunzulică, Charles Goerens, Enrique Guerrero Salom, Heidi Hautala, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Elly Schlein, Eleni Theocharous, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Thierry Cornillet, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Paul Rübig, Rainer Wieland


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

22

+

ALDE

Thierry Cornillet, Charles Goerens, Paavo Väyrynen

ECR

Eleni Theocharous

EFDD

Ignazio Corrao

PPE

Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Paul Rübig, Bogdan Brunon Wenta, Rainer Wieland, Joachim Zeller, Anna Záborská

S&D

Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Elly Schlein

VERTS/ALE

Heidi Hautala, Maria Heubuch

1

-

EFDD

Raymond Finch

1

0

GUE/NGL

Marina Albiol Guzmán

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena