Postupak : 2017/2011(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0294/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0294/2017

Rasprave :

PV 24/10/2017 - 18
CRE 24/10/2017 - 18

Glasovanja :

PV 25/10/2017 - 7.7
CRE 25/10/2017 - 7.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0413

IZVJEŠĆE     
PDF 723kWORD 87k
11.10.2017
PE 606.242v03-00 A8-0294/2017

o aspektima temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma

(2017/2038(INI))

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

Izvjestiteljica: Soraya Post

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o aspektima temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma

(2017/2038(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU) i Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir preambulu UEU-a, a posebno njegovu drugu alineju te alineje od četvrte do sedme,

–  uzimajući u obzir, između ostalog, članak 2., članak 3. stavak 3. drugu alineju i članak 6. UEU-a,

  uzimajući u obzir, između ostalog, članak 10. i članak 19. stavak 1.UFEU-a,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima od 7. prosinca 2000. („Povelja”), koja je proglašena 12. prosinca 2007. u Strasbourgu i koja je stupila na snagu zajedno s Ugovorom iz Lisabona u prosincu 2009.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima koju je 1948. usvojila Opća skupština UN-a,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta donesenu u New Yorku 20. studenoga 1989., a posebno njezin članak 3.,

–  uzimajući u obzir rezoluciju UN-a A/70/L.1 koju je Opća skupština donijela 25. rujna 2015. naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju UN-a A/RES/60/7 o sjećanju na holokaust, koju je Opća skupština donijela 1. studenoga 2005.,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

–  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina,

–  uzimajući u obzir Izjavu Odbora ministara Vijeća Europe o porastu anticiganizma i rasističkog nasilja nad Romima u Europi, usvojenu 1. veljače 2012.,

–  uzimajući u obzir Opću preporuku politike br. 13 Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) o borbi protiv anticiganizma i diskriminacije Roma,

–  uzimajući u obzir Povelju europskih političkih stranaka za društvo bez rasizma, koju je Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe usvojio na svojem 32. zasjedanju u ožujku 2017.,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe br. 1985 (2014) naslovljenu „Stanje i prava nacionalnih manjina u Europi” i rezoluciju br. 2153 (2017) naslovljenu „Promicanje uključivanja Roma i Putnika”,

–  uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika Thorbjørna Jaglanda od 11. travnja 2017. o deset ciljeva za sljedećih deset godina,

–  uzimajući u obzir Konvenciju MOR-a br. 111 iz 1958. o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti(4),

–  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 9. prosinca 2013. o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama, zaključke Vijeća od 8. prosinca 2016. o ubrzavanju procesa integracije Roma i zaključke Vijeća od 13. listopada 2016. o tematskom izvješću Europskog revizorskog suda br. 14/2016,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 15. lipnja 2011. o predškolskom obrazovanju i skrbi,

–  uzimajući u obzir komunikacije Komisije o integraciji Roma (COM(2010)0133, COM(2012)0226, COM(2013)0454, COM(2015)0299, COM(2016)0424), uključujući komunikaciju Komisije naslovljenu „Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020.” (COM(2011)0173),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladihˮ (COM(2016)0646),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti”,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o Romima(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. travnja 2015. povodom Međunarodnog dana Roma – rasna netrpeljivost prema Romima u Europi i priznanje na razini EU-a dana sjećanja na genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu(6),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2016. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji u 2015. godini(7), a posebno točke od 117. do 122. o pravima Roma,

–  uzimajući u obzir izvješće Agencije Europske unije za temeljna prava o temeljnim pravima za 2016.,

–  uzimajući u obzir istraživanja EU-MIDIS I. i II. Agencije Europske unije za temeljna prava te razna druga istraživanja i izvješća o Romima,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 14/2016 o političkim inicijativama i financijskoj potpori EU-a za integraciju Roma: ostvaren je znatan napredak u posljednjem desetljeću, ali potrebni su dodatni napori na terenu,

–  uzimajući u obzir istraživanje Eurobarometra naslovljeno „Diskriminacija u EU-u u 2015. godini”,

–  uzimajući u obzir izvješća i preporuke Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) te, između ostalog, njezin akcijski plan o poboljšanju situacije Roma i Sintija na području OESS-a,

–  uzimajući u obzir izvješća i preporuke organizacija za praćenje kršenja prava i organizacija civilnog društva, posebno ona koja su sastavili Europski centar za prava Roma (European Roma Rights Centre), Fundación Secretariado Gitano, OSF, ERGO i Amnesty International,

–  uzimajući u obzir referentni dokument o anticiganizmu koji je objavio Savez za borbu protiv anticiganizma,

–  uzimajući u obzir izvješće Centra za europske političke studije naslovljeno „Borba protiv institucijskog anticiganizma: odgovori i perspektivne prakse u EU-u i odabranim državama članicama”,

  uzimajući u obzir novoosnovani Europski romski institut za umjetnost i kulturu (ERIAC) u Berlinu koji nastoji ostvariti umjetničku i kulturnu prisutnost 12 milijuna Roma u Europi i koji omogućuje njihovo samoizražavanje i time doprinosi borbi protiv anticiganizma,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0294/2017),

A.  budući da se u Europi Romima i dalje uskraćuju ljudska prava;

B.  budući da su Romi dio europske kulture i europskih vrijednosti te da su doprinijeli kulturnom bogatstvu, raznolikosti, gospodarstvu i zajedničkoj povijesti EU-a;

C.  budući da je anticiganizam „posebna vrsta rasizma, ideologija koja se temelji na rasnoj superiornosti, oblik dehumanizacije i institucionalnog rasizma potpirivanog povijesnom diskriminacijom koja se izražava, među ostalim, nasiljem, govorom mržnje, izrabljivanjem, stigmatizacijom i najočitijim oblikom diskriminacije”;(8)

D.  budući da je, unatoč naporima na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini, diljem Europe svakodnevno prisutan stalan i strukturni anticiganizam(9) koji se očituje, npr. u obliku pojedinačnog i institucionalnog zanemarivanja, diskriminacije, nejednakosti, obespravljivanja, omalovažavanja, razlikovanja od drugih i prebacivanja krivnje, stigmatiziranja, govora mržnje te izlaganja nasilju, krajnjem siromaštvu i dubokoj socijalnoj isključenosti; budući da anticiganizam jača i da raste popularnost političkih stranaka koje bez zadrške izražavaju osjećaje usmjerene protiv Roma;

E.  budući da su u državama članicama različiti oblici anticiganizma zabilježeni u djelovanju i radu tijela javnih vlasti i institucija u gotovo svim sferama i na svim razinama, a najčešće su se očitovali u tome što Romima nije omogućen jednak ili bilo kakav pristup javnim objektima i uslugama i što im se uskraćuju jednaka prava i jednako postupanje, u izostavljanju Roma iz postupaka donošenja politika i stvaranja znanja, u njihovoj podzastupljenosti u službenim tijelima na svim razinama društva, u stvaranju diskriminirajućih programa i zlouporabi mogućnosti financiranja za poboljšanje života Roma;

F.  budući da je nenamjeran anticiganizam vidljiv i u radu institucija EU-a, s obzirom na to da brojni programi i fondovi EU-a koji bi mogli pozitivno utjecati na životne uvjete i životnu perspektivu Roma ne dopiru do njih ili simbolično navode Rome kao jedne od svojih korisnika, ali ne uzimaju u obzir njihove stvarne prilike i diskriminaciju s kojom se suočavaju;

G.  budući da se anticiganizam, koliko god da je nesvjestan, može otkriti u pravnoj stečevini EU-a u kojoj se često ne uzimaju u obzir stvarne prilike i izazovi s kojima se suočavaju Romi, koji, zbog toga što su stoljećima bili izloženi višestrukoj diskriminaciji, nisu u mogućnosti uživati ista prava i prilike te istu razinu zaštite koju pravna stečevina EU-a pruža ostalim građanima EU-a;

H.  budući da u našem društvu postoji trajan paternalistički odnos prema Romima vidljiv u jeziku i djelovanju, pri čemu se ističe samo potreba za „uključivanjem” ili „integracijom” Roma, dok je, ustvari, potrebna temeljita promjena u pristupu; budući da je potrebno zajamčiti njihovo potpuno uživanje temeljnih prava i građanstva u našem društvu te pristup tim istome;

I.  budući da se Romi stalno spominju kao ranjiva skupina ljudi, a iz činjenice da se Romima uskraćuju neotuđiva ljudska prava te pravo na jednako postupanje i jednak pristup skrbi, uslugama, informacijama, pravdi, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, zapošljavanju itd. vidljivo je da su upravo strukture koje uspostavljaju i održavaju osobe na vlasti zapravo te koje su diskriminatorne i koje Rome čine ranjivima; budući da to pokazuje da su mjerodavna tijela zanemarila svoje odgovornosti u pogledu ljudskih prava;

Pripadanje i sudjelovanje

1.  naglašava da je za borbu protiv podsvjesnog društvenog konsenzusa oko isključivanja Roma u cilju borbe protiv njihove diskriminacije i socijalnog isključivanja te iskorjenjivanja stereotipa koji su stoljećima stvarani i podupirani kroz popularnu literaturu, medije, umjetnost i jezik ključno obrazovati većinsko društvo o različitosti Roma, njihovoj povijesti i kulturi te oblicima, razmjerima i ozbiljnosti anticiganizma s kojim se suočavaju u svakodnevnom životu; u tom kontekstu poziva države članice da preuzmu punu odgovornost za svoje građane romskog podrijetla i da pokrenu dugoročne kampanje za podizanje razine osviještenosti i višedimenzionalne kampanje za senzibilizaciju;

2.  smatra da je aktivno i istinsko društveno, gospodarsko, političko i kulturno sudjelovanje Roma neophodno za djelotvorno rješavanje problema anticiganizma i stvaranje nadasve potrebnog uzajamnog povjerenja na korist čitavog društva; primjećuje da Komisija i države članice dijele odgovornost u tim pogledu; stoga poziva Komisiju i države članice da izrade strategije koje sadržavaju i proaktivne i reaktivne mjere na temelju stvarnih, sustavnih savjetovanja s predstavnicima Roma i nevladinim organizacijama te da uključe Rome u provedbu, praćenje i ocjenu vodećih programa i projekata na svim razinama, među ostalim i na lokalnoj razini; poziva Komisiju i države članice da promiču uspostavu neovisnih romskih civilnih organizacija i javnih ustanova te osnaživanje mladog i progresivnog romskog vodstva;

Pomirba i izgradnja povjerenja

3.  potiče Komisiju da radi stvaranja ključnog uzajamnog povjerenja osnuje povjerenstvo za istinu i pomirbu na razini EU-a (bilo u okviru postojećih struktura, bilo kao zasebno tijelo), da prizna progon, isključivanje i nepriznavanje Roma tijekom stoljeća, da to zabilježi u službenoj bijeloj knjizi te da u provođenju tih zadaća surađuje s Europskim parlamentom i romskim stručnjacima;

4.  poziva države članice da bilo u okviru postojećih struktura, bilo kao zasebna tijela osnuju povjerenstva za istinu i pomirbu kako bi se priznali progon, isključivanje i nepriznavanje Roma tijekom stoljeća, uz istovremeno uključivanje zastupnika u parlamentu, vladinih dužnosnika, pravnika, predstavnika Roma, nevladinih organizacija i organizacija na lokalnoj razini, i kako bi se to zabilježilo u službenoj bijeloj knjizi te potiče države članice da povijest Roma uključe u nastavne planove u školama;

5.  poziva države članice da odaju počast žrtvama holokausta nad Romima, da obilježavaju 2. kolovoza kao dan sjećanja na romske žrtve holokausta i da putem pojednostavljenog postupka dodijele odgovarajuću, hitnu naknadu štete živućim osobama koje su preživjele holokaust, uz kampanju za podizanje razine osviještenosti; poziva Komisiju i države članice da uključe Rome u svoje komemoracije koje se održavaju 27. siječnja svake godine radi obilježavanja dana sjećanja na holokaust te da organiziraju dobrovoljne tečajeve za javne službenike o holokaustu nad Romima;

Provođenje provjere uspješnosti

6.  zabrinut je zbog toga što, iako se u državama članicama provodi nekoliko ciljanih programa, većina središnjih programa, uključujući i one koji se financiraju s pomoću strukturnih fondova, ne dospijeva do onih koji se nalaze u najnepovoljnijem položaju, posebice Roma; stoga poziva Revizorski sud da temeljitije i redovito provjerava uspješnost programa EU-a, primjerice programa zapošljavanja i obrazovanja EU-a kao što su Erasmus+ i Inicijativa za zapošljavanje mladih;

7.  traži od Komisije da:

–  ocijeni programe EU-a i mogućnosti financiranja kako bi se utvrdilo ispunjavaju li zahtjeve nediskriminacije i sudjelovanja i da, po potrebi, bez odgode poduzme korektivne mjere

–  za provjeru uspješnosti država članica pri korištenju programa EU-a primijeni snažan financijski računovodstveni sustav za dugoročno praćenje koji je usmjeren na kvalitetu

–  na djelotvoran i transparentan način u postupak praćenja i ocjenjivanja projekata aktivno uključi romske korisnike projekata

–  osigura da postojeći mehanizam za podnošenje pritužbi bude dostupniji i transparentniji za rezidente, nevladine organizacije i nadležna tijela kako bi im se omogućilo da prijavljuju diskriminatorne fondove i programe EU-a

–  obustavi financiranje u slučajevima zlouporabe sredstava EU-a

–  reformira europske strukturne i investicijske fondove (ESIF) kako bi se s pomoću njih osigurala financijska potpora za borbu protiv anticiganizma na proaktivniji način i

–  proširi programe financiranja Europa za građane i Prava, jednakost i građanstvo, priznajući važnu ulogu organizacija civilnog društva za praćenje kršenja prava i drugih relevantnih dionika u praćenju anticiganizma i jamčenju poštovanja temeljnih prava;

8.  poziva Komisiju i države članice da:

–  zajamče da relevantne intervencije koje financira EU, a koje bi mogle utjecati na romsku zajednicu budu uključive te da se njima bori protiv segregacije

–  zajamče da su segregacijske prakse jasno opisane i izričito isključene iz financiranja

–  poboljšaju mogućnosti financiranja kako bi se osiguralo da stvorene mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja pružaju istinski i održiv način borbe protiv dugoročne nezaposlenosti, što je nužno za dostojan život

–  zajamče djelotvorno korištenje svih dostupnih resursa i

–  povećaju stopu apsorpcije sredstava EU-a u skladu s prioritetima utvrđenima u nacionalnim strategijama integracije Roma;

9.  poziva države članice da ojačaju koordinaciju među lokalnim i nacionalnim tijelima u cilju uklanjanja administrativnih i političkih prepreka i djelotvorne uporabe sredstava EU-a za poboljšanje položaja Roma, a posebno romske djece;

10.  podsjeća na Preporuku Vijeća iz 2013. u kojoj se navodi da bi promicanje socijalne uključenosti i suzbijanje siromaštva i diskriminacije, uključujući, među ostalim, socioekonomsku integraciju marginaliziranih zajednica kao što su Romi, trebalo biti olakšano dodjeljivanjem barem 20 % ukupnih sredstava u okviru europskih strukturnih fondova u svakoj državi članici za ulaganje u ljude;

Osiguranje jednakih prava i borba protiv anticiganizma s pomoću osposobljavanja

11.  podsjeća na to da su prava manjina i zabrana diskriminacije sastavni dio temeljnih prava te da su sukladno tomu obuhvaćeni vrijednostima EU-a koje je potrebno poštovati u skladu s člankom 2. UEU-a; podsjeća na to da EU može poduzeti mjere ako je jasno da postoji opasnost da bi određena država članica mogla ozbiljno prekršiti te vrijednosti u skladu s člankom 7. UEU-a; podupire donošenje snažnog mehanizma praćenja i kažnjavanja kako bi se zajamčila usklađenost sa standardima temeljnih prava, koji bi izrazito pogodovao Romima smislenom borbom protiv pojava anticiganizma i povreda temeljnih prava Roma;

12.  na temelju zabrinjavajućih izvješća nevladinih organizacija i organizacija za praćenje kršenja prava poziva države članice:

–  da provedu Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. kako bi se djelotvorno spriječili i uklonili svi oblici diskriminacije Roma i kako bi se zajamčilo da nacionalni, regionalni i lokalni upravni propisi nisu diskriminatorni i ne dovode do praksi segregacije;

–  da provedu Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. jer pruža alate za uspješnu borbu protiv retorike anticiganizma i nasilja nad Romima;

13.  poziva Komisiju da pruži pomoć državama članicama pri prenošenju i provedbi direktiva o jednakom postupanju i da nastavi s pokretanjem postupaka zbog povrede protiv svih država članica, bez iznimke, koje prekrše, ne prenesu ili ne provedu direktive o jednakom postupanju, kao što su Direktiva o rasnoj jednakosti (2000/43/EZ)(10), Direktiva o slobodnom kretanju i boravištu (2004/38/EZ)(11), Direktiva o pravima žrtava (2012/29/EU)(12), Okvirna odluka Vijeća (2008/913/PUP) o rasizmu i ksenofobiji(13), Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (2010/13/EU)(14) te Direktiva Vijeća o jednakom postupanju prema muškarcima i ženama (2004/113/EZ)(15) i Direktiva Vijeća o jednakom postupanju pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (2000/78/EZ)(16);

14.  poziva Komisiju i Vijeće da prekinu zastoj i ponovno pokrenu pregovore o direktivi protiv diskriminacije;

15.  osuđuje činjenicu da određene države članice niječu da postoji nejednakost njihovih državljana romskog podrijetla, da im nedostaje političke volje da isprave svoj neuspjeh u tome da se Romima osigura pristup njihovim temeljnim pravima i uživanje u njima, kao i činjenicu da te države krive Rome za njihovu socijalnu isključenost koja je prouzročena strukturnim rasizmom;

16.  poziva države članice da:

–  jasno osude i kazne nijekanje holokausta nad Romima, govor mržnje i prebacivanje krivnje od strane političara i javnih dužnosnika na svim razinama i u svim vrstama medija jer to izravno osnažuje anticiganizam u društvu

–  poduzmu daljnje mjere za sprečavanje, osuđivanje i suzbijanje govora mržnje usmjerenog protiv Roma, pa i u okviru kulturnog dijaloga;

17.  potiče Komisiju i države članice da pojačaju svoju suradnju s nevladinim organizacijama u cilju osposobljavanja u pogledu najboljih praksi za suzbijanje predrasuda te uspostave kampanja za djelotvornu borbu protiv govora mržnje evidentiranjem posebnih potreba i zahtjeva partnera iz nevladinih organizacija u tom pogledu; poziva Komisiju da potakne civilno društvo na praćenje i prijavljivanje govora mržnje, zločina iz mržnje i nijekanja holokausta u državama članicama;

18.  poziva svojeg predsjednika da osudi i kazni zastupnike u Europskom parlamentu koji se služe klevetničkim, rasističkim ili ksenofobnim govorom ili koji pokazuju takvo ponašanje u Parlamentu;

19.  osuđuje kršenje prava Roma na slobodno kretanje; poziva države članice da priznaju da se temeljna načela EU-a moraju primjenjivati na sve građane te da se sukladno s Direktivom o slobodnom kretanju ne dozvoljava kolektivno protjerivanje ni bilo kakvo rasno profiliranje; poziva države članice podrijetla da preuzmu odgovornost za borbu protiv siromaštva i isključenosti svih svojih građana, a države članice dolaska da pojačaju prekograničnu suradnju u cilju borbe protiv diskriminacije i iskorištavanja te radi sprečavanja daljnjeg isključivanja u zemlji dolaska;

20.  poziva države članice da riješe problem predrasuda prema izbjeglicama i tražiteljima azila romskog podrijetla u kontekstu migracija; podsjeća na to da države članice primaju tražitelje azila iz zemalja zapadnog Balkana koji u brojčanom pogledu obuhvaćaju mnoge Rome iz Srbije i bivše jugoslavenske republike Makedonije te da to može biti povezano s određenim čimbenicima koji utječu na tamošnje romske zajednice; poziva na uključivanje posebnog poglavlja o progonu kao posljedici anticiganizma u sklopu informacija o zemlji podrijetla za relevantne zemlje;

21.  duboko je zabrinut zbog broja romskih apatrida u Europi, što dovodi do toga da je takvim Romima u potpunosti uskraćen pristup socijalnim, obrazovnim i zdravstvenim uslugama i da su prisiljeni na život na samim marginama društva; poziva države članice da stanu na kraj apatridnosti i da svima osiguraju uživanje temeljnih ljudskih prava;

22.  poziva države članice da upis u matične knjige rođenih provode bez diskriminacije te da zajamče identifikaciju svih svojih građana kako bi se izbjeglo da se Romima uskraćuje pristup svim ključnim osnovnim uslugama; poziva države članice da poduzmu hitne korektivne mjere u cilju zaustavljanja diskriminirajućih praksi upisa u matične knjige rođenih te da putem svojih lokalnih tijela poduzmu aktivne korake kako bi se zajamčilo da svako dijete bude upisano u matičnu knjigu rođenih; poziva Komisiju da ocijeni i prati stanje u državama članicama, dijeli najbolje prakse o identifikaciji i zaštiti osoba čije državljanstvo nije utvrđeno i koje nemaju pristup osobnim ispravama te pokrene kampanje za podizanje osviještenosti o važnosti upisa u matičnu knjigu rođenih;

23.  duboko je zabrinut zbog nejednakog pristupa Roma zdravstvenim informacijama, uslugama i skrbi, zbog činjenice da mnogi od njih nemaju iskaznicu zdravstvenog osiguranja te zbog zlostavljanja Roma na temelju rase; poziva države članice da poduzmu djelotvorne mjere u cilju uklanjanja svih prepreka pristupu sustavu zdravstvene zaštite; traži od država članica da po potrebi osiguraju financijska sredstva za programe zdravstvenih posrednika za Rome, podignu razinu osviještenosti u pogledu zdravstvene skrbi te poboljšaju pristup cijepljenju i preventivnoj zdravstvenoj skrbi u romskim zajednicama;

24.  izražava veliku zabrinutost zbog diskriminacije Romkinja, koje se često smještaju u odvojene odjele za porodništvo nezadovoljavajuće kvalitete te se suočavaju s fizičkim nasiljem, zanemarivanjem te nedovoljnom brigom ili lošim postupanjem medicinskog osoblja kada žele ostvariti pristup zdravstvenim uslugama u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i koje često nemaju pristup mobilnim zdravstvenim pregledima; potiče države članice da u tu svrhu smjesta uspostave mehanizam za praćenje i korektivne mjere te da zajamče da medicinsko osoblje koje krši etička načela odgovara za to; poziva Komisiju i države članice da ojačaju napore koje ulažu u poticanje održive i sveobuhvatne izgradnje kapaciteta za Romkinje, izgrade specijalizirane strukture kao što su informativne točke radi pružanja prilagođenih materijala sa zdravstvenim informacijama i pruže potrebnu potporu za zdravstvene inicijative na razini zajednica;

25.  poziva države članice da u provedbi Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma daju prednost djeci, posebno osiguravanjem pristupa zdravstvenoj skrbi, dostojnih životnih uvjeta i pristupa obrazovanju za romsku djecu; ističe da je suzbijanje nepismenosti među romskom djecom ključno za bolju integraciju i uključivanje Roma jer će budućim generacijama omogućiti bolji pristup zapošljavanju;

26.  potiče države članice da osude prisilnu sterilizaciju i osiguraju naknadu štete Romkinjama koje su bile izložene sustavnoj sterilizaciji i sterilizaciji uz potporu države, uz javnu ispriku žrtvama tog zločina protiv čovječnosti;

27.  duboko je zabrinut zbog pojave nezakonitog oduzimanja romske djece roditeljima; poziva države članice da bez odgode istraže takve slučajeve i poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se oni spriječili;

28.  osuđuje neuspjeh država članica da Romima osiguraju jednak pristup pravdi i jednakost pred zakonom, što se očituje u sljedećem:

–  neuspjehu da se zajamči pravda za žrtve zločina iz mržnje, osobito zločina koje čine policijski službenici, ili neprihvatljivo sporim postupcima za isto

–  nerazmjernoj kriminalizaciji Roma

–  prekomjernoj primjeni policijskih mjera (etničko profiliranje, prekomjerni postupci pretresa, iznenadne racije u romskim naseljima, neosnovane zapljene i uništavanje imovine, prekomjerna uporaba sile tijekom uhićenja, napadi, prijetnje, omalovažavajuće postupanje, fizičko zlostavljanje i uskraćivanje prava tijekom policijskog ispitivanja i pritvora)

–  i u nedovoljnoj primjeni policijskih mjera u slučaju kaznenih djela počinjenih protiv Roma pružanjem nedovoljno pomoći i zaštite (primjerice u slučajevima trgovine ljudima i žrtava obiteljskog nasilja), nedovoljnim istraživanjem slučajeva kaznenih djela koje prijavljuju Romi ili pak izostankom tih mjera;

29.  poziva države članice da:

–  zajamče da su svi građani jednaki pred zakonom i da se pobrinu za to da svi imaju jednak pristup pravdi i postupovnim pravima

–  osiguraju obvezno osposobljavanje na radnom mjestu temeljeno na ljudskim pravima i usmjereno na pružanje usluga, namijenjeno službenicima za provedbu zakona i službenicima u pravosudnom sustavu na svim razinama

–  istraže i kazneno progone zločine iz mržnje te da pruže najbolje prakse za utvrđivanje i istraživanje zločina iz mržnje, uključujući zločine koji su posebno motivirani anticiganizmom

–  u sklopu policijskih snaga osnuju odjele za borbu protiv zločina iz mržnje, sa znanjem u području borbe protiv anticiganizma

–  potiču odgovarajuću primjenu policijskih mjera i primjenu kazni u slučaju lošeg policijskog postupanja

–  zaposle stručnjake za rješavanje sporova koji će surađivati s policijom

–  potiču aktivno zapošljavanje Roma kao pripadnika policijskih snaga

–  zajamče da se programima za potporu žrtvama zadovoljavaju posebne potrebe Roma te da im se pruža pomoć pri prijavi zločina i podnošenju pritužbi

–  nastave zajednički program Komisije i Vijeća Europe JUSTROM u pogledu pristupa Romkinja pravdi te prošire njegovo područje primjene u geografskom smislu

–  u potpunosti provedu Direktivu EU-a o suzbijanju trgovanja ljudima te pojačaju policijsku i pravosudnu suradnju radi borbe protiv trgovine ljudima i

–  u potpunosti provedu Direktivu 2011/93/EU(17) u cilju sprečavanja i suzbijanja seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece te zaštite žrtava;

30.  poziva Europsku policijsku akademiju (CEPOL) da i dalje pruža tečajeve osposobljavanja u području temeljnih prava i s time povezane višedimenzionalne senzibilizacije policijskih snaga;

31.  duboko je zabrinut zbog raširene diskriminacije Roma u području stanovanja, koju obilježavaju diskriminirajuće tržište najma nekretnina i vlasništva nad imovinom i sustav socijalnog stanovanja, prisilne deložacije i rušenje domova Roma, a da im se pritom ne osigura odgovarajući alternativan stambeni prostor, smještanje Roma u odvojene kampove i skloništa za hitne slučajeve koji su udaljeni od osnovnih usluga, izgradnja zidova oko romskih naselja i neuspjeh javnih tijela da Romima osiguraju svakodnevan puni pristup pitkoj vodi iz slavine na i kanalizacijskim sustavima;

32.  poziva države članice da poduzmu djelotvorne mjere u cilju jamčenja jednakog postupanja prema Romima u pogledu pristupa stanovanju i da u potpunosti iskoriste fondove EU-a za poboljšanje stambenog pitanja Roma, posebno promicanjem desegregacije, uklanjanjem svake prostorne segregacije te promicanjem lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i integriranog teritorijalnog ulaganja uz potporu ESIF-a, kao i s pomoću dosljednih politika u području javnog stanovanja; potiče države članice da zajamče pristup javnim komunalnim uslugama, kao što su voda, električna energija i plin, te infrastrukturi za stanovanje u skladu s nacionalnim pravnim zahtjevima;

33.  poziva Komisiju da prizna svoju nadležnost u kontekstu rasno motiviranih prisilnih deložacija; poziva države članice da zajamče da su prisilne deložacije u potpunosti u skladu s pravom Unije te s drugim međunarodnim obvezama u pogledu ljudskih prava, kao što su obveze koje proizlaze iz Europske konvencije o ljudskim pravima; nadalje, poziva na povećanje broja i dostupnosti stručnjaka za desegregaciju u državama članicama u kojima je to najviše potrebno, kako bi se pružila potpora vlastima u jamčenju djelotvornog promicanja desegregacije u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova te poziva na to da se u okviru Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj (ESF-ERDF) namijene sredstva za mjere prostorne desegregacije;

34.  pozdravlja proaktivne inicijative kojima se nastoji poboljšati stambena situacija Roma u gradovima; prepoznaje inicijativu mreže Eurocities u sklopu koje se prikupljaju dokazi uz pomoć istraživanja i evidentiranja obilježja romskih zajednica koje žive u gradovima, izazova s kojima se one suočavaju i odgovora gradova na te izazove;

35.  žali zbog i dalje prisutne segregacije u školama, što uključuje prekomjernu zastupljenost romske djece u „posebnim školama”, školama samo za Rome, odvojenim razredima, „školama kontejnerima” itd.; poziva države članice da osmisle i poduzmu konkretne mjere desegregacije u školama i druge djelotvorne mjere za jamčenje jednakog postupanja i potpunog pristupa visokokvalitetnom i redovnom obrazovanju za romsku djecu te da zajamče da sva romska djeca završe barem obvezno obrazovanje; u tom pogledu naglašava da je važno istražiti razloge ranog napuštanja školovanja, a posebno ulogu anticiganizma u toj pojavi; nadalje, potiče države članice da istraže nove načine prevladavanja postojećeg jaza u obrazovanju s pomoću obrazovanja odraslih, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te informalnog i neformalnog učenja; ustraje u tome da bi se to trebalo odvijati uz posvećivanje pozornosti višedimenzionalnoj diskriminaciji i sudjelovanje romskih stručnjaka i školskih medijatora te osiguranje odgovarajućih resursa za takve mjere;

36.  smatra zabrinjavajućom i neprihvatljivom diskriminaciju Roma u području zapošljavanja, koju najčešće obilježavaju dugotrajna nezaposlenost, ugovori bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati, nesigurni uvjeti zapošljavanja uz nepostojanje zdravstvenog i socijalnog ili mirovinskog osiguranja, prepreke na tržištu radu (koje postoje čak i u slučajevima Roma s tercijarnim obrazovanjem) i nedostatak prilika za ponovno osposobljavanje; stoga potiče države članice da poduzmu djelotvorne mjere za jamčenje jednakog postupanja prema Romima u pogledu pristupa tržištu rada i mogućnostima zapošljavanja te da uklone izravne i neizravne prepreke, uključujući diskriminaciju;

37.  poziva države članice na suradnju s privatnim sektorom u pružanju potpore mogućnostima osposobljavanja i zapošljavanja te poslovnim mogućnostima za Rome, osobito u rastućim tehnološkim sektorima; poziva države članice da ambiciozno istraže načine na koje nove tehnologije mogu pomoći i doprinijeti socijalnom i ekonomskom uključivanju Roma te borbi protiv anticiganizma; ističe važnost regionalnog razvoja za otvaranje održivih radnih mjesta u najmanje razvijenim regijama;

38.  poziva države članice da promiču politike za koje se pokazalo da imaju znatan pozitivan učinak, kao što su politike koje uključuju strukovno osposobljavanje i osposobljavanje na radnom mjestu, usluge individualnog savjetovanja, samozapošljavanje, socijalno poduzetništvo i programe za stjecanje prvog radnog iskustva, kako bi se potaknulo sudjelovanje Roma na tržištu rada i spriječilo nastavljanje siromaštva iz generacije u generaciju u romskim zajednicama;

39.  osuđuje višestruke i višedimenzionalne oblike diskriminacije Roma, koji su često prikriveni ili nevidljivi; naglašava da bi se u sklopu politika usmjerenih na jednu vrstu diskriminacije trebalo voditi računa o položaju određenih skupina koje su posebno izložene višestrukoj diskriminaciji; potiče Komisiju i države članice da posebnu pozornost posvete poboljšanju razine obrazovanja, sudjelovanja, pristupa zapošljavanju, stanovanja i zdravstvene skrbi te sprečavanju diskriminacije u slučajevima Roma koji se suočavaju s višestrukom i višedimenzionalnom diskriminacijom, kao i da u Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma nakon 2020. uključe posebne programe za te osobe;

40.  sa zabrinutošću napominje da su Romkinje izložene višestrukoj i višedimenzionalnoj diskriminaciji zbog toga što su žene i zato što pripadaju romskoj etničkoj manjini te su stoga u nepovoljnom položaju kad je riječ o sudjelovanju u društvu na svim razinama i pristupu osnovnim uslugama i resursima; naglašava da diskriminacija još jače pogađa romske žene i djevojčice koje nemaju osobne isprave; ističe da su za poboljšanje položaja žena i djevojčica Romkinja potrebne posebne i ciljane nediskriminirajuće politike koje omogućuju jednak pristup zapošljavanju i obrazovanju, uključujući cjeloživotno učenje, i koje jamče kvalitetno stanovanje, što je ključno za poboljšanje njihovih životnih uvjeta i borbu protiv siromaštva i isključenosti;

41.  poziva države članice da se pobrinu za to da njihove nacionalne strategije integracije Roma uključuju posebno poglavlje o pravima žena i rodnoj jednakosti te da svaki odjeljak uključuje mjere rodne osviještenosti kojima se promiču ženska prava i perspektiva rodne jednakosti, posebno kad je riječ o dodjeli financijskih sredstava, u skladu s zaključcima Vijeća o Okviru EU-a za nacionalne strategije integracije Roma u kojima se „traži primjena rodne perspektive u svim politikama i aktivnostima za unapređenje uključivanja Roma”; poziva vlade i lokalna tijela država članica da uključe Romkinje u pripremu, provedbu, ocjenjivanje i praćenje nacionalnih strategija integracije Roma; naglašava da je potrebno sustavno prikupljati i redovno analizirati podatke razvrstane po spolu te poziva Komisiju i države članice da ocijene postižu li se politikama željena poboljšanja za žene i djevojčice Romkinje te da poduzmu potrebne mjere u slučaju da nije postignut napredak; poziva Komisiju da podrži promicanje rodne jednakosti u provedbi svih aspekata strategije Europa 2020. u skladu sa strategijom za jednakost žena i muškaraca za razdoblje od 2010. do 2015.;

42.  potiče države članice da uzmu u obzir posebne probleme s kojima se susreću žene i djevojčice Romkinje u vezi s ranim i prisilnim brakovima te narušavanjem njihova tjelesnog integriteta; također potiče države članice da promiču i podupiru prikupljanje i širenje podataka o pravnim i drugim mjerama koje se poduzimaju na nacionalnoj razini radi sprečavanja i suzbijanja nasilja nad romskim ženama i djevojčicama;

43.  potiče poduzeća i lokalna tijela da uspostave programe osposobljavanja i pruže mogućnosti zapošljavanja za Romkinje;

44.  poziva vlade da potiču i podržavaju efektivno sudjelovanje Romkinja u javnom i političkom životu;

45.  smatra da tijela za promicanje jednakosti imaju ključnu ulogu u informiranju Roma o njihovim pravima, pružanju pomoći Romima u ostvarenju njihovih prava i prijavljivanju diskriminacije; poziva Komisiju i države članice da uspostave standarde kojima će se tijelima za promicanje jednakosti osigurati odgovarajuće ovlasti i resursi potrebni za djelovanje u slučajevima anticiganizma i njegovo praćenje; poziva države članice da podupiru rad i institucionalni kapacitet tijela nadležnih za pitanja jednakosti u pogledu promicanja jednakog postupanja, na način da im dodijele dostatna sredstva za pružanje djelotvorne pravne i pravosudne pomoći te da potiču njihov rad s romskim pravnim savjetnicima kako bi se olakšalo prijavljivanje kršenja prava;

46.  zabrinut je zbog niske razine sudjelovanja Roma kao sugovornika s lokalnim, regionalnim i nacionalnim vladama ili kao predstavnika tih vlada te zbog neuspjeha vlada da Romima zajamče potpuno ostvarivanje građanskih prava; u tom pogledu uviđa ključnu ulogu civilnog društva; poziva na širu suradnju između relevantnih nacionalnih i lokalnih tijela, EU-a, Vijeća Europe i nevladinih organizacija; potiče institucije i političke stranke EU-a i država članica da aktivno promiču političko sudjelovanje i osnaživanje Roma te njihovo zapošljavanje u javnim upravama; poziva na donošenje programa za osnaživanje Roma, uključujući programe usmjerene na povećanje i osiguravanje dugoročnog sudjelovanja Roma iz višedimenzionalne perspektive kao predstavnika lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlada; poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere u cilju jamčenja većeg sudjelovanja žena i djevojčica Romkinja u donošenju politika i odlučivanju;

47.  poziva države članice da za sve javne službenike koji su nositelji dužnosti i ključni akteri u ispravnoj provedbi zakonodavstva EU-a i država članica osiguraju obvezne, praktične i višedimenzionalne tečajeve osposobljavanja u području temeljnih prava i nediskriminacije kako bi ih se osposobilo da imaju znanja i vještine potrebne da služe svim građanima primjenjujući pristup temeljen na ljudskim pravima;

48.  s obzirom na moć medija u stvaranju predodžbe javnosti o etničkim manjinama, poziva države članice da:

–  osiguraju obvezno osposobljavanje za djelatnike u javnim radiotelevizijskim kućama i medijima kako bi podigle njihovu razinu osviještenosti o problemima i diskriminaciji s kojima se Romi suočavaju te o štetnim stereotipima

–  promiču zapošljavanje Roma u javnim medijima i

–  promiču zastupljenost Roma u upravnim odborima javnih medija;

49.  radi uspješnog zaustavljanja daljnjeg anticiganizma potiče države članice da u nastavne planove u školama na svim razinama uključe obvezno osposobljavanje u području ljudskih prava, demokratskog građanstva i političke pismenosti, kako bi se stalo na kraj nesigurnosti Roma u pogledu identiteta te kako bi se ojačalo njihovo samopouzdanje i mogućnost uživanja i zahtijevanja jednakih prava;

50.  ozbiljno je zabrinut zbog rezova u javnom sektoru koji su dramatično utjecali na aktivnosti za promicanje jednakosti za Rome, a koje provode državne nevladine organizacije i nevladine organizacije pod financijskim pokroviteljstvom države, te ograničili dosege tih projekata; ističe da država i njezine institucije imaju temeljnu ulogu u promicanju jednakosti koja je nezamjenjiva;

Nacionalne strategije integracije Roma

51.  sa zabrinutošću napominje da uloženi napori i financijska sredstva te brojni europski i nacionalni programi i fondovi koji su bili namijenjeni romskoj zajednici nisu znatno doprinijeli poboljšanju životnih uvjeta Roma i nisu unaprijedili integraciju Roma, osobito na lokalnoj razini; stoga, u cilju borbe protiv marginalizacije, diskriminacije i isključenosti Roma te u cilju poboljšanja procesa integracije Roma i suzbijanja anticiganizma poziva države članice:

–  da pokažu ambicioznost pri utvrđivanju nacionalnih strategija integracije Roma, više istražuju uspješne lokalne prakse i programe s aktivnim sudjelovanjem Roma radi stjecanja uvida u njihovu situaciju, stvarne prilike i izazove s kojima se suočavaju, te da pridaju posebnu pozornost anticiganizmu i njegovim posljedicama kako bi se razvio poboljšani, sveobuhvatan i cjelovit pristup tom problemu, čime se ne uzimaju u obzir samo društveni i gospodarski aspekt već doprinosi i borbi protiv rasizma, uz rad na uzajamnom povjerenju

–  da u potpunosti provedu svoje nacionalne strategije integracije Roma

–  da ocijene uspješnost tih strategija i redovito ih ažuriraju, da jasno utvrde aktivnosti i prilagođene mjere te da uspostave mjerljive ciljeve i ključne etape

–  da blisko surađuju sa svim dionicima, uključujući regionalne i lokalne subjekte, akademsku zajednicu, privatni sektor, lokalne organizacije i nevladine organizacije, te da aktivno uključuju Rome

–  da dodatno razvijaju financijski i kvalitativno usmjerene metodologije praćenja i izvješćivanja temeljene na terenskom radu u cilju prikupljanja podataka jer su takve metodologije potpora djelotvornim politikama koje se temelje na dokazima i mogu doprinijeti poboljšanju djelotvornosti poduzetih strategija, aktivnosti i mjera te otkrivanju razloga zbog kojih programi i strategije ne dovode do očekivanih rezultata;

–  da osnaže svoje nacionalne kontaktne točke za Rome tako da im zajamče odgovarajući mandat, potrebne resurse i prikladne radne uvjete kako bi mogle obavljati svoje koordinacijske zadaće;

Stavljanje anticiganizma u prvi plan unaprijeđene strategije za razdoblje nakon 2020.

52.  pozdravlja uložene napore i širok raspon korisnih mehanizama i fondova koje je Komisija uspostavila u cilju poticanja društvenog i gospodarskog uključivanja Roma, kao i činjenicu da je Komisija pokrenula Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020., pozivajući države članice na donošenje nacionalnih strategija;

53.  poziva Komisiju da:

–  unaprijedi Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma nakon 2020. nadovezujući se na nalaze i preporuke Revizorskog suda, Agencije Europske unije za temeljna prava, nevladinih organizacija i organizacija za praćenje kršenja prava te svih relevantnih dionika, kako bi se stvorio poboljšan, ažuriran i još sveobuhvatniji pristup

–  u sklopu Okvira EU-a za razdoblje nakon 2020. stavi naglasak na anticiganizam, uz socijalnu isključenost, i da uvede pokazatelje povezane s borbom protiv diskriminacije u područjima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja, zdravstva itd. jer anticiganizam narušava uspješnu provedbu nacionalnih strategija integracije Roma

–  na anticiganizam gleda kao na horizontalno pitanje i da u partnerstvu s državama članicama, Agencijom Europske unije za temeljna prava i nevladinim organizacijama razvije niz praktičnih koraka za države članice u cilju borbe protiv anticiganizma

–  upotpuni radnu skupinu za Rome relevantnih službi Komisije uspostavom projektnog tima na razini povjerenika za pitanja Roma, koji bi okupljao sve relevantne povjerenike koji djeluju u području jednakih prava i nediskriminacije, građanstva, socijalnih prava, zapošljavanja, obrazovanja i kulture, zdravstva i stanovanja te vanjskih dimenzija istoga, kako bi se zajamčila uspostava nediskriminirajućih i komplementarnih fondova i programa na razini EU-a

–  ojača i dopuni rad Odjela za nediskriminaciju i koordinaciju Roma u sklopu Komisije jačanjem tima, dodjelom dostatnih resursa i zapošljavanjem dodatnog osoblja kako bi se osigurao dostatan kapacitet za borbu protiv anticiganizma, podizanje razine osviještenosti o holokaustu nad Romima i promicanje sjećanja na taj holokaust;

54.  poziva institucije EU-a da uključe prava Roma u kontekst vanjskih odnosa; snažno ustraje u potrebi za borbom protiv anticiganizma i promicanjem prava Roma u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji;

55.  poziva Komisiju i države članice da primjenjuju i aktivno šire radnu definiciju anticiganizma koju je donio ECRI kako bi se državnim tijelima pružile jasne smjernice;

56.  poziva sve klubove zastupnika u Parlamentu i političke stranke u državama članicama da poštuju revidiranu Povelju europskih političkih stranaka za društvo bez rasizma i traži od njih da redovito obnavljaju svoju obvezu te da osuđuju i sankcioniraju govor mržnje;

57.  poziva Agenciju Europske unije za temeljna prava da izradi studiju o anticiganizmu u EU-u i zemljama kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji te da se u svom radu u pogledu pitanja povezanih s Romima usredotoči na anticiganizam i da ga prati u svim relevantnim područjima;

58.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica i zemalja kandidatkinja, Vijeću Europe i Ujedinjenim narodima.

(1)

SL L 180, 19.7.2000., str. 22.

(2)

SL L 303, 2.12.2000., str. 16.

(3)

SL L 315, 14.11.2012., str. 57.

(4)

SL L 166, 30.4.2004., str. 1.

(5)

SL C 4E, 7.1.2011., str. 7.; SL C 308E, 20.10.2011., str. 73., SL C 199 E, 7.7.2012., str. 112.; SL C 468, 15.12.2016., str. 36.; SL C 468, 15.12.2016., str. 157.

(6)

SL C 328, 6.9.2016., str. 4.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0485.

(8)

Opća preporuka politike br. 13 Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) o borbi protiv anticiganizma i diskriminacije Roma.

(9)

Riječ „anticiganizam” ponekad se piše drugačije te se u različitim državama članicama ponekad javlja u neznatno drugačijim oblicima kao na primjerice u njemačkom Antiziganismus.

(10)

SL L 180, 19.7.2000., str. 22.

(11)

SL L 158, 30.4.2004., str. 77.

(12)

SL L 315, 14.11.2012., str. 57.

(13)

SL L 328, 6.12.2008., str. 55.

(14)

SL L 95, 15.4.2010., str. 1.

(15)

SL L 373, 21.12.2004., str. 37.

(16)

SL L 303, 2.12.2000., str. 16.

(17)

SL L 335, 17.12.2011., str. 1.


OBRAZLOŽENJE

Za Rome(1) ne tražimo ni više ni manje od onoga što tražimo za većinsko društvo.

Prema Romima se stoljećima odnosilo na nezamisliv i neprihvatljiv način.

Uskraćivana su im njihova ljudska prava. Bili su žrtve ropstva, izvlašćivanja, progona i istrebljivanja, a čak ni emancipacija naših društava nije stala na kraj društvenom anticiganizmu. Anticiganizam je uvjerenje da su Romi manje vrijedni i manje sposobni, da nemaju potencijala ili volje da uhvate korak s neromskim stanovništvom i da nisu podobni da budu dobri građani zemalja u kojima žive već stoljećima. Anticiganizam obuhvaća i djelovanje koje se temelji na tom uvjerenju.

Kako anticiganizam izgleda u praksi? Prema stereotipu, ako Romi prose, čine to u bandama kao kriminalci ili su pak u toj situaciji jer su po prirodi lijeni. Ako romski roditelji imaju dijete plave kose, sigurno su otmičari. Ako im djeca ne pohađaju školu, to je zbog toga što su slobodnog duha i ne podnose disciplinu. Ako su prisiljeni živjeti u segregiranim romskim kampovima bez pitke vode, kanalizacije i grijanja, koja su suočena s najezdama štakora, to je u redu jer su Romi navikli na takav život. Prihvatljivo je i kada im se sruše kuće, a da im se prethodno ne osigura alternativni smještaj; oni mogu živjeti na hladnoći, njihova je koža deblja. Odgajaju nas i uče da razmišljamo na taj način i da budemo dio tog društveno prihvaćenog, politički institucionaliziranog procesa dehumanizacije.

Uz osjećaje anticiganizma, važne su i riječi putem kojih se on iskazuje: Rome ne bismo smjeli smatrati ranjivim osobama. Ako se ljudima uskrate njihova temeljna ljudska prava, jednako postupanje i pristup socijalnoj skrbi, uslugama i informacijama, to ne znači da su oni ranjivi, nego da su strukture koje uspostavljaju i održavaju osobe na vlasti diskriminirajuće i da ih one čine ranjivima.

Zahtijevamo da se prekine paternalističko postupanje prema Romima, i u govoru i u djelovanju. Također, s obzirom na to da i riječi imaju težinu, zahtijevamo i promjenu načina na koji govorimo o njima. Kako bi se uključili i integrirali, Romima je potrebno omogućiti pristup njihovim temeljnim ljudskim pravima i uživanje tih prava. Ništa više, ali i ništa manje.

Nakon dugog odgađanja, političari moraju preuzeti jednaku odgovornost za svoje građane romskog podrijetla. U suprotnom će politička retorika koja uključuje govor mržnje i prebacivanje krivnje kontaminirati naša društva, za koja se većina nas i dalje nada da će biti temeljena na vrijednostima kao što su poštovanje, tolerancija i otvorenost.

Anticiganizam u brojkama

Kako bi pokazala ozbiljne i dalekosežne posljedice anticiganizma, izvjestiteljica vam želi skrenuti pozornost na najnovije nalaze i rezultate europskih istraživanja:

Zbog nedovoljne predanosti borbi protiv anticiganizma tijekom desetljeća, život većine Roma u Europi bezličan je i besperspektivan.

Iako su europska društva sve raznolikija, istraživanje Eurobarometra iz 2015. o diskriminaciji u EU-u(2) jasno je pokazalo da se 20 % ispitanika ne bi osjećalo ugodno kad bi im suradnik bio Rom, a samo 45 % ispitanika ne bi smetalo da su im sin ili kći u vezi s osobom romskog podrijetla.

Diskriminacija na temelju etničkog podrijetla najrašireniji je oblik diskriminacije u EU-u, što pokazuju i rezultati ispitivanja EU MIDIS II(3). Na temelju rezultata istraživanja dobivamo neprihvatljivu sliku stvarnosti Roma koji žive u EU-u:

•  80 % ispitanih roditelja i djece Roma izloženo je riziku od siromaštva, u usporedbi sa 17 % općeg stanovništva;

•  svako treće romsko dijete u opasnosti je od toga da barem jednom mjesečno pođe na spavanje gladno;

•  47 % njih ne pohađa predškolsko obrazovanje;

•  svako treće ispitano romsko kućanstvo živi u kući bez vode iz slavine; svaka druga romska obitelj živi bez zahoda, tuša ili kupaonice u stanu; svako peto kućanstvo živi u kući kojoj prokišnjava krov, s vlažnim zidovima i temeljima ili trulim prozorskim okvirima;

•  u vrijeme provođenja ispitivanja EU MIDIS II, 63 % mladih Roma u dobi između 16 i 24 godina nije bilo zaposleno i nije se obrazovalo niti osposobljavalo, u usporedbi s prosjekom EU-a od 12 % u istoj dobnoj skupini;

•  41 % Roma smatra da je iskusilo diskriminaciju u školama, na radnom mjestu, u području stanovanja i u bolnicama.

Druge organizacije, među ostalim i nevladine, nadzorne i međunarodne organizacije, pružaju sličnu sliku životnih uvjeta Roma i različitih oblika anticiganizma u svim sferama života:

Stanovanje

•  40 % ispitanih Roma mora se penjati preko ograda, prelaziti autoceste ili se suočiti sa psima lutalicama dok pokušava doći do dnevne zalihe vode, čija sigurnost često nije ispitana i koja je često izložena zagađujućim tvarima. Za donošenje vode većinom su odgovorne žene i djevojčice. Postoje dokazi o tome da mnogi Romi nemaju pristup vodi i kanalizaciji zbog diskriminacije i zato što im javna tijela ne osiguravaju pristup tim javnim uslugama.(4)

•  Tisuće romskih obitelji u Italiji žive u segregiranim kampovima bez pristupa osnovnim uslugama, u kojima su životni uvjeti daleko ispod prihvatljivog standarda te su neprikladni za stanovanje, primjerice u blizini odlagališta otpada i zrakoplovnih pista, čime se krše nacionalni propisi u području stanovanja, kao i međunarodne norme.(5)

•  Zbog diskriminacije u sektoru najma stanova otprilike 100 000 Roma primorano je boraviti u 4000 hostela i domova neprimjerene kvalitete u Češkoj, za koje vlasnici traže do tri puta veću najamninu od redovne tržišne vrijednosti običnog stana.(6)

•  U Francuskoj je 2016. više od 10 000 Roma (više od 6 od 10 romskih obitelji, uključujući starije osobe i malu djecu) prisilno deložirano iz njihovih domova – neki i više puta – većinom usred zime, a da im nije osiguran zamjenski smještaj.(7)

•  U Italiji je između 2013. i 2016. oko 2200 ljudi deložirano iz neslužbenih kampova, a da im nije osiguran zamjenski smještaj, pri čemu su mnogi privremeno smješteni u prenapučena i trošna izolirana skloništa za hitne slučajeve, bez osnovnih potrepština. Svaka od tih osoba u prosjeku je deložirana najmanje pet puta tijekom tog trogodišnjeg razdoblja.(8)

•  U Bugarskoj je od veljače 2016. izdano 514 naloga za rušenje stambenih zgrada, pri čemu se 500 naloga (97 %) odnosilo na zgrade u vlasništvu Roma. 201 takav nalog već je izvršen. Romima, uključujući djecu i ranjive članove obitelji, u tim slučajevima nije pružen zamjenski smještaj te su kao posljedica toga postali beskućnici. U romskim naseljima provođena su masovna rušenja. Romi nisu bili obaviješteni o točnom datumu izvršenja naloga i većina njih nije uspjela iz zgrada ukloniti namještaj i osobne stvari. Neki od njih izgubili su i osobne isprave i druge dokumente.(9)

•  U Slovačkoj je posljednjih godina izgrađeno 14 zidova i barijera u cilju segregacije Roma od ostatka društva.(10)

Pristup zdravstvu

•  Istraživanja provedena u Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Češkoj pokazuju da je smrtnost novorođenčadi u romskoj populaciji 2 do 6 puta veća nego u općoj populaciji.(11)

•  Očekivani životni vijek Roma 10 je godina kraći od europskog prosjeka.(12)

•  Nekoliko bolnica u Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj ima odvojene odjele za porodništvo, nezadovoljavajuće kvalitete, a romske su pacijentice pri porodu izložene rasnom i fizičkom zlostavljanju.(13)

Pristup obrazovanju

•  Segregacija u školama sramotna je stvarnost diljem Europe. U Češkoj su u akademskoj godini 2016./2017. romski učenici činili 3,7 % svih učenika osnovnih škola, a istovremeno su činili 30,9 % svih učenika koji pohađaju nastavu po programu za djecu s blagim mentalnim poteškoćama.(14)

•  Nedavno istraživanje pokazuje da 20 % Roma u Češkoj i Slovačkoj pohađa posebnu školu ili razred koji su sastavljeni isključivo ili većinom od romskih učenika; slični su obrasci zabilježeni i drugdje, među ostalim i u Francuskoj, Grčkoj i Bugarskoj. Svaki drugi Rom u Mađarskoj i Slovačkoj pohađa redovnu školu ili razred koji su sastavljeni isključivo ili većinom od romskih učenika; stanje nije mnogo drugačije ni u Grčkoj, Češkoj, Bugarskoj, Francuskoj i Rumunjskoj.(15)

Pristup zapošljavanju

•  U Švedskoj je 2010. 80 % Roma bilo nezaposleno.(16)

•  U Španjolskoj je 38,5 % Roma u plaćenom radnom odnosu, dok taj udio u većinskom stanovništvu doseže 83,6 %. Na pristup Roma zapošljavanju u mnogim sektorima utječu faktori diskriminacije i odbijanja na temelju etničke pripadnosti, zbog duboko ukorijenjenih predrasuda i stereotipa u društvu.(17)

Apatridnost i neimanje osobnih identifikacijskih isprava

•  Kao posljedica rata na Balkanu, velik broj Roma u Italiji nema državljanstvo ili je u opasnosti od apatridnosti. Tisuće romske djece rođene u Italiji suočavaju se s problemom pravne nevidljivosti te su im uskraćena osnovna prava, iako njihove obitelji već desetljećima žive u Italiji.(18)

•  Procjenjuje se da u Rumunjskoj živi otprilike 15 000 Roma koji nemaju rodni list, zbog čega nemaju pravo na identitet ni na stvarno priznanje državljanstva.(19)

Pristup pravosuđu i pravednom policijskom sustavu

•  Romkinje su desetljećima prisilno sterilizirane u Češkoj, Finskoj(20), Njemačkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Švedskoj. Neke vlade tek trebaju uspostaviti mehanizam naknade štete i priznati da je sterilizacija Romkinja bez njihova informiranog pristanka do 1990. godine bila sustavna i organizirana uz potporu države, kao i da je ta praksa nastavljena u 21. stoljeću zbog toga što te države nisu zaštitile autonomiju i prava žena na usluge povezane s reproduktivnim zdravljem.(21)

•  Bugarski Romi dvaput češće prijavljuju zlostavljanje u policijskim postajama nego neromsko stanovništvo, a među romskim maloljetnicima ta brojka raste na 70 %.(22)

•  Mnoge romske žrtve nasilja ispitane u Rumunjskoj izjavile su da bi podnošenje pritužbe bilo naporno i uzaludno, s obzirom na rasizam i diskriminaciju na svim razinama postupka.(23)

Govor mržnje i zločini iz mržnje

•  Romi su žrtve nasilnih napada i zastrašivanja koje vrše neonacističke skupine i skupine krajnje desnice, a suočavaju se i s antiromskim prosvjedima diljem Europe. 32 % Roma u Češkoj suočilo se s govorom mržnje i nasiljem; dvije trećine žrtava nisu prijavile te zločine.

Povijesni podatci koje rijetko možemo čuti: 25 do 50 % romske zajednice u Europi ubijeno je u holokaustu. Međutim, tijekom Nürnberškog procesa nikome se nije sudilo za slanje Roma u plinske komore, nijedan Rom nije pozvan kao svjedok na sudu i nikome nije dodijeljena naknada štete za zločine koji su počinjeni protiv Roma.

Romski holokaust prvi je put priznao Helmut Schmidt, tadašnji njemački kancelar, 1982. godine. U Auschwitzu je tek 2001. otvorena stalna izložba pod nazivom „Uništenje europskih Roma”. Prvi memorijalni centar za romske žrtve holokausta u Berlinu otvoren je tek 2012. U nekoliko država EU-a romske žrtve holokausta još uvijek nisu primile odgovarajuću naknadu štete, a Lety, bivši nacistički koncentracijski logor za Rome u Češkoj, sada je farma za uzgoj svinja.

(1)

Riječ „Romi” koristi se kao zajednički naziv koji obuhvaća različite povezane skupine diljem Europe, bez obzira na to jesu li sjedilačke, kao što su Romi, Putnici, Sinti, Manuši, Kale, Romaničeli, Bojaši, Aškali, Egipćani, Jeniši, Domi i Lomi, čija se kultura i životni stil mogu razlikovati.

(2)

http://ec.europa.eu/COMMFrontOffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/SPECIAL/surveyKy/2077

(3)

http://fra.europa.eu/en/project/2015/eu-midis-ii-european-union-minorities-and-discrimination-survey/publications

(4)

http://www.errc.org/article/thirsting-for-justice-new-report-reveals-depth-of-discrimination-faced-by-europes-roma-in-accessing-water/4561

(5)

https://www.amnesty.org/en/documents/eur30/5078/2016/en/

(6)

http://www.errc.org/article/errc-submission-to-the-european-commission-on-the-eu-roma-framework-february-2016/4462

(7)

http://www.errc.org/article/thousands-of-roma-forced-onto-streets-of-france-in-2016/4549

(8)

http://www.errc.org/article/errc-submission-to-the-european-commission-on-the-eu-roma-framework-february-2016/4462

(9)

http://www.equalopportunities.eu/docs/REPORT-2017-en.pdf

(10)

http://www.ergonetwork.org/ergo-network/campaigns/wall-free-europe/; http://snslp.sk/CCMS/files/NHRI_Report_ICCPR_SNCHR.pdf;

(11)

http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-11-216_en.htm

(12)

ibid.

(13)

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/etudes/join/2013/493021/IPOL-FEMM_ET(2013)493021_EN.pdf ; http://www.szuleteshaz.hu/wp-content/uploads/2016/05/Roma-women-in-maternity-care.pdf ; https://rm.coe.int/cc151casedoc1-en-complaint/1680725339 ; http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0016/235141/e96931.pdf

(14)

http://www.errc.org/cms/upload/file/czech-upr-march-2017.pdf

(15)

ttp://www.romaeducationfund.hu/sites/default/files/documents/segregation_of_roma_children_in_education_-_successes_and_challenges_-_final.pdf

(16)

http://www.regeringen.se/rattsdokument/statens-offentliga-utredningar/2010/07/sou-201055

(17)

https://www.gitanos.org/que-hacemos/areas/employment/en_cifras.html

(18)

http://www.statelessness.eu/sites/www.statelessness.eu/files/Italy_0.pdf

(19)

http://www.statelessness.eu/sites/www.statelessness.eu/files/Romania.pdf

(20)

https://www.researchgate.net/publication/316474619_On_the_History_of_Alegal_and_Coercive_Sterilization_Some_Legal_and_Ethical_Perspectives

(21)

http://www.errc.org/cms/upload/file/coercive-and-cruel-28-november-2016.pdf ; http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/etudes/join/2013/493021/IPOL-FEMM_ET(2013)493021_EN.pdf

(22)

http://www.errc.org/blog/roma-lives-matter-bulgarian-rom-killed-for-possession-of-pesticides/168

(23)

http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=16737&LangID=


MIŠLJENJE Odbora za prava žena i jednakost spolova (12.7.2017)

upućeno Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove

o aspektima temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma

(2017/2038(INI))

Izvjestiteljica: Malin Björk

AMANDMANI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava C

 

Prijedlog rezolucije

Izmjena

C.  budući da je strukturni anticiganizam zabilježen na svim razinama europskog društva;

C.  budući da je strukturni anticiganizam zabilježen na svim razinama europskog društva i u svim geografskim područjima Europe;

Amandman    2

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Da (nova)

 

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

Da.  budući da diskriminacija posebno pogađa romske žene i djevojčice koje nemaju osobne dokumente;

Amandman    3

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Ga (nova)

 

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

Ga.  budući da su prema procjenama Romi najbrojnija manjinska skupina u Europskoj uniji; budući da su diskriminacija Roma i negativni stereotipi o Romima duboko ukorijenjeni u Europi; budući da su Romkinje izložene višestrukoj i intersekcijskoj diskriminaciji zato što su žene i zato što pripadaju etničkoj manjinskoj skupini Roma;

Amandman    4

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Gb (nova)

 

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

Gb.  budući da se Poveljom Europske unije o temeljnim pravima zabranjuje svaka diskriminacija na svim osnovama, uključujući etničko podrijetlo, te obuhvaća poštovanje kulturne raznolikosti i jednakosti muškaraca i žena; budući da borba protiv socijalne isključenosti, rasizma, diskriminacije i rodne nejednakosti mora biti izričita obveza Europske unije;

Amandman    5

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Gc (nova)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

Gc.  budući da je utvrđeno da su ulaganja u obrazovanje romskih žena i djevojčica te poboljšanje njihove pismenosti i matematičkih vještina, njihovo veće sudjelovanje na tržištu rada i bolji pristup resursima, počevši od snažnijeg političkog glasa u društvu pa sve do poboljšanog pristupa zajmovima i prava na posjedovanje zemlje, sredstva za osnaživanje romskih žena i djevojčica;

Amandman    6

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Gd (nova)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

Gd.  budući da se Strategijom za ravnopravnost žena i muškaraca za razdoblje 2010. – 2015. od Komisije traži da podupre promicanje rodne jednakosti u provedbi svih aspekata Strategije Europa 2020.; budući da se u zaključcima Vijeća o Okviru EU-a za nacionalne strategije integracije Roma „traži primjena rodne perspektive u svim politikama i aktivnostima za unapređenje uključivanja Roma”;

Amandman    7

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Ge (nova)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

Ge.  budući da se rasizmom, nepovoljnim ekonomskim položajem i drugim diskriminirajućim sustavima doprinosi stvaranju slojeva nejednakosti i dinamike oslabljivanja položaja Romkinja;

Amandman    8

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Gf (nova)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

Gf.  budući da se žene općenito i marginalizirane žene, među ostalim posebice Romkinje, i dalje suočavaju s brojnim preprekama kad je riječ o smislenom sudjelovanju na političkoj razini;

Amandman    9

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava G (nova)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

Gg.  budući da je prema podacima Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA)1a 2016. bilo zaposleno samo 16 % Romkinja u usporedbi s 34 % romskih muškaraca; budući da podaci pokazuju i da 2016. godine 72 % mladih Romkinja u dobi od 16 do 24 godine nije bilo zaposleno niti se obrazovalo ni osposobljavalo u usporedbi s 55 % mladih Roma; budući da 71 % Romkinja u dobi od 18 do 24 godine rano napušta školovanje ili osposobljavanje;

 

 

1a.http://fra.europa.eu/en/publication/2016/eumidis-ii-roma-selected-findings

Amandman    10

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Gh (nova)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

Gh.  budući da su naročito Romkinje žrtve trgovine ljudima jer su nerazmjerno pogođene diskriminacijom te se suočavaju s preprekama kad je riječ o pristupu javnim uslugama kao što su škole, zdravstvene i socijalne usluge te mogućnostima za zapošljavanje; budući da su romska djeca posebno u opasnosti da postanu žrtve višestruke trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i uličnog kriminala;

Amandman    11

Prijedlog rezolucije

Uvodna izjava Gi (nova)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

Gi.  budući da su nasilje, uključujući nasilje u obitelji, prisilan brak, prisilna sterilizacija i verbalno nasilje nad romskim ženama i djevojčicama i dalje rašireni u Europi;

Amandman    12

Prijedlog rezolucije

Stavak 1.a (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

1a.  duboko žali zbog činjenice da su Romi, a posebno romske žene i djevojčice i dalje žrtve raširene diskriminacije i anticiganizma kojima se učvršćuje njihov nepovoljan položaj, isključenost, segregacija i marginalizacija; naglašava da je potrebno na svim razinama i svim sredstvima boriti se protiv rasizma usmjerenog prema Romima; ističe da je kod te pojave riječ o osobito postojanom, nasilnom, opetovanom i raširenom obliku rasizma;

Amandman    13

Prijedlog rezolucije

Stavak 5.a (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

5a.  poziva Komisiju da zajamči potrebna financijska sredstva za politiku za sprečavanje diskriminacije i rasizma; naglašava potrebu da programi poduprti u sklopu kohezijskih fondova EU-a budu oblikovani tako da se zajamči perspektiva zaštite ljudskih prava; poziva na uključivanje rodne perspektive i intersekcijske analize u dogovore o financiranju; smatra da su procjene utjecaja na spolove i uključivanje načela rodne jednakosti pri izradi proračuna korisni za ocjenjivanje utjecaja prioriteta financiranja, dodjele financijskih sredstava i specifikacija programa financiranja na žene; naglašava da je potrebno sustavno prikupljanje i redovita analiza podataka razvrstanih po spolu;

Amandman    14

Prijedlog rezolucije

Stavak 6.a (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

6a.  poziva na donošenje i brzu provedbu Europskog akta o pristupačnosti kako bi se zajamčio jednak pristup uslugama;

Amandman    15

Prijedlog rezolucije

Stavak 7.a (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

7a.  poziva na brzo odobrenje i provedbu direktive protiv diskriminacije, uz uvažavanje potrebe za poštovanjem posebne osjetljivosti, te za ciljanim mjerama za suzbijanje višestrukih slojeva diskriminacije i alatima za rješavanje diskriminacije na horizontalnoj razini u svim sektorima društva;

Amandman    16

Prijedlog rezolucije

Stavak 8.

Prijedlog rezolucije

Izmjena

8.  poziva države članice da poduzmu mjere za sprečavanje i suzbijanje govora mržnje usmjerenog protiv Roma;

8.  poziva države članice da poduzmu mjere za sprečavanje govora mržnje protiv Roma i da s njim postupaju na isti način kao i sa svim drugim oblicima govora rasne mržnje;

Amandman    17

Prijedlog rezolucije

Stavak 13.

Prijedlog rezolucije

Izmjena

13.  duboko je zabrinut zbog nejednakog pristupa Roma informacijama o zdravlju, uslugama i skrbi te zbog zlostavljanja Roma na temelju rase;

13.  duboko je zabrinut zbog nejednakog pristupa Roma informacijama o zdravlju, uslugama i skrbi te zbog zlostavljanja Roma na temelju rase; poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore za poticanje održive i sveobuhvatne izgradnje kapaciteta za Romkinje, da stvore specijalizirane strukture poput informativnih točaka kako bi se omogućio prilagođen informativni materijal o zdravlju te da pruže potrebnu potporu inicijativama za zdravlje na razini zajednice;

Amandman    18

Prijedlog rezolucije

Stavak 13.a (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

13a.  poziva EU i države članice da ubrzaju sve napore za borbu protiv nejednakosti osiguravanjem jednakog pristupa romske zajednice kvalitetnoj javnoj zdravstvenoj skrbi te promicanjem zdravlja, s posebnim naglaskom na zdravstvene potrebe romskih žena i djece; ističe da je važno omogućiti pristup uslugama u području spolnog i reproduktivnog zdravlja te pravnim uslugama za romske žene i mlade;

Amandman    19

Prijedlog rezolucije

Stavak 13.b (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

13b.  pozdravlja nedavno potpisivanje Istanbulske konvencije o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja od strane Komisije u ime EU-a; apelira na Vijeće da zaključi ratifikaciju Konvencije od strane EU-a i države članice da dovrše njezinu provedbu; poziva države članice da pri provedbi Konvencije posebnu pozornost posvete izazovima s kojima se suočavaju romske žene i djevojčice u pogledu ranih brakova i napada na njihov fizički integritet kao što je prisilna sterilizacija;

Amandman    20

Prijedlog rezolucije

Stavak 14.a (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

14a.  poziva vlade i tijela lokalne vlasti država članica da preko organizacija žena, romskih nevladinih organizacija i relevantnih dionika Romkinje uključe u pripremu, provedbu, ocjenjivanje i praćenje nacionalnih strategija uključivanja Roma te da stvore poveznice između tijela za jednakost spolova, organizacija za prava žena i strategija socijalne uključenosti; nadalje, poziva Komisiju da dosljedno rješava pitanje rodne jednakosti u provedbi Strategije EU 2020. i nacionalnih programa reformi;

Amandman    21

Prijedlog rezolucije

Stavak 15.a (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

15a.  poziva države članice da pojačaju koordinaciju i suradnju s romskim civilnim društvom te da razviju njegov kapacitet kako bi se riješila pitanja trgovine ljudima u romskim zajednicama; poziva države članice da službenicima za provedbu zakona i djelatnicima obalne straže, tužiteljima i pravosudnim djelatnicima pruže daljnje osposobljavanje o različitim aspektima trgovine ljudima, među ostalim i na seminarima čiji je cilj prevladavanje negativnih stereotipa i stavova prema Romima kako bi se naglasila činjenica da su oni često žrtve ili potencijalne žrtve trgovine ljudima;

Amandman    22

Prijedlog rezolucije

Stavak 15.b (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

15b.  potiče države članice da promiču i podupiru prikupljanje i širenje podataka o pravnim i drugim mjerama koje se poduzimaju na nacionalnoj razini radi sprečavanja i suzbijanja nasilja nad romskim ženama i djevojčicama;

Amandman    23

Prijedlog rezolucije

Stavak 16.a (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

16a.  poziva EU i države članice da se bore protiv kršenja ljudskih prava te da ih sprečavaju i da zaštite žrtve i zajamče pravnu pomoć i učinkovite pravne lijekove te da posebnu pozornost posvete položaju romskih žena, djece i pripadnika zajednice LGBTI te Roma s invaliditetom koji su često izloženi višestrukim oblicima diskriminacije;

Amandman    24

Prijedlog rezolucije

Stavak 19.a (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

19a.  naglašava da su za poboljšanje položaja romskih žena i djevojčica potrebne posebne i ciljane nediskriminatorne politike koje omogućuju jednak pristup zapošljavanju i obrazovanju, uključujući cjeloživotno učenje, i kojima se osigurava kvalitetno stanovanje, što je ključno za poboljšanje njihovih životnih uvjeta te za borbu protiv siromaštva i isključenosti;

Amandman    25

Prijedlog rezolucije

Stavak 19.b (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

19b.  poziva države članice da provedu odredbe iz preporuke Vijeća iz 2013. o poticanju mogućnosti za zapošljavanje osoba manjinskog etničkog podrijetla poput Roma, a osobito Romkinja, u državnoj službi;

Amandman    26

Prijedlog rezolucije

Stavak 19.c (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

19c.  potiče poduzeća i lokalne vlasti da osmisle programe osposobljavanja i mogućnosti za rad za Romkinje;

Amandman    27

Prijedlog rezolucije

Stavak 20.a (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

20a.  ističe činjenicu da bi preduvjet za rodno osjetljivo uključivanje Roma u EU trebao biti akcijski plan na razini EU-a koji bi se temeljio na aspektima temeljnih prava, koji bi naglasio prava žena i rodnu jednakost, pristup pravima (uključujući obrazovanje, zdravstvene usluge, zapošljavanje, stanovanje i socijalnu zaštitu), borbu protiv rasizma i diskriminacije te koji bi se temeljio na ciljevima, načelima i instrumentima utvrđenima međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima, Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i Konvencijom UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW);

Amandman    28

Prijedlog rezolucije

Stavak 20.b (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

20b.  poziva na izradu statistika o višestrukoj diskriminaciji koja je često prikrivena i skrivena; poziva na uspostavu posebnog programa EU-a za suzbijanje višestruke diskriminacije, s posebnim naglaskom na ranjivim skupinama; poziva Agenciju Europske unije za temeljna prava (FRA) da objavi izvješće o toj temi;

Amandman    29

Prijedlog rezolucije

Stavak 20.c (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

20c.  ističe da su potrebne posebne ciljane politike za borbu protiv intersekcijske i višestruke diskriminacije s kojom se posebno suočavaju romski pripadnici zajednice LGBTI;

Amandman    30

Prijedlog rezolucije

Stavak 21.

Prijedlog rezolucije

Izmjena

21.  zabrinut je zbog niske razine sudjelovanja Roma kao sugovornika s lokalnim, regionalnim i nacionalnim vladama ili kao predstavnika tih vlada te zbog neuspjeha vlada da Romima zajamče potpuno ostvarivanje građanskih prava;

21.  zabrinut je zbog niske razine sudjelovanja Roma kao sugovornika s lokalnim, regionalnim i nacionalnim vladama ili kao predstavnika tih vlada te zbog neuspjeha vlada da Romima zajamče potpuno ostvarivanje građanskih prava; poziva na donošenje ciljanih programa za osnaživanje usmjerenih na povećanje i osiguravanje dugoročnog sudjelovanja romskih žena, mladih i pripadnika zajednice LGBTI kao predstavnika lokalne, regionalne i nacionalne vlasti;

Amandman    31

Prijedlog rezolucije

Stavak 21.a (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

21a.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere za povećanje sudjelovanja romskih žena i djevojčica u politici i donošenju odluka, i to u izradi svih politika i mjera, te za poticanje uključivanja romskih organizacija za prava žena;

Amandman    32

Prijedlog rezolucije

Stavak 21.b (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

21b.  poziva Komisiju i države članice da provedu analizu o tome postižu li se politikama željena poboljšanja i kako se ona postižu, osobito kad je riječ o romskim ženama i djevojčicama; poziva na provedbu korektivnih mjera ako ne dođe do napretka;

Amandman    33

Prijedlog rezolucije

Stavak 24.a (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

24a.  poziva na ciljane mjere usmjerene na ekonomsko osnaživanje romskih žena i djevojčica kao što su programi socijalnog poduzetništva i mikrofinanciranja kao i na poboljšani pristup uslugama kako bi se prevladalo siromaštvo i socijalna isključenost;

Amandman    34

Prijedlog rezolucije

Stavak 24.b (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

24b.  ističe da je potrebno poticati građansko i političko sudjelovanje i vodeću ulogu Romkinja, uključujući njihovo sudjelovanje u izboru za određene dužnosti; poziva EU i države članice da podrže ciljane programe o građanskom obrazovanju i osposobljavanje romskih žena i djevojčica za vodeće uloge;

Amandman    35

Prijedlog rezolucije

Stavak 25.a (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

25a.  poziva države članice da osiguraju da u svojim nacionalnim strategijama uključivanja Roma bude uvršteno posebno poglavlje o pravima žena i rodnoj jednakosti te da se mjere rodno osviještene politike usmjerene na promicanje prava žena i perspektivu rodne jednakosti primjenjuju u svakom dijelu strategije;

Amandman    36

Prijedlog rezolucije

Stavak 27.a (novi)

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

27a.  poziva vlade da potiču i podržavaju učinkovito sudjelovanje Romkinja u javnom i političkom životu preko niza mjera, među ostalim i tako da razmotre uspostavu minimalnih kvota za zastupljenost žena u izabranim tijelima;

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

12.7.2017

 

 

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

28.9.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

46

1

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Philipp Albrecht, Heinz K. Becker, Malin Björk, Michał Boni, Caterina Chinnici, Rachida Dati, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Cornelia Ernst, Tanja Fajon, Laura Ferrara, Lorenzo Fontana, Kinga Gál, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Sophia in ‘t Veld, Dietmar Köster, Barbara Kudrycka, Cécile Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Monica Macovei, Roberta Metsola, Louis Michel, Péter Niedermüller, Soraya Post, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Branislav Škripek, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Marie-Christine Vergiat, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Anna Hedh, Lívia Járóka, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Jean Lambert, Gilles Lebreton, Angelika Mlinar, Emil Radev, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Jaromír Štětina

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Andrea Bocskor, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

46

+

PPE

Heinz K. Becker, Andrea Bocskor, Michał Boni, Rachida Dati, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Kinga Gál, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Lívia Járóka, Barbara Kudrycka, Roberta Metsola, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda, Jaromír Štětina, Traian Ungureanu

S&D

Caterina Chinnici, Tanja Fajon, Ana Gomes, Sylvie Guillaume, Anna Hedh, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Cécile Kashetu Kyenge, Dietmar Köster, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Péter Niedermüller, Soraya Post, Christine Revault d'Allonnes Bonnefoy, Birgit Sippel, Josef Weidenholzer

ECR

Monica Macovei, Helga Stevens, Branislav Škripek

ALDE

Nathalie Griesbeck, Sophia in 't Veld, Louis Michel, Angelika Mlinar, Cecilia Wikström

GUE/NGL

Marina Albiol Guzmán, Malin Björk, Cornelia Ernst, Marie-Christine Vergiat

Verts/ALE

Jan Philipp Albrecht, Jean Lambert, Judith Sargentini

1

-

ENF

Lorenzo Fontana

3

0

EFDD

Laura Ferrara

ENF

Gilles Lebreton

PPE

Emil Radev

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena