Postupak : 2016/2224(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0295/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0295/2017

Rasprave :

PV 23/10/2017 - 19
CRE 23/10/2017 - 19

Glasovanja :

PV 24/10/2017 - 5.17
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0402

IZVJEŠĆE     
PDF 924kWORD 118k
10.10.2017
PE 606.289v02-00 A8-0295/2017

o legitimnim mjerama za zaštitu zviždača koji objavljivanjem povjerljivih podataka trgovačkih društava i javnih tijela djeluju u javnom interesu

(2016/2224(INI))

Odbor za pravna pitanja

Izvjestiteljica: Virginie Rozière

Izvjestiteljica za mišljenje (*):

Molly Scott Cato, Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku:

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBAOD KOJIH JE IZVJESTITELJICA PRIMILA INFORMACIJE
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o legitimnim mjerama za zaštitu zviždača koji objavljivanjem povjerljivih podataka trgovačkih društava i javnih tijela djeluju u javnom interesu

(2016/2224(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 2.,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 11.,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, a posebno njezin članak 10.,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i otkrivanja,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2013/30 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) br. 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive 2006/70/EZ,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenog 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (TAXE 2)(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: preporuke za radnje i inicijative koje treba poduzeti(3),

–  uzimajući u Rezoluciju 1729 (2010) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o zaštiti zviždača,

–  uzimajući u Rezoluciju 2060 (2015) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o poboljšanju zaštite zviždača,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji(4),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 6. lipnja 2011. o borbi protiv korupcije u Europskoj uniji (COM(2011)0308),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 5. srpnja 2016. o dodatnim mjerama za poboljšanje transparentnosti i suzbijanja utaje i izbjegavanja plaćanja poreza (COM(2016)0451),

–  uzimajući u obzir akcijski plan skupine G20 za borbu protiv korupcije, a posebno njegov vodič o zakonodavstvu za zaštitu zviždača,

–  uzimajući u obzir izvješće OECD-a iz ožujka 2016. naslovljeno „Preuzimanje obveze za učinkovitu zaštitu zviždača”,

–  uzimajući u obzir Odluku OI/1/2014/PMC Europske ombudsmanice o zatvaranju istrage na vlastitu inicijativu o zviždačima,

–  uzimajući u obzir preporuku CM/Rec(2014)7 Odbora ministara Vijeća Europe od 30. travnja 2014. o zaštiti zviždača i njegov kratki vodič za uspostavu nacionalnog okvira iz siječnja 2015. godine;

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 2171 (2017) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 27. lipnja 2017. kojom se od nacionalnih parlamenata traži da priznaju pravo na prijavu nepravilnosti;

–  uzimajući u obzir četvrto načelo iz preporuke OECD-a o poboljšanju etičkog postupanja u javnoj službi,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o ulozi zviždača u zaštiti financijskih interesa EU-a(5),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za kulturu i obrazovanje, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove te Odbora za ustavna pitanja (A8-0295/2017),

A.  budući da je cilj Europske unije poštovanje demokracije i vladavine prava te da ona u tom smislu svojim građanima jamči slobodu izražavanja; budući da zviždači predstavljaju temeljni aspekt slobode izražavanja i slobode informiranja, sadržanih u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, čije poštovanje i primjenu jamči EU; budući da EU promiče zaštitu radnika i poboljšanje radnih uvjeta;

B.  budući da Europska unija doprinosi jačanju međunarodne suradnje u borbi protiv korupcije, uz puno poštovanje načela međunarodnog prava, ljudskih prava i vladavine prava te suvereniteta svake države;

C.  budući da, u skladu s člankom 67. stavkom 2. UFEU-a, Europska unija ima nadležnost u pogledu zajedničke europske politike azila;

D.  budući da transparentnost i sudjelovanje građana čine dio razvoja i izazova na koje demokracije u 21. stoljeću moraju pronaći odgovor;

E.  budući da od ekonomske, dužničke i financijske krize svjedočimo valu akcija protiv međunarodne utaje i izbjegavanja poreza; budući da je u području financijskih usluga potrebna veća transparentnost kako bi se spriječile zloupotrebe, a neke države članice već imaju iskustva sa središnjim repozitorijima za prijavljivanje stvarnih ili mogućih kršenja financijskih bonitetnih pravila; budući da su Ujedinjeni narodi 2003. donijeli Konvenciju protiv korupcije(6); budući da je Parlament na temelju navedenih otkrića uspostavio dva posebna odbora i jedan istražni odbor; budući da je već u nekoliko rezolucija pozvao na zaštitu zviždača(7); budući da su već dogovorene inicijative za jačanje međunarodne razmjene informacija o poreznim pitanjima bile korisne i da su razna curenja podataka u vezi s porezima otkrila velike količine važnih informacija o zloupotrebama za koje se inače ne bi doznalo;

F.  budući da zviždači imaju važnu ulogu u prijavljivanju nezakonitih ili nepravilnih postupaka kojima se ugrožavaju javni interes i funkcioniranje naših društava te da u tu svrhu pružaju informacije o takvim postupcima poslodavcima, tijelima javne vlasti ili izravno javnosti;

G.  smatra da zviždači svojim radom pomažu državama članicama i najvažnijim institucijama i drugim tijelima Europske unije u sprečavanju i borbi protiv svih pokušaja povreda načela integriteta i zlouporabe ovlasti kojima se dovode u pitanje ili ugrožavaju javno zdravlje i sigurnost, financijski integritet, gospodarstvo, ljudska prava, okoliš i vladavina prava, ili kojima se povećava nezaposlenost, ograničava ili narušava pošteno tržišno natjecanje te podriva povjerenje građana u demokratske institucije i procese na europskoj i nacionalnoj razini;

H.  budući da je korupcija velik problem s kojim se danas suočava Europska unija te da se može dogoditi da zbog nje vlade nisu u stanju zaštititi stanovništvo, radnike, vladavinu prava i gospodarstvo, da dođe do ugrožavanja javnih institucija i usluga, gospodarskog rasta i konkurentnosti u raznim područjima te do gubitka povjerenja u transparentnost i demokratski legitimitet javnih i privatnih institucija i privrede; budući da se procjenjuje da zbog korupcije gospodarstvo EU-a ostaje bez 120 milijardi EUR godišnje, što čini 1 % BDP-a Unije;

I.  budući da su globalni napori u borbi protiv korupcije dosad uglavnom bili usmjereni na nepravilnosti u javnom sektoru, ali da su nedavna otkrića pokazala da financijske ustanove, savjetnici i druge privatne tvrtke imaju važnu ulogu u provođenju korupcije;

J.  budući da je nekoliko slučajeva zviždača koje su mediji objavili pokazalo da njihovo djelovanje može skrenuti pozornost javnosti i političke vlasti na informacije od javnog interesa, kao što su informacije o nezakonitom ili nepravilnom postupanju i drugim ozbiljnim prijestupima u privatnom i javnom sektoru; budući da su stoga za neke od takvih postupaka poduzete korektivne mjere;

K.  budući da zaštita povjerljivosti doprinosi stvaranju učinkovitijih kanala za prijavljivanje prijevara, korupcije i drugih povreda, a budući da, s obzirom na osjetljivost informacija, loša zaštita povjerljivosti može dovesti do neželjenog curenja informacija i kršenja javnog interesa Unije i država članica;

L.  budući da uvođenje javnih registara stvarnog vlasništva trustova poduzeća i sličnih pravnih dogovora te drugih mjera za transparentnost nositelja ulaganja može pozitivno djelovati u odvraćanju od nepravilnosti na koje zviždači obično ukazuju;

M.  budući da zaštita povjerljivosti identiteta zviždača i informacija koje oni objavljuju doprinosi stvaranju učinkovitijih kanala za prijavljivanje prijevara, korupcije, nepravilnosti, povrede dužnosti i drugih teških povreda, a budući da, s obzirom na osjetljivost informacija, loša zaštita povjerljivosti može dovesti do neželjenog curenja informacija i kršenja javnog interesa unutar Unije; budući da u javnom sektoru zaštita zviždača može olakšati otkrivanje zlouporabe javnih sredstava, prijevare i drugih oblika prekogranične korupcije povezane s nacionalnim interesima ili interesima EU-a;

N.  budući da postojeći kanali za podnošenje službenih pritužbi na prijestupe multinacionalnih poduzeća nažalost rijetko urode konkretnim kaznama za nepravilnosti;

O.  budući da se djelovanje zviždača pokazalo korisnim u mnogim područjima i u javnom i u privatnom sektoru, kao što su javno zdravstvo, oporezivanje, okoliš, zaštita potrošača, borba protiv korupcije i diskriminacije te poštovanje socijalnih prava;

P.  budući da ti slučajevi moraju biti jasno definirani, s obzirom na prirodu funkcija, težinu prijavljenih djela i iznesenih rizika;

Q.  budući da je od ključne važnosti da se ne prijeđe barijera između klevete i prijave nepravilnosti; da nije potrebno o svakome saznati sve informacije nego treba dobro definirati što predstavlja slučaj nečinjenja kad je demokracija u opasnosti;

R.  budući da su zviždači u brojnim slučajevima bili meta mjera odmazde, zastrašivanja ili pokušaja pritiska kako bi ih se spriječilo ili odvratilo od prijava ili kaznilo zbog danog upozorenja; da se ti pritisci češće događaju na radnom mjestu tako da se zviždači koji su ukazali na informacije u javnom interesu u okviru svog radnog odnosa mogu naći u podčinjenom položaju u odnosu na svoje poslodavce;

S.  budući da postoji ozbiljna zabrinutost da se zviždači, koji djeluju u interesu javnosti, suočavaju s netrpeljivošću, uznemiravanjem, zastrašivanjem i izolacijom na radnome mjestu, potom s preprekama kada se radi o budućem zapošljavanju, gubitkom sredstava za život, a često i ozbiljnim prijetnjama upućenima članovima njihovih obitelji i kolegama; budući da postoji mogućnost da zviždači zbog straha od odmazde ne reagiraju i na taj način ugroze javni interes;

T.  budući da bi zaštita zviždača trebala biti zajamčena zakonom i da bi je trebalo unaprijediti diljem EU-a, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, pod uvjetom da zviždači djeluju na temelju opravdanih razloga; budući da bi takvi zaštitni mehanizmi trebali biti uravnoteženi i jamčiti potpuno poštovanje temeljnih i zakonskih prava osoba čiji su postupci prijavljeni; budući da bi se takvi zaštitni mehanizmi trebali primjenjivati i na istraživačke novinare, koji su ranjivi zbog otkrivanja osjetljivih podataka i štite zviždače u ime povjerljivosti izvora;

U.  budući da zaštita zviždača u nekoliko država članica nije adekvatno zajamčena te da u mnogim drugim državama članicama, koje su uvele napredne programe za njihovu zaštitu, ta zaštita zbog nedosljednosti nije na dostatnoj razini; budući da je to dovelo do fragmentirane zaštite zviždača u Europi i otežalo im upoznavanje s vlastitim pravima i načinima davanja upozorenja, ali i do pravne nesigurnosti, prije svega u prekograničnim situacijama;

V.  budući da u nekim državama članicama postoji velik nedostatak volje da se usvoji i provede zakonodavstvo o zaštiti zviždača, iako je u tim državama propisana obveza izvješćivanja i sankcioniranja kaznenih djela korupcije, prijevare i drugih prijestupa;

W.  budući da Ured Europskog ombudsmana ima jasnu nadležnost da provede istragu o pritužbama građana EU-a u vezi s nepravilnostima u postupanju institucija EU-a, no da sam po sebi nema nikakvu ulogu u zaštiti zviždača;

X.  budući da djelovanje zviždača vrlo često nije ograničeno samo na ekonomska i financijska pitanja; budući da bi nedostatak odgovarajuće zaštite mogao odvratiti potencijalne zviždače od prijavljivanja prijestupa kako bi izbjegli opasnost od odmazde i/ili osvete; budući da je prema izvješću OECD-a tijekom 2015. godine 86 % poduzeća raspolagalo mehanizmom za prijavu sumnji u teške slučajeve prijestupa na radnom mjestu, ali više od jedne trećine njih nije imalo pisana pravila o zaštiti zviždača od odmazde, odnosno nije znalo postoji li takva politika; budući da je veći broj zviždača koji su otkrili gospodarske i financijske nepravilnosti, prijestupe ili nezakonite aktivnosti bio predmet kaznenog progona; budući da osobe koje prijavljuju ili objavljuju informacije od javnog interesa često trpe odmazdu, kao i njihovi članovi obitelji i kolege, što ih primjerice može stajati karijere; budući da Europski sud za ljudska prava ima utvrđenu sudsku praksu u pogledu zviždača, ali bi zaštita zviždača trebala biti zajamčena zakonom; budući da se Poveljom Europske unije o temeljnim pravima jamči sloboda izražavanja i pravo na dobru upravu;

Y.  budući da zaštita zviždača u Europskoj uniji ne bi smjela biti ograničena samo na europske slučajeve nego bi se trebala primjenjivati i na međunarodne slučajeve;

Z.  budući da se na radnom mjestu treba uspostaviti radno okruženje u kojemu osobe osjećaju da mogu upozoriti na moguće nepravilnosti poput propusta, povrede radne dužnosti, lošeg upravljanja, prijevare ili nezakonitih radnji; budući da je iznimno važno poticati ispravnu kulturu u kojoj radnici mogu skrenuti pozornost na probleme bez straha od odmazde koja bi mogla utjecati na njihovo trenutačno i buduće zaposlenje;

AA.  budući da u mnogim jurisdikcijama, a posebice u privatnom sektoru, zaposlenici podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne u pogledu određenih informacija, što znači da se protiv zviždača mogu provoditi disciplinski postupci zbog izvješćivanja izvan njihova radnog odnosa;

AB.  budući da prema jednoj studiji OECD-a više od jedne trećine organizacija s mehanizmima izvješćivanja nema pisana pravila o zaštiti zviždača od odmazde ili ne zna za njih;

AC.  budući da su zakonodavstvom EU-a već predviđena neka pravila o zaštiti zviždača od određenih oblika odmazde u različitim područjima, ali da Komisija još nije predložila odgovarajuće zakonodavne mjere za učinkovitu i ujednačenu zaštitu zviždača i njihovih prava u EU-u;

AD.  budući da su od 1. siječnja 2014. sve institucije Europske unije dužne uvesti interna pravila o zaštiti zviždača koji su dužnosnici institucija EU-a, u skladu s člancima 22.a, 22.b i 22.c Pravilnika o osoblju za dužnosnike;

AE.  budući da je Europski parlament više puta pozvao na uvođenje horizontalnih mjera za zaštitu zviždača u Uniji;

AF.  budući da, s obzirom na svoju Rezoluciju od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: preporuke za radnje i inicijative koje treba poduzeti, Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji te Rezoluciju od 14. veljače 2017. o ulozi zviždača u zaštiti financijskih interesa EU-a, Europski parlament poziva Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog o uspostavi djelotvornog i sveobuhvatnog europskog programa za zaštitu zviždača kojim će se zaštititi osobe koje prijavljuju slučajeve u kojima se sumnja na prijevaru ili nezakonite aktivnosti koje štete javnom interesu ili financijskim interesima Europske unije;

AG.  budući da bilo koja osoba iz treće zemlje koju je Europska unija ili neka njezina država članica priznala kao zviždača mora imati na raspolaganju sve mjerodavne mjere za zaštitu ako je, u okviru svojih dužnosti ili izvan njih, saznala i objavila informacije o nezakonitim radnjama ili špijunaži koje je počinila treća zemlja ili nacionalno ili multinacionalno trgovačko društvo i kojima se nanosi šteta nekoj državi, narodu ili građanima Unije i tako nesvjesno dovodi u opasnost integritet vlade, nacionalna sigurnost ili pojedinačne ili kolektivne slobode;

AH.  budući da su od 1. srpnja 2014. gotovo sve europske institucije i agencije u svoje interne poslovnike uvrstile mjere za zaštitu zviždača, u skladu s odredbama članaka 22.b i 22.c Pravilnika o osoblju za dužnosnike;

AI.  budući da postoje već uhodana načela međunarodnih organizacija kao što su Vijeće Europe i OECD te ustaljena sudska praksa Europskog suda za ljudska prava;

AJ.  budući da važnost zaštite zviždača priznaju sva glavna međunarodna tijela na području borbe protiv korupcije i da su standardi u vezi s prijavama nepravilnosti utvrđeni u Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC), Preporuci Vijeća Europe CM/Rec(2014)7 i Preporuci OECD-a o borbi protiv korupcije iz 2009. godine;

AK.  budući da je ključno hitno uspostaviti horizontalni pravni okvir koji bi zahvaljujući utvrđivanju prava i obveza štitio zviždače u državama članicama Unije kao i u njezinim institucijama, tijelima i organima;

Uloga zviždača i nužnost njihove zaštite

1.  poziva Komisiju da, nakon što provede procjenu odgovarajuće pravne osnove kojom će se omogućiti da EU poduzme daljnje mjere, do kraja ove godine predstavi horizontalni zakonodavni prijedlog o uspostavi sveobuhvatnog zajedničkog regulatornog okvira kojim će se zajamčiti visoka razina zaštite zviždača u EU-u, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, među ostalim i u nacionalnim i europskim institucijama, uključujući i relevantna nacionalna i europska tijela, urede i agencije, uzimajući pritom u obzir nacionalne okolnosti i ne ograničavajući mogućnost država članica da poduzimaju daljnje mjere; ističe da trenutačno postoji više mogućnosti za pravnu osnovu kojom bi se EU-u omogućilo djelovanje u tom području; poziva Komisiju da ih razmotri i da predloži opširan, dosljedan i učinkovit mehanizam; podsjeća Komisiju na doktrinu koju je izradio Sud Europske unije dugotrajnom sudskom praksom u pogledu koncepta implicitnih nadležnosti Unije, kojim se omogućava korištenje više pravnih osnova;

2.  ističe nerazumnu i zabrinjavajuću činjenicu da se građani i novinari kazneno progone umjesto da im se osigura pravna zaštita kada iznose informacije od javnog interesa, uključujući informacije o mogućim povredama dužnosti, nepravilnostima, prijevarama ili nezakonitim aktivnostima, osobito kad je riječ o postupanju kojima se krše temeljna načela EU-a, kao što su izbjegavanje i utaja poreza te pranje novca;

3.  predlaže da svi međunarodni sporazumi koji se odnose na financijske usluge, oporezivanje i tržišno natjecanje uključuju odredbe o zaštiti zviždača;

4.  ističe da je potrebno zajamčiti pravnu sigurnost u pogledu odredbi o zaštiti zviždača, s obzirom na to da kontinuirani nedostatak jasnoće i fragmentirani pristup odvraćaju potencijalne zviždače od istupanja; stoga ističe da bi relevantnim zakonodavstvom Unije trebalo uspostaviti jasan postupak za ispravno postupanje s upozorenjima zviždača i za učinkovitu zaštitu zviždača;

5.  podsjeća na to da bi budućim normativnim okvirom trebalo uzeti u obzir propise, prava i obveze koji uređuju područje zapošljavanja te na njega utječu; osim toga, ističe da bi se to trebalo učiniti uz savjetovanje sa socijalnim partnerima i u skladu s kolektivnim ugovorima;

6.  poziva na to da se tim zakonodavstvom zajamči da poduzeća za koja se provjereno utvrdi da provode mjere odmazde protiv zviždača ne mogu primati sredstva EU-a ni potpisivati ugovore s javnim tijelima;

7.  potiče države članice da osmisle mjerila i pokazatelje u vezi s politikama u pogledu zviždača i u javnom i u privatnom sektoru;

8.  poziva države članice da uzmu u obzir članak 33. Konvencije UN-a protiv korupcije, u kojemu se naglašava uloga zviždača u sprečavanju korupcije i borbi protiv nje;

9.  izražava žaljenje zbog toga što je samo nekoliko država članica uvelo dovoljno napredne sustave za zaštitu zviždača; poziva države članice koje još nisu uvele takve sustave ili relevantna načela u svoja nacionalna zakonodavstva da to učine što je prije moguće;

10.  ističe potrebu za pridavanjem više pozornosti poslovnoj etici u nastavnim planovima poslovnih studija i povezanih disciplina;

11.  potiče države članice i institucije Unije da promiču kulturu priznavanja važne uloge zviždača u društvu, između ostaloga i u vidu informativnih kampanja; poziva u prvom redu Komisiju da predstavi sveobuhvatan plan o tom pitanju; smatra da je u javnom sektoru i na radnim mjestima te u suradnji sa sindikalnim organizacijama nužno ojačati etiku kako bi se među zaposlenima istaknula važnost informiranosti o postojećim pravnim okvirima o djelovanju zviždača;

12.  potiče Komisiju da prati odredbe država članica o zviždačima kako bi se olakšala razmjena najboljih praksi i time pomoglo ostvarivanju učinkovitije zaštite zviždača na nacionalnoj razini;

13.  traži od Komisije da predstavi sveobuhvatan plan za odvraćanje od prijenosa imovine u treće zemlje pri kojima korumpirane osobe mogu ostati anonimne;

14.  zviždačem smatra svaku osobu koja najčešće, ali ne isključivo u kontekstu profesionalnog odnosa prijavi ili otkrije informacije od javnog interesa, uključujući i europski javni interes, kao što su informacije o nezakonitom ili nedozvoljenom postupanju ili o postupku koji predstavlja prijetnju ili šteti javnom interesu ili ga ugrožava, bez obzira na to je li riječ o javnom ili privatnom sektoru i je li zviždač u ugovornom odnosu ili djeluje u okviru sindikata ili udruga; naglašava da to obuhvaća i pojedince koji nisu u tradicionalnom obliku radnog odnosa, kao što su konzultanti, ugovorni radnici, pripravnici, volonteri, zaposleni studenti, privremeni zaposlenici ili bivši zaposlenici, koji imaju dokaze o takvim postupcima i opravdane razloge vjerovati da su pružene informacije istinite;

15.  smatra da bi i osobe koje nisu u tradicionalnom radnom odnosu poslodavac/zaposlenik, kao što su konzultanti, vanjski suradnici, pripravnici, volonteri, studenti, privremeno zaposleni, bivši zaposlenici te građani, također trebale imati pristup kanalima za upozoravanje i odgovarajućoj zaštiti kada otkrivaju informacije o nezakonitom ili nedopuštenom postupanju ili postupanju u suprotnosti s javnim interesom;

16.  navodi da je potrebno jasno rješenje za zviždače zaposlene u poduzećima registriranima u EU-u sa sjedištem izvan Unije;

17.  smatra da povreda općeg interesa uključuje, ali nije ograničena na korupciju, kaznena djela, kršenje zakonskih obveza, pogrešne presude, zlouporabu ovlasti, sukobe interesa, nezakonitu uporabu javnih sredstava, zlouporabu moći, nezakonite financijske tokove, opasnost za okoliš, zdravlje, javnu sigurnost te nacionalnu i globalnu sigurnost, zaštitu privatnosti i osobnih podataka, izbjegavanje plaćanja poreza, povrede prava potrošača, prava radnika i drugih socijalnih prava, kršenja ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava te postupke kojima je cilj prikriti bilo koji od tih prekršaja;

18.  smatra da bi opći javni interes trebao imati prednost pred privatnom ili ekonomskom vrijednošću otkrivene informacije te da bi trebalo biti moguće otkriti informacije o ozbiljnim prijetnjama za javni interes čak i kad su one zakonski zaštićene; međutim, smatra da bi se na podatke koji se odnose na poštovanje profesionalne etike i na klasificirane informacije povezane s nacionalnom sigurnošću i obranom trebali primjenjivati posebni postupci; smatra da u takvim slučajevima prijavu treba podnijeti nadležnom tijelu;

19.  naglašava da je u svakom trenutku potrebno jamčiti učinkovitu zaštitu zviždača, čak i ako ono što otkriju nisu nedopuštena postupanja, već je svrha razotkrivanja spriječiti svako moguće ugrožavanje javnog interesa;

20.  naglašava potrebu da države članice poštuju preporuke Vijeća Europe o zaštiti zviždača;

21.  naglašava da se važnost uloge zviždača u otkrivanju teških povreda javnog interesa u posljednjih nekoliko godina potvrdila u mnogim prilikama te da zviždači pridonose demokraciji i transparentnosti politike, gospodarstva i javnih informacija i da ih stoga treba priznati kao neophodne za sprečavanje nezakonitog djelovanja; ističe da su se zviždači pokazali kao ključan izvor za istraživačko novinarstvo i neovisne medije; ističe i da je jamčenje povjerljivosti novinarskih izvora od temeljne važnosti za slobodu tiska; poziva države članice da se pobrinu za to da se pravo novinara na to da ne otkrivaju identitet svojih izvora stvarno zaštiti; smatra da su i novinari ranjiva skupina i da bi stoga trebali imati pravo na pravnu zaštitu;

22.  napominje činjenicu da su posljednjih godina neke države članice poduzele mjere za jačanje prava zviždača; međutim, žali zbog toga što su zviždači u više država članica i dalje izloženi parnicama i kaznenom progonu, pogotovo u slučajevima kada postojeće mogućnosti za njihovu obranu, potporu i zaštitu nisu dovoljne ili dovoljno učinkovite ili ih uopće nema; štoviše, primjećuje da razlike među državama članicama vode do pravne nesigurnosti, traženja najpovoljnijeg pravnog sustava (forum shopping) i rizika od nepoštenog postupanja;

23.  potvrđuje da je zaštita zviždača ključna za ispravnu primjenu nadležnosti Europske unije;

24.  smatra da nepostojanje odgovarajuće zaštite zviždača negativno utječe na zaštitu financijskih interesa Europske unije;

25.  smatra da provedba sveobuhvatnih zakonskih odredbi o zaštiti zviždača potiče prijavljivanje nepravilnosti i da djelovanje zviždača treba promicati kao izraz građanstva; stoga poziva države članice i institucije Unije da promiču pozitivnu ulogu zviždača te da ističu ozbiljnu zabrinutost s obzirom na to da su zviždači često ugroženi i bez zaštite, između ostalog, u vidu kampanja za informiranje i zaštitu, komunikacije i osposobljavanja; preporučuje, u prvom redu Komisiji, da predstavi sveobuhvatan plan o tom pitanju; u tom kontekstu traži da se pokrene internetska stranica na kojoj bi se mogle pružiti korisne informacije o zaštiti zviždača i podnijeti pritužbe; naglašava da bi ta internetska stranica trebala biti lako dostupna javnosti te jamčiti anonimnost podataka osoba koje se njome koriste;

26.  poziva na poduzimanje mjera kojima bi se promijenila javna percepcija zviždača, posebice među političarima, poslodavcima i medijima, i to naglašavanjem njihove pozitivne uloge kao mehanizma ranog upozoravanja, načina da se razotkriju i spriječe zloporaba i korupcija te kao mehanizma odgovornosti na osnovi kojega se provodi javni nadzor nad vladama i poduzećima;

27.  potiče države članice da aktivno promiču kulturu transparentnosti i u javnom i u privatnom radnom okružju, čime se organizacijama i poduzećima omogućuje da djeluju u skladu s visokim etičkim standardima, a zaposlenici ohrabruju u prijavljivanju nepravilnosti, što omogućuje poduzimanje mjera za sprečavanje svih prijetnji ili opasnosti i za pružanje odgovora na njih;

28.  potiče države članice da redovito ocjenjuju učinkovitost poduzetih mjera, uzimajući u obzir javno mišljenje o zviždačima i njihovom prijavljivanju nepravilnosti, međusektorska istraživanja višeg rukovodstva odgovornog za primanje i obradu prijava te neovisne istraživačke studije o prijavljivanju nepravilnosti na radnom mjestu;

29.  poziva one države članice koje još nisu donijele zakonodavstvo o djelovanju zviždača da to učine u bliskoj budućnosti te traži od Komisije da razmotri uspostavu platforme za razmjenu najboljih praksi u tom području među državama članicama, ali i s trećim zemljama;

30.  naglašava važnost istraživanja i razmjene dobrih praksi kako bi se potakla bolja zaštita zviždača na europskoj razini;

31.  poziva Europski revizorski sud i Ured Europskog ombudsmana da do kraja 2017. godine objave: 1) posebna izvješća sa statističkim podacima i jasnim pregledom dosadašnjih slučajeva upozoravanja utvrđenih u europskim institucijama, poduzećima, udrugama, organizacijama i drugim tijelima registriranima u Uniji; 2) praćenje predmetnih institucija u vezi s otkrivenim slučajevima na temelju važećih smjernica i pravila Komisije; 3) ishod svake istrage pokrenute na temelju informacija dobivenih od zviždača; 4) mjere predviđene u svakom pojedinom slučaju za zaštitu zviždača;

Mehanizam upozoravanja

32.  napominje da nepostojanje jasno utvrđenih sredstava zaštite i sigurnih načina prijavljivanja kao i mogući izostanak daljnjih koraka predstavljaju prepreku za aktivnosti zviždača te ih mogu odvratiti od dijeljenja informacija i nagnati na šutnju; izražava zabrinutost zbog odmazde i pritiska na zviždače s kojima se suočavaju kad se obrate krivoj osobi ili krivom entitetu unutar svoje organizacije;

33.  smatra da je potrebno uspostaviti dosljedan, vjerodostojan i pouzdan sustav kojim će se omogućiti davanje upozorenja nadležnim tijelima unutar organizacije i izvan nje; smatra da bi takav sustav olakšao procjenu vjerodostojnosti i valjanosti upozorenja danog u tom okviru;

34.  poziva Komisiju da razmotri sustav koji bi omogućio upozorenja unutar organizacije i izvan nje; naglašava da, kako bi se to moglo učiniti, treba uspostaviti jasne, poštene i pravične postupke kojima bi se osiguralo potpuno poštovanje temeljnih i zakonskih prava kako zviždača tako i navodnih počinitelja povreda; smatra da bi poslodavce trebalo potaknuti na uspostavu postupaka za interno davanje upozorenja i da bi u svakoj organizaciji trebala postojati neovisna i nepristrana osoba ili tijelo koji bi bili zaduženi za njihovo prikupljanje; smatra da bi predstavnici radnika trebali biti uključeni u imenovanje te osobe ili tijela; naglašava da bi nakon svake prijave primatelj upozorenja trebao poduzeti odgovarajuće korake te o njima u razumnom roku obavijestiti zviždača;

35.  smatra da bi svaka organizacija trebala uspostaviti jasne kanale za davanje upozorenja koji bi zviždačima omogućili upozoravanje unutar svojih organizacija; naglašava da bi svaki zaposlenik trebao biti obaviješten o relevantnom postupku upozoravanja, kojim bi se trebala jamčiti povjerljivost i obrada upozorenja u razumnom roku; naglašava da zviždači moraju imati mogućnost obratiti se odgovarajućim javnim tijelima, nevladinim organizacijama i medijima, posebno ako njihova organizacija ne reagira na odgovarajući način, ako bi se internim upozorenjem ili upozoravanjem nadležnih tijela očito ugrozila učinkovitost upozorenja, ako postoji rizik za zviždača ili ako zviždač mora hitno prenijeti informacije;

36.  podsjeća na pravo javnosti da bude obaviještena o svakom ponašanju koje bi moglo ugroziti javni interes te s tim u vezi naglašava da zviždači uvijek trebaju imati mogućnost objavljivanja informacija o nezakonitom ili nedopuštenom postupanju ili postupanju u suprotnosti s javnim interesom;

37.  podsjeća na to da se u istoj rezoluciji Parlamenta poziva i institucije Unije da u suradnji sa svim relevantnim nacionalnim tijelima uvedu i poduzmu sve potrebne mjere za zaštitu povjerljivosti izvora informacija i zato poziva na uspostavu kontrolirane internetske stranice na kojoj će se pritužbe moći podnositi na strogo povjerljiv način;

38.  smatra da upozoravanje izvan organizacije, uključujući i izravno upozoravanje javnosti, bez prethodnog internog upozorenja ne može predstavljati razlog za pobijanje upozorenja, pokretanje parnice protiv zviždača ili odbijanje njegove zaštite; smatra da bi se zaštita trebala pružati neovisno o izabranom kanalu na temelju otkrivenih informacija i činjenice da je zviždač imao opravdane razloge vjerovati u njihovu istinitost;

Zaštita u slučaju upozoravanja

39.  izražava zabrinutost zbog opasnosti za zviždače na radnom mjestu, a posebno zbog opasnosti od izravne ili neizravne odmazde poslodavca i osoba koje rade za račun ili u ime poslodavca; naglašava da te odmazde najčešće podrazumijevaju isključivanje, usporavanje ili prekid napredovanja u karijeri pa čak i otkaz, kao i slučajeve uznemiravanja; naglašava da su takvi oblici odmazde prepreka djelovanju zviždača; smatra da je potrebno uspostaviti mjere zaštite od odmazde; smatra da bi odmazda trebala podlijegati kažnjavanju i stvarnim sankcijama; ističe da bi trebalo poduzeti mjere za zaštitu osoba kojima je priznat status zviždača kako bi se okončale sve mjere odmazde protiv tih osoba i kako bi im se u potpunosti nadoknadila pretrpljena šteta; smatra da bi se te odredbe trebale uključiti u Komisijin prijedlog horizontalne direktive o zaštiti zviždača;

40.  smatra da zviždači bi trebali imati mogućnost podnijeti zahtjev za privremenu pravnu zaštitu s ciljem sprečavanja mjera odmazde, kao npr. otkaza, do završetka bilo kakvog upravnog, sudskog ili drugog postupka;

41.  naglašava da nikakav oblik radnog odnosa ne bi smio ograničavati nečije pravo na slobodu izražavanja i da nitko ne bi smio biti diskriminiran u slučaju ostvarivanja tog prava;

42.  podsjeća na to da bi budućim normativnim okvirom trebalo uzeti u obzir propise, prava i obveze koji su na snazi u području zapošljavanja i imaju utjecaj na njega; osim toga, ističe da bi se to trebalo učiniti uz savjetovanje sa socijalnim partnerima i u skladu s kolektivnim ugovorima;

43.  ističe da zviždači i članovi njihovih obitelji kao i sve osobe koje im pomažu i čiji su životi ili sigurnost u opasnosti moraju imati pravo na učinkovitu zaštitu fizičkog, moralnog i socijalnog integriteta te sredstava za život tako da im se osigura najviša moguća razina povjerljivosti;

44.  ističe da se te mjere zaštite primjenjuju i kada zviždač upozori na nepravilna postupanja u kojima sudjeluju države članice;

45.  napominje da su istraživački novinari i nezavisni mediji u svom poslu često usamljeni u borbi s brojnim pritiscima kojima mogu biti izloženi te da je stoga neophodno zaštititi ih od svih pokušaja zastrašivanja;

46.  predlaže da se u očekivanju ishoda građanskih postupaka osobama koje su bile žrtve odmazde, jer su prijavile ili otkrile informacije u javnom interesu, omogući podnošenje zahtjeva za privremenu pravnu zaštitu, posebno u slučaju gubitka radnog mjesta;

47.  osuđuje praksu zabrane davanja informacija, koja podrazumijeva pokretanje parnice ili prijetnju pokretanjem parnice protiv zviždača, ne u nastojanju da se zadovolji pravda već u cilju postizanja autocenzure ili financijskog, moralnog i psihičkog iscrpljivanja zviždača; smatra da takva zlouporaba postupka treba podlijegati kaznenim sankcijama i kaznama;

48.  podsjeća na rizike od kaznenog progona i parnica kojima su zviždači izloženi; ističe da su oni često slabije stranke u sudskim postupcima; stoga smatra da u slučaju navodnih mjera odmazde protiv zviždača poslodavci moraju dokazati da te mjere nisu povezane s upozorenjem; smatra da bi zaštitu zviždača trebalo pružati na temelju otkrivenih informacija, a ne na temelju namjere zviždača; međutim, ističe da je pritom nužno da zviždač informacije koje je podijelio smatra istinitima; zauzima stajalište da treba jamčiti povjerljivost tijekom cijelog postupka i da se identitet zviždača ne smije otkriti bez njegova ili njezina pristanka; naglašava da povreda povjerljivosti identiteta bez pristanka zviždača treba podlijegati kaznenim sankcijama i kaznama;

49.  smatra da zviždači zbog svojih upozoravanja ne bi trebali biti predmet kaznenog progona, građanskih postupaka, upravnih sankcija ili disciplinskih mjera;

50.  smatra da se mogućnošću anonimnog davanja upozorenja može potaknuti zviždače da podijele informacije koje inače ne bi podijelili; u tom pogledu naglašava da bi trebalo uvesti jasno uređen način anonimnog davanja upozorenja nacionalnom ili europskom neovisnom tijelu nadležnom za prikupljanje upozorenja, provjeru njihove vjerodostojnosti, praćenje odgovora i davanje smjernica zviždačima i u digitalnom okruženju, pri čemu bi trebalo točno odrediti slučajeve u kojima se primjenjuje anonimno upozoravanje, te ističe da se bez pristanka zviždača ne smije otkriti njihov indentitet kao ni informacije koje bi omogućile njihovu identifikaciju; smatra da svaka povreda anonimnosti treba podlijegati sankcijama;

51.  naglašava da nitko ne bi smio izgubiti pravo na zaštitu samo zbog pogreške u ocjeni činjenica ili zato što se prijetnja za javni interes nije ostvarila, pod uvjetom da je u vrijeme upozorenja imao opravdane razloge vjerovati u istinitost informacija; podsjeća na to da bi u slučaju lažnih optužbi odgovorne osobe trebale odgovarati i da im se ne bi trebala pužiti zaštita koju primaju zviždači; naglašava da bi sve osobe izravno ili neizravno oštećene lažnim upozorenjima ili otkrivanjem netočnih ili obmanjujućih informacija trebale imati pravo zatražiti učinkovit pravni lijek protiv lažnog upozoravanja ili zlouporabe upozoravanja;

52.  podsjeća na to da je važno osmisliti instrumente za zabranu svih oblika odmazde, bez obzira na to je li riječ o pasivnom otpuštanju ili pasivnim mjerama; poziva države članice da djelovanje zviždača u pogledu otkrivanja informacija o nezakonitom ili nedopuštenom postupanju ili postupanju kojom se ugrožava javni interes ne smatraju kaznenim djelom;

53.  podsjeća da se u međuvremenu važeće zakonodavstvo EU-a treba primjenjivati na odgovarajući način, i u okviru institucija EU-a i u državama članicama, te da ga treba tumačiti na način kojim se najbolje štite zviždači koji postupaju u općem interesu; naglašava da je zaštita zviždača već prepoznata kao važan mehanizam kojim se jamči učinkovita primjena zakonodavstva EU-a; stoga poziva države članice da dekriminaliziraju aktivnosti zviždača koji otkrivaju informacije u javnom interesu;

Pomoć zviždačima

54.  naglašava ulogu javnih tijela, sindikata i organizacija civilnog društva u pomoći i potpori koje se pružaju zviždačima u okviru postupaka unutar organizacije;

55.  ističe da se zviždači, kao i osobe koje im pomažu, ne suočavaju samo s profesionalnim, nego i s osobnim, psihološkim, socijalnim i financijskim rizicima; smatra da prema potrebi treba predvidjeti pružanje psihološke potpore, da zviždačima koji to zatraže, a nemaju dovoljno sredstava, treba osigurati specijaliziranu pravnu pomoć, da treba pružiti socijalnu i financijsku potporu zviždačima koji za to iznesu valjano opravdane razloge, ali i kao zaštitnu mjeru ako se protiv zviždača vodi kazneni ili parnični sudski postupak, u skladu s nacionalnim pravom i praksom; dodaje da bi zviždači trebali imati pravo na naknadu neovisno o prirodi štete koju su pretrpjeli zbog upozoravanja;

56.  u tom pogledu upućuje na činjenicu da je Europska ombudsmanica u Parlamentu istakla da je spremna razmotriti mogućnost osnivanja tijela koje bi pomagalo zviždačima u okviru svoga ureda te apelira na Komisiju da razmotri mogu li se Uredu ombudsmana, koji je već nadležan za istraživanje pritužbi o nepravilnim postupanjima unutar institucija EU-a, povjeriti i ti zadaci;

57.  poziva države članice i institucije EU-a da u suradnji sa svim relevantnim tijelima uvedu i poduzmu sve mjere potrebne za zaštitu povjerljivosti izvorâ informacija kako bi se izbjegla diskriminacija ili prijetnje kao i da uspostave transparentne kanale za objavljivanje informacija, osnuju neovisna nacionalna i europska tijela za zaštitu zviždača te da razmisle o dodjeli posebne financijske potpore tim tijelima; nadalje, poziva na uspostavu centraliziranog europskog tijela za učinkovitu zaštitu zviždača i osoba koje ih podupiru u njihovu djelovanju, po uzoru na model koji se rabi u sustavu tijela nadležnih za zaštitu podataka;

58.  poziva Komisiju da razvije instrumente usmjerene na pružanje zaštite protiv neosnovanih kaznenih progona, ekonomskih sankcija i diskriminacije kako bi ta mjera bila učinkovita; predlaže uspostavu nacionalnih fondova ili Europskog fonda, koji bi se djelomično financirali iz vraćenih sredstava ili prihoda od novčanih kazni, kako bi se zviždačima u EU-u pružila odgovarajuća financijska potpora;

59.  poziva države članice da uspostave neovisna tijela, uz dostatna proračunska sredstva, odgovarajuće ovlasti i prikladne stručnjake, odgovorna za prikupljanje upozorenja, provjeru njihove vjerodostojnosti, praćenje odgovora i davanje smjernica zviždačima, posebno ako njihova organizacija ne reagira na odgovarajući način, kao i za usmjeravanje zviždača na prikladnu financijsku pomoć, osobito u prekograničnim situacijama ili u slučajevima koji izravno uključuju države članice ili institucije EU-a; predlaže da ta tijela objavljuju godišnja izvješća o primljenim upozorenjima i njihovoj obradi, poštujući pritom povjerljivost eventualnih istraga u tijeku;

60.  naglašava da bi trebalo omogućiti pristup informacijama i povjerljivo besplatno savjetovanje za osobe koje u javnom interesu namjeravaju upozoriti na nezakonito ili nedopušteno postupanje ili postupanje koje dovodi u pitanje ili ugrožava javni interes; napominje da bi trebalo utvrditi strukture koje bi mogle pružiti takve informacije i savjete te njihove podatke za kontakt staviti na raspolaganje široj javnosti;

61.  ustraje u tome da je, uz cjelokupne mjere zaštite, zviždačima u prvom redu potrebno osigurati prihvat, smještaj i sigurnost u državi članici koja nema ugovor o izručenju sa zemljom u kojoj je došlo do nepravilnosti u postupanju; poziva Komisiju da kada je riječ o sporazumima o izručenju između Europske unije i treće upletene zemlje te u skladu s člankom 67. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, koji se odnosi na politiku EU-a u području azila, djeluje u okviru svojih nadležnosti i poduzme sve potrebne sigurnosne mjere u pogledu zviždača posebno izloženih snažnim mjerama odmazde u zemljama u kojima su otkrili nezakonito ili prijevarno postupanje;

62.  poziva Komisiju da predloži osnivanje sličnog tijela na europskoj razini, uz dostatna proračunska sredstva, odgovarajuće ovlasti i prikladne stručnjake, zaduženog za koordinaciju aktivnosti država članica, posebice u prekograničnim situacijama; smatra da bi to europsko tijelo, osim toga, trebalo moći prikupljati upozorenja, provjeravati njihovu vjerodostojnost, izdavati obvezujuće preporuke i usmjeravati zviždače ako odgovor dotične države članice ili nacionalnih tijela očigledno nije primjeren; predlaže da to tijelo objavljuje godišnja izvješća o primljenim upozorenjima i njihovoj obradi, poštujući pritom povjerljivost eventualnih istraga u tijeku; smatra da bi se mandat Europskog ombudsmana mogao proširiti na obavljanje te zadaće;

63.  vjeruje da bi, kad se upozorenje prizna kao ozbiljno, trebalo provesti odgovarajuću istragu i donijeti odgovarajuće mjere; ističe da bi tijekom istrage zviždaču trebalo dopustiti da pojasni svoju pritužbu i dostavi dodatne informacije ili dokaze;

64.  potiče države članice da razviju podatke, mjerila i pokazatelje u vezi s politikama u pogledu zviždača i u javnom i u privatnom sektoru;

65.  traži da se u sljedećoj reviziji europskih nadzornih tijela (ESA) njihove ovlasti i postupci prilagode tako kako bi se zaštitili zviždači;

66.  poziva institucije EU-a da u skladu s člankom 22. točkom (c) novog Pravilnika o osoblju odgovore na izvješće Ombudsmana o vlastitoj inicijativi od 24. srpnja 2014., u kojemu se sva tijela EU-a poziva da usvoje etičke mehanizme upozorenja i pravne okvire za prijavljivanje nepravilnosti koji se izravno temelje na internim pravilima Ureda ombudsmana; potvrđuje svoju odlučnost da to učini;

67.  smatra da bi zviždači trebali imati i pravo proučiti i komentirati rezultate istrage koja se vodi na temelju njihovih objavljivanja;

68.  poziva institucije i druga tijela EU-a da budu primjer u pogledu hitne primjene smjernica Europskog ombudsmana; poziva Komisiju da u potpunosti provede, i u Komisiji i u agencijama EU-a, vlastite smjernice o zaštiti zviždača u skladu sa svojim pravilnikom o osoblju iz 2012.; poziva Komisiju da u cilju zaštite zviždača učinkovito surađuje i koordinira napore s drugim institucijama, uključujući Ured europskog javnog tužitelja;

69.  ističe potrebu za boljim sustavom upozoravanja na nepravilnosti u poduzećima, koji bi dobro funkcionirao i nadopunjavao postojeće nacionalne kontaktne točke za Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća;

70.  ističe da bi istrage u vezi s pitanjima pokrenutim dojavama zviždača trebalo provoditi neovisno i u najkraćem mogućem roku, štiteći pritom i prava pojedinaca na koje bi objavljivanje informacija moglo utjecati; ističe da bi tijekom istrage zviždači i sve osobe povezane s objavljenim informacijama trebali moći iznijeti dodatne argumente i dokaze te da bi ih trebalo obavještavati o postupcima poduzetima u vezi s objavljivanjem;

71.  pozdravlja činjenicu da je Komisija konačno uvela instrument koji će zviždačima služiti za upozoravanje ili objavljivanje informacija o kartelnim i drugim dogovorima u području tržišnog natjecanja, no istodobno naglašava da je potrebno pojednostavniti postupke i ustraje u tome da ne bi trebao postojati prevelik broj kanala;

72. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0310.

(3)

SL C 208, 10.6.2016., str. 89.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0457.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0022

(6)

https://www.unodc.org/documents/treaties/UNCAC/Publications/Convention/08-50027_F.pdf

(7)

Vidi, na primjer, Rezoluciju Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0310) i Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0457).


OBRAZLOŽENJE

Zviždači već nekoliko godina imaju važnu ulogu u otkrivanju teških povreda općeg interesa, koja je do izražaja došla u nizu skandala u različitim sektorima, od zaštite javnog zdravlja, okoliša do izbjegavanja plaćanja poreza. U današnje je vrijeme zaštita zviždača jedno od najboljih sredstava za očuvanje javnog interesa i poticanje odgovornog etičkog ponašanja javnih i privatnih ustanova. Međutim, zaštita, ako uopće postoji, i dalje je uglavnom nedostatna i previše rascjepkana da posluži kao dosljedan okvir u Europskoj uniji, čije je djelovanje danas ograničeno na sektorsku zaštitu.

Izvjestiteljica smatra da bi Europska unija trebala djelovati horizontalnim zakonodavnim instrumentom, u skladu sa svojim ciljevima u pogledu demokracije, pluralizma mišljenja i slobode izražavanja. Europska komisija na raspolaganju ima nekoliko mogućih pravnih osnova za taj instrument te bi stoga trebala nastaviti s radom u tom smjeru što je prije moguće.

Već su razvijene brojne međunarodne norme u pogledu zaštite zviždača. Europsko zakonodavstvo trebalo bi se stoga oslanjati na njih. U skladu s tim normama definicija zviždača trebala bi biti dovoljno široka da obuhvati najveći mogući broj situacija i tako zaštiti zaposlenike u privatnom i javnom sektoru, ali i konzultante i osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti. Osim toga, ona ne može biti ograničena samo na upozorenja na postupanja suprotna zakonu nego bi trebala obuhvaćati i primjere ugrožavanja javnog interesa. Treba uspostaviti jasne mehanizme upozoravanja u okviru organizacija kako bi se omogućilo davanje internih upozorenja. Međutim, to ne može biti jedini način i trebalo bi biti dopušteno upozoravati i neovisne institucije ili javnost. Na razini EU-a trebalo bi uspostaviti posebno tijelo zaduženo za savjetovanje, usmjeravanje i zaprimanje etičkih upozorenja.

Kako bi se na najbolji način zaštitile osobe koje se odluče na upozoravanje, treba osigurati povjerljivost te uvesti prebacivanje tereta dokazivanja. I naposljetku, mehanizam bi trebalo nadopuniti financijskom i psihološkom pomoći te naknadom štete, a trebalo bi uvesti i učinkovite sankcije protiv osoba koje zviždače žele spriječiti u objavljivanju informacija.


PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBAOD KOJIH JE IZVJESTITELJICA PRIMILA INFORMACIJE

Sljedeći popis sastavljen je isključivo dobrovoljno na izričitu odgovornost izvjestiteljice. Izvjestiteljica je tijekom pripreme nacrta izvješća primila informacije od sljedećih subjekata ili osoba:

Tijelo i/ili osoba

UNI Europa

FIRST-CISL

Europsko udruženje novinara

Eurocadres

Transparency International France

Transparency International

Predstavništvo finskih sindikata pri Europskoj uniji

CCI Paris – Ile de France

Ascent-EU - Good Governance, Anti-Corruption & Rule of Law Consultant (konzultantskaorganizacija za dobro upravljanje, borbu protiv korupcije i vladavinu prava)

CADRES CFDT

EBU

Ured švedskih sindikata u Bruxellesu

Predstavništvo finskih sindikata pri Europskoj uniji

Blueprint for speech

6.9.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA EKONOMSKU I MONETARNU POLITIKU

upućeno Odboru za pravna pitanja

o legitimnim mjerama za zaštitu zviždača koji objavljivanjem povjerljivih podataka trgovačkih društava i javnih tijela djeluju u javnom interesu

(2016/2224(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje (*): Molly Scott Cato

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da su zviždači odigrali istaknutu ulogu u otkrivanju i prijavljivanju mogućih povreda, prijestupa, prijevara ili nezakonitih aktivnosti, kao i u utvrđivanju i objavljivanju predmeta od javnog interesa povezanih s porezom, uključujući otkrivanja u vezi s aferama LuxLeaks, SwissLeaks i Panamskih dokumenata te na taj način znatno doprinijeli povećanju reformi za borbu protiv financijskih i poreznih prijevara, pranja novca i korupcije, koji ometaju ekonomski razvoj i vladavinu prava;

B.  budući da od ekonomske, dužničke i financijske krize svjedočimo valu akcija protiv međunarodne utaje i izbjegavanja poreza; budući da je u području financijskih usluga potrebna veća transparentnost kako bi se spriječile zloupotrebe, a neke države članice već imaju iskustva sa središnjim repozitorijima za prijavljivanje stvarnih ili mogućih kršenja financijskih bonitetnih pravila; budući da su Ujedinjeni narodi 2003. donijeli svoju Konvenciju protiv korupcije(1); budući da je Parlament na temelju tih otkrića uspostavio dva posebna odbora i jedan istražni odbor; budući da je već u nekoliko rezolucija pozvao na zaštitu zviždača(2); budući da su već dogovorene inicijative za jačanje međunarodne razmjene informacija o poreznim pitanjima bile korisne i da su razna curenja podataka u vezi s porezima otkrila velike količine važnih informacija o zloupotrebama za koje se inače ne bi doznalo;

C.  budući da su globalni napori protiv korupcije dosad uglavnom bili usmjereni na pogrešna postupanja u javnom sektoru, ali su nedavna otkrića pokazala da financijske ustanove, savjetnici i druge privatne tvrtke imaju važnu ulogu u olakšavanju korupcije;

D.  budući da uvođenje javnih registara stvarnog vlasništva trustova poduzeća i sličnih pravnih dogovora te drugih mjera za transparentnost nositelja ulaganja može pozitivno djelovati u odvraćanju od pogrešnih postupanja kojima se zviždači obično bave;

E.  budući da djelovanje zviždača vrlo često nije ograničeno samo na ekonomska i financijska pitanja; budući da bi nedostatak odgovarajuće zaštite mogao odvratiti potencijalne zviždače od prijavljivanja prijestupa kako bi izbjegli opasnost od odmazde i/ili osvete; budući da je prema izvješću OECD-a tijekom 2015. 86 % poduzeća raspolagalo mehanizmom za prijavu navodnih teških slučajeva poduzetničkih prijestupa, ali više od jedne trećine njih nije imalo pisana pravila o zaštiti zviždača od odmazde, odnosno nije znalo postoji li takva politika; budući da je nekoliko zviždača koji su otkrili gospodarske i financijske nepravilnosti, prijestupe ili nezakonite aktivnosti bilo predmet kaznenog progona; budući da osobe koje prijavljuju ili objavljuju informacije od javnog interesa često trpe odmazdu, kao i njihovi članovi obitelji i kolege, što ih primjerice može stajati karijere; budući da Europski sud za ljudska prava ima utvrđenu sudsku praksu u pogledu zviždača, ali bi zaštita zviždača trebala biti zajamčena zakonom; budući da se Poveljom Europske unije o temeljnim pravima jamči sloboda izražavanja i pravo na dobru upravu;

F.  budući da postojeći kanali za podnošenje službenih pritužbi na prijestupe multinacionalnih poduzeća nažalost rijetko urode konkretnim kaznama za nepravilnosti;

G.  budući da zaštita zviždača nije provedena ni usklađena na razini Unije ni u državama članicama, iako je većina država članica EU-a ratificirala Konvenciju UN-a protiv korupcije prema kojoj je obvezno pružiti zviždačima odgovarajuću i učinkovitu zaštitu;

H.  budući da pravo EU-a već sadrži određene odredbe kojima se zviždači štite od odmazde, također i kada je riječ o pranju novca, ali još uvijek ne predviđa horizontalno zakonodavstvo koje se primjenjuje na sva javna i privatna tijela; budući da bi se moglo pokazati da su razlomljene odredbe nejasne i neučinkovite; budući da se od Komisije stoga traži da provede temeljitu evaluaciju pravnih osnova za moguće daljnje djelovanje na razini EU-a u tom pogledu; budući da se učinkovitom zaštitom zviždača može doprinijeti učinkovitosti unutarnjeg tržišta i učvrstiti povjerenje građana u EU;

1.  apelira na Komisiju da pomno analizira moguće pravne osnove za daljnje djelovanje na razini EU-a te da, prema potrebi, predstavi sveobuhvatno horizontalno zakonodavstvo, uključujući alate za pružanje potpore zviždačima kako bi se zajamčila njihova učinkovita zaštita u najkraćem mogućem roku te da iznese prijedlog za osiguravanje odgovarajuće financijske pomoći za zviždače; poziva Komisiju da ocijeni mogućnost osnivanja neovisnog europskog tijela koje će, uz jamstvo anonimnosti i povjerljivosti, biti nadležno za primanje pritužbi zviždača, i, kada je to opravdano, pružati savjete i zaštitu; napominje da bi zaštita zviždača trebala obuhvatiti i javni i privatni sektor bez razlike; poziva na to da se tim zakonodavstvom zajamči da poduzeća za koja se provjereno utvrdi da su poduzela mjere odmazde protiv zviždača ne mogu primati sredstva EU-a niti potpisivati ugovore s javnim tijelima; predlaže da, u svakom slučaju, Komisija izradi godišnje izvješće s procjenom trenutačnog stanja zaštite zviždača u Europskoj uniji; predlaže da svi međunarodni sporazumi koji se odnose na financijske usluge, oporezivanje i tržišno natjecanje trebaju uključivati odredbe o zaštiti zviždača; predlaže uspostavu zajedničkog paneuropskog fonda za zaštitu zviždača, u cilju osiguravanja odgovarajuće financijske pomoći za zviždače;

2.  ističe nerazumnu i zabrinjavajuću činjenicu da se građane i novinare izlaže progonu umjesto pravnoj zaštiti kad iznose informacije od javnog interesa, uključujući informacije o mogućim prijestupima, nepravilnostima, prijevarama ili nezakonitim aktivnostima, osobito kad je riječ o postupanju kojim se krše temeljna načela EU-a, kao što su izbjegavanje i utaja poreza te pranje novca;

3.  nadalje, poziva države članice da usvoje široku pravnu definiciju „zviždača” kako bi ih se učinkovito zaštitilo s pomoću nacionalnog zakonodavstva; predlaže da zviždači u javnom i privatnom sektoru trebaju imati jednaku zaštitu te da ne bi trebali biti ograničeni ugovornim obvezama kojima se sprečava prijavljivanje ili objavljivanje informacija koje su od javnog interesa; poziva države članice da zajamče da su zaštitom obuhvaćena izuzeća od postupaka povezanih sa zaštićenim otkrivanjem i stegovne mjere ili drugi oblici odmazde;

4.  poziva države članice da uzmu u obzir članak 33. Konvencije UN-a protiv korupcije, u kojemu se naglašava uloga zviždača u sprečavanju korupcije i borbi protiv nje;

5.  podsjeća na zaključak svojeg posebnog odbora TAXE i ističe da je potrebno osigurati da zviždači mogu prijaviti ne samo nezakonite aktivnosti nego i nepravilnosti i sve informacije o pitanjima koja predstavljaju prijetnju ili štetu javnom interesu;

6.  ponavlja da su, zbog često tehničke naravi dotičnih informacija i prepreka s kojima se suočavaju službenici koji im pokušavaju pristupiti, zviždači često jedino sredstvo kojim se pažnja javnosti usmjerava na nezakonite aktivnosti;

7.  tvrdi da bi zviždači trebali slobodno moći podnositi anonimne prijave ili pritužbe, prioritetno, mehanizmima upozoravanja unutar dotične organizacije ili nadležnim tijelima te, nadalje, da ih treba zaštititi bez obzira na to kako su podnijeli prijavu;

8.  ističe da je važno nadležna i regulatorna tijela te tijela kaznenog progona izričito osnažiti s odgovornošću za održavanje kanala za prijavljivanje, primanje, rješavanje i ispitivanje prijava o mogućim zloupotrebama dužnosti, po potrebi uz istodobnu zaštitu povjerljivosti izvora i prava uključenih strana;

9.  smatra da bi sve javne i privatne organizacije na razini EU-a i nacionalnoj razini svojim zaposlenicima trebale nuditi interne postupke za prijavljivanje nepravilnosti; ističe važnost podizanja razine osviještenosti među zaposlenicima i drugim pojedincima o već postojećim zakonskim okvirima za zviždače te poziva tijela EU-a i nacionalna tijela na to da provode redovite informativne kampanje i osiguravaju višejezične i razumljive informacije o osnovnim postupcima u vezi sa zviždačima;

10.  traži da se u sljedećoj reviziji europskih nadzornih tijela (ESA) prilagode njihove ovlasti i postupci kako bi se zaštitili zviždači;

11.  ističe da bi u sudskim postupcima protiv zviždača teret dokazivanja trebao pasti na stranku koja pokreće parnicu kako bi se pokazalo da otkrivene informacije ne predstavljaju dokaz ni za nezakonito ponašanje odnosno prijestup, ni za prijetnju javnom interesu; osuđuje sudske postupke protiv zviždača koji se namjerno provode u lošoj namjeri te smatra da su u tom slučaju primjerene sankcije; naglašava da je učinkovita zaštita zviždača ključna kako bi se zajamčilo pravo na slobodu govora i informiranja te da je potrebno preispitati proturječne norme o pitanjima tajnosti i povjerljivosti u skladu s europskom pravnom praksom u području ljudskih prava kako bi se osiguralo da takve iznimke budu potrebne i razmjerne;

12.  poziva države članice da osiguraju zviždačima neometan pristup neovisnom savjetovanju i podršci, kao i mogućnost traženja naknade za uznemiravanje ili gubitak sadašnjih ili budućih životnih sredstava, ako se radi o mjerama odmazde zbog informacija koje su zviždači objavili dok su bili pod zaštitom; poziva Komisiju da provjeri postoje li trenutačno najbolje prakse koje bi u tu svrhu trebalo dijeliti;

13.  poziva institucije i druga tijela EU-a da budu primjer u pogledu primjene bez odgode smjernica Europskog ombudsmana; poziva Komisiju da u potpunosti provede, u Komisiji i agencijama EU-a, vlastite smjernice o zaštiti zviždača u skladu sa svojim pravilnikom o osoblju iz 2012.; poziva Komisiju da učinkovito surađuje i koordinira napore s drugim institucijama, uključujući Ured europskog javnog tužitelja, u cilju zaštite zviždača;

14.  ističe da se komunikacija između zviždača i europskih institucija i agencija mora ojačati; smatra da se žalbe građana moraju rješavati pravedno i s poštovanjem te da bi trebao postojati redovni kontakt između europske institucije ili agencije koja rješava žalbu i dotičnog zviždača, uz redovno obavještavanje o statusu slučaja;

15.  potiče Komisiju da izradi sveobuhvatan plan djelovanja o podizanju razine osviještenosti o zaštiti i obrani zviždača;

16.  ističe potrebu za boljim sustavom prijave korporativnih zloupotreba kojim se nadopunjuje i nastoji poboljšati učinkovitost trenutačnih nacionalnih kontaktnih točaka za Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća;

17.  poziva Komisiju da izradi sveobuhvatan plan za odvraćanje od prijenosa imovine državama izvan EU-a u kojima korumpirane osobe mogu ostati anonimne;

18.  ističe potrebu za pridavanjem više pozornosti poslovnoj etici u nastavnim planovima poslovnih studija i povezanih disciplina.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

Datum usvajanja

4.9.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

36

0

13

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Petr Ježek, Othmar Karas, Wajid Khan, Philippe Lamberts, Werner Langen, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Fulvio Martusciello, Marisa Matias, Gabriel Mato, Costas Mavrides, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Dimitrios Papadimoulis, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Kay Swinburne, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Marco Valli, Jakob von Weizsäcker, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Enrique Calvet Chambon, Matt Carthy, Manuel dos Santos, Ashley Fox, Eva Joly, Paloma López Bermejo, Thomas Mann, Luigi Morgano, Lieve Wierinck

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

36

+

ALDE

Enrique Calvet Chambon, Petr Ježek, Ramon Tremosa i Balcells, Lieve Wierinck

ECR

Bernd Lucke, Pirkko Ruohonen-Lerner

EFDD

Marco Valli

ENF

Gerolf Annemans, Bernard Monot

GUE/NGL

Matt Carthy, Paloma López Bermejo, Marisa Matias, Dimitrios Papadimoulis

PPE

Brian Hayes, Othmar Karas, Werner Langen, Thomas Mann

S&D

Pervenche Berès, Udo Bullmann, Jonás Fernández, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Cătălin Sorin Ivan, Wajid Khan, Olle Ludvigsson, Costas Mavrides, Luigi Morgano, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Paul Tang, Manuel dos Santos, Jakob von Weizsäcker

Verts/ALE

Eva Joly, Philippe Lamberts, Molly Scott Cato

0

-

13

0

ECR

Ashley Fox, Kay Swinburne

ENF

Marco Zanni

PPE

Burkhard Balz, Markus Ferber, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Fulvio Martusciello, Gabriel Mato, Luděk Niedermayer, Anne Sander, Esther de Lange

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

7.9.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR

upućeno Odboru za pravna pitanja

o legitimnim mjerama za zaštitu zviždača koji objavljivanjem povjerljivih podataka trgovačkih društava i javnih tijela djeluju u javnom interesu

(2016/2224(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Dennis de Jong

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da zviždači često imaju važnu, a čak i ključnu ulogu u sprečavanju, otkrivanju i objavljivanju nepravilnosti, nezakonitosti, prijevare, korupcije i drugih prijestupa ili kršenja vladavine prava na europskoj i nacionalnoj razini, kako u javnom tako i u privatnom sektoru;

B.  budući da je hrabrost onih koji, bez obzira na svoje osobne i profesionalne rizike, čine uslugu društvu prijavljivanjem ili objavljivanjem informacija u zaštiti javnog interesa, takva da bi vlade trebale predvidjeti odgovarajuća pravna jamstva i zaštitu, uključujući naknadu za financijske i druge štete koje im nastaju, na primjer, zbog toga što dobiju otkaz jer su prijavili ili otkrili nepravilnosti;

C.  budući da je aktivnost zviždača, na temelju načela transparentnosti i integriteta, ključna za otkrivanje nepravilnosti te bi zaštita zviždača stoga trebala biti zajamčena zakonom i ojačana diljem Europske unije, ali samo ako je svrha njihova djelovanja zaštita javnog interesa postupanjem u dobroj vjeri u skladu sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava;

D.  budući da je Parlament nedavno donio dva dokumenta: Rezoluciju(3) o ulozi zviždača u zaštiti financijskih interesa EU-a i Izvješće(4) o zaštiti financijskih interesa EU-a – borba protiv prijevara;

E.  budući da su od 1. srpnja 2014. gotovo sve europske institucije i agencije u svoje unutarnje poslovnike uvrstile, kao što je obvezno, mjere za zaštitu zviždača, u skladu s člancima 22. (b) i (c) Pravilnika o osoblju;

F.  budući da sve veći broj istraga o gospodarskim prijevarama može biti prekogranične naravi, pri čemu zviždači igraju ključnu ulogu u otkrivanju pozadine nezakonitih djela počinjenih iz inozemstva i štetnih za nacionalne gospodarske interese;

G.  budući da se člankom 33. Konvencije UN-a protiv korupcije, koje su Europska unija i njezine države članice supotpisnici, jasno predviđa potreba za odgovarajućim pravnim mjerama kojima se pruža zaštita od bilo kakvog neopravdanog postupanja prema osobama koje nadležnim tijelima u dobroj vjeri i na razumnim osnovama prijavljuju bilo koje činjenice u vezi s kaznenim djelima utvrđenim u skladu s tom Konvencijom;

1.  smatra da nepostojanje odgovarajuće zaštite zviždača ima negativan utjecaj na zaštitu financijskih interesa EU-a;

2.  apelira na Komisiju da poduzme sve potrebne korake kako bi se bez odgode provela Rezolucija o ulozi zviždača u zaštiti financijskih interesa EU-a i, posebno, da podnese horizontalni zakonodavni prijedlog usmjeren na uspostavljanje minimalne razine zaštite europskih zviždača diljem Unije i djelotvornog i sveobuhvatnog europskog programa zaštite zviždača;

3.  napominje da je samo nekoliko država članica uvelo dovoljno napredne sustave za zaštitu zviždača, bez obzira na to da je zaštita zviždača ključan element u sprečavanju korupcije i borbi protiv nje i da se preporučuje u članku 33. Konvencije UN-a protiv korupcije; poziva države članice koje još nisu usvojile načela za zaštitu zviždača u svoje nacionalno zakonodavstvo da to učine što je prije moguće;

4.  primjećuje da se, iako je rezolucija koju je usvojio Parlament usredotočena na zviždače u kontekstu financijskih interesa EU-a, mnoge predložene mjere mogu primjenjivati i na zviždače u širem smislu, što uključuje područja zaštite okoliša, prava radnika i zaštite potrošača, ali nije ograničeno na njih; ističe doprinos istraživačkih novinara i smatra da oni trebaju dobiti odgovarajuću razinu zaštite;

5.  u tom pogledu poziva Komisiju da pojam „financijskih interesa” tumači u njegovu najširem mogućem smislu kako bi se obuhvatili i oni slučajevi kojima se neizravno utječe na financijske interese EU-a;

6.  apelira na uvođenje učinkovitih mjera za zaštitu svakoga tko prijavljuje prijestupe na radnom mjestu, kao što su zlostavljanje, ucjene, nezakonite prakse zapošljavanja i otpuštanja, diskriminacija u plaćama i svi drugi oblici kršenja zakona;

7  poziva Komisiju da u svoj zakonodavni prijedlog uključi mjere za zaštitu radnika od odmazde poslodavca radi njihova djelovanja u ulozi zviždača, uključujući zaštitu njihove anonimnosti i povjerljivosti informacija te po potrebi pružanje pravne, financijske i psihološke pomoći, osiguravajući pritom da teret dokazivanja u slučajevima viktimizacije ili odmazde ostaje na strani poslodavca;

8.  pozdravlja činjenicu da je Komisija konačno uvela kanal putem kojeg zviždači mogu prijaviti ili objaviti informacije o dogovorima protivnima tržišnom natjecanju, ali naglašava da je potrebno pojednostavniti postupke i ustraje u tome da ne bi trebao postojati prevelik broj kanala;

9.  međutim, naglašava da se zviždači mogu koristiti neinstitucionalnim kanalom, kao što su mediji, a da to ne bi trebalo spriječiti institucije EU-a u tome da proaktivno i službeno obrađuju razotkrivene informacije koje se tiču interesa EU-a; istrage bi trebale biti sustavne kada se objavljuju informacije koje se tiču interesa EU-a, bez obzira na kanal;

10.  stoga poziva Komisiju da se nadoveže na preporuku iz rezolucije i uspostavi nezavisno tijelo EU-a za prikupljanje informacija, savjetovanje i upućivanje s uredima u državama članicama koji su u mogućnosti primati izvješća o nepravilnostima i koji raspolažu dostatnim proračunskim sredstvima, odgovarajućim ovlastima i adekvatnim stručnjacima, kako bi se pomoglo unutarnjim i vanjskim zviždačima u pogledu korištenja pravim kanalima za dostavljanje njihovih informacija o mogućim nepravilnostima kojima se utječe na financijske interese Unije, uz zaštitu njihove povjerljivosti i pružanje potrebne podrške i savjetovanja; u prvoj bi se fazi rad tog tijela prije svega temeljio na pouzdanoj provjeri primljenih informacija;

11.  u tom pogledu upućuje na činjenicu da je Europska ombudsmanica navela u Parlamentu da je spremna razmotriti mogućnost osnivanja takvog tijela u okviru svoga ureda te apelira na Komisiju da razmotri je li izvedivo Uredu ombudsmana, koji je već nadležan za istraživanje pritužbi o nepoštenim poslovnim praksama unutar institucija EU-a, povjeriti i te zadatke;

12.  podsjeća na to da se u istoj rezoluciji Parlamenta poziva i institucije EU-a da u suradnji sa svim relevantnim nacionalnim tijelima uvedu i poduzmu sve potrebne mjere za zaštitu povjerljivosti izvora informacija i stoga poziva na uspostavu kontrolirane internetske stranice na kojoj će se pritužbe moći podnositi na potpuno povjerljiv način;

13.  žali zbog toga što nisu sve agencije EU-a primijenile interna pravila za zaštitu zviždača i poziva te agencije da primijene interna pravila u skladu s člancima 22.a, 22.b i 22.c Pravilnika o osoblju;

14.  smatra da sektorsko zakonodavstvo, primjerice u području zaštite financijskih interesa EU-a, ne bi trebalo ni na koji način zamijeniti ili odgoditi donošenje općih odredbi s jedinstvenim minimalnim standardima pravne zaštite zviždača; stoga poziva Komisiju da bez daljnje odgode predloži horizontalan zakonodavni prijedlog o zaštiti zviždača.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

Datum usvajanja

4.9.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

0

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jonathan Arnott, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Dennis de Jong, Tamás Deutsch, Martina Dlabajová, Raffaele Fitto, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Cătălin Sorin Ivan, Jean-François Jalkh, Arndt Kohn, Claudia Schmidt, Bart Staes, Hannu Takkula, Indrek Tarand, Marco Valli, Derek Vaughan, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Caterina Chinnici, Brian Hayes, Julia Pitera

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

19

+

ALDE

ECR

EFDD

GUE/NGL

PPE

S&D

Verts/ALE

Martina Dlabajová, Hannu Takkula

Raffaele Fitto

Marco Valli

Luke Ming Flanagan, Dennis de Jong

Tamás Deutsch, Ingeborg Gräßle, Brian Hayes, Julia Pitera, Claudia Schmidt, Joachim Zeller

Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Caterina Chinnici, Cătălin Sorin Ivan, Arndt Kohn, Derek Vaughan

Bart Staes

0

-

 

 

3

0

EFDD

ENF

Verts/ALE

Jonathan Arnott

Jean-François Jalkh

Indrek Tarand

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

13.7.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA

upućeno Odboru za pravna pitanja

o legitimnim mjerama za zaštitu zviždača koji objavljivanjem povjerljivih podataka trgovačkih društava i javnih tijela djeluju u javnom interesu

(2016/2224(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: David Casa

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je uloga zviždača i u javnom i u privatnom sektoru pomoći u razotkrivanju, obeshrabrivanju i sprečavanju nepravilnosti, kao što su loše upravljanje, prijevara i korupcija te da na taj način doprinose promicanju ljudskih prava, vladavine prava, slobode izražavanja, transparentnosti i demokratske odgovornosti, kao i prava radnika; budući da su zviždači često zaposlenici koji su u radnom odnosu i koji ovise plaći kao izvoru prihoda za život;

B.  budući da važnost zaštite zviždača priznaju svi glavni međunarodni instrumenti koji se odnose na korupciju i da su standardi u vezi sa zviždačima utvrđeni u Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC), Preporuci Vijeća Europe CM/Rec(2014)7 i Preporuci OECD-a o borbi protiv podmićivanja iz 2009.;

C.  budući da je važnost uloge zviždača u zaštiti javnog interesa potvrđena nedavnim masovnim razotkrivanjem slučajeva korupcije, kao što je skandal „Panamski dokumenti” i „Swiss Leaks”, te razotkrivanjem zaobilaženja i kršenja propisa u području zakona o radu, što je u nekim slučajevima rezultiralo nesigurnošću radnih mjesta; budući da zviždači u Europi trenutačno nisu dovoljno priznati i zaštićeni;

D.  budući da postoji ozbiljna zabrinutost da se zviždači, koji djeluju u interesu javnosti, suočavaju s netrepeljivošću, uznemiravanjem, zastrašivanjem i izolacijom na radnome mjestu, potom s preprekama kada se radi o budućem zapošljavanju, gubitkom sredstava za život, a često i ozbiljnim prijetnjama upućenima članovima njihovih obitelji i kolegama; budući da postoji mogućnost da zviždači zbog straha od odmazde ne reagiraju i na taj način ugroze javni interes;

E.  budući da se na radnom mjestu treba uspostaviti radno okruženje u kojemu osobe osjećaju da mogu upozoriti na moguće nepravilnosti poput propusta, povrede radne dužnosti, lošeg upravljanja, prijevare ili nezakonitih radnji; budući da je iznimno važno poticati ispravnu kulturu u kojoj radnici mogu skrenuti pozornost na probleme bez straha od odmazde koja bi mogla utjecati na njihovo trenutačno i buduće zaposlenje;

F.  budući da bi cilj zviždača trebalo biti prijavljivanje radnji koje su prijetnja javnom interesu, kojima se krši zakon te svih primjera prijestupa i povrede radne dužnosti;

G.  budući da u nekim državama članicama već postoje zakoni kojima se štite zviždači, dok u drugima takvi zakoni ne postoje te da je zbog toga zaštita zviždača u EU-u ograničena i nejednaka; budući da je to posebno važno ako postoje prekogranične posljedice ili posljedice koje se odnose na cijeli EU; budući da zbog toga dolazi do pravne nesigurnosti;

H.  budući da države članice, zbog činjenice da postojanje nacionalnog pravnog okvira za zaštitu zviždača ne jamči uvijek odgovarajuću provedbu i učinkovitost zaštite zviždača, moraju osigurati usklađenost s postojećim nacionalnim zakonodavstvom za zaštitu zviždača;

I.  budući da je korupcija ozbiljan problem s kojim se danas suočava Europska unija te da se može dogoditi da zbog nje vlade ne budu u stanju zaštititi stanovništvo, radnike, vladavinu prava i gospodarstvo, da dođe do ugrožavanja javnih institucija i usluga, gospodarskog rasta i konkurentnosti u raznim područjima te do gubitka povjerenja u transparentnost i demokratsku odgovornost javnih i privatnih institucija i industrija; budući da se procjenjuje da zbog korupcije gospodarstvo EU-a ostaje bez 120 milijardi EUR godišnje, što čini 1 % BDP-a Unije;

J.  budući da područje primjene gospodarskih informacija može izlaziti izvan okvira nacionalnih granica te budući da zviždači imaju ogromnu ulogu u razotkrivanju nezakonitih radnji koje se provode u drugim zemljama i protivne su nacionalnim gospodarskim interesima;

K.  budući da su zviždači od ključne važnosti i u ranom otkrivanju pogrešaka, izazova ili problema unutar organizacije; budući da poštovanje te prakse može dovesti do stvaranja organizacijske kulture koja se temelji na učenju na pogreškama; budući da je u nekim državama članicama to rezultiralo podržavanjem prijavljivanja pogrešaka, a time i organizacijskom promjenom;

1.  poziva na promjenu javne percepcije zviždača, posebice među političarima, poslodavcima i medijima, i to naglašavanjem njihove pozitivne uloge kao mehanizma ranog upozoravanja, kao načina da se razotkriju i spriječe zloporaba i korupcija te kao mehanizma odgovornosti na osnovi kojega se provodi javni nadzor nad vladama i poduzećima;

2.  pozdravlja preporuku Vijeća Europe koja se odnosi na područje primjene europskog okvira za zaštitu zviždača koji bi trebao obuhvaćati sve pojedince bilo u javnom bilo u privatnom sektoru, bez obzira na prirodu njihova radnog odnosa i bez obzira na to jesu li plaćeni ili nisu;

3.  poziva Komisiju da nakon ocjene pravne osnove, savjetovanja sa socijalnim partnerima i u skladu s načelom supsidijarnosti sastavi zakonodavni ili pravni prijedlog u pogledu zviždača; poziva na donošenje učinkovitih mjera za zaštitu zviždača koji otkriju te u dobroj vjeri i u javnom interesu prijave slučajeve prijestupa, od nepoštenog postupanja povezanog s radom i odmazde do kaznene i građanske odgovornosti; ističe važnost jamčenja anonimnosti zviždača i povjerljivosti postupka;

4.  upozorava da postoji opasnost da se zviždačima koji su djelovali u javnom interesu onemogući napredovanje u karijeri, da izgube posao ili da na radnom mjestu trpe odmazdu kolega i uprave te da to ima obeshrabrujući, prijeteći i dugoročno razoran psihološki učinak na osobe koje otkriju prijestup; ističe da se zviždači suočavaju s velikim osobnim i profesionalnim rizikom te da obično plaćaju cijenu za to, i u osobnom i u profesionalnom pogledu; stoga naglašava da bi se definicija zviždača trebala primjenjivati na što veći broj radnika, uključujući sadašnje i bivše zaposlenike, kao i stažiste, naučnike i druge;

5.  podsjeća na važnost osmišljavanja instrumenata za kažnjavanje i zabranu svih oblika odmazde, poput uznemiravanja ili postupanja kojim se osobe kažnjava ili diskriminira, uključujući i radnje koje se nakon razotkrivanja informacija poduzmu protiv njihovih kolega ili članova njihovih obitelji;

6.  naglašava da se zviždačima i članovima njihovih obitelji čiji su životi ili sigurnost ugroženi mora osigurati učinkovita i primjerena zaštita te da moraju imati pravo pokrenuti sudske postupke kad god je to potrebno;

7.  naglašava da su zviždači važan izvor informacija za istraživačko novinarstvo te poziva države članice da u slučajevima u kojima se optužbe pokažu istinitima zajamče stvarnu i pravnu zaštitu prava novinara i identiteta zviždača koji djeluju u dobroj vjeri; naglašava da bi novinari trebali biti zaštićeni i u slučajevima u kojima su oni sami izvor informacija te da vlasti ni u jednom ni u drugom primjeru ne bi trebale pribjegavati provođenju nadzora;

8.  smatra da bi za pronalaženje dokaza trebao biti odgovoran poslodavac koji mora neosporno moći dokazati da nijedna od mjera koje su poduzetr protiv zaposlenika ni na koji način nije bila povezana sa zviždačevim razotkrivanjem informacija;

9.  potiče poslodavce, predstavnike radnika i vlasti da uspostave učinkovite kanale za prijavljivanje i otkrivanje prijestupa, da brzo djeluju slijedom informacija koje su im prijavljene nakon njihove detaljne provjere te da odmah obavijeste sve potrebne i relevantne strane, agencije i institucije o mogućim nezakonitim radnjama ili prijestupima;

10.  podsjeća da je u cijeloj Uniji potrebno pružiti nužnu pravnu sigurnost i zaštitu osobama koje su prijavile provjerene prijestupe i u javnom i u privatnom sektoru;

11.  podsjeća na to da bi budućim normativnim okvirom trebalo uzeti u obzir propise, prava i obveze koji su na snazi u području zapošljavanja i imaju utjecaj na njega; nadalje ističe da bi se pritom trebalo savjetovati sa socijalnim partnerima i djelovati u skladu s kolektivnim ugovorima;

12.  podsjeća na to da bi, ako se nakon detaljne provjere utvrdi da je riječ o svjesnim krivim optužbama izrečenima u lošoj namjeri, njihovi autori za to trebali odgovarati;

13.  poziva relevantna nadležna tijela da uvedu obvezu poduzimanja svih mogućih radnji u pogledu mehanizama za zaprimanje i obradu prijava koje podnesu i zaposlenici i sama nadležna tijela.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

12.7.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

50

0

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Martina Dlabajová, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Marian Harkin, Czesław Hoc, Danuta Jazłowiecka, Agnes Jongerius, Rina Ronja Kari, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Patrick Le Hyaric, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Joëlle Mélin, Elisabeth Morin-Chartier, Marek Plura, Terry Reintke, Robert Rochefort, Claude Rolin, Sven Schulze, Siôn Simon, Romana Tomc, Yana Toom, Marita Ulvskog, Renate Weber, Tatjana Ždanoka, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Maria Arena, Lynn Boylan, Tania González Peñas, Marju Lauristin, Paloma López Bermejo, Anne Sander, Joachim Schuster, Csaba Sógor, Helga Stevens, Flavio Zanonato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Andrejs Mamikins

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

50

+

ALDE

ECR

EFDD

GUE/NGL

NI

PPE

S&D

VERTS/ALE

Enrique Calvet Chambon, Martina Dlabajová, Marian Harkin, Robert Rochefort, Yana Toom, Renate Weber

Arne Gericke, Czesław Hoc, Anthea McIntyre, Helga Stevens, Jana Žitňanská

Tiziana Beghin

Lynn Boylan, Tania González Peñas, Rina Ronja Kari, Patrick Le Hyaric, Paloma López Bermejo

Lampros Fountoulis

David Casa, Danuta Jazłowiecka, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Ádám Kósa, Jérôme Lavrilleux, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Thomas Mann, Elisabeth Morin-Chartier, Marek Plura, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Csaba Sógor, Romana Tomc

Maria Arena, Guillaume Balas, Brando Benifei, Ole Christensen, Elena Gentile, Agnes Jongerius, Jan Keller, Marju Lauristin, Javi López, Andrejs Mamikins, Joachim Schuster, Siôn Simon, Marita Ulvskog, Flavio Zanonato

Jean Lambert, Terry Reintke, Tatjana Ždanoka

0

-

 

 

2

0

ENF

Dominique Martin, Joëlle Mélin

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

13.7.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE

upućeno Odboru za pravna pitanja

o legitimnim mjerama za zaštitu zviždača koji objavljivanjem povjerljivih podataka trgovačkih društava i javnih tijela djeluju u javnom interesu

(2016/2224(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Luke Ming Flanagan,

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  smatra da nepostojanje odgovarajuće zaštite zviždača ima negativan utjecaj na razvoj i provedbu politike EU-a o zaštiti okoliša, javnom zdravlju i sigurnosti hrane, a strah od odmazde može kod zviždača prouzročiti odvraćajući učinak te time ugroziti javni interes;

2.  mišljenja je da, iako su važnost i vrijednost zviždača u području javnog zdravlja, okoliša i sigurnosti hrane u današnje vrijeme sve više prepoznate u državama članicama, postoji potreba za informativnim i promotivnim kampanjama o zviždačima na nacionalnoj i europskoj razini kako bi se promijenili stavovi i mentaliteti;

3.  uvjeren je da zviždači imaju nezamjenjivu ulogu u smanjenju rizika za javno zdravlje, okoliš i sigurnost hrane, što su područja u kojima je određene rizike teško kontrolirati izvana, te u odvraćanju od nepravilnosti i korupcije odnosno njihovu sprečavanju; smatra da će pojačana zaštita zviždača dodatno potaknuti javni interes za otkrivanje rizika i prijetnji za javno zdravlje i okoliš i poboljšati sigurnost hrane, promicati kulturu javne odgovornosti i integriteta u javnim i privatnim institucijama, pa čak i spasiti živote; primjeri uključuju objavljivanje studije o teškom akutnom respiratornom sindromu (SARS) i drugim opasnim bolestima koje su predstavljale prijetnju milijunima ljudi u Kini te studija kojima se pomoglo u izbjegavanju opasnosti za okoliš u SAD-u;

4.  podsjeća na nedavne slučajeve s velikim publicitetom kao što su Dieselgate, Nestle i skandali s konjskim mesom u kojima su otkriveni rizici za okoliš, javno zdravlje ili sigurnost hrane, pri čemu su zviždači bili ključni u otkrivanju rizika, a bolja zaštita zviždača mogla je dovesti do ranijeg otkrivanja rizika i manje štete;

5.  ističe da se interni dokumenti koje su zviždači objavili u konačnici mogu smatrati uzrokom ključnog napretka u javnom zdravlju, posebice u pogledu kontrole duhana;

6.  skreće pozornost na činjenicu da rizici za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane rijetko prestaju na granicama, što znači da slaba ili nepostojeća zaštita zviždača u jednoj državi članici, zbog koje se može onemogućiti pravodobno otkrivanje takvih rizika, ugrožava zdravlje i sigurnost svih građana EU-a i njihovu mogućnost zaštite okoliša;

7.  ističe da je trgovina divljom faunom i florom postala jedan od financijski najisplativijih oblika organiziranog kriminala na svijetu te ističe ključnu ulogu zviždača koji prijavljuju nezakonitu trgovinu, sječu, ribolov i druge zločine protiv divlje faune i flore;

8.  ističe da se dokazi o kršenjima zakona o zaštiti životinja i zakona o sigurnosti hrane EU-a na poljoprivrednim gospodarstvima i u klaonicama temelje gotovo isključivo na zviždačima s obzirom na to da ta mjesta nisu dostupna široj javnosti, a službene se kontrole obično najavljuju unaprijed;

9.  priznaje da su ribarske brodice prilikom aktivnosti na moru izrazito izolirane te da je ključna snažna zaštita zviždača kako bi im se omogućilo dokazivanje nezakonitog ribolova i drugih kršenja prava EU-a;

10.  žali zbog činjenice da regulatorna tijela, uključujući ona koja nadziru lanac opskrbe hranom, nemaju dovoljno resursa pa ovise o informacijama zviždača; stoga naglašava ključnu važnost povećanog financiranja regulatornih tijela i učinkovite zaštite zviždača;

11.  ističe da će brzo i čvrsto zakonodavstvo EU-a za zaštitu zviždača i politički konsenzus kojim će se omogućiti provedba učinkovitih mjera na nacionalnoj i na europskoj razini, osim toga, pomoći u očuvanju i jačanju povjerenja u demokratske institucije, olakšavanju znanstvenih stručnih znanja, rasprava, iznošenju sukoba interesa i isticanju dodane vrijednosti djelovanja EU-a za građane; ističe da zakonodavstvo koje se odnosi na zviždače posebno potiče osobe koje imaju znanstveno i tehničko znanje da objave činjenice koje bi inače ostale skrivene;

12.  izražava žaljenje zbog znatne pravne praznine i nedostataka u zaštiti zviždača u državama članicama i činjenice da je broj država članica koji je uveo mjere za zaštitu zviždača i dalje premalen; insistira na tome da je potrebna zaštita na razini EU-a s ciljem osiguravanja potpune pravne zaštite za zviždače jednake u svim državama članicama, kao i ispravan i neovisan nastavak tog procesa nakon otkrivanja informacija, pod uvjetom da su zviždači postupili u dobroj vjeri i s jedinim ciljem zaštite općeg javnog interesa;

13.  ističe da u pravu EU-a već postoje neke odredbe za zaštitu zviždača, ali da je područje primjene tih odredbi često ograničeno ili se one nalaze u različitim propisima, što dovodi do nastanka pravnih rupa i praznina;

14.  traži potporu Komisije u poticanju država članica da stvore djelotvorne i učinkovite mehanizme zaštite zviždača;

15.  potiče Komisiju da uzme u obzir rezultate javnog savjetovanja, da narednih mjeseci ostvari napredak u sastavljanju zakonodavstva i da bez odgađanja iznese prijedlog horizontalnog pravnog instrumenta, u skladu s načelom supsidijarnosti, kojim će se utvrditi čvrsti zajednički minimalni standardi EU-a za zaštitu zviždača i koji će se temeljiti na odredbama Ugovorâ o zaštiti okoliša, javnog zdravlja i zaštite potrošača; ističe nedostatke i neuspjeh sektorskih pristupa u tu svrhu, kao što je onaj u Direktivi (EU) 2016/943 Europskoga parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja; potiče države članice da osmisle zakonodavne instrumente kojima će se štititi osobe koje javnim tijelima prijavljuju prekršaje; predlaže da agencije EU-a donesu pisana pravila o zaštiti osoba koje prijave nepravilnosti i zviždača od odmazde;

16.  ističe da se rad zviždača u većini slučajeva temelji na načelima transparentnosti i integriteta; zaštita zviždača trebala bi stoga biti zajamčena zakonom i ojačana diljem EU-a, ali samo ako je svrha njihova djelovanja zaštita javnog interesa postupanjem u dobroj vjeri u skladu sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava;

17.  potiče Komisiju da prati odredbe država članica o zviždačima kako bi se olakšala razmjena najbolje prakse i time pomoglo u ostvarivanju djelotvornije zaštite zviždača na nacionalnoj razini;

18.  ističe da prijavljivanje ili objavljivanje informacija o rizicima, povredama i kaznenim djelima te pokušaje njihova zataškavanja koji mogu dovesti do štete za okoliš, zdravstvenih problema i problema u pogledu integriteta i sigurnosti hrane, što obuhvaća i nove tehnologije čiji utjecaj na okoliš i zdravlje još nisu poznati, kao i ostale oblike prijestupa poput lošeg upravljanja javnim tijelima, javnim zemljištem ili imovinom, treba obuhvatiti područjem primjene svakog instrumenta EU-a za zaštitu zviždača, neovisno o tome predstavljaju li oni kršenje prava, ako se može razumno pretpostaviti da je takvo objavljivanje u javnom interesu; naglašava da bi zviždači trebali imati koristi od zaštitnih instrumenata u tim područjima u cijeloj Uniji jer su ekološka pitanja po svojoj naravi transnacionalna i zakonodavstvo to mora odražavati; naglašava da je zaštitu zviždača potrebno pružati diljem Unije, neovisno o prebivalištu zviždača i o mjestu počinjenja kaznenog djela;

19.  naglašava važnost otvorenih organizacijskih kultura i postojanja višestrukih, zaštićenih kanala za dobrovoljno unutarnje ili vanjsko prijavljivanje informacija kako bi se spriječio nastanak štete za okoliš, ljudsko zdravlje i prehrambeni lanac, što je i u najboljem interesu organizacija;

20.  ističe činjenicu da zakonodavstvo EU-a za zaštitu zviždača mora biti sveobuhvatno, imati široko područje primjene i da mora biti brzo provedivo te da se njime moraju zaštititi zviždači, a po potrebi i njihovi kolege i rodbina, od svih oblika odmazde, zlostavljanja, zastrašivanja i isključivanja na radnom mjestu ili u privatnom životu te građanskih, kaznenih ili upravnih postupaka koji proizlaze iz objavljivanja informacija; naglašava činjenicu da je učinkovita zaštita zviždača neophodna kako bi se zajamčilo pravo na slobodu govora i slobodu informiranja te da je, u skladu s europskom sudskom praksom u području ljudskih prava, potrebno preispitati proturječne norme o tajnosti i povjerljivosti kako bi se osiguralo da te iznimke budu potrebne i razmjerne; naglašava da je zaštita potrebna ne samo prilikom internog objavljivanja informacija utvrđenim kanalima na radnom mjestu ili objavljivanja javnim ili nadzornim tijelima, nego i prilikom vanjskog objavljivanja široj javnosti putem medija ili na drugi način, uzimajući pritom u obzir relevantnu sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava; ističe da bi institucije EU-a u suradnji sa svim relevantnim nacionalnim tijelima trebale uvesti i poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu povjerljivosti izvora podataka kako bi se spriječio svaki oblik diskriminatornih radnji ili prijetnji; poziva Komisiju da se pobrine za to da se svim zviždačima, uključujući zviždače koji trpe protumjere zbog izvještavanja ili objavljivanja informacija u javnom interesu, a kao posljedica toga pokrenu valjani sudski postupak, omogući pristup neovisnom pravnom savjetovanju, financijskoj i psihološkoj pomoći, a po potrebi i mjerama potpore;

21.  poziva države članice i Komisiju da uspostave strog pravni okvir koji će poduzećima omogućiti uvođenje unutarnjih sustava upozoravanja, kojim će se jasno utvrditi koncept razumnog vremenskog roka koji poduzeće ima za odgovor i pritom osigurati usklađenost tih sustava sa socijalnim zakonodavstvom i pravom o zaštiti osobnih podataka;

22.  ističe potrebu za pravnom sigurnošću u pogledu zaštitnih odredbi za zviždače s obzirom na to da kontinuirani nedostatak jasnoće i fragmentirani pristup odvraća potencijalne zviždače od istupanja te je štetan za njihove poslodavce, posebice u slučaju poduzeća koja djeluju u više jurisdikcija ili sektora;

23.  ističe važnost uloge istraživačkog novinarstva i poziva Komisiju da se pobrine za to da se njezinim prijedlogom pruža jednaka razina zaštite istraživačkih novinara i zviždača;

24.  ističe da definicija zviždača ne smije biti uska ili ograničena na određena područja, tip ugovora o radu, pravnu narav postupaka i prijavljenih ili objavljenih informacija i da zviždačima u javnom i privatnom sektoru treba dodijeliti jednaku zaštitu te da oni ne smiju biti ograničeni ugovornim obvezama kojima se sprečava prijavljivanje ili objavljivanje informacija kada su one u javnom interesu, bez obzira na potrebna ograničenja poput onih navedenih u „Globalnim načelima o nacionalnoj sigurnosti i pravu na informacije”;

25.  potiče države članice da osmisle mjerila i pokazatelje u vezi s politikama u pogledu zviždača i u javnom i u privatnom sektoru;

26.  ističe da zakonodavstvom EU-a treba uspostaviti jasnu proceduru za postupanje s objavljenim informacijama od početka do kraja radi dobrog praćenja svih aktivnosti zviždača, od podnošenja i obrade izvješća do jamčenja efektivne zaštite zviždača, i djelotvornijih mehanizama zaštite zviždača; ističe važnost izričitog povjeravanja nadležnim i regulatornim tijelima te tijelima kaznenog progona odgovornosti održavanja kanala za prijavljivanje, primanje, rješavanje i ispitivanje mogućih zloupotreba, po potrebi uz istodobnu zaštitu povjerljivosti izvora i prava uključenih strana; potiče Komisiju i države članice da zajamče pristup povjerljivom savjetovanju osobama koje razmišljaju o prijavljivanju ili objavljivanju informacija u javnom interesu te stoga traže informacije kao što su one o pravima i odgovornostima zviždača, odgovarajućim kanalima i mogućim posljedicama svoje odluke. INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

11.7.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

67

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Paul Brannen, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Stefan Eck, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Arne Gericke, Jens Gieseke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Giovanni La Via, Jo Leinen, Peter Liese, Norbert Lins, Rupert Matthews, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Julia Reid, Frédérique Ries, Michèle Rivasi, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Ivica Tolić, Estefanía Torres Martínez, Adina-Ioana Vălean, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Luke Ming Flanagan, Elena Gentile, Esther Herranz García, Krzysztof Hetman, Ulrike Müller, James Nicholson, Christel Schaldemose, Bart Staes, Tiemo Wölken

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Siôn Simon, Derek Vaughan

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

67

+

ALDE

Catherine Bearder, Gerben-Jan Gerbrandy, Anneli Jäätteenmäki, Valentinas Mazuronis, Ulrike Müller, Frédérique Ries

ECR

Arne Gericke, Julie Girling, Urszula Krupa, Rupert Matthews, James Nicholson, Bolesław G. Piecha, Jadwiga Wiśniewska

EFDD

Piernicola Pedicini

ENF

Mireille D’Ornano, Jean-François Jalkh

GUE/NGL

Lynn Boylan, Stefan Eck, Luke Ming Flanagan, Kateřina Konečná, Estefanía Torres Martínez

NI

Zoltán Balczó

PPE

Pilar Ayuso, Ivo Belet, Birgit Collin-Langen, Angélique Delahaye, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Esther Herranz García, Krzysztof Hetman, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Miroslav Mikolášik, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean

S&D

Biljana Borzan, Paul Brannen, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Elena Gentile, Jytte Guteland, Jo Leinen, Susanne Melior, Gilles Pargneaux, Pavel Poc, Christel Schaldemose, Peter Simon, Daciana Octavia Sârbu, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Derek Vaughan, Tiemo Wölken, Damiano Zoffoli

VERTS/ALE

Margrete Auken, Bas Eickhout, Benedek Jávor, Michèle Rivasi, Davor Škrlec, Bart Staes

1

-

EFDD

Julia Reid

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

31.5.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE

upućeno Odboru za pravna pitanja

o legitimnim mjerama za zaštitu zviždača koji objavljivanjem povjerljivih podataka poduzeća i javnih tijela djeluju u javnom interesu

(2016/2224(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Zdzisław Krasnodębski

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  smatra da je djelovanje zviždača jedan od najvažnijih načina za otkrivanje i sprečavanje povreda, nepravilnosti ili nezakonitih aktivnosti, a posebno prijevare i korupcije u javnoj upravi i privatnim trgovačkim društvima, organiziranog kriminala, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza; mišljenja je da su zviždači ključni za zaštitu javnog interesa, uštedu javnog novca te osiguravanje transparentnosti i integriteta u javnom životu; napominje da su zviždači razotkrili skandale koji su zahvaćali nekoliko država članica te ističe činjenicu da su oni ključni stup strategije EU-a za borbu protiv korupcije i da osiguravaju da se trgovačka društva i vlade pozivaju na odgovornost;

2.  smatra da kulturne razlike ne umanjuju potrebu za pravnom zaštitom zviždača u državama članicama;

3.  ističe da negativna slika o zviždačima i njihovu djelovanju usporava napredak u donošenju/provedbi zakona o zviždačima u mnogim zemljama, ali i da slabi spremnost građana da prijave nepravilnosti, čak i kad pravni mehanizmi zaštite već postoje;

4.  smatra da je zaštita zviždača nužna za slobodu izražavanja, pluralitet mišljenja, demokraciju i slobodu;

5.  ističe da je potrebna pravna zaštita zviždača u Europskoj uniji; ponovno potvrđuje da je vladavina prava korisna za slobodu izražavanja;

6.  ponovno potvrđuje da se provedbom pravnih instrumenata kojima se zviždačima pruža sigurno okružje potiče kultura prijavljivanja nepravilnosti te se građanima EU-a pomaže u tome da ostvaruju svoje pravo na djelovanje protiv nepravilnosti; napominje da bi djelovanje zviždača trebalo promicati kao građanski angažman i izraz dobrog građanstva te bi ga trebalo podupirati stvarnim naporima u području podizanja razine osviještenosti, komunikacije, učenja, obrazovanja i osposobljavanja, a istodobno bi trebalo osigurati da postoje dostatne zaštitne mjere za zaštitu poslovno osjetljivih informacija trgovačkih društava, kao što su poslovne tajne;

7.  potiče države članice da proaktivno promiču otvorenost i u javnom i u privatnom radnom okružju, čime se organizacijama omogućuje da djeluju u skladu s visokim etičkim standardima, a zaposlenici se ohrabruju u prijavljivanju nepravilnosti te se time omogućuje poduzimanje mjera za sprečavanje ili ispravljanje svih oblika prijetnji ili štete;

8.  potiče države članice da redovito ocjenjuju učinkovitost mjera koje poduzimaju, uzimajući u obzir javno mišljenje o zviždačima i njihovim aktivnostima, međusektorska istraživanja višeg rukovodstva odgovornog za zaprimanje i obradu prijava te neovisne istraživačke studije o djelovanju zviždača na raznim radnim mjestima;

9.  ponovno ističe potrebu da javne institucije i privatne organizacije u bliskoj suradnji sa svim predstavnicima zaposlenika, ako je moguće uključujući radnike, donesu unutarnje politike o prijavljivanju nepravilnosti za svoje zaposlenike, uključujući vježbenike i naučnike, kojima se utvrđuju jasni i povjerljivi načini objavljivanja podataka, uključujući vanjsko objavljivanje, te kojima se zaposlenici obavješćuju o svojem pravu na zaštitu od odmazde pri prijavljivanju povrede radne dužnosti i po potrebi o pravu na povjerljivo pravno savjetovanje te relevantne tečajeve i programe osposobljavanja; ustraje u tome da se tim politikama ne smije zamijeniti zakonodavstvo u području zaštite zviždača;

10. napominje da, zbog neodgovarajućih pravnih mehanizama zaštite i velikih propusta u zaštiti zviždača od odmazde, zastrašivanja i izolacije, obveza korištenja internih kanala za prijavljivanje može biti riskantna i imati odvraćajući učinak, čime se ograničavaju sloboda izražavanja i pravo javnosti na pristup informacijama; ističe da interni postupci prijavljivanja ne smiju biti sredstvo za zabranu čina informiranja šire javnosti o nezakonitim aktivnostima i aktivnostima koje su iznimno štetne za javni interes; ističe da se to treba jednako odnositi na primjenu vanjskih postupaka u vezi sa zviždačima i da u skladu s tim, kako je utvrđeno člankom 5. Konvencije Međunarodne organizacije rada br. 158 od 22. lipnja 1982., podnošenje pritužbe, sudjelovanje u postupcima protiv poslodavca ili pružanje informacija nadležnom tijelu nisu valjani razlozi za prestanak radnog odnosa;

11.  napominje da se informacije o šteti ili o prijetnjama javnom interesu koje su se dogodile, događaju se u trenutku objavljivanja ili je vjerojatno da će nastupiti, mogu objaviti u okviru zaštićenog postupka objavljivanja informacija na radnom mjestu ili izvan njega, kao alternativa ili kumulativno, nadležnim tijelima ili parlamentarcima i nadzornim agencijama, kao i sindikatima i udrugama poslodavaca ili javnosti preko medija, uključujući društvene mreže, ili nevladinim organizacijama;

12. podsjeća da je djelovanje zviždača povezano sa slobodom tiska i da je ključno za otkrivanje nezakonitih aktivnosti ili aktivnosti koje su štetne za javni interes; ističe da su zviždači važan izvor informacija za istraživačko novinarstvo te poziva države članice da zajamče učinkovitu i pravnu zaštitu prava novinara na neotkrivanje identiteta izvora, među ostalim u slučajevima kad su izvor informacija sami novinari, te da se pobrinu za to da se vlasti ne koriste nadzorom u svrhu otkrivanja identiteta tih izvora; primjećuje u tom kontekstu da je Europski sud za ljudska prava u svojoj sudskoj praksi utvrdio da zaštita novinarskih izvora nije povlastica nego neodvojivi dio slobodnog novinarstva(5);

13.  smatra da bi institucije EU-a trebale poslužiti kao uzor u pogledu politike o zviždačima; izražava zabrinutost zbog činjenice da mnoge agencije EU-a još nisu provele smjernice o zviždačima iz 2012. te da su rezultati istraživanja provedenog 2015. pokazali nisku razinu osviještenosti o pravilima među osobljem Komisije; poziva Komisiju i agencije EU-a da osiguraju provedbu tih smjernica u agencijama te da zajamče da je osoblje u institucijama i tijelima EU-a dovoljno upoznato s njima; potiče Komisiju da u ugovore i sporazume o bespovratnim sredstvima uvrsti standardne klauzule kojima se od korisnika i osoba koje rade za te korisnike zahtijeva da prijave ozbiljne nepravilnosti OLAF-u;

14.  poziva institucije EU-a da, u suradnji sa svim relevantnim nacionalnim tijelima, uvedu i poduzmu sve potrebne mjere za zaštitu anonimnosti i povjerljivosti svojih izvorâ informacija kako bi se spriječila svaka diskriminirajuća mjera ili prijetnja;

15.  potiče one države članice koje još nisu donijele zakonodavstvo o zviždačima da to učine u bliskoj budućnosti te poziva Komisiju da razmotri uspostavu platforme za razmjenu najboljih praksi u tom području među državama članicama, ali i s trećim zemljama.

PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJ ZA MIŠLJENJE PRIMIO INFORMACIJE

Sljedeći popis sastavljen je isključivo na dobrovoljnoj osnovi uz isključivu odgovornost izvjestitelja za mišljenje. Izvjestitelj je tijekom pripreme mišljenja Legitimne mjere za zaštitu zviždača koji objavljivanjem povjerljivih podataka poduzeća i javnih tijela djeluju u javnom interesu PE601.025 – 2016/2224(INI) (izvjestitelj: Zdzisław Krasnodębski) primio informacije od sljedećih subjekata ili osoba:

Subjekt i/ili osoba

OLAF, Europska komisija

Ured Komisije za istražne radnje i stegovne postupke, DG HR, Europska komisija

Agencije, europske škole i međunarodni poslovi, DG HR, Europska komisija

Stalno predstavništvo Poljske pri Europskoj uniji

Transparency International

Journalismfund.eu

Program za javni integritet, Zaklada Stefan Batory (Fundacja Batorego)

Institut za javne poslove (Instytut Spraw Publicznych)

Institut Sobieski (Instytut Sobieskiego)

Forum sindikata (Forum Związków Zawodowych)

Forum Linia Etyki

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.5.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

15

9

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Andrea Bocskor, Nikolaos Chountis, Silvia Costa, María Teresa Giménez Barbat, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Svetoslav Hristov Malinov, Luigi Morgano, Momchil Nekov, John Procter, Michaela Šojdrová, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Santiago Fisas Ayxelà, Dietmar Köster, Zdzisław Krasnodębski, Morten Løkkegaard, Martina Michels, Remo Sernagiotto

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Josep-Maria Terricabras, Kazimierz Michał Ujazdowski

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

15

+

ALDE

María Teresa Giménez Barbat, Morten Løkkegaard

ECR

Zdzisław Krasnodębski, John Procter, Remo Sernagiotto, Kazimierz Michał Ujazdowski

PPE

Andrea Bocskor, Santiago Fisas Ayxelà, Svetoslav Hristov Malinov, Michaela Šojdrová, Sabine Verheyen, Bogdan Brunon Wenta, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver

9

-

S&D

Silvia Costa, Giorgos Grammatikakis, Petra Kammerevert, Dietmar Köster, Krystyna Łybacka, Luigi Morgano, Momchil Nekov

VERTS/ALE

Josep-Maria Terricabras, Helga Trüpel

2

0

GUE/NGL

Nikolaos Chountis, Martina Michels

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

8.9.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA GRAĐANSKE SLOBODE, PRAVOSUĐE I UNUTARNJE POSLOVE

upućeno Odboru za pravna pitanja

o legitimnim mjerama za zaštitu zviždača koji objavljivanjem povjerljivih podataka trgovačkih društava i javnih tijela djeluju u javnom interesu

(2016/2224(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Maite Pagazaurtundúa Ruiz

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je Komisija u svom priopćenju od 5. srpnja 2016. navela da zaštita zviždača, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, pomaže u rješavanju lošeg upravljanja i nepravilnosti, uključujući i prekograničnu korupciju, transnacionalno izbjegavanje plaćanja poreza i nepoštene trgovinske prakse, čime se europskim poreznim vlastima oduzimaju legitimni porezni prihodi;

B.  budući da su aktivnosti zviždača ključan izvor informacija u borbi protiv organiziranog kriminala, u istrazi slučajeva korupcije u javnom i privatnom sektoru, i u otkrivanju mehanizama izbjegavanja plaćanja poreza kojima se koriste poduzeća, i budući da je zaštita zviždača stoga ključna za promicanje kulture javne odgovornosti i integriteta te za očuvanje javnog dobra i financijskih interesa Europske unije; budući da se zviždači koji djeluju u javnom interesu kako bi razotkrili povrede, prijestupe, prijevare ili nezakonite aktivnosti ne osjećaju zaista zaštićeni i često se izlažu vrlo visokom osobnom riziku s obzirom na to da mogu dobiti otkaz, da mogu biti izloženi tužbama, bojkotu, uhićenju ili prijetnjama, a mogu biti i ugroženi ili diskriminirani na razne druge načine;

C.  budući da se Unija temelji na vrijednostima demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, utvrđenima u članku 2. UEU-a;

D.  budući da zaštita povjerljivosti identiteta zviždača i informacija koje oni objavljuju doprinosi stvaranju učinkovitijih kanala za prijavljivanje prijevara, korupcije, nepravilnosti, povrede dužnosti i drugih teških povreda, a budući da, s obzirom na osjetljivost informacija, loša zaštita povjerljivosti može dovesti do neželjenog curenja informacija i kršenja javnog interesa unutar Unije; budući da u javnom sektoru zaštita zviždača može olakšati otkrivanje zlouporabe javnih sredstava, prijevare i drugih oblika prekogranične korupcije povezane s nacionalnim interesima ili interesima EU-a;

E.  budući da zviždači prijavljuju informacije koje bi mogle ugroziti javni interes ili mu naštetiti, a to čine na temelju svoje slobode izražavanja i informiranja – što su prava sadržana u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, posebno njezinu članku 11. – te s jakim osjećajem odgovornosti i građanskog morala;

F.  budući da je u svojim rezolucijama od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: preporuke za radnje i inicijative koje treba poduzeti, od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka, od 16. prosinca 2015. o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije politike poreza na dobit u Uniji, te od 14. veljače 2017. o ulozi zviždača u zaštiti financijskih interesa EU-a, Parlament pozvao Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog o uspostavi djelotvornog i sveobuhvatnog europskog programa za zaštitu zviždača kojim bi se zaštitili oni koji prijave sumnje u prijevaru ili nezakonite aktivnosti koje utječu na javne interese ili financijske interese Europske unije;

G.  budući da razlike u tretmanu i zaštiti zviždača među državama članicama mogu zviždače obeshrabriti od otkrivanja informacija, osobito informacija bitnih u nekoliko država članica, i budući da se zaštita zviždača ne može postići samo pravnim mjerama, već se također mora provoditi kroz poticanje promjene u mentalitetu u europskim društvima u vezi s načinom na koji se zviždači doživljavaju, posebno kad je riječ o temeljnim pravima;

H.  budući da zaštita zviždača u Europskoj uniji ne bi smjela biti ograničena samo na europske slučajeve nego bi se trebala primjenjivati i na međunarodne slučajeve;

1.  naglašava da u demokratskim i otvorenim državama koje se temelje na vladavini prava građani imaju pravo znati za ozbiljna kršenja svojih temeljnih prava i osuditi ih, a to podrazumijeva i slučajeve u koje je upletena njihova vlada;

2.  uviđa da djelovanje zviždača ima ključnu ulogu u borbi protiv prijevara, poreznih prijevara, utaje poreza, lošeg upravljanja, povrede dužnosti, prijestupa, aktivnosti koje štete javnom interesu odnosno kriminalnih ili nezakonitih aktivnosti; napominje da je na temelju nedavnih slučajeva zviždača postalo očito da zviždači imaju ključnu ulogu u otkrivanju teških povreda temeljnih prava i zaštiti javnog interesa i održavanju odgovornosti i integriteta u javnom i privatnom sektoru; ističe da zaštita zviždača ne bi smjela biti ograničena samo na slučajeve nezakonitih aktivnosti, već bi trebala obuhvaćati sve slučajeve u kojima se otkrivaju povrede ili nepravilnosti; ističe da je postojeće zakonodavstvo o zaštiti zviždača raspršeno i da je zaštita zviždača u državama članicama nejednaka, što često negativno utječe na politike Europske unije;

3.  poziva na uspostavu zajedničke i sveobuhvatnije definicije zviždača i njihovih aktivnosti kako bi se osigurala pravna zaštita svih zviždača, uključujući one koji otkrivaju informacije s razumnim uvjerenjem da su one istinite u vrijeme kad se objavljuju, a netočne informacije daju iskreno nesvjesni pogreške;

4.  naglašava da se osobe koje nadležnim tijelima svjesno prijavljuju netočne ili obmanjujuće informacije ne bi trebale smatrati zviždačima te stoga ne bi trebale imati pravo na mjere zaštite;

5.  ističe da treba zajamčiti zaštitu od dodatne osude zbog klevete ili povrede profesionalne tajne;

6.  naglašava da bi zaštita zviždača trebala biti usklađena na razini Europske unije; mišljenja je da bi horizontalni pravni instrument EU-a, dopunjen sektorskim pravilima, koji bi pružao zaštitu za istraživačke novinare i zviždače u javnom i privatnom sektoru bio najučinkovitiji pristup za osiguravanje cjelovite i istinske zaštite zviždača; u tom pogledu ponavlja svoj poziv Komisiji da do kraja 2017. predstavi zakonodavni prijedlog kojim će se uspostaviti istinski i sveobuhvatan europski program zaštite zviždača u skladu s načelima proporcionalnosti i supsidijarnosti; taj prijedlog trebao bi uključivati mehanizme za poduzeća, javna tijela i neprofitne organizacije;

7.  naglašava da institucije EU-a moraju biti zainteresirane i pokazati veliku spremnost za pružanje potpore ulozi zviždača i koristi koju oni donose u ispravljanju prijestupa; podsjeća na nepostojanje praćenja i pravilnog rješavanja slučajeva povezanih sa zviždačima na toj razini; smatra da je prije donošenja direktive o zaštiti zviždača hitno na odgovarajući način provesti smjernice Komisije o zaštiti zviždača unutar institucija EU-a te potiče sve institucije i njihove agencije da uspostave jasna pravila za zaštitu zviždača te mjere protiv prakse „rotirajućih vrata”;

8.  priznaje da svaka osoba koja prenosi informacije relevantnom tijelu ili koja objavi informacije o povredi na neki drugi odgovarajući način mora imati pravo na pravnu zaštitu;

9.  poziva Europski revizorski sud i Ured Europskog ombudsmana da do kraja 2017. godine objave: 1.) posebna izvješća u kojima će navesti statističke podatke i jasan dosadašnji napredak ostvaren u vezi sa slučajevima zviždača u europskim institucijama, poduzećima, udrugama, organizacijama i drugim tijelima registriranim u Uniji; 2.) praćenje predmetnih institucija u vezi s otkrivenim slučajevima, a na temelju postojećih smjernica Komisije i pravila; 3.) ishod svake istrage pokrenute na temelju informacija dobivenih od zviždača; 4.) predviđene mjere za zaštitu zviždača za svaki pojedini slučaj;

10.  izražava zabrinutost zbog izloženosti zviždača odmazdi u osobnom i profesionalnom životu, te zbog mogućnosti provođenja kaznenih i parničnih sudskih postupaka protiv zviždača; poziva na uspostavu jasnog horizontalnog pravnog okvira koji će uključivati definicije, zaštitu od različitih oblika odmazde i oslobođenje od kaznenih i parničnih postupaka, u skladu s kriterijima koje tek treba utvrditi; ističe da bi zviždači trebali imati mogućnost informacije prijaviti povjerljivo ili anonimno kako bi se zadržala tajnost njihova identiteta, kao i mogućnost da, kad god je to u skladu s nacionalnim pravnim sustavom, podnesu zahtjev za privremenu mjeru odnosno za oslobađanje po nalogu do utvrđivanja konačnog ishoda slučaja povezanog sa zviždačem; snažno vjeruje da će se time povećati povjerenje građana u Uniju i nacionalna tijela;

11.  naglašava da nikakav oblik radnog odnosa ne bi smio ograničavati nečije pravo na slobodu izražavanja i da nitko ne bi smio biti diskriminiran u slučaju ostvarivanja tog prava;

12.  naglašava da se zaštita zviždača primjenjuje i u slučaju kada izražena je sumnja na kraju nije potvrđena, pod uvjetom da je osoba postupala u dobroj vjeri;

13.  poziva da se na nacionalnoj i europskoj razini uspostave zakoniti, povjerljivi, sigurni i dostupni kanali za objavljivanje kako bi se olakšalo prijavljivanje informacija o prijetnjama javnom interesu nadležnim tijelima; u tom pogledu ponavlja svoj poziv za osnivanje neovisnog savjetodavnog tijela EU-a za prikupljanje i upućivanje informacija koje će urede imati u državama članicama; u tom pogledu ističe moguću ulogu Ureda Europskog ombudsmana; naglašava da bi zviždači trebali imati slobodu informacije prijavljivati interno, na radnom mjestu, i eksterno, nadležnim tijelima; ističe da bi zviždačima koji su prvotno bili anonimni trebala biti zajamčena zaštita u slučajevima kada se odluče odreći anonimnosti i zatraže zaštitu;

14.  ističe da bi tijela koja upravljaju tim kanalima trebala stručno istražiti tvrdnje zviždača i dati im detaljne informacije o pravima i odgovornostima, pružiti potporu aktivnostima zviždača protiv bilo kakve protumjere usmjerene protiv njih ili njihovih obitelji i osigurati pristup neovisnoj pravnoj pomoći, ako je potrebno i uz financijsku pomoć, a po potrebi i psihološku pomoć i liječenje, te razmotriti zahtjeve za naknadu štete za eventualno uznemiravanje ili gubitak trenutačne ili buduće zarade ako je šteta nastala kao odmazda zbog zaštićenog otkrivanja informacija;

15.  ističe da bi u skladu s člancima 22.a, 22.b i 22.c Pravilnika o osoblju sve institucije EU-a trebale uspostaviti čvrsta i sveobuhvatna interna pravila o zaštiti zviždača;

16.  poziva Komisiju da u potpunosti uzme u obzir mišljenja dionika o toj temi prikupljena tijekom javne rasprave održane u svibnju 2017. godine;

17.  naglašava da su zviždači važan izvor informacija za istraživačko novinarstvo; ističe važnu ulogu medija u otkrivanju nezakonitosti ili teške povrede dužnosti, posebno kada se time krše temeljna prava građana; poziva države članice da se pobrinu za to da se pravo novinara da ne otkrivaju identitet svojih izvora stvarno i pravno zaštiti; naglašava da bi novinari trebali biti zaštićeni i u slučajevima kad su oni sami izvor informacija te da vlasti ni u jednom ni u drugom primjeru ne bi smjele pribjegavati provođenju nadzora; u tom pogledu podsjeća da se Direktiva (EU) 2016/943 o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja ne bi smjela tumačiti na način kojim se smanjuje zaštita zviždača i istraživačkih novinara; naglašava da su istraživački novinari izložena kategorija profesionalaca koja objave velikih nepravilnosti često plaća svojih radnim mjestima, slobodom ili životima, te poziva na uvođenje posebnih mjera za zaštitu istraživačkih novinara u horizontalnom pravnom instrumentu EU-a za zaštitu zviždača;

18.  ističe da bi istrage u vezi s pitanjima pokrenutim dojavama zviždača trebalo provoditi neovisno i u najkraćem mogućem roku, štiteći pritom i prava pojedinaca na koje bi objavljivanje informacija moglo utjecati; ističe da bi i zviždač i svaka osoba povezana s objavljenim informacijama trebali moći tijekom istrage iznijeti dodatne argumente i dokaze, i da bi ih trebalo obavještavati o postupanju s objavljivanjem;

19.  poziva na osnivanje neovisnog savjetodavnog odjela za upućivanja u Uredu Europskog ombudsmana koji bi mogao primati izvješća, pritužbe, prikupljati informacije i na odgovarajući način davati savjete o zaštiti zviždača;

20.  poziva institucije EU-a da, u suradnji sa svim relevantnim nacionalnim tijelima, uvedu i poduzmu sve potrebne mjere za zaštitu anonimnosti i povjerljivosti svojih izvora informacija kako bi se spriječila svaka diskriminirajuća mjera ili prijetnja;

21.  ističe da nevladine organizacije nisu izuzete od pokušaja nepravilnosti, prijevare, zlouporabe sredstava i drugih nepravilnosti te smatra da bi se pravila za zviždače u javnom i privatnom sektoru trebala primjenjivati i na nevladine organizacije;

22.  navodi da je potrebno jasno rješenje za zviždače zaposlene u poduzećima registriranima u EU-u, ali koja posluju izvan EU-a;

23.  poziva institucije EU-a da dodjeljuju europsku nagradu za zviždače kako bi se potaknula promjena percepcije o zviždačima i povezanost njihova djelovanja s temeljnim pravima te kako bi se aktivnosti zviždača uspostavile kao čin dobrog građanstva;

24.  naglašava da je pravo građana da prijavljuju prijestupe prirodan nastavak prava na slobodu izražavanja i informiranja iz članka 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, te da je nužno zajamčiti načela transparentnosti i integriteta i zaštitu javnog interesa;

25.  naglašava potrebu da države članice poštuju preporuku Vijeća Europe o zaštiti zviždača.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

7.9.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

5

12

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Philipp Albrecht, Martina Anderson, Monika Beňová, Caterina Chinnici, Rachida Dati, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Cornelia Ernst, Raymond Finch, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Jussi Halla-aho, Monika Hohlmeier, Filiz Hyusmenova, Sophia in ‘t Veld, Eva Joly, Barbara Kudrycka, Cécile Kashetu Kyenge, Juan Fernando López Aguilar, Roberta Metsola, Claude Moraes, Péter Niedermüller, Soraya Post, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Branislav Škripek, Sergei Stanishev, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat, Udo Voigt, Josef Weidenholzer, Kristina Winberg, Auke Zijlstra

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andrea Bocskor, Pál Csáky, Dennis de Jong, Gérard Deprez, Andrejs Mamikins, Nuno Melo, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Elissavet Vozemberg-Vrionidi

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Salvatore Cicu, André Elissen, Krzysztof Hetman, Elisabeth Köstinger

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

32

+

ALDE

Gérard Deprez, Nathalie Griesbeck, Filiz Hyusmenova, Sophia in ‘t Veld, Maite Pagazaurtundúa Ruiz

ECR

Jussi Halla-aho, Helga Stevens, Branislav Škripek

GUE/NGL

Martina Anderson, Cornelia Ernst, Dennis de Jong, Marie-Christine Vergiat

NI

Udo Voigt

PPE

Elisabeth Köstinger

S&D

Monika Beňová, Caterina Chinnici, Ana Gomes, Sylvie Guillaume, Cécile Kashetu Kyenge, Juan Fernando López Aguilar, Andrejs Mamikins, Claude Moraes, Péter Niedermüller, Soraya Post, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Birgit Sippel, Sergei Stanishev, Josef Weidenholzer

Verts/ALE

Jan Philipp Albrecht, Eva Joly, Judith Sargentini, Bodil Valero

5

-

EFDD

Raymond Finch

ENF

André Elissen, Auke Zijlstra

PPE

Frank Engel, Traian Ungureanu

12

0

EFDD

Kristina Winberg

PPE

Andrea Bocskor, Salvatore Cicu, Pál Csáky, Rachida Dati, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Krzysztof Hetman, Monika Hohlmeier, Barbara Kudrycka, Nuno Melo, Roberta Metsola, Elissavet Vozemberg-Vrionidi

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

11.9.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA USTAVNA PITANJA

upućeno Odboru za pravna pitanja

o legitimnim mjerama za zaštitu zviždača koji objavljivanjem povjerljivih podataka trgovačkih društava i javnih tijela djeluju u javnom interesu

(2016/2224(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Fabio Massimo Castaldo

PRIJEDLOZI

Odbor za ustavna pitanja poziva Odbor za pravna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da su poštovanje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava najvažnije temeljne vrijednosti EU-a, kako je utvrđeno u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i Povelji Europske unije o temeljnim pravima, te da se člancima 11. i 41. Povelje izričito štite sloboda izražavanja i pravo na dobru upravu;

B.  budući da se od 1. siječnja 2014. od svih institucija EU-a zahtijeva da uvedu interna pravila o zaštiti zviždača koji su dužnosnici EU-a, u skladu s člancima 22.a, 22.b i 22.c Pravilnika o osoblju;

C.  budući da zviždači zajednici daju uslugu od suštinske važnosti, da imaju važnu i vrijednu ulogu u očuvanju demokracije i općeg interesa, da su dali ključan doprinos u objavljivanju informacija u slučajevima kao što su LuxLeaks, SwissLeaks, WikiLeaks i Panama Papers i da su bitan izvor informacija u borbi protiv kriminala, korupcije i ostalih prekršaja u javnom i privatnom sektoru, što su više puta potvrdili i Parlament i međunarodne organizacije kao što su Vijeće Europe, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i UN; budući da su sve te organizacije izrazile nužnost zaštite zviždača; budući da bi stvarna zaštita zviždača također doprinijela učinkovitosti unutarnjeg tržišta, ojačala povjerenje građana u EU i odlučno doprinijela kulturi javne odgovornosti i integriteta u privatnim i javnim institucijama;

D.  budući da zviždači trenutačno vrlo često doživljavaju negativne posljedice i odmazdu zbog otkrivanja informacija, da su i oni i njihove obitelji žrtve socijalne isključenosti i stigmatizacije, te da često gube radna mjesta; budući da prema podacima OECD-a više od jedne trećine organizacija s mehanizmima izvješćivanja nema pisana pravila o zaštiti zviždača od odmazde ili ne zna za njih; budući da u mnogim jurisdikcijama, a posebice u privatnom sektoru, zaposlenici podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne u pogledu određenih informacija, što znači da se protiv zviždača mogu provoditi disciplinski postupci zbog izvješćivanja izvan njihove organizacije;

E.  budući da je postojeća zaštita zviždača u EU-u u velikoj mjeri neadekvatna, uređena prema sektorima i nedosljedna među državama članicama, a da u nekim slučajevima uopće ne postoji, što, između ostaloga, ima negativne posljedice za politiku EU-a i financijske interese Unije; budući da zakonodavstvo EU-a, kojim su utvrđena posebna pravila o nacionalnoj sigurnosti, borbi protiv terorizma i borbi protiv organiziranog kriminala, već sadrži određene odredbe o zaštiti zviždača od odmazde, ali još uvijek ne predviđa horizontalno zakonodavstvo koje se primjenjuje na sva javna i privatna tijela, što znači da je često nedjelotvorno, a to pak dovodi do diskriminacije i pojave rupa u zakonu; napominje da je većina država članica EU-a ratificirala Konvenciju UN-a protiv korupcije, zbog čega su zviždačima obvezne pružiti odgovarajuću i učinkovitu zaštitu;

F.  budući da bi zaštita zviždača trebala stoga biti zajamčena zakonom i ojačana u cijeloj Europskoj uniji, ali samo ako je svrha njihova djelovanja zaštita javnog interesa postupanjem u dobroj vjeri u skladu sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava;

G.  budući da Ured Europskog ombudsmana ima jasnu nadležnost da provede istragu o pritužbama građana EU-a u vezi s nepravilnostima u postupanju institucija EU-a, no da sam po sebi nema nikakvu ulogu u zaštiti zviždača;

1.  napominje da je samo nekoliko država članica uvelo dovoljno napredne sustave za zaštitu zviždača; poziva države članice koje još nisu ugradile načela za zaštitu zviždača u svoje nacionalno zakonodavstvo da to učine što je prije moguće;

2.  naglašava da bi se i zviždači i uključena javna tijela ili institucije trebali brinuti za pravnu zaštitu prava zajamčenih Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i odredbama nacionalnog prava;

3.  zauzima stajalište da je, s obzirom na ključnu ulogu zviždača koji djeluju u javnom interesu, izuzetno važno da osobe koje otkrivaju informacije (povjerljive ili ostale) o navodnim nepravilnostima, prijestupima ili prijetnjama javnom interesu dobiju odgovarajuću zaštitu tjelesnog i moralnog integriteta, sredstava za život i posla zaštitom od odmazde, što podrazumijeva i upravne, parnične i kaznene postupke, te da dobiju pristup pravnoj pomoći i psihološku potporu, ovisno o potrebama; naglašava činjenicu da, kad su zviždači zaposlenici dotične organizacije ili bi ona mogla pretrpjeti štetu kao rezultat djelovanja razotkrivene strane, te zaštitne mjere moraju biti strože jer se zviždači mogu naći u slabom i teškom položaju, što može iziskivati i dodatne financijske i pravne instrumente; smatra da bi teret dokazivanja trebalo prebaciti na način da poslodavac bude taj koji mora dokazati da eventualna promjena ili odmazda nije povezana s otkrivanjem informacija;

4.  poziva Komisiju i države članice da zviždačima osiguraju najvišu moguću razinu povjerljivosti, među ostalim i u digitalnom okruženju, i da im odobre pristup standardnoj proceduri istodobno jamčeći njihovo pravo da prijave podnose izravno preko vanjske platforme u slučajevima ozbiljnih prijestupa ili u slučajevima u kojima su interni kanali neučinkoviti ili kontraproduktivni;

5.  poziva Komisiju da izuči najbolje prakse u području zaštite zviždača širom svijeta te da na temelju toga i uz primjenu sveobuhvatnog pristupa, u skladu s načelom supsidijarnosti, brzo predloži zajednički regulatorni okvir kojim se jamči visoka razina horizontalne zaštite i u javnom i u privatnom sektoru, ali kojim se ostavlja sloboda državama članicama da donose zakone o većoj razini zaštite; ponavlja svoj poziv na podnošenje horizontalnih prijedloga do kraja 2017. godine; poziva Komisiju da razmotri model zaštite zviždača prema kojemu tijela javne vlasti ne smiju pokušavati otkriti identitet zviždača;

6.  podsjeća na to da Ugovori daju nekoliko pravnih osnova koje bi trebalo razmotriti kako bi se Uniji omogućilo djelovanje u tom području, kao što su članak 114. UFEU-a o usklađivanju nacionalnog zakonodavstva o funkcioniranju unutarnjeg tržišta i članak 153. stavak 2. točka (b) o zaštiti radnih uvjeta, a s ciljem uvođenja sveobuhvatne i horizontalne direktive o usklađenim minimalnim uvjetima za zaštitu zviždača;

7.  naglašava da bi zajednički regulatorni okvir trebao uključivati opsežnu i jasnu pravnu definiciju pojma „zviždač” i obuhvaćati široko područje radnih odnosa i objavljivanje informacija o nezakonitim ili protupravnim radnjama odnosno onih kojima se ugrožava javni interes, te da također treba utvrditi sredstva za jamčenje zaštite od neopravdanog kaznenog progona i odmazde te poticaje kojima se zviždači ohrabruju na razotkrivanje lošeg postupanja; insistira na tome da takva zaštita ne smije biti proširena na one koji djeluju protiv općeg interesa, na primjer objavljivanjem informacija isključivo radi osobne koristi, špijunaže, operacija pod lažnom zastavom, hibridnog ratovanja, subverzije ili bilo kakvog oblika organiziranog kriminala; napominje, međutim, da se ta zaštita mora jamčiti i osobama optuženima za navodne nepravilnosti, bilo u javnom bilo u privatnom sektoru, uključujući, na primjer, zaštitu postupovnih prava protiv uvrede i klevete; ističe da o informacijama zviždača treba provesti brzu i ozbiljnu istragu te da bi zviždači i sve osobe kojih se objavljivanje tiče trebali biti u mogućnosti iznijeti dodatne argumente i dokaze tijekom cijelog istražnog postupka;

8.  podsjeća da se u međuvremenu važeće zakonodavstvo EU-a treba primjenjivati na odgovarajući način, i u okviru institucija EU-a i u državama članicama, te da ga treba tumačiti na način kojim se najbolje štite zviždači koji postupaju u općem interesu; naglašava da je zaštita zviždača već prepoznata kao važan mehanizam kojim se jamči djelotvorna primjena zakonodavstva EU-a; stoga poziva države članice da se suzdrže od kriminalizacije aktivnosti zviždača koji otkrivaju informacije u javnom interesu;

9.  poziva sve institucije i tijela EU-a da pokažu primjer i poduzmu sveobuhvatne i učinkovite daljnje mjere u pogledu izvješća na vlastitu inicijativu Europskog ombudsmana od 24. srpnja 2014., u skladu s člankom 22. Pravilnika o osoblju kojim je predviđeno uvođenje internih mjera za zaštitu zviždača kada oni postupaju u općem interesu;

10.  poziva države članice da utvrde jasne i sigurne kanale za upozoravanje na nepravilnosti, s jasnim i sigurnim protokolima za izvješćivanje kojim se jamči povjerljivost, i da uspostave neovisna nacionalna tijela za zaštitu zviždača koji postupaju u općem interesu, te da razmotre mogućnost da se tim tijelima dodijele posebna sredstva za potporu; vjeruje da bi osnivanje neovisnog tijela koje bi moglo pomoći državama članicama da koordiniraju svoje djelovanje bilo osobito korisno u prekograničnim slučajevima;

11.  potiče države članice i institucije EU-a da promiču kulturu kojom se priznaje važna uloga zviždača u društvu, između ostaloga i putem kampanja podizanja svijesti; poziva u prvom redu Komisiju da sastavi sveobuhvatan plan o tom pitanju; smatra da je nužno jačati etiku u javnom sektoru i na radnim mjestima kako bi se među zaposlenicima istaknula važnost podizanja svijesti o postojećim pravnim okvirima o zviždačima, u suradnji sa sindikalnim organizacijama;

12.  poziva Komisiju da provede javno savjetovanje kako bi se dobilo stajalište dionika o mehanizmima za izvješćivanje i da razmotri potencijalne proceduralne nedostatke na nacionalnoj razini; smatra da će rezultati javnog savjetovanja biti vrijedan doprinos radu Komisije za eventualni budući prijedlog o zaštiti zviždača.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

11.9.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

15

0

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Mercedes Bresso, Fabio Massimo Castaldo, Esteban González Pons, Danuta Maria Hübner, Diane James, Ramón Jáuregui Atondo, Alain Lamassoure, Jo Leinen, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Markus Pieper, Paulo Rangel, Helmut Scholz, György Schöpflin, Pedro Silva Pereira, Barbara Spinelli, Kazimierz Michał Ujazdowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Martina Anderson, Max Andersson, Gerolf Annemans, Sven Giegold, Jérôme Lavrilleux, Mairead McGuinness, Jasenko Selimovic, Rainer Wieland

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

15

+

ALDE

Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jasenko Selimovic

ECR

Kazimierz Michał Ujazdowski

EFDD

Fabio Massimo Castaldo

GUE/NGL

Helmut Scholz, Barbara Spinelli

NI

Diane James

PPE

Alain Lamassoure, Paulo Rangel, Rainer Wieland

S&D

Mercedes Bresso, Ramón Jáuregui Atondo, Pedro Silva Pereira

VERTS/ALE

Max Andersson, Sven Giegold

0

-

 

 

7

0

ENF

Gerolf Annemans

PPE

Esteban González Pons, Danuta Maria Hübner, Jérôme Lavrilleux, Markus Pieper, György Schöpflin

S&D

Jo Leinen

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

2.10.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

17

1

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Rosa Estaràs Ferragut, Laura Ferrara, Mary Honeyball, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Gilles Lebreton, Jiří Maštálka, Emil Radev, Julia Reda, Evelyn Regner, Pavel Svoboda, József Szájer, Axel Voss, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Durand, Angel Dzhambazki, Jens Rohde, Virginie Rozière, Tiemo Wölken

Zamjenici (članak 200., stavak 2.) nazočni na konačnom glasovanju

Kateřina Konečná, Jens Nilsson

(1)

https://www.unodc.org/documents/brussels/UN_Convention_Against_Corruption.pdf

(2)

vidi, na primjer, Rezoluciju Europskog parlamenta od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0310) i Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji” (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0457).

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0022

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0206

(5)

Europski sud za ljudska prava, presuda od 27. studenog 2007., 20477/05, Tillack/Belgija.


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

17

+

ALDE

EFDD

ENF

GUE/NGL

PPE

S&D

VERTS/ALE

Jean-Marie Cavada, Jens Rohde

Joëlle Bergeron, Laura Ferrara

Marie-Christine Boutonnet, Gilles Lebreton

Katerina Konecná, Jiri Mastálka

Tadeusz Zwiefka

Mary Honeyball, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Jens Nilsson, Evelyn Regner, Virginie Rozière, Tiemo Wölken

Durand Pascal, Julia Reda

1

-

ECR

Angel Dzhambazki

5

0

PPE

Rosa Estaràs Ferragut, Emil Radev, Pavel Svoboda, József Szájer, Axel Voss

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena