Postupak : 2016/2245(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0329/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0329/2017

Rasprave :

PV 13/11/2017 - 19
CRE 13/11/2017 - 19

Glasovanja :

PV 14/11/2017 - 5.6
CRE 14/11/2017 - 5.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0427

IZVJEŠĆE     
PDF 729kWORD 80k
23.10.2017.
PE 604.887v02-00 A8-0329/2017

o uvođenju instrumenata kohezijske politike po regijama kako bi se odgovorilo na demografske promjene

(2016/2245(INI))

Odbor za regionalni razvoj

Izvjestiteljica: Iratxe García Pérez

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 STAJALIŠTE U OBLIKU AMANDMANA Odbora za prava žena i jednakost spolova
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o uvođenju instrumenata kohezijske politike po regijama kako bi se odgovorilo na demografske promjene

(2016/2245(INI))

Europski parlament,

  uzimajući u obzir članak 174. i članak 175. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2016. o posebnoj situaciji otoka(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima(8),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2016. o kohezijskoj politici u planinskim regijama EU-a(9),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o Izvješću o provedbi, rezultatima i općoj procjeni Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti 2012.(10),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2016. o novim alatima za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020.: integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD)(11),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2011. o demografskim promjenama i njihovim posljedicama na buduću kohezijsku politiku EU-a(12),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenoga 2010. o demografskim izazovima i međugeneracijskoj solidarnosti(13),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. rujna 2010. o europskoj strategiji za gospodarski i socijalni razvoj planinskih regija, otoka i rijetko naseljenih područja(14),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. veljače 2008. o demografskoj budućnosti Europe(15),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. ožujka 2006. o demografskim izazovima i međugeneracijskoj solidarnosti(16),

  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Izvješće iz 2015. o starenju stanovništva: gospodarska i proračunska predviđanja za 28 država članica EU-a (2013. – 2060.)” (europsko gospodarstvo 3|2015.),

  uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji naslovljeno „Ulaganje u radna mjesta i rast: promicanje razvoja i dobrog upravljanja u regijama i gradovima EU-a” od 23. srpnja 2014.,

  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. travnja 2017. naslovljenu „Inicijativa za potporu ravnoteži između poslovnog i privatnog života zaposlenih roditelja i skrbnika” (COM(2017) 0252),

  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. travnja 2009. naslovljenu „Suočavanje s posljedicama starenja stanovništva u EU-u (Izvješće o demografskom starenju 2009.)” (COM(2009)0180),

  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. svibnja 2007. naslovljenu „Promicanje međugeneracijske solidarnosti” (COM(2007)0244),

  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. listopada 2006. naslovljenu „Demografska budućnost Europe – od izazova do mogućnosti” (COM(2006)0571),

  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. ožujka 2005. naslovljenu „Zelena knjiga – ‚Kako se suočiti s demografskim promjenama: nova međugeneracijska solidarnost’” (COM(2005)0094),

  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192),

  uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija od 16. lipnja 2016. naslovljeno „Odgovor EU-a na demografske izazove”(17),

  uzimajući u obzir studiju Glavne uprave Europskog parlamenta za unutarnju politiku iz rujna 2013., Resorni odjel B: Strukturna i kohezijska politika, naslovljenu „Kako se regionalna i kohezijska politika nose s demografskim izazovima?”,

  uzimajući u obzir publikaciju ESPON-a naslovljenu „Otkrivanje teritorijalnih potencijala i oblikovanje novih politika na određenim vrstama europskih područja: otoci, planine, rijetko naseljene i obalne regije”(18),

  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i stajalište u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0329/2017),

A.  budući da su demografske promjene stvaran problem u Europi i cijelom svijetu te ključan izazov, i to ne samo općenito nego također za lokalni razvoj i politike za razvoj teritorija u današnjem EU-u, zajedno s problemima u vezi sa zapošljavanjem, nekontroliranom globalizacijom, klimatskim promjenama, prelaskom na gospodarstva s niskim emisijama ugljika i izazovima koje predstavljaju industrijski i tehnološki zaokret te socijalna i ekonomska uključenost;

B.  budući da stanovništvo Europe, kao što je slučaj u većini postindustrijskih društava, već nekoliko desetljeća obilježavaju sve dulji životni vijek i niska stopa plodnosti, što može dovesti do promjena u strukturi stanovništva i dobnoj piramidi te popratnih pojava kao što su smanjivanje radno sposobnog stanovništva i starenje stanovništva; budući da je gospodarska kriza koja je zahvatila cijelu Europsku uniju imala snažan utjecaj na mnoga područja i regije, posebno ruralne, te osobito dovela do siromaštva i depopulacije; budući da postojeće razlike u plaćama između muškaraca i žena i sve veće razlike u mirovinama znatno otežavaju uključivanje žena na tržište rada;

C.  budući da se predviđa da će brzi rast stanovništva u zemljama u razvoju i demografski pad broja stanovnika u Europskoj uniji dovesti do smanjenja postotnog udjela stanovništva Europske unije u svjetskom stanovništvu s udjela od 6,9 % 2015. na 5,1 % 2060.(19);

D.  budući da se predviđa da će između 2015. i 2050. u 132 od 273 regije razine NUTS 2 doći do pada broja stanovnika(20); budući da će taj pad osobito utjecati na lokalne upravne jedinice (LUP);

E.  budući da je glavni cilj Europske unije i svih njezinih država članica promicanje pametnog, održivog i uključivog rasta;

F.  budući da zemljopisna ili demografska obilježja pogoršavaju probleme u pogledu razvoja; budući da je iz tog razloga u Ugovoru iz Lisabona teritorijalna kohezija dodana ciljevima ekonomske i socijalne kohezije;

G.  budući da demografske promjene ne utječu ravnomjerno na sve zemlje i regije, i zbog svoje prirodne dinamike i zbog migracijskih kretanja koje takve promjene podrazumijevaju, te da se u većini urbanih područja, a osobito širih gradskih područja, povećava broj stanovnika, dok se u većini ruralnih i udaljenih područja on smanjuje, uz veoma oprečne situacije u najudaljenijim regijama; budući da takva neravnoteža predstavlja velike izazove i za područja zahvaćena depopulacijom i za ona s priljevom stanovnika; budući da su izolirana i teško pristupačna područja najizloženija demografskom padu; budući da je, s druge strane, potrebno skrenuti pozornost na učinke širenja predgrađa koje, kao rezultat velikog kretanja stanovništva iz velikih gradova u njihova okolna područja, stavlja pritisak i na lokalne i regionalne vlasti;

H.  budući da europske regije nisu jedinstvena područja; budući da u njima mogu postojati područja pogođena nezaposlenošću ili siromaštvom ili da mogu biti suočene s posebnim izazovima, osobito u pogledu demografskih promjena, zbog čega je nužno uspostaviti alate za smanjenje podregionalnih razlika i poticanje veće teritorijalne ravnoteže među urbanim, prigradskim i ruralnim područjima;

I.  budući da su žene, osobito samohrane majke, izloženije siromaštvu i isključenosti;

J.  budući da demografske promjene predstavljaju izazov u pogledu jamčenja socijalne kohezije i dobrobiti cjelokupnog stanovništva, kao i u pogledu poticanja uravnoteženog gospodarskog razvoja; budući da demografske promjene utječu na infrastrukturu te na pristupačnost i kvalitetu usluga, što se očituje u razlikama u pogledu povezivosti ili nedostatku zdravstvenih usluga na nekim područjima te je često rezultat nedovoljne povezanosti između urbanog i ruralnog stanovništva;

K.  budući da demografske promjene obuhvaćaju glavne političke izazove u različitim domenama povezanim s brojnim područjima kohezijske politike; budući da su regionalna politika i njezini europski strukturni i investicijski fondovi, uključujući Kohezijski fond, ključni instrumenti za suočavanje s tim promjenama;

L.  budući da neurbanizirana područja u Europskoj uniji imaju 113 milijuna stanovnika, 12 milijuna poljoprivrednih gospodarstava i 172 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta te uvelike pridonose europskim gospodarstvima, kulturama i ekosustavima;

M.  budući da su odgovarajuća infrastruktura i odgovarajuća razina usluga važni čimbenici u upravljanju strukturom stanovništva u rijetko naseljenim regijama ili regijama pogođenima iseljavanjem u kojima je važnost ulaganja i radnih mjesta veća;

N.  budući da su odgovarajuća infrastruktura i pristup javnim uslugama i visokokvalitetnim radnim mjestima važni čimbenici koji utječu na odluku o tome treba li ostati na određenom području ili ga napustiti;

O.  budući da su žene izloženije siromaštvu i socijalnoj isključenosti od muškaraca, osobito nakon 60. godine života;

P.  budući da demografske promjene imaju veći utjecaj na manje razvijene regije;

Q.  budući da demografske promjene koje utječu na ruralna područja nemaju samo ozbiljne demografske posljedice nego i gospodarske i socijalne posljedice te utječu na teritorijalnu rascjepkanost, kvalitetu života i okoliš;

R.  budući da je rodna ravnopravnost temeljno pravo, zajednička vrijednost EU-a i nužan uvjet za ostvarenje ciljeva EU-a u pogledu rasta, zaposlenosti i socijalne kohezije;

S.  budući da je rodna ravnopravnost važan instrument gospodarskog razvoja i socijalne kohezije;

T.  budući da negativne demografske promjene povećavaju potrebu za većom međugeneracijskom solidarnošću;

Općenito

1.  ističe da demografske promjene podrazumijevaju veliko gospodarsko, društveno, porezno i ekološko opterećenje za vlade i regionalne i lokalne vlasti država članica u pogledu pružanja javnih usluga, osobito usluga socijalne skrbi i drugih socijalnih usluga, izgradnje i upravljanja infrastrukturom te jamčenja očuvanja ekosustava održivim prostornim planiranjem; ističe da će se to opterećenje dodatno povećati daljnjim smanjenjem radno aktivnog stanovništva i višim omjerom ovisnosti; ističe ključnu ulogu visokokvalitetnih javnih i privatnih usluga; naglašava važnost dostupnih visokokvalitetnih i pristupačnih javnih i privatnih usluga kao sredstva za jamčenje rodne ravnopravnosti;

2.  smatra da demografskim promjenama treba pristupiti koordiniranim djelovanjem svih europskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela i provedbom strategija prilagodbe koje odražavaju stvarne prilike na lokalnoj i regionalnoj razini te da treba pružiti učinkovito višerazinsko upravljanje u izradi i provedbi tih posebnih politika usmjerenih na određene regije; smatra da je takav koordinirani i integrirani odgovor potrebno usmjeriti na poboljšanje kvalitete života građana i pružanje boljih gospodarskih prilika za njih te na ulaganje u kvalitetu, dostupnost i pristupačnost socijalnih i javnih usluga u dotičnim regijama; nadalje smatra da predstavnici civilnog društva i ostali dionici trebaju biti uključeni u to; ističe da svaki sveobuhvatni pristup mora odražavati ulogu gradova, ruralnih područja i ribolovnih i obalnih područja, kao i područja koja se suočavaju s posebnim problemima povezanima sa zemljopisnim položajem ili demografskim stanjem, zbog čega također treba voditi računa o posebnim izazovima koje predstavljaju najudaljenije regije, najsjevernije regije gdje je gustoća naseljenosti vrlo niska te otoci, prekogranične i planinske regije, kao što je izričito navedeno u Ugovoru iz Lisabona; poziva države članice i Komisiju da uzmu u obzir učinke različitih politika na rodnu ravnopravnost i demografske promjene;

3.  uviđa da demografske promjene uz nove izazove također stvaraju mogućnosti za razvoj na lokalnoj razini, što je posljedica promjena u potražnji urbanih društava, osobito u pogledu prehrane, razonode i odmora, zahvaljujući poljoprivrednom, šumarskom i ribolovnom potencijalu za proizvodnju visokokvalitetnih, sigurnih i raznovrsnih proizvoda; smatra da ruralni turizam općenito te osobito ekološki turizam, e-trgovina, usluge koje se pružaju u zajednici i „srebrno gospodarstvo” također pružaju prilike za razvoj na lokalnoj razini, povećavajući vrijednost domaćih poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda, kao što su rukotvorine, vez i keramika, putem europskog sustava zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla; u tom pogledu ističe važnost strategija pametne specijalizacije kojima se regijama i lokalnim područjima pruža potpora u tome da prepoznaju djelatnosti s većom dodanom vrijednosti i izgrade privlačne inovativne ekosustave na temelju stvarne strategije višefunkcionalnog ruralnog razvoja kojom se u regionalno planiranje uključuje kružno gospodarstvo; ističe da agroturizam predstavlja važan sektor jer pomaže u održavanju dinamičnog načina života u ruralnim područjima; ističe važnost socijalnog dijaloga i uključivanja socijalnih partnera i drugih lokalnih dionika i vlasti u svim fazama izrade programa i provedbe fondova ESI kako bi se bolje predvidjeli učinci demografskih promjena na lokalna tržišta rada i razvile nove strategije usmjerene na te izazove;

Obilježja demografskih promjena u EU-u

4.  primjećuje da su glavni problemi u pogledu demografskih promjena koji su trenutačno prisutni u mnogim dijelovima EU-a starenje kao posljedica remećenja dobne piramide, pad nataliteta i posljedično drastično smanjenje broja djece i mladih, kontinuirano smanjenje stanovništva, nedostatak kvalificirane radne snage, nedostatak radnih mjesta, odlazak mladih zbog želje za mogućnostima zaposlenja i promjene u demografskoj strukturi; uviđa da trenutačna poljoprivredna politika, gubitak tradicionalnih djelatnosti, proizvoda, proizvodnih sustava, radne snage i lokalnog znanja i iskustva, nevidljivi rad žena, izostanak poduzetničkog duha, regije koje zaostaju ili nisu konkurentne zbog nedostatka ulaganja, ili gubitak bioraznolikosti te sječa šuma i posljedično širenje grmlja i rizik od požara također predstavljaju znatne probleme povezane s demografskim promjenama; ističe da se učinak tih trendova znatno razlikuje ovisno o regiji, djelomično zbog kretanja ljudi prema velikim urbanim centrima u potrazi za radnim mjestima;

5.  ističe da bi jedan od glavnih ciljeva demografske politike EU-a trebao biti da se uzmu u obzir sva područja koja se suočavaju s demografskom neravnotežom i posebnosti tih područja jer je riječ o čimbenicima kojima se kohezijska politika već dugo pokušava prilagoditi, a trebat će poduzeti i mnogo više kako bi im se prilagodila nakon 2020.; naglašava da demografske promjene zahvaćaju sva područja, ruralna i urbana, ali da se njihove posljedice razlikuju te da ovise o različitim čimbenicima kao što su intenzitet i brzina pojavljivanja tih promjena ili činjenica pogađaju li te promjene regije koje prihvaćaju imigrante ili regije u kojima broj stanovnika pada;

6.  ističe potrebu za promicanjem i podupiranjem malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava u planinskim i ruralnim područjima koja uporabom tradicionalnih tehnika i načina proizvodnje na cjelovit i održiv način iskorištavaju prirodne resurse, poput pašnjaka i različitih vrsta krmnog bilja te dobivaju proizvode posebnih kvalitativnih svojstava i mogu služiti za preokretanje ili smanjenje trenda depopulacije u tim područjima;

7.  ističe da te demografske pojave, koje utječu na Uniju, nisu nove, ali su dosegle dosad neviđene razmjere, osobito zbog društvenih i gospodarskih opterećenja; skreće pozornost na stalno povećanje broja starijih osoba, s obzirom na to da otprilike 2 milijuna ljudi svake godine navrši 60 godina, što utječe na prostorno, stambeno i prometno planiranje te na druge vrste infrastruktura i usluga; sa zabrinutošću primjećuje da će regije u kojima je oštar pad radno sposobnog stanovništva biti osobito teško pogođene demografskim izazovima; uviđa da su nedostatak ulaganja, loša infrastruktura, niske razine povezanosti, ograničeni pristup socijalnim uslugama i nedostatak radnih mjesta ključni čimbenici koji pridonose depopulaciji; ističe da demografske promjene mogu imati osobito znatan utjecaj na mirovine i održivost okoliša, s obzirom na to da depopulacija ruralnih područja i sve veća urbanizacija utječu na ekosustave, očuvanje prirode i uporabu prirodnih resursa, s izraženim posljedicama na urbanu uporabu zemljišta, infrastrukturu, tržište nekretnina i zelenilo;

8.  smatra da rodnu dimenziju demografskih promjena treba uzeti u obzir na transverzalan način jer regije pogođene demografskim padom imaju i problem dobne i spolne neravnoteže zbog iseljavanja; smatra da se izazovi demografskih promjena mogu i moraju rješavati u sklopu političkog okvira povoljnog za rodnu ravnopravnost te je stoga rodnu dimenziju potrebno uključiti u rasprave o svim pitanjima u vezi s demografskim problemima; stoga smatra da je u budućnosti potrebno dodatno ojačati provedbu rodno osviještene politike u okviru svih fondova ESI;

9.  podsjeća da se u strategiji Europa 2020. demografski izazovi navode u većini njezinih sedam vodećih inicijativa osmišljenih za nadilaženje problema i utvrđivanje temeljnih prioriteta Unije u područjima zapošljavanja, inovacija, obrazovanja, smanjenja siromaštva i klime i energije; naglašava da se važan dio primjene te strategije i njezinih vodećih inicijativa temelji na financijskoj potpori s pomoću instrumenata kohezijske politike, uključujući odredbe za suočavanje s promjenama i starenjem stanovništva, te da je te dimenzije potrebno istaknuti u svim instrumentima Europske unije;

10.  smatra da će izazovi u pogledu pada broja i starenja stanovništva zahtijevati objektivne, temeljite i sveobuhvatne ponovne procjene mnogih uspostavljenih gospodarskih, socijalnih i političkih politika i programa u koje će biti potrebno uključiti dugoročnu perspektivu;

Usklađivanje politika EU-a

11.  poziva na bolje usklađivanje instrumenata EU-a, osobito zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), fondova ESI, uključujući Kohezijski fond, Europske teritorijalne suradnje, Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i Instrumenta za povezivanje Europe, kako bi se zajamčio cjelovitiji pristup demografskim promjenama; s obzirom na to da dosad upotrijebljeni mehanizmi nisu spriječili napredovanje demografskih neravnoteža, predlaže da je potrebna revizija postojećih politika i funkcioniranja svih takvih mehanizama; u tom kontekstu pozdravlja poduzete napore da se maksimalno povećaju sinergije između fondova ESI i EFSU-a; još jedanput poziva Komisiju da predloži strategiju o demografskim promjenama s prioritetima u sljedećim područjima: dostojno zaposlenje i industrijski odnosi dobre kvalitete, uz posvećivanje posebne pozornosti novim oblicima rada i njihovoj socijalnoj ulozi; teritorijalni aspekt politika kojima se promiču gospodarska aktivnost i zapošljavanje; promicanje infrastrukture kao čimbenika lokalizacije poduzeća radi omogućivanja pristupa i konkurentnosti u pogledu područja koja se suočavaju s demografskim izazovima; univerzalizacija pokrivenosti informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, koje su konkurentne i u pogledu kvalitete i u pogledu cijena, u rjeđe naseljenim područjima; pružanje osnovnih usluga socijalne države u područjima s demografskim izazovima; lokalni javni prijevoz radi jamčenja pristupa javnim uslugama; politike osmišljene u cilju jamčenja bolje ravnoteže između obiteljskih i radnih obveza, održive generacijske obnove i odgovarajuće skrbi za uzdržavane osobe; politike o prihvatu, integraciji i povratku migranata i izbjeglica pod međunarodnom zaštitom; te široka uporaba novih, privlačnijih uspostava za prenošenje informacija o životu u ruralnim područjima; ističe važnost postojećih inicijativa, kao što su Europsko inovacijsko partnerstvo za aktivno i zdravo starenje, život potpomognut okolinom i zajednice znanja i inovacija, EIT Digital i EIT Health; poziva Komisiju da u rješavanju demografskih izazova s kojima se suočavaju europske regije uzme u obzir rješenja koja su već razvijena u okviru tih inicijativa; ističe važnost europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje za potporu obrazovanju i osposobljavanju u područjima kojima prijeti opasnost od depopulacije; smatra da bi u programu za bolju izradu zakonodavstva trebalo biti obvezno da procjena učinka koja prethodi svakoj europskoj zakonodavnoj inicijativi sadržava mogući utjecaj te inicijative na demografska pitanja;

12.  naglašava da je važno da EU uključi demografska razmatranja u okviru cijelog spektra politika, među ostalim i u naslove svojeg proračuna u cilju omogućivanja razvoja tih politika, osobito u području kohezijske politike, zapošljavanja, poljoprivrede, okoliša, informacijskog društva, istraživanja, razvoja i inovacija (RDI), obrazovanja, socijalne politike i prijevoza; smatra da je rezultate izvješća o demografskim učincima potrebno uvrstiti u izradu njegovih politika, a demografske kriterije u procjene rezultata tih politika i neželjenih učinaka, i to tako da se prednost daje pristupu demografskim promjenama koji uključuje sudjelovanje regionalnih i lokalnih vlasti; smatra da je posebnu pažnju potrebno posvetiti ruralnim područjima koja se trenutačno osobito izraženo suočavaju s tim demografskim problemima; u tom smislu ističe potencijal inicijative Smart Villages u okviru koje se ruralne zajednice mogu revitalizirati modernim tehnologijama kao što su mreže pete generacije i inovacije; osim toga, ističe važnost jačanja suradnje između ruralnih i urbanih područja; ističe važnost pružanja univerzalnog pristupa visokokvalitetnim i pristupačnim javnim uslugama i infrastrukturama, uključujući digitalnim javnim uslugama i infrastrukturama, posebno za djecu, mlade i starije osobe, kako bi se potaknula socijalna uključenost, zajamčila rodna ravnopravnost i ublažili učinci demografskih promjena; ističe da je u područjima kojima prijeti opasnost od depopulacije osobito važno pružati nove prilike za plaćeno zaposlenje kako bi se očuvale zajednice te stvorili uvjeti za postizanje odgovarajuće ravnoteže između privatnog i poslovnog života; smatra da je važno ustrajati na globalnoj zemljopisnoj viziji za urbana i ruralna područja kao komplementarnih funkcionalnih prostora; ističe da je potrebno postići bolju integraciju različitih sredstava u svrhu postizanja stvarnog participativnog i održivog lokalnog razvoja; ističe da bi se trebalo nastojati da demografska politika EU-a bude cjelovitija i više usklađena s državama članicama te horizontalna; podsjeća na to da Europska unija ne dodjeljuje samo sredstva za regionalni razvoj nego da također u velikoj mjeri oblikuje kapacitet lokalnih i regionalnih tijela za uporabu vlastitih sredstava kako bi se suzbile društveno-teritorijalne nejednakosti; ističe da je aktualni okvir, iako su se u postupku modernizacije državnih potpora postupno pojednostavnjivale i povećavale iznimke koje ne zahtijevaju izvješćivanje, i dalje vrlo složen i opterećujući za manja regionalna i lokalna tijela; smatra da, iako je zakonodavstvo o javnoj nabavi pojednostavnjeno 2014., i dalje postoji previše prepreka za mala lokalna i regionalna tijela s obzirom na omogućivanje poboljšanja gospodarstva u tim osjetljivim područjima;

13.  smatra da bi EU trebao podupirati migracijsku politiku i politiku uključivanja u državama članicama poštovanjem njihovih prava i nadležnosti te načela supsidijarnosti kako bi se negativna demografska kretanja svela na najmanju moguću mjeru; ističe značajnu ulogu politika u području osnivanja obitelji i potpore obitelji; smatra da lokalna i regionalna tijela trebaju biti osposobljena za uspješnu provedbu integracijskih politika na terenu; zauzima stajalište da bi lokalna i regionalna tijela trebala biti aktivni sudionici u mjerama koje se poduzimaju za rješavanje demografskih izazova; poziva na to da se u okviru godišnjeg pregleda rasta i preporuka po državama članicama razmotre regionalne razlike i neravnoteže između regija u državama članicama; smatra da takva suradnja u graničnim regijama mora odražavati i potražnju za prekograničnim inicijativama i opseg takvih inicijativa; predlaže razvoj programa osposobljavanja u tom području radi postizanja boljeg razumijevanja i veće razine osviještenosti o obuhvaćenim pitanjima; smatra da se demografski problemi moraju rješavati sveobuhvatnim pristupom u čitavoj Europi te da rješavanje problema u jednom dijelu kontinenta ne smije imati negativne učinke na ostala područja u Europi; poziva na stvaranje mreža za razmjenu dobrih praksi i iskustava na paneuropskoj razini kroz koje se lokalne i regionalne vlasti te dionici civilnog društva međusobno mogu obrazovati u pogledu rješavanja problema prouzročenih demografskim promjenama;

Povećanje učinkovitosti europskih fondova

14.  ističe da je u okviru fondova ESI potrebno poboljšati učinkovitost pri suočavanju s demografskim promjenama u sljedećem programskom razdoblju s pomoću: veće i bolje usredotočenosti na demografske promjene kao na primarno područje u okviru završnih uredbi i smjernica radi potpore državama članicama, regijama i lokalnim vlastima, ispitujući potencijal koji bi fondovi ESI mogli imati za potrebe rješavanja demografskih promjena te izrade i provedbe partnerskih ugovora i operativnih programa; proaktivnijeg pristupa izradi demografskih politika i razmjeni dobre prakse i iskustava radi institucionalnog učenja; pružanja tehničke podrške upravljačkim tijelima i lokalnim dionicima u provedbi djelotvornih politika rješavanja demografskih promjena na nacionalnoj i regionalnoj razini; i obveznog aktivnog sudjelovanja lokalnih tijela u osmišljavanju, upravljanju i unutarnjoj procjeni programa primjene sredstava i potrebnog utvrđivanja područja s demografskim izazovima na razini NUTS 3 i na razini lokalnih upravnih jedinica (LUP); potiče pružanje tehničke podrške i osposobljavanja lokalnim dionicima i upravljačkim tijelima za potrebe provedbe učinkovitih politika koje se bave demografskim promjenama na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; smatra da u nekim državama članicama subvencije na razini NUTS 2 često prikrivaju društveno-teritorijalne, međuregionalne pa čak i nadregionalne nejednakosti; poziva na to da se za karte EU-a usvoje odgovarajući omjeri u skladu s poteškoćama na terenu kako bi se pomoglo u usmjeravanju potpora u najugroženija područja;

15.  traži da Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) pruži veći doprinos i potporu tomu da područja s visokom stopom starenja, ruralnosti i iseljavanja stanovništva mogu poboljšati svoju prometnu i telekomunikacijsku infrastrukturu, smanjiti digitalne razlike (uključujući među različitim generacijama) i osigurati bolje javne usluge; u tom kontekstu ističe važnost područja e-zdravstva; poziva države članice i regije da bolje usmjeravaju dostupna ulaganja kako bi odgovorile na demografske promjene i njihov utjecaj;

16.  apelira na Komisiju da upotrebljava mjere kohezijske politike kako bi zaustavila sve veću migraciju iz rijetko naseljenih područja, u kojima su odgovarajuća infrastruktura i razina usluga nužni preduvjeti, osobito za zadržavanje obitelji s djecom;

17.  ističe da bi Europski socijalni fond (ESF) trebao osnažiti svoj rad u području osposobljavanja i obrazovanja mladih i poticati zapošljivost i pružati pomoć za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života te suzbijati socijalnu i digitalnu isključenost osoba starije dobi; nadalje ističe da bi se s pomoću fonda trebale poboljšati prilike za zapošljavanje za stanovnike u regijama u kojima broj stanovnika pada, i to u okviru pripremnih programa i jačanjem socijalne i digitalne uključenosti žena, mladih i starijih građana u tim područjima; u tom pogledu ističe da će se pri uporabi ESF-a za pružanje podrške najudaljenijim područjima posvetiti pozornost postizanju bolje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života; poziva Komisiju da razmotri mogućnost da u okviru područja primjene postojećih fondova uspostavi posebnu omotnicu koja bi bila namijenjena područjima s ozbiljnim i trajnim demografskim nedostatcima; traži da se sredstva fonda raspodjeljuju u skladu s aranžmanima u kojima se prednost daje kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim djelovanjima; ističe važnost uključivanja Kohezijskog fonda u buduće strategije za rješavanje demografskih promjena te podsjeća na to da je Fond uspostavljen u cilju jačanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a; smatra da je važno da se kroz ESF pruži znatno veća podrška malim organizacijama koje izrađuju i provode inovativne društvene projekte i transnacionalne pilot-projekte EU-a koji se bave socijalnim pitanjima i pitanjima zapošljavanja kako bi se olakšala inovativna regionalna, prekogranična, transnacionalna i makroregionalna suradnja te time odgovorilo na izazove prouzročene demografskim promjenama;

18.  žali zbog činjenice da je Garancija za mlade EU-a, koja bi trebala biti usmjerena na pomoć nezaposlenim mladim osobama koje nisu stekle osposobljenje ili obrazovanje, ostvarila ograničen napredak, a njezini ostvareni rezultati nisu na razini prvobitnih očekivanja, kao što je istaknuto u Tematskom izvješću Europskog revizorskog suda br. 5/2017;

19.  smatra da EFSU, u cilju sprečavanja teritorijalne podjele, treba biti od koristi područjima s najslabijom demografskom dinamikom povećanjem ulaganja u prioritetna područja Unije kao što su energetska i prometna infrastruktura, poslovanje, inovativna istraživanja, MSP-ovi, obrazovanje ili socijalna infrastruktura; smatra da je u izradi kohezijske politike nakon 2020. potrebno razmotriti poseban status područja s demografskim nedostatcima;

Budućnost kohezijske politike kao odgovor na demografske promjene

20.  smatra da kohezijska politika raspolaže odgovarajućim alatima za rješavanje demografskih izazova, osobito u vezi s drugim politikama EU-a i nacionalnim i regionalnim politikama, kako u pogledu starenja stanovništva, tako i u pogledu smanjenja broja stanovništva, i da bi stoga trebala imati važniju ulogu u pružanju potpore regijama i osiguravanju fleksibilnosti u prilagodbi demografskim promjenama; smatra da bi uredbe za pojedine fondove također trebale to odražavati u pogledu rješavanja pitanja demografskih promjena u okviru svojih izričitih nadležnosti u skladu s člankom 174. UFEU-a; traži preciznu definiciju pojma „ozbiljne i trajne demografske poteškoće” iz članka 174. UFEU-a i članka 121. Uredbe (EU) br. 1303/2013, kojom bi se omogućio statistički izračun demografskih izazova; ističe važnost veza između urbanih i ruralnih sredina te poziva Komisiju da razmisli o prilici za dopunu integriranih strategija održivog urbanog razvoja s pomoću partnerstava za održivi urbani i ruralni razvoj; smatra da bi Komisija trebala donijeti proaktivne mjere kako bi spriječila negativne učinke demografskih promjena i pružila tehničku pomoć regijama koje su najviše zahvaćene depopulacijom;

21.  ističe da bi se kohezijskom politikom trebala promicati zapošljivost i uključenost žena, osobito majki koje se bore s pronalaženjem zaposlenja; stoga poziva na to da se ženama omogući pristup programima osposobljavanja i obrazovanja; međutim, ističe da stečene kvalifikacije trebaju odgovarati potrebama tržišta rada; ističe važnost pomaganja mladim majkama da se vrate na posao pružanjem pouzdanih cjelodnevnih ustanova za skrb o djeci za djecu svih uzrasta, uključujući ustanove za predškolski odgoj, kako bi se zaustavila depopulacija;

22.  smatra da bi regije trebale proaktivnije upotrebljavati fondove ESI kako bi se riješili demografski izazovi, a u cilju da se riješi problem nezaposlenost mladih i da im se pruži prilika za pokretanje odgovarajuće karijere; primjećuje da bi se to moglo postići pružanjem podrške programima osposobljavanja i poduzetništvu za mlade;

23.  poziva na to da se u okviru buduće Uredbe o zajedničkim odredbama (UZO) uspostavi pravni okvir u cilju prepoznavanja regija koje se suočavaju s ozbiljnim i trajnim demografskim izazovima; ističe potrebu za proaktivnijim i posvećenijim pristupom izradi demografske politike jer će regionalne razlike u demografskim obrascima najvjerojatnije imati znatan nejednaki socioekonomski učinak na europska područja, što bi moglo dodatno povećati regionalne razlike u EU-u; poziva da se ojača i pojednostavi upravljanje novim instrumentima usmjerenima na jačanje pristupa odozdo prema gore i upravljanja na više razina, kao i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD) i integrirana teritorijalna ulaganja (ITI), u cilju još većeg uključivanja na lokalnoj i regionalnoj razini kad je riječ o integriranom i sveobuhvatnom pristupu regionalnom razvoju; poziva na stvaranje usluga s pomoću portala koje će postojećim ruralnim poduzećima pomoći u tome da se bolje povežu sa svojim ekvivalentima u urbanim područjima; ističe da je u okviru buduće kohezijske politike važno bolje uzeti u obzir teritorijalne posebnosti koje se iskazuju na podregionalnim razinama; naglašava da je jedna od glavnih prepreka za uspjeh programa EFSU-a u mnogim regionalnim i lokalnim tijelima nepostojanje dostatnih kapaciteta i snažnog upravljanja i s time u vezi zahtijeva instrumente za izgradnju kapaciteta;

24.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost određivanja novih kriterija s pomoću kojih bi se na temelju demografskih i gospodarskih varijabli te varijabli za učinak na okoliš i pristupačnost moglo odrediti koja su područja suočena s demografskim izazovima te da provede studije o mogućim socioekonomskim i ekološkim pokazateljima kako bi se kriteriji na osnovi pokazatelja o BDP-u nadopunili kriterijima koji uključuju društveni kapital, očekivani životni vijek i kvalitetu okoliša; smatra da BDP i gustoća naseljenosti nisu pokazatelji koji su sami po sebi dovoljni za utvrđivanje područja s ozbiljnim i trajnim demografskim teškoćama; poziva Komisiju da u kohezijsku politiku, uz pokazatelje o BDP-u, uključi nove dinamične pokazatelje, kao što je demografski pokazatelj, a osobito indeks društvenog napretka regija EU-a, kako bi se pružila potpunija slika posebnih izazova s kojima se suočavaju te regije ili da razmotri mogućnost pružanja dodatnih sredstva za te regije prema modelu slabo naseljenih područja u tekućem programskom razdoblju (Prilog VII. točka 9. Uredbe o zajedničkim odredbama); ističe potrebu za posebnim alatima za nadzor i procjenu mogućih i stvarnih učinaka fondova ESI u rješavanju demografskih promjena tako da se izrade smjernice za naknadni razvoj relevantnih demografskih pokazatelja; ističe važnost pouzdane, ažurirane, razvrstane statistike u svrhu učinkovitijeg i objektivnijeg političkog upravljanja, a posebno u svrhu detaljnijeg razumijevanja svojstvenih obilježja raznih rijetko naseljenih područja EU-a; stoga poziva Eurostat da u okviru relevantne statistike pruži više pojedinosti za osmišljavanje prikladne europske demografske politike, osobito demografskih, obiteljskih, socijalnih i gospodarskih pokazatelja i potiče na to da oni budu podijeljeni barem prema podregionalnoj razini, tj. razini NUTS 3;

25.  smatra da bi buduća kohezijska politika trebala obuhvaćati posebne mjere za područja koja su najviše pogođena demografskim izazovima, kao i veću fleksibilnost pri utvrđivanju tematskih ciljeva ili stopa sufinanciranja, u cilju usklađivanja unutarregionalnih i međuregionalnih strategija unutar iste države članice, u suradnji s lokalnim vlastima; poziva Komisiju da razmotri mogućnost postojanja nacionalne strategije za demografski razvoj kao novog ex ante uvjeta;

26.  poziva Komisiju da u okviru strategije Europa 2020. pokrene vodeću inicijativu u demografskom području, koja bi se financirala iz postojećih fondova ESI i koja bi obuhvaćala niz djelovanja u okviru triju kategorija: pametan rast, posredstvom mjera koje bi regijama pogođenima demografskim izazovima pomogle u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, istraživanja, razvoja i inovacija te MSP-ova; uključiv rast, posredstvom posebnih mjera kojima se potiče zadržavanje mladih u njihovim regijama jamčenjem održive generacijske obnove, samozapošljavanja i mjera socijalne uključenosti za migrante i izbjeglice pod međunarodnom zaštitom; i održiv rast s pomoću mjera koje bi tim regijama pomogle da ulažu u zeleno gospodarstvo, uključujući održive sustave prijevoza; pozdravlja djelovanje EU-a u okviru inicijative Smart Villages, koja poziva na provedbu politika kojima se posebna pozornost posvećuje prevladavanju digitalnih razlika između ruralnih i urbanih područja te na razvoj potencijala povezanosti i digitalizacije ruralnih područja i kojom se podupire inicijativa Pametni otoci u vidu napora odozdo prema gore europskih otočkih vlasti i zajednica koje nastoje poboljšati život na otocima s pomoću održivih i integriranih rješenja;

27.  smatra da bi višegodišnji financijski okvir za razdoblje nakon 2020. trebao dati snažan i odlučan poticaj naporima koji se ulažu u rješavanje demografskih izazova, uzimajući u obzir trenutačno demografsko stanje i trendove, te da bi trebao obuhvaćati promicanje rješenja u okviru kojih se, kada je to prikladno, primjenjuju ciljane mjere kao što je proračunska stavka u financiranju; traži da zajednička poljoprivredna politika, u okviru svog „drugog stupa” usmjerenog na ruralni razvoj, koji financira Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), dodatno ojača usluge i infrastrukturu koje vode prema socijalnoj i digitalnoj uključivosti, kao i to da preokrene trendove socijalnog i gospodarskog pogoršanja i smanjenja broja stanovnika u područjima s ozbiljnim i trajnim demografskim poteškoćama; poziva nacionalne, regionalne i lokalne vlasti da razmjenjuju iskustva, najbolje prakse i nove pristupe za sprečavanje negativnih posljedica demografskih promjena; smatra da transeuropske prometne mreže (TEN-T) i morske autoceste trebaju obuhvaćati područja s ozbiljnim i trajnim demografskim poteškoćama;

28.  ističe dodanu vrijednost metodologije jedinstvenog lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD) u okviru svih fondova ESI kako bi se razvila i provela integrirana i prilagođena rješenja odozdo prema gore; međutim, žali zbog činjenice da je lokalni razvoj pod vodstvom zajednice obvezan samo za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, a da lokalni i participativni pristupi slabe u Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo; stoga poziva Komisiju da lokalni razvoj pod vodstvom zajednice bude obvezan u okviru fondova ESI;

°

°  °

29.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

(2)

Ibid., str. 289.

(3)

Ibid., str. 470.

(4)

Ibid., str. 259.

(5)

Ibid., str. 303.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0049.

(7)

SL L 347, 20.12.2013., str. 281.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0099.

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0213.

(10)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0309.

(11)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0211.

(12)

SL C 153 E, 31.5.2013., str. 9.

(13)

SL C 74 E, 13.3.2012., str. 19.

(14)

SL C 50 E, 21.2.2012., str. 55.

(15)

SL C 184E, 6.8.2009., str. 75.

(16)

SL C 292 E, 1.12.2006., str. 131.

(17)

SL C 17, 18.1.2017., str. 40.

(18)

Radni dokument ESPON-a. Luxembourg, ESPON EGTC, ožujak 2017.

(19)

Eurostat, „EU u svijetu” (The EU in the World), izdanje iz 2016. godine

(20)

Eurostat, „Regionalni godišnjak Eurostata”, izdanje iz 2016. godine


OBRAZLOŽENJE

Demografske su promjene među najvećim izazovima s kojima se europske regije danas suočavaju i s kojima će se suočavati u skoroj budućnosti. Predviđanja koja je objavio Eurostat pokazuju da će stanovništvo Europe sve više starjeti te se očekuje da će se udio radno sposobnog stanovništva smanjiti sa 65,5 % sveukupnog stanovništva u 2015. na 56,2 % u 2080., dok će se udio osoba starijih od 65 godina povećati s 18,9 % u 2015. na 28,7 % u 2080.(1). Drugim riječima, trenutačni omjer radno sposobnog i starijeg stanovništva smanjit će se s 4:1 na 2:1 do 2080. Uz to, očekuje se da će sveukupno europsko stanovništvo rasti sporije nego dosad do 2050., a od 2050. će postupno opadati dok ne dosegne minimum 2075. Tijekom razdoblja 2008. – 2030. očekuje se pad broja stanovnika u jednoj trećini regija – uglavnom u središnjoj Europi, istočnoj Njemačkoj, južnoj Italiji i sjevernoj Španjolskoj(2). Izvjestiteljica ovdje želi istaknuti neka od najvažnijih pitanja povezana s tim demografskim pojavama za područja EU-a na regionalnoj i lokalnoj razini. Treba naglasiti da demografski izazovi u Europskoj uniji nisu ni novi ni nepoznati. Novost su intenzitet tih procesa i problemi do kojih dolazi u regijama istodobno pogođenim različitim, ili čak svim demografskim izazovima, koji se međusobno pojačavaju.

1.  Utvrđivanje područja u Europskoj uniji podložnih demografskim promjenama i izazova s kojima se ona suočavaju

Jedan od prvih izazova za definiciju demografske politike na europskoj razini je da ona mora uzeti u obzir sva područja država članica koja se suočavaju s ozbiljnim demografskim nedostacima i neravnotežama, kao i njihove značajke i posebnosti. To zahtijeva strogo određivanje demografskih pojava i ravnoteža za dane populacije i područja.

U demografskom razvoju regija EU-a mogu se izdvojiti četiri osnovna problema, koji predstavljaju glavne izazove Europske unije u tom području, posebno kada su prisutni istovremeno, što je slučaj u mnogim područjima, a čime se pojačavaju neki od njihovih najnegativnijih učinaka.

Prvi od tih izazova je niska gustoća naseljenosti. Ta poznata pojava obuhvaća dvije vrste problema do kojih dolazi na određenim područjima: s jedne je strane povijesna stvarnost regija s modelom ravnoteže između broja stanovnika i danog područja, za koji je, zbog posebnih obilježja (fizičkih, demografskih, političkih, itd.), karakteristična niska gustoća naseljenosti; s druge se strane ona pojavljuje i u obliku nedavno započetog, ali trajnog procesa smanjivanja gustoće naseljenosti, kojim se mijenjaju povijesni uvjeti za naseljavanje. Jedna od pojava povezanih s tim procesom je i teritorijalna polarizacija: stanovništvo se skuplja u određenim središtima, dok se velik dio o njima ovisnih područja prazni. Stoga je važno pojavu niske gustoće naseljenosti analizirati na odgovarajućoj razini. U tom je pogledu razina NUTS 3 prikladnija od razine NUTS 2, a u mnogim su slučajevima izazovi gustoće naseljenosti očitiji kad se uzme u obzir razina LUP (razina lokalnih upravnih jedinica).

Drugi je izazov starenje stanovništva. Kao i u prethodnom slučaju, to je dobro poznata i raširena pojava u Europskoj uniji, koja se po prirodi i intenzitetu također može podijeliti na dvije vrste: u nekim je slučajevima ona rezultat postupnog procesa demografske tranzicije; u drugima ono u većoj mjeri proizlazi iz destrukturiranja populacijske piramide odnosno povećanja očekivanog životnog vijeka popraćenog iseljavanjem mladog i odraslog stanovništva te padom stope nataliteta i broja djece.

Treći je problem, ili izazov, pad stope nataliteta, zbog kojeg dolazi do drastičnog smanjenja broja djece i mladih te se mijenjaju očekivanja u pogledu smjene generacija i srednjoročne ravnoteže omjera ovisnosti. To nije nova pojava, no u nekim se regijama proces ne stabilizira.

Naposljetku, četvrti je izazov kontinuirani pad broja stanovnika. On u velikoj mjeri proizlazi iz prethodnih pojava te pojačava druge demografske probleme. U mnogim regijama Unije te u još većem broju lokalnih zajednica odvija se ozbiljan i trajan proces depopulacije zbog prirodne dinamike i migracijskih kretanja. U nekim se regijama negativni trendovi akumuliraju već godinama te su doveli do gubitka vrlo važnog dijela stanovništva. Treba razlikovati depopulaciju i nisku gustoću naseljenosti, jer do depopulacije dolazi i u rijetko i u gusto naseljenim područjima. K tome, neke regije s niskom gustoćom naseljenosti nisu pogođene depopulacijom, već zadržavaju svoju povijesnu ravnotežu.

NUT-ovi kao razina demografske analize omogućavaju da se obuhvati velik dio demografskih problema s kojima se suočava Europska unija. Oni su još očitiji kad se kao referenca uzmu LUP-ovi. Dostupna tehnička sredstva omogućavaju bilo koju razinu analize, no treba podsjetiti da su politike ovisnije o političkim strukturama.

2.  Posljedice tih demografskih izazova na područja politike

Izvjestiteljica je svjesna da zbog velikog društvenog, gospodarskog i ekološkog utjecaja na lokalni razvoj demografske promjene za njima pogođene europske regije stvaraju nove izazove u mnogim područjima politike, a istovremeno otvaraju nove mogućnosti za razvoj. Ti su izazovi sve više u središtu interesa rasprava o budućnosti EU-a. Regije moraju prilagoditi pružanje usluga, infrastrukture i donošenje politika tim demografskim obrascima i trendovima. Potrebna je učinkovita politička intervencija, prije svega u područjima koja slijede.

a.  Zapošljavanje

Na određenoj razini postoji snažna veza između broja stanovnika i zapošljavanja, primjerice na razini regija ili pokrajina. Kretanja populacije predstavljaju trajnu prilagodbu demografske strukture proizvodnoj strukturi. Na lokalnoj ili regionalnoj razini ne može se reći isto jer mogu postojati poticaji za stanovnike da boravište uspostave na određenoj udaljenosti od radnog mjesta, ili, suprotno, mogu postojati prepreke da se boravište uspostavi na istom lokalitetu ili u okolici. Općenito govoreći, radi se o ravnoteži između pristupačnosti smještaja, usluga, slobodnih aktivnosti i drugih nematerijalnih elemenata, kao što je trošak putovanja do mjesta na kojem takvih mogućnosti ima u dovoljnoj količini i kvaliteti. Nesigurnost zaposlenja za mlade, kao i dugi radni dani ne potiču oporavak stope nataliteta. Nove vrste zapošljavanja, koje su nesigurnije i manje stabilne, zagovaraju veću geografsku mobilnost stanovništva. Budući da uključivanje tehnologije i umjetne inteligencije u proizvodni proces može utjecati na budućnost zapošljavanja, moglo bi doći do veće fleksibilnosti teritorijalne veze između zaposlenja i stanovništva.

b.  Urbano i ruralno planiranje

Neke su regije pogođene pojavom polarizacije, uz depopulaciju ruralnih/udaljenih područja, dok se stanovništvo koncentrira u urbanim i velegradskim centrima. Ti su trendovi sve izraženiji od pojave gospodarske krize. Takva se područja moraju prilagoditi jer demografske promjene oblikuju novu potražnju za lokalnim razvojem i imaju posljedice na stanovanje, prijevoz, mobilnost i obrazovanje. Uz to je zamjetan i učinak „aglomeracije”: ne upravlja li se gospodarstvom, zahtjev za produktivnošću i sklonost za ostvarivanjem najvećeg mogućeg profita vode ka koncentriranju gospodarskih aktivnosti na malom broju mjesta i nastaju aglomeracije koje na određenoj razini mogu dovesti do disekonomija. Takve disekonomije jače utječu na javni proračun i na obitelji nego na poduzeća i zato je teško pomak svesti na društveno „optimalnu” razinu. Trend koncentracije ulaganja, zamjetan na nacionalnoj, regionalnoj i pokrajinskoj razini, vodi k aglomeraciji stanovništva na vrlo malenom broju mjesta te dezertifikaciji velikih područja. No učinak aglomeracije obuhvaća i čimbenik privlačenja stanovništva zbog očigledne dostupnosti javnih i komercijalnih usluga te jer akumulacija potražnje za radnom snagom na određenom području vodi do očekivanja kvalitetnih mogućnosti zaposlenja i do društvene mobilnosti.

c.  Infrastruktura

Infrastruktura je ključni čimbenik za lokalizaciju ulaganja jer omogućava pristup tržištima za opskrbu proizvodima i prodaju istih. Na određenim tržištima problemi geografski nepovoljnog položaja mogu se zaobići zahvaljujući komunikacijskim tehnologijama. No da bi se to omogućilo potrebna je potpuna dostupnost konkurentnih uvjeta u pogledu kvalitete i cijene, koja trenutačno ne postoji. Infrastruktura također olakšava pristup uslugama, prije svega u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koje otvaraju vrata u virtualni svijet i njegove prilike bez ograničenja i granica. Zato je infrastruktura nesumnjivo relevantan čimbenik kad je riječ o privlačenju i zadržavanju stanovnika na određenom području.

d.  Pružanje usluga

Potrošačko društvo ojačalo je vezu dostupnosti socijalnih i komercijalnih usluga i kvalitete života. Međusobni odnos pružanja javnih i privatnih usluga i broja stanovnika čini začarani krug: smanjivanje broja stanovnika vodi do manje dostupnih usluga i radnih mjesta te u konačnici do iseljavanja stanovništva zbog nedostatka usluga i mogućnosti zapošljavanja. Politike namijenjene sprečavanju te pojave moraju se pozabaviti komercijalizacijom usluga, uspostavom vrlo fleksibilnih sustava javnog prijevoza, kao i poreznim politikama kojima se kompenzira trošak mobilnosti te poticajima za putujuće službe u ruralnim područjima i službe locirane u malim središtima. Internetske usluge u području zdravstva, socijalnih službi, obrazovanja ili kulture mogu imati kompenzacijski učinak, no izvjestiteljica ističe nedostatak izravnih osobnih usluga. Uspostava takvih usluga zahtijevat će, prema potrebi, aktivnu politiku prilagodbe na taj način pružanja usluga.

e.  Prijevoz

U područjima sa snažnim padom broja stanovnika jednako je teško održati uslugu javnog prijevoza koliko je i potrebno zajamčiti uključenost stanovnika. U pružanju tih usluga potrebna je i fleksibilnost i stabilnost. One nisu isplative za privatna poduzeća te im je potrebna znatna potpora iz državnog proračuna. U tom bi području trebalo razmotriti mogućnost da se isproba javno-privatna suradnja.

3.  Važnost kohezijske politike u odgovaranju na demografske izazove

Izvjestiteljica u tom kontekstu želi istaknuti važnost mjera kohezijske politike jer su one često glavni način na koji se nastoji odgovoriti na demografske izazove na regionalnoj i lokalnoj razini te često nadopunjavaju nacionalne i regionalne strategije. Među ostalim smatra sljedeće:

1.  postoji potreba za boljim međusobnim usklađivanjem instrumenata EU-a kako bi se zajamčio sveobuhvatniji pristup demografskim promjenama: nedostatak transverzalne europske strategije za odgovor na demografske izazove ograničio je potencijal intervencija kohezijske politike;

2.  aktivnosti koje se promiču strukturnim fondovima trebale bi biti bolje integrirane i fleksibilnije kako bi se poboljšala komplementarnost i dosljednost u kontekstu rješavanja problema povezanih s demografskim promjenama;

3.  postoji potreba da se dodatno istraži potencijal strukturnih fondova u odgovaranju na demografske izazove. U smjernicama o strukturnim i investicijskim fondovima trebalo bi se više i na specifičniji način usredotočiti na demografske promjene kao na prioritetno područje;

4.  probleme povezane s demografskim promjenama trebaju rješavati lokalne i regionalne vlasti zajedno s državama članicama i europskim institucijama: sve te različite razine imaju ulogu u jamčenju da su politike i strategije međusobno usklađene, te u razmjeni najboljih praksi kad je riječ o toj temi;

5.  izvjestiteljica također želi istaknuti važnost daljnjeg podizanja razine osviještenosti na svim razinama o važnosti izazova povezanih s demografskim promjenama za Europsku uniju i o potencijalu strukturnih fondova u odgovoru na demografske promjene.

(1)

Eurostat, Godišnjak Eurostata, izdanje iz 2016. godine

(2)

Europski parlament, DG IPOL, Resorni odjel B, REGI (2013.), „Kako se regionalna i kohezijska politika nose s demografskim izazovima?”, str. 21.


STAJALIŠTE U OBLIKU AMANDMANA Odbora za prava žena i jednakost spolova (22.6.2017.)

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o uvođenju instrumenata kohezijske politike po regijama kako bi se odgovorilo na demografske promjene

Izvjestitelj: Arne Gericke

(2016/2245(INI))

AMANDMANI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Nacrt izvješća

Uvodna izjava Ea (nova)

Nacrt izvješća

Izmjena

 

Ea. budući da su žene, a naročito samohrane majke, izloženije siromaštvu i socijalnoj isključenosti;

 

Amandman  2

Nacrt izvješća

Uvodna izjava Eb (nova)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

Eb. budući da u ruralnim područjima nedostaju pristup zdravstvenoj skrbi trudnica i rodilja i odgovarajuća zdravstvena infrastruktura za trudnice i rodilje te se ne mogu zajamčiti uvjeti za siguran porod;

 

Amandman  3

Nacrt izvješća

Uvodna izjava Ec (nova)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

Ec. budući da je uloga žena u poljoprivredi i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i dalje važna, no nevidljiva i u mnogim slučajevima rad žena je neplaćen;

 

 

Amandman    4

Nacrt izvješća

Uvodna izjava Ga (nova)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

 

Ga. budući da su žene izloženije siromaštvu i socijalnoj isključenosti od muškaraca, tim više nakon 60. godine života;

 

Amandman    5

Nacrt izvješća

Uvodna izjava Gb (nova)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

Gb. budući da je rodna ravnopravnost temeljno pravo, zajednička vrijednost EU-a i nužni uvjet za ostvarenje ciljeva EU-a u pogledu rasta, zaposlenosti i socijalne kohezije;

 

 

Amandman    6

Nacrt izvješća

Uvodna izjava Gc (nova)

Nacrt izvješća

Izmjena

 

Gc. budući da je rodna ravnopravnost važan instrument gospodarskog razvoja i socijalne kohezije;

 

 

Amandman    7

Nacrt izvješća

Uvodna izjava Ja (nova)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

Ja. budući da negativne demografske promjene iziskuju veću međugeneracijsku solidarnost;

 

 

Amandman    8

Nacrt izvješća

Stavak 1.a (novi)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

1a. ističe ključnu ulogu visokokvalitetnih javnih i privatnih usluga, osobito za žene; naglašava važnost dostupnih visokokvalitetnih i pristupačnih javnih i privatnih usluga kao sredstva za jamčenje rodne ravnopravnosti;

 

 

Amandman    9

Nacrt izvješća

Stavak 2.a (novi)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

 

2a. poziva države članice i Komisiju da uzmu u obzir učinke različitih politika na rodnu jednakost i demografske promjene;

 

Amandman    10

Nacrt izvješća

Stavak 3.a (novi)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

 

3a. podsjeća na odluku Europskog ombudsmana u predmetu OI/8/2014/AN o poštovanju temeljnih prava pri provedbi kohezijske politike EU-a;  

 

Amandman    11

Nacrt izvješća

Stavak 3.b (novi)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

3b. poziva Komisiju i države članice da se aktivno koriste europskim strukturnim fondovima kao sredstvom za poboljšanje rodne ravnopravnosti;

 

 

Amandman    12

Nacrt izvješća

Stavak 7.a (novi)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

7a. traži od država članica i Komisije da provedu rodnu analizu te u obzir uzmu rodnu dimenziju pri izradi proračuna kako bi se dodjelom sredstava poštovala rodna ravnopravnost;

 

 

Amandman    13

Nacrt izvješća

Stavak 7.a (novi)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

7a. smatra da izazovi povezani s padom broja i starenjem stanovništva iziskuju objektivno, temeljito i sveobuhvatno preispitivanje brojnih etabliranih političkih, gospodarskih i socijalnih politika i programa, pri čemu se mora uključiti dugoročna perspektiva;

 

Amandman    14

Nacrt izvješća

Stavak 7.b (novi)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

 

7b. ističe da se žene u marginaliziranim zajednicama suočavaju s višestrukom diskriminacijom, što ih dovodi čak u još veću opasnost od siromaštva i socijalne isključenosti, posebno pri pristupu zapošljavanju, obrazovanju te zdravstvenim i socijalnim uslugama;

 

Amandman    15

Nacrt izvješća

Stavak 7.c (novi)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

7c. poziva Komisiju i države članice da na međugeneracijski dijalog i međugeneracijsku solidarnost gledaju kao na sredstva za postizanje jednakosti između žena i muškaraca;

 

 

Amandman    16

Nacrt izvješća

Stavak 7.d (novi)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

 

7d. ističe da je stopa nezaposlenosti žena podcijenjena s obzirom na to da mnoge žene nisu prijavljene kao nezaposlene, posebice one koje žive u ruralnim ili udaljenim područjima ili one koje pomažu u obiteljskom poslu ili poljoprivrednim gospodarstvima;

 

Amandman    17

Nacrt izvješća

Stavak 7.e (novi)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

 

7e. poziva države članice i Komisiju da promiču poduzetništvo žena u ruralnim područjima;

 

Amandman    18

Nacrt izvješća

Stavak 7.f (novi)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

 

7f. naglašava da je potrebno da ustanove za skrb o djeci i brigu o drugim uzdržavanim osobama budu dostupne diljem ruralnih područja i poziva Komisiju da podrži države članice, među ostalim i osiguravanjem dostupnih sredstava EU-a, u osnivanju takvih ustanova u obliku koji će biti dostupan svima;

 

Amandman    19

Nacrt izvješća

Stavak 8.a (novi)

 

Prijedlog rezolucije

Izmjena

 

 

8a. poziva Komisiju i države članice da pitanje obitelji postave kao temeljno načelo svih prijedloga politika;

 

Amandman    20

Nacrt izvješća

Stavak 10.a (novi)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

10a. naglašava važnost lokalnih i regionalnih vlasti u provedbi politika i mjera koje bi osigurale mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja, osobito za žene, čime bi se zaustavio trend iseljavanja;

 

 

Amandman    21

Nacrt izvješća

Stavak 14.a (novi)

 

Nacrt izvješća

Izmjena

 

 

14a. poziva Komisiju na uporabu regionalnih fondova za poboljšanje decentralizirane porođajne skrbi;

 

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

20.6.2017.

 

 

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

9.10.2017.

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

28

6

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Franc Bogovič, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, John Flack, Iratxe García Pérez, Krzysztof Hetman, Marc Joulaud, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Jens Nilsson, Andrey Novakov, Paul Nuttall, Konstantinos Papadakis, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Maria Spyraki, Ruža Tomašić, Ángela Vallina, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Daniel Buda, Andor Deli, Raffaele Fitto, John Howarth, Ivana Maletić, Tonino Picula

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

James Carver, Esther Herranz García, Susanne Melior


POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

28

+

ECR

Raffaele Fitto, John Flack, Mirosław Piotrowski, Ruža Tomašić

EFDD

Rosa D'Amato

GUE/NGL

Martina Michels, Ángela Vallina

EPP

Franc Bogovič, Daniel Buda, Esther Herranz García, Krzysztof Hetman, Marc Joulaud, Ivana Maletić, Andrey Novakov, Stanislav Polčák, Maria Spyraki, Joachim Zeller, Lambert van Nistelrooij

S&D

Andrea Cozzolino, Iratxe García Pérez, John Howarth, Louis-Joseph Manscour, Susanne Melior, Jens Nilsson, Tonino Picula, Liliana Rodrigues, Derek Vaughan

VERTS/ALE

Monika Vana

6

-

ALDE

Iskra Mihaylova, Matthijs van Miltenburg

EFDD

James Carver, Paul Nuttall

NI

Konstantinos Papadakis

EPP

Andor Deli

0

0

 

 

Značenje simbola:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena