Postupak : 2017/2083(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0334/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0334/2017

Rasprave :

PV 14/11/2017 - 16
CRE 14/11/2017 - 16

Glasovanja :

PV 16/11/2017 - 7.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0448

IZVJEŠĆE     
PDF 789kWORD 91k
24.10.2017
PE 606.307v02-00 A8-0334/2017

o strategiji EU-a i Afrike: poticaj za razvoj

(2017/2083(INI))

Odbor za razvoj

Izvjestitelj: Maurice Ponga

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove
 MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
 MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o strategiji EU-a i Afrike: poticaj za razvoj

(2017/2083(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 21. Ugovora o Europskoj uniji i članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir globalnu strategiju Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku naslovljenu „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa”, koju je Europsko vijeće predstavilo tijekom svojeg sastanka održanog 28. i 29. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Parlamenta, Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća i Komisije od 7. lipnja 2017. o Novom europskom konsenzusu o razvoju – Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost,

–  uzimajući u obzir sastanak na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju i zaključni dokument koji je Opća skupština UN-a donijela 25. rujna 2015. pod nazivom „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.” te 17 ciljeva održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir Načela za odgovorna ulaganja u poljoprivredne i prehrambene sustave koja je razvio Odbor za svjetsku sigurnost opskrbe hranom u cilju postizanja prvog i drugog cilja održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan iz Addis Abebe o financiranju razvoja iz 2015.,

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz 2015.,

–  uzimajući u obzir afrički sastanak na vrhu održan 16. studenog 2016. posvećen afričkoj ulozi na konferenciji COP 22,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. veljače 2016. o Akcijskom planu EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom (COM(2016)0087),

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država, s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000. („Sporazum iz Cotonoua”)(1) te njegove izmjene iz 2005. i 2010.,

–  uzimajući u obzir zajedničku strategiju Afrike i EU-a koju su donijeli čelnici afričkih i europskih država i vlada na sastanku na vrhu u Lisabonu 9. prosinca 2007., kao i dva akcijska plana usvojena u Accri u listopadu 2007. (za razdoblje od 2008. do 2010.) i u Tripoliju u studenom 2010. (za razdoblje od 2011. do 2013.),

–  uzimajući u obzir zaključke s 4. sastanka na vrhu između EU-a i Afrike održanog u Bruxellesu 2. i 3. travnja 2014., smjernice kojima je utvrđen format sastanaka (format iz Kaira) te područja suradnje između dvaju kontinenata za razdoblje od 2014. do 2017. te izjavu EU-a i Afrike o migraciji i mobilnosti,

–  uzimajući u obzir Program 2063. koji je Afrička unija usvojila u svibnju 2014.,

–  uzimajući u obzir izvješće o prijedlozima preporuka o institucionalnoj reformi Afričke unije pod naslovom „Imperativ osnaživanja naše Unije”, koje je pripremila Njegova Ekscelencija Paul Kagamé,

–  uzimajući u obzir 3. interkontinentalni forum civilnog društva održan u Tunisu od 11. do 13. srpnja 2017., na kojemu su odaslani pozivi za jačanje sudjelovanja organizacija civilnog društva te stavljanje čovjeka u središte strategije Afrike i EU-a,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 7. lipnja 2017. naslovljenu „Strateški pristup otpornosti u vanjskom djelovanju EU-a” (JOIN(2017)0021),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. rujna 2017. o uspostavi Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR), jamstva EFOR-a i Jamstvenog fonda EFOR-a(2),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 230/2014 o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 22. studenoga 2016. naslovljenu „Obnovljeno partnerstvo s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama” (JOIN(2016)0052),

–  uzimajući u obzir različite komunikacije Komisije o odnosima između EU-a i Afrike, posebno onu od 27. lipnja 2007. naslovljenu „Od Kaira do Lisabona – strateško partnerstvo EU-a i Afrike” (COM(2007)0357), onu od 17. listopada 2008. naslovljenu „Godina poslije Lisabona: partnerstvo Afrike i EU-a na djelu” (COM(2008)0617) i onu od 10. studenog 2010. o konsolidaciji odnosa između EU-a i Afrike: 1,5 milijardi stanovnika, 80 zemalja, dva kontinenta, jedna budućnost (COM(2010)0634),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku upućenu Europskom parlamentu i Vijeću od 5. svibnja 2017. naslovljenu „Novi poticaj partnerstvu Afrike i EU-a” (JOIN(2017)0017) i zaključke Vijeća o toj temi od 19. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o odnosima između Unije, Afrike i zemalja AKP-a, osobito onu od 4. listopada 2016. o budućnosti odnosa između AKP-a i EU-a nakon 2020.(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o Uzajamnom fondu EU-a za Afriku: implikacije za razvojnu i humanitarnu pomoć(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2016. o izvješću za 2015. o usklađenosti politika u interesu razvoja(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenog 2016. o povećanju učinkovitosti razvojne suradnje(6),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj i mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0334/2017),

A.  budući da su veze koje Europska unija održava s afričkim zemljama povijesne te da je njihova budućnost usko povezana; budući da je EU vodeći partner Afrike u području gospodarstva i trgovine, kao i razvoja, humanitarne pomoći i sigurnosti;

B.  budući da je potrebna nova vizija partnerstva između Afrike i EU-a kojom se odražava razvoj političkog, gospodarskog, ekološkog i socijalnog okruženja obaju kontinenata; budući da je potrebno prilagoditi se novim akterima na međunarodnoj sceni, uključujući Kinu, te stremiti prema pojačanom, moderniziranom partnerstvu s izraženijom političkom dimenzijom, pri čemu naglasak treba staviti na zaštitu naših ključnih zajedničkih interesa;

C.  budući da se odnosi između EU-a i Afrike trebaju graditi na načelima razumijevanja i međusobnih interesa kao i dijeljenja zajedničkih vrijednosti u okviru uzajamnog partnerstva;

D.  budući da se odnosi između EU-a i afričkog kontinenta temelje na različitim pravnim instrumentima i političkim strategijama te da je potrebno povećati njihovu sinergiju i usklađenost kako bi partnerstvo postalo učinkovitije i održivije;

E.  budući da je Sporazum iz Cotonoua, sklopljen između 79 država AKP-a, od koji je 48 iz supsaharske Afrike, i EU-a, temelj partnerstva između Unije i Afrike; budući da je EU također uspostavio odnose s afričkim zemljama koje nisu potpisnice Sporazuma iz Cotonoua; budući da je partnerstvo EU-a i AKP-a pokrenuto u doba kada zemlje AKP-a još uvijek nisu bile uspostavile svoje sadašnje regionalne ili kontinentalne okvire za suradnju; budući da je radi nastanka Afričke unije 2003. i donošenja Zajedničke strategije Afrike i EU-a 2007. ključno pojednostavniti razne političke okvire politike između EU-a i Afrike; budući da je cilj o „odnošenju prema Africi kao prema jednom subjektu” jasno naveden u preambuli Zajedničke strategije Afrike i EU-a;

F.  budući da EU s afričkim zemljama održava institucionalni i politički dijalog u okviru sastanaka na vrhu između EU-a i Afrike, međuvladine organizacije „Unija za Mediteran” te tijela za suradnju AKP-a i EU-a, među ostalim na parlamentarnoj razini preko Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a, Izaslanstva Europskog parlamenta u Parlamentarnoj skupštini „Unije za Mediteran” ili Izaslanstva za odnose s Panafričkim parlamentom;

G.  budući da proračun 11. Europskog razvojnog fonda iznosi 30,5 milijardi EUR, od čega je 900 milijuna EUR namijenjeno za Instrument mirovne pomoći za Afriku, te da će 1,4 milijarde EUR iz pričuve Europskog razvojnog fonda biti izdvojeno za Uzajamni fond EU-a za Afriku; budući da je više od 5 milijardi EUR iskorišteno za potrebe afričkih zemalja u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo te da je 845 milijuna EUR izdvojeno za panafrički program u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju u cilju provedbe Zajedničke strategije Afrike i Europske unije;

H.  budući da je skorašnji sastanak na vrhu između Afrike i EU-a 29. i 30. studenog 2017. u Abidjanu na temu „Ulaganje u mlade” prilika za stvaranje, podupiranje i razvijanje gospodarskih uvjeta za istinsku jednakost između partnera željnih braniti ključne zajedničke interese;

I.  budući da će nova zajednička strategija Afrike i EU-a morati biti uvrštena u sporazum koji će naslijediti Sporazum iz Cotonoua;

J.  budući da je EU povijesni partner i glavni jamac za sigurnost afričkog kontinenta, što je od ključne važnosti; budući da sigurnost i održivi rast europskog kontinenta usko i izravno ovise o stabilnosti i razvoju afričkog kontinenta, i obratno;

K.  budući da je stalna potpora uspješnoj uspostavi strukture za mir i sigurnost u Africi te predanost EU-a, AU-a i drugih međunarodnih aktera prisutnih u Africi važna za razvoj i stabilnost afričkog kontinenta;

L.  budući da migracije imaju istaknutu ulogu u globalnoj strategiji EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku te da predstavljaju prioritetnu temu u vanjskim odnosima EU-a, uključujući i njegovim odnosima s Afrikom; budući da Afrika i Europa dijele zajednički interes i odgovornost kada je riječ o migracijama i mobilnosti, uključujući borbu protiv trgovine i krijumčarenja ljudima te budući da upravljanje migracijama zahtijeva globalna rješenja koja se temelje na solidarnosti, dijeljenju odgovornosti, poštovanju prava migranata i međunarodnog prava te djelotvorno korištenje instrumentima za razvojnu suradnju;

M.  budući da u Africi više od 218 milijuna ljudi živi u ekstremnom siromaštvu; budući da je udio stanovništva koje živi u ekstremnom siromaštvu u supsaharskoj Africi pao s 56 % 1990. na 43 % 2012.; budući da se od 47 najmanje razvijenih zemalja njih 33 nalazi na afričkom kontinentu, što partnerstvo između EU-a i Afrike čini ključnim instrumentom u provedbi Programa održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja, što se osobito odnosi na iskorjenjivanje siromaštva;

N.  budući da se procjenjuje da u Africi potrebe za ulaganjima u infrastrukturu iznose 75 milijardi eura godišnje, da bi tržište robom široke potrošnje 2020. trebalo doseći vrijednost od bilijun dolara, da su izravna strana ulaganja u stalnom rastu i da bi 2020. trebala iznositi 144 milijarde dolara te da Afrika trenutačno ima milijardu stanovnika;

O.  budući da u afričkom izvozu i dalje prevladavaju sirovine i neprerađeni proizvodi i da je odobravanje trgovinskih povlastica apsorbiralo velik dio tog izvoza; budući da slobodan pristup tržištu za većinu afričkih proizvoda povećava kapacitete afričkih zemalja i poboljšava njihovu konkurentnost i sudjelovanje u globalnim tržištima uz pomoć, među ostalim, politika usmjerenih na trajnu održivu industrijalizaciju i ruralnu produktivnost kao ključnih putova za razvoj;

P.  budući da treba uzeti u obzir demografsku dinamiku, s obzirom na to da bi do 2050., prema određenim projekcijama, Afrika mogla imati 2,5 milijardi stanovnika, većinom mladih, dok se očekuje da će europsko stanovništvo znatno ostarjeti; budući da je potrebno stvoriti milijune radnih mjesta te pružiti pomoć i podršku osnaživanju žena i mladih, osobito u pogledu obrazovanja, pristupa zdravstvenoj skrbi i osposobljavanja na afričkom kontinentu;

Jačanje političkog dijaloga između EU-a i Afrike: preduvjet za obnovljeno strateško partnerstvo

1.  prima na znanje novu komunikaciju naslovljenu „Novi poticaj partnerstvu između Afrike i EU-a” čiji je cilj osigurati novi zamah partnerstvu između Afrike i EU-a kako bi ga se ojačalo i produbilo usmjeravajući ga na blagostanje i stabilnost dvaju kontinenata u skladu s obvezama preuzetima u okviru ciljeva održivog razvoja, novog europskog konsenzusa o razvoju, koji služi kao skup smjernica za europsku razvojnu politiku, globalne strategije za vanjsku i sigurnosnu politiku Unije i Programa 2063.;

2.  podsjeća na to da je Afrika ključni strateški partner EU-a i smatra da je ključno osnažiti odnose između EU-a i AU-a revidiranim i proširenim dijalogom kojim se obuhvaćaju načela transparentnosti i dobrog upravljanja radi ostvarenja situacije u kojoj su svi dionici na dobitku te ravnopravne i održive suradnje kako bi se odgovorilo na zajedničke izazove i stekla zajednička korist, osiguravajući pritom načelo vlasništva i uzimajući u obzir konkretne okolnosti i stupanj razvoja svake od partnerskih zemalja;

3.  poziva da buduće partnerstvo bude usredotočeno na prioritetna područja koja su utvrdili AU i EU, kao što su:

  gospodarski razvoj (preko trgovine, sporazuma o gospodarskom partnerstvu, poboljšane regionalne integracije, gospodarske diversifikacije, održive industrijalizacije i otvaranja kvalitetnih radnih mjesta),

•  dobro upravljanje, uključujući ljudska prava,

•  ljudski razvoj putem javnih usluga kojima se obuhvaćaju temeljne potrebe, kao što su obrazovanje, zdravlje, pristup vodi i sanitarnom sustavu, ravnopravnost spolova, znanost, tehnologija i inovacije,

•  sigurnost i borba protiv terorizma,

•  migracije i mobilnost,

•  okoliš, uključujući klimatske promjene;

4.  podsjeća da je proračunska pomoć najbolji način da vlade same preuzimaju odgovornost i odlučuju o svojim potrebama i prioritetima; podsjeća da opća ili sektorska proračunska pomoć omogućava pružanje potpore razvojnim politikama i jamčenje maksimalnog kapaciteta apsorpcije;

5.  pozdravlja činjenicu da će središnja tema 5. sastanka na vrhu između EU-a i Afrike u studenome 2017. u Côte d’Ivoireu biti mladi, imajući u vidu njihovu važnost za budućnost obaju kontinenata;

6.  podsjeća na važnost i učinkovitost suradnje između AKP-a i EU-a i postignutih rezultata u području razvoja; ustraje u održavanju tog pravno obvezujućeg okvira nakon 2020.; ustraje u potrebi jačanje te suradnje, razvijajući pritom njezinu regionalnu dimenziju, među ostalim preko pojačane suradnje s AU-om, regionalnim gospodarskim zajednicama i drugim regionalnim organizacijama; poziva da se političkom dijalogu u okviru pregovora o sporazumu koji će uslijediti nakon Sporazuma iz Cotonoua pristupi na način koji bi bio više strateški, pragmatičan, sveobuhvatan i strukturiran;

7.  poziva na osnaživanje parlamentarne dimenzije AKP-a i EU-a; naglašava da je Zajednička parlamentarna skupština AKP-a i EU-a povlašteno mjesto razmjene i da ima ključnu ulogu u osnaživanju demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava;

8.  naglašava da preispitivanje europske politike susjedstva pruža mogućnosti za bolje usklađivanje politike susjedstva i politike prema drugim afričkim državama, uz uvođenje proširenih okvira za suradnju u rješavanju regionalnih problema, primjerice u području sigurnosti, energije, pa čak i migracija;

9.  podsjeća da je u okviru partnerstva Afrike i EU-a potrebno zauzeti usklađen pristup među samim državama članicama EU-a kao i između EU-a i država članica, kako je predviđeno u članku 210. UFEU-a; podsjeća, isto tako, da je u europskim i afričkim politikama i inicijativama potrebno poštovati načelo EU-a o usklađenosti politika razvoja radi ispunjenja ciljeva održivog razvoja;

10.  poziva da se načelo usklađenosti politika u interesu razvoja u potpunosti uključi u trgovinske odnose EU-a s Afrikom, što podrazumijeva uključivanje provedivih odredbi o trgovini i održivom razvoju u sve trgovinske sporazume EU-a s afričkim zemljama, u skladu s obvezom koju je Komisija preuzela u strategiji „Trgovina za sve”;

11.  ponavlja koliko je važno da države članice ispunjavaju obvezu izdvajanja 0,7 % svog BNP-a za službenu razvojnu pomoć kako bi se osnažila suradnja s Afrikom;

12.  dijeli spremnost na produbljenje koalicije između EU-a i Afrike u pogledu globalnog upravljanja; ustraje, u tom pogledu, na potrebi osnaživanja dijaloga s Afričkom unijom i važnosti jamčenja njezine financijske autonomije, u skladu s odlukom iz Kigalija o financiranju, smanjenjem njezine ovisnosti o vanjskom financiranju; prima na znanje prijedloge iznesene u izvješću koje je izradio Paula Kagamé, čiji je cilj jačanje AU-a radi davanja poticaja procesu političke integracije Afrike;

13.  ističe ulogu civilnog društva, uključujući nevladine organizacije, vjerske organizacije, organizacije mladih i organizacije za prava žena, privatni sektor, sindikate, parlamentarne skupštine, tijela lokalne vlasti i dijasporu, s njihovim posebnim obilježjima, u konsolidiranju političkog dijaloga između EU-a i Afrike kako bi se osiguralo partnerstvo u čijem je središtu čovjek;

14.  ustraje u potrebi većeg sudjelovanja civilnog društva u partnerstvu između Afrike i EU-a promicanjem povećanja njegova kapaciteta, posebice prijenosom vještina i znanja te jamčenjem njegova sudjelovanja u osmišljavanju i provedbi relevantnih reformi i politika; smatra da je sudjelovanje organizacija civilnog društva ključno za javnu odgovornost; podržava različite platforme uvedene kako bi civilno društvo postalo ključni akter partnerstva, osobito Zajednički godišnji forum, čiji je cilj provesti plan za EU i Afriku; međutim, izražava žaljenje zbog toga što Zajednički godišnji forum nikad nije sazvan te poziva EU i Afričku uniju da hitno osiguraju potrebna financijska i politička sredstva kako bi se zajamčilo sadržajno sudjelovanje svih dionika u partnerstvu, uključujući u okviru ovog petog sastanka na vrhu između AU-a i EU-a;

Izgradnja otpornijih država i društava za sve ljude te osobito mlade ljude radi ispunjenja ciljeva održivog razvoja

15.  smatra potrebnim raditi na svih pet dimenzija otpornosti, glavnoj osovini nove strategije EU-a i Afrike;

Politička otpornost

16.  ustraje u potrebi jačanja dobrog upravljanja, demokracije, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava, ali i ulaganja napora u borbi protiv korupcije na dvama kontinentima jer su ti elementi ključni za održiv razvoj;

17.  stoga poziva na iskren i uključiv dijalog, na temelju uzajamnog poštovanja, kojim se vrijednosti i načela čini glavnom osovinom suradnje, osobito u pogledu širenja uvjetovanja razvojne pomoći na njihovo strogo poštovanje;

18.  naglašava da je za izgradnju pravednijeg, stabilnijeg i sigurnijeg društva iznimno važno odlučnije se suočiti s izazovima u području upravljanja na obama kontinentima; naglašava da je potrebno nastaviti poštovati i promicati ljudska prava i upravljanje na temelju postojećih međunarodnih pravnih instrumenata, zakona, načela i mehanizama, uključujući ona afričkih regionalnih upravljačkih tijela, kao što su Afrička povelja o ljudskim pravima i pravima naroda te njezini protokoli, Afrička povelja o demokraciji, izborima i upravljanju, Afrička komisija za ljudska prava i prava naroda i Afrički sud za ljudska prava i prava naroda, kako bi se pojačala odgovornost;

19.  podsjeća na važnost uloge Međunarodnog kaznenog suda u borbi protiv nekažnjavanja te vrijednosti mira, sigurnosti, ravnopravnosti, pravednosti, pravosuđa i naknade štete koje podupire; poziva Europsku uniju i afričke države da nastave podupirati Rimski statut i Međunarodni kazneni sud; apelira na sve potpisnice Rimskog statuta da ga ratificiraju što je prije moguće;

20.  podržava organizaciju zajedničke konferencije na visokoj razini između Afričke unije i EU-a o izbornom procesu, demokraciji i upravljanju u Africi i Europi te poziva na to da Europski parlament, Panafrički parlament, Zajednička parlamentarna skupština AKP-a i EU-a i Parlamentarna skupština Unije za Mediteran (PA-UfM) na njoj sudjeluju u potpunosti; poziva na jačanje poveznica između različitih skupština kako bi se potaknula sinergija i dosljednost poduzetih mjera;

Sigurnosna otpornost

21.  ponavlja da su sigurnost i razvoj međusobno usko povezani; ističe da je potrebno bolje integrirati sigurnosna pitanja i razvojne ciljeve u svrhu rješavanja specifičnih problema nestabilnih država i poticanja razvoja otpornijih država i društava; napominje da bi to trebalo učiniti s pomoću posebnih instrumenata i dodatnog financiranja;

22.  poziva na snažniju suradnju između EU-a i Afrike u području sigurnosti i pravde u pogledu međunarodnog pravnog okvira u cilju zauzimanja holističkog pristupa rješavanju problema i uspješnije borbe protiv organiziranog kriminala, trgovine i krijumčarenja ljudima, posebice u vezi s djecom, te terorizma; smatra da mjere koje EU poduzima trebaju biti u sinergiji sa strategijama koje su donijele afričke zemlje, posebno one povezane s mirom i sigurnosti iznesene u Programu 2063.;

23.  naglašava potrebu za suradnjom između EU-a, AU-a, regionalnih organizacija i drugih relevantnih političkih aktera u Africi u području sigurnosti radi pojačanja kapaciteta zemalja u razvoju, reformi njihovih sigurnosnih sektora, poticanja aktivnosti u području razoružanja, demobilizacije i reintegracije bivših boraca;

24.  podsjeća da je terorizam globalna prijetnja koja utječe na regionalni mir i stabilnost, održivi razvoj i unutarnju sigurnost protiv koje se koordiniranim naporom moraju boriti nacionalne vlade, regionalne i međunarodne organizacije te europske agencije; poziva na povećanu suradnju u okviru strategije EU-a i Afrike usmjerenu na sprečavanje nekažnjavanja, promicanje vladavine prava i proširenje kapaciteta policije i pravosuđa kako bi se olakšali razmjena informacija i najboljih praksi te sprečavanje i suzbijanje financiranja terorizma te njegov progon; napominje da bi se strategijom protiv terorizma trebale obuhvatiti mjere za sprečavanje radikalizacije u Africi i Europi, posebno među mladima, koja vodi do nasilnog ekstremizma;

25.  ponovno ističe važnost različitih misija i operacija EU-a u Africi; pozdravlja osnivanje zajedničke fronte skupine pet zemalja Sahela; poziva na jačanje europskog djelovanja za mir i sigurnost u suradnji s afričkim i međunarodnim partnerima te na pružanje podrške potpunoj operacionalizaciji Afričke strukture za mir i sigurnost (APSA); poziva na početni doprinos EU-a Mirovnom fondu AU-a za aktivnosti u području „posredovanja i diplomacije”;

Otpornost okoliša

26.  podsjeća da je Afrika osobito osjetljiva na učinke klimatskih promjena; smatra da je od ključne važnosti da EU razvije strateški pristup izgradnji otpornosti na klimatske promjene i da podrži afričke zemlje, posebno najmanje razvijene zemlje, u njihovim naporima u cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova i prilagodbe; ističe važnost klimatskih promjena u povećanju rizika od sukoba, suše, gladi i migracije, što je vidljivo u nedavnim izbijanjima gladi u Južnom Sudanu, Nigeriji i Somaliji; u tom kontekstu podsjeća da je ključno promicati i poštovati obveze preuzete u Parizu 2015. o izdvajanju 100 milijardi dolara do 2020. za zemlje u razvoju; poziva na korištenje novih oblika partnerstva između Afrike i EU-a u cilju smanjenja prepreka koje se odnose na financiranje i prijenos tehnologija;

27.  naglašava da Afrika posjeduje bogatstvo raznolikih prirodnih okoliša; poziva da se zaštita bioraznolikosti stavi u središte političkog programa AU-a i EU-a; poziva da se izradi strategija EU-a i Afrike u vezi s prioritetima Akcijskog plana EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom te da se zaštiti prirodna baština i posebno prirodni parkovi;

28.   potiče na veća ulaganja u područja obnovljivih izvora energije i kružnog gospodarstva kako bi se dodatno potaknule aktivnosti kojima se pridonosi očuvanju okoliša i stvaranju mogućnosti zapošljavanja; podsjeća da je jamčenje pristupa cjenovno pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji ključno za ispunjenje osnovnih ljudskih potreba te je nužno za praktički sve vrste gospodarskih aktivnosti i predstavlja ključni pokretač razvoja; poziva na nastavak pružanja potpore EU-a inicijativi za obnovljivu energiju u Africi i pozdravlja prijedlog Komisije za pokretanjem novog partnerstva EU-a i Afrike za istraživanje i inovacije o klimatskim promjenama i održivoj energiji;

29.  poziva da se partnerstvo Afrike i EU-a dugoročno usredotoči na poljoprivredu i sigurnost opskrbe hranom te da promiče sinergije između sigurnosti opskrbe hranom i klimatskih mjera; u tom kontekstu potiče EU da poveća pomoć održivoj poljoprivredi, agrošumarstvu i agroekološkim praksama poštujući tradicionalnu uporabu zemlje te osiguravajući pristup zemlji, vodi i sjemenju koje nije zaštićeno patentom; osim toga, poziva EU da pruži potporu malim proizvođačima/poljoprivrednicima i stočarima da ostvare sigurnost opskrbe hranom kroz izgradnju i ulaganje u infrastrukturu koja je u skladu s načelima za odgovorno ulaganje u poljoprivredu i prehrambene sustave Odbora za svjetsku sigurnost opskrbe hranom te da podupire osnivanje zadruga; također ističe kapacitete i iskustvo u vezi s održivom poljoprivredom koje su organizacije civilnog društva stekle na razini zajednica;

30.  pozdravlja inicijative EU-a u kojima se traži bolje upravljanje i transparentnija trgovina prirodnim resursima; smatra da bi održivo upravljanje i trgovina prirodnim resursima kao što su minerali, drvne sirovine te divlja flora i fauna omogućili zemljama bogatima resursima i njihovom stanovništvu da od njih ostvare dodatnu korist; podsjeća da je u okviru europskog zakonodavstva o mineralima iz područja pogođenih sukobima potrebno donijeti popratne mjere kojima se slijedi integrirani pristup kojim se potiče primjena međunarodnih standarda u području dužne pažnje, po uzoru na standarde iz Smjernica OECD-a; poziva na izradu zajedničke povelje EU-a i Afrike o održivom upravljanju prirodnim resursima;

Gospodarska otpornost

31.  smatra da su stabilno regulatorno i institucionalno okruženje te zdravo gospodarstvo ključni elementi za povećanje konkurentnosti, ulaganja, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje životnih uvjeta i održiv rast; u tom kontekstu ističe potrebu poboljšanja internetskog pristupa pravnim informacijama u pogledu poslovnih zakona; podsjeća da gospodarski razvoj bez nepristrane države ne jamči sustavan razvoj ili socijalni napredak te ustraje u potrebi da se osigura preraspodjela bogatstva, pružanje usluga za građane i da se poveća jednakost mogućnosti;

32.  poziva na daljnju suradnju među europskim i afričkim privatnim sektorima te na usmjeravanje ulaganja, osobito putem javno-privatnih partnerstava, na temelju strogog etičkog kodeksa i načela društvene odgovornosti, u ključne sektore kao što su:

–  održiva energija, među ostalim pristup električnoj energiji za sve,

–  temeljna infrastruktura, posebno u sektoru prometa, uključujući pomorski promet,

–  održivo korištenje prirodnim resursima,

–  održiva poljoprivreda,

–  plavo gospodarstvo, među ostalim pomorska industrija,

–  istraživanje, znanost, tehnologija i inovacije, u vezi s temama od zajedničkog interesa i onima koje osobito utječu na jedan od kontinenata, kao što su bolesti povezane sa siromaštvom i zanemarene bolesti,

–  digitalizacija kao važan element jamčenja razvoja afričkog gospodarstva, ali i međusobnog povezivanja različitih naroda;

33.  ističe da je regionalna integracija pokretač gospodarskog razvoja i potreba u globaliziranom svijetu; poziva na pružanje podrške suradnji jug/jug koja odražava stvarnost postupne transformacije afričkog kontinenta; podržava osnivanje kontinentalnog područja slobodne trgovine u Africi i cilj povećanja trgovine unutar Afrike za 50 % do 2050.; isto tako, podsjeća na mogućnosti razvoja koje se nude u okviru sporazuma o gospodarskom partnerstvu i trgovinskih sporazuma koji povezuju EU i afričke zemlje, kojima se omogućuje promicanje održivog razvoja, ljudskih prava te poštene i etičke trgovine; ističe da je potrebno osigurati pravila podrijetla kojima se potiče razvoj, učinkovite zaštitne klauzule, asimetričan raspored liberalizacije, zaštitu industrija u povoju te pojednostavnjenje i transparentnost carinskih postupaka; podsjeća da je cilj sporazuma o gospodarskom partnerstvu pomoći državama AKP-a u proširenju njihovih tržišta, pospješivanju razmjene robe i poticanju ulaganja te da to uključuje sporo, postupno i asimetrično otvaranje trgovine robom između EU-a i država AKP-a;

34.  poziva na transparentnost u trgovinskim sporazumima te, preko formalnih savjetovanja, puno sudjelovanje svih relevantnih dionika, uključujući civilno društvo i parlamente uključenih država, u budućim pregovorima i u provedbi sporazuma koji su trenutačno u fazi pregovora;

35.  poziva EU i države članice da bolje koordiniraju svoje programe pomoći trgovini i da potaknu sinergije sa svojim politikama ulaganja za Afriku; nadalje, poziva da povećaju svoje financijske obveze u okviru strategije Pomoć za trgovinu te tehničku pomoć i inicijative za izgradnju kapaciteta, što je ključno za afričke zemlje, osobito one najmanje razvijene;

36.  smatra da privatni sektor, od mikro do malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) preko zadruga do multinacionalnih kompanija, ima odlučujuću ulogu u otvaranju radnih mjesta i procesu razvoja te da doprinosi njegovu financiranju; ističe posebnu ulogu malih i srednjih poduzeća te poziva na pružanje potpore za osobnu inicijativu; u tom pogledu pozdravlja uspostavu Europskog fonda za održivi razvoj čiji bi cilj trebao biti pružanje podrške privatnom sektoru u afričkim zemljama, osobito lokalnim poduzećima i malim i srednjim poduzećima u nestabilnim zemljama, čime će se promicati ulaganja i otvaranje održivih radnih mjesta, posebice za žene i mlade;

37.  podsjeća na obveze koje privatni sektor mora ispuniti u okviru smjernica Ujedinjenih naroda i OECD-a te ponavlja svoj poziv EU-u i državama članicama AU-a da konstruktivno sudjeluju u međuvladinoj radnoj skupini UN-a o transnacionalnim korporacijama i drugim poduzećima u pogledu ljudskih prava, da rade na uspostavi međunarodnog obvezujućeg ugovora, koji se temelji na Vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, o tome kako korporacije poštuju ljudska prava i obveze u odnosu na socijalne i ekološke standarde;

38.  ističe potrebu stvaranja dostojnih radnih mjesta i njihova povezivanja s ulaganjem, a oboje bi trebalo ostvariti u okviru partnerstva Afrike i EU-a; u tom smislu poziva na usklađenost sa standardima Međunarodne organizacije rada; naglašava važnost međudjelovanja socijalnih, gospodarskih i institucionalnih aktera te poziva na jačanje uloge socijalnih partnera jačanjem učinkovitosti socijalnog dijaloga na svim relevantnim razinama, što olakšava kolektivno pregovaranje;

39.  izražava žaljenje zbog toga što preko nezakonitih financijskih tokova Afrika godišnje izgubi oko 50 milijardi dolara, što je iznos veći od godišnje službene razvojne pomoći i ugrožava napore u području mobilizacije domaćih prihoda; stoga poziva obje strane da:

–  uvedu učinkovite instrumente za borbu protiv utaje poreza, porezne prijevare i korupcije, uključujući javnu transparentnost o stvarnom vlasništvu pravnih subjekata, zaklada i sličnih aranžmana,

–  promiču načela odgovornog ulaganja koja podupiru Ujedinjeni narodi,

–  podupiru inicijative za povećanje učinkovitosti i transparentnosti sustava upravljanja javnim financijama;

40.  nadalje, poziva na učinkovito provođenje Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima te načela Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju za odgovorno državno kreditiranje i zaduživanje; pozdravlja rad Ujedinjenih naroda u cilju uspostave međunarodnog mehanizma za pregovaranje o javnom dugu;

41.  poziva na bolju financijsku uključenost Afrike, uključujući uključenost žena, razvojem elektroničkog bankarstva radi borbe protiv raslojavanja afričkog društva; podsjeća da novčane doznake iz inozemstva zemljama u razvoju donose veći priljev novca od ukupne službene razvojne pomoći i mogu znatno pridonijeti ostvarenju Programa održivog razvoja do 2030.; stoga poziva EU da nastavi podupirati napore AU-a u poboljšanju mehanizama novčanih doznaka iz inozemstva;

Socijalna otpornost

42.  prepoznaje važnost demografske dinamike u Africi, što podrazumijeva dugoročnu stratešku viziju za razvijanje održivih, uključivih i participativnih društava; jednako tako naglašava potrebu osiguravanja mjera protiv diskriminacije ugroženih skupina, uključujući osobe s invaliditetom i pripadnike autohtonih naroda; uviđa da rastući broj stanovnika u Africi predstavlja istovremeno i izazov za lokalno gospodarstvo i priliku za taj kontinent; stoga poziva EU da pokaže predanost za promicanje odgovarajućih javnih politika i ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, uključujući seksualno i reproduktivno zdravlje i prava kako bi se osiguralo da mladi ljudi mogu sami donositi utemeljene odluke o svom seksualnom i reproduktivnom zdravlju, ravnopravnosti spolova i pravima djece, bez čega se ne može postići socijalna, gospodarska i ekološka otpornost;

43.  ističe da je stopa urbanizacije u Africi u stalnom porastu te da predstavlja socijalne, gospodarske i ekološke izazove; poziva na rješenja za smanjenje tog urbanog pritiska i ublažavanje problema nekontrolirane urbanizacije;

44.  poziva EU i AU da unaprijede afričke nacionalne obrazovne sustave, uključujući kapacitete svojih administrativnih struktura, ulaganjem najmanje 20 % svojih nacionalnih proračuna u obrazovanje te povećanjem potpore EU-a globalnom partnerstvu za obrazovanje (GPE) i fondu „Obrazovanje ne može čekati” („Education Cannot Wait”);

45.   naglašava potrebu za univerzalnim, uključivim, ravnopravnim i dugoročnim pristupom kvalitetnom obrazovanju na svim razinama, od ranog djetinjstva nadalje i za sve, s posebnim naglaskom na djevojčice, među ostalim u hitnim i kriznim situacijama;

46.  naglašava da je potrebno ulagati u ljudski kapital i postići da mladi budu povezani s globalnim kretanjima te da sada i u budućnosti raspolažu vještinama potrebnima na tržištu rada jačanjem obrazovnog sustava te formalnog i neformalnog sustava strukovnog osposobljavanja, samozapošljavanja i poduzetništva;

47.  smatra važnim podržati afričke zemlje u uspostavljanju funkcionalnih javnih zdravstvenih sustava i pristupa cjenovno pristupačnim kvalitetnim zdravstvenim uslugama za sve, istodobno posebice rušeći prepreke s kojima se suočavaju žene i druge ranjive skupine, uključujući djecu, osobe s invaliditetom i pripadnike zajednice LGBTI;

48.  poziva na uvođenje univerzalnog minimalnog osiguranja uspostavom horizontalnih nacionalnih zdravstvenih sustava; naglašava da je, ako se trenutačni trendovi nastave, potrebno educirati milijun kvalificiranih zdravstvenih djelatnika više od prethodno planiranog broja kako bi se ispunili minimalni standardi Svjetske zdravstvene organizacije do 2030.;

49.  ističe da zarazne bolesti predstavljaju veliku prijetnju socijalnoj otpornosti; poziva Komisiju da uloži više napora u znanstvenu i medicinsku suradnju među dvama kontinentima, kao što je Partnerstvo europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih studija (EDCTP2), te da ulaže u znanost, tehnologiju i inovacije kako bi se u okviru razvojne suradnje riješio i dalje prisutan golemi problem koji predstavljaju bolesti povezane sa siromaštvom i zanemarene bolesti;

50.  podsjeća na potrebu većeg ulaganja u pristup zdravstvenoj skrbi trudnica te spolnom i reproduktivnom zdravlju radi smanjenja stope smrtnosti majki i djece te borbe protiv tradicionalnih praksi, kao što su genitalno sakaćenje žena te prisilni i/ili dječji brakovi;

51.  naglašava važnost rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena u suradnji EU-a i Afrike; naglašava pozitivnu ulogu i sudjelovanje žena u političkim i gospodarskim sferama te sprječavanju sukoba i izgradnji održivog mira;

52.  napominje da kultura potiče razvoj i da je njegova važna sastavnica te da može olakšati socijalnu uključenost, slobodu izražavanja, izgradnju identiteta, civilno osnaživanje i sprečavanje sukoba, istodobno jačajući gospodarski rast; stoga poziva EU i Afričku uniju da promiču međukulturni politički dijalog i kulturnu raznolikost te da podupiru strategije kojima se štiti kultura i baština; ističe da je demokracija univerzalna vrijednost koja može biti dio svake kulture; jednako tako prepoznaje ulogu sporta kao izvora i pokretača socijalne uključenosti i ravnopravnosti spolova;

Donošenje strategije za mobilnost i migracije koje doprinose razvoju obaju kontinenata

53.  podsjeća da migracije i mobilnost između Europe i Afrike i unutar njih imaju gospodarski, socijalni, ekološki i politički utjecaj te da dva kontinenta trebaju tom izazovu pristupiti na koordiniran i sveobuhvatan način i u suradnji sa zemljama podrijetla te tranzitnim i odredišnim zemljama maksimalno povećavajući sinergije te koristeći se relevantnim politikama, instrumentima i alatima EU-a, na temelju solidarnosti, dijeljenja odgovornosti, poštovanja i ljudskog dostojanstva; u tom kontekstu podsjeća da je u pripremnom razdoblju potrebno poboljšati dijalog između Afrike i EU-a o pripremi dvaju globalnih sporazuma u području migracija, odnosno izbjeglica, koji bi pod okriljem Ujedinjenih naroda trebali biti dovršeni do 2018. kako bi se, ako je to moguće, utvrdili zajednički prioriteti;

54.   podsjeća na potrebu jačanja pozitivnog utjecaja migracija i mobilnosti kako bi se te pojave promatrale kao instrumenti uzajamnog razvoja dvaju kontinenata; naglašava da to iziskuje pomno osmišljena, uravnotežena i održiva politička rješenja koja se temelje na dokazima uz dugoročnu strategiju kojom se uzimaju u obzir demografske perspektive i glavni uzroci migracije;

55.   prima na znanje da nasilni sukobi, progoni, nejednakost, povrede ljudskih prava, loše upravljanje, korupcija, terorizam, represivni režimi, prirodne katastrofe, klimatske promjene, nezaposlenost i kronično siromaštvo posljednjih godina dovode do raseljavanja stanovništva i porasta migracija u Europu; ipak podsjeća da se više od 85 % ljudi iz Afrike koji napuštaju svoju zemlju zadržava na samom kontinentu;

56.  podržava različite inicijative donesene na europskoj razini za borbu protiv temeljnih uzroka nezakonitih migracija: migracijska partnerstva, Uzajamni fond EU-a za Afriku, Europski fond za održivi razvoj; poziva na to da se zajamči i nastavi njihova provedba na fleksibilan, učinkovit, usklađen i transparentan način poboljšavajući moguće sinergije među različitim instrumentima, programima i aktivnostima u okviru unutarnjeg i vanjskog djelovanja; naglašava potrebu za intenzivnijom suradnjom u području upravljanja granicama;

57.  ponavlja svoj poziv na promicanje zakonite migracije, u skladu s preporukama Akcijskog plana iz Vallette; nadalje ističe da razvojna pomoć ne bi smjela biti uvjetovana suradnjom u pitanjima povezanima s migracijama;

58.  poziva države članice da ponude svoja mjesta za preseljenje znatnom broju izbjeglica; u tom smislu poziva da se uspostavi europski okvir za preseljenje koji države članice mogu lako provesti; osim toga, poziva EU i njegove države članice da surađuju i pružaju pomoć afričkim zemljama suočenima s kretanjima izbjeglica ili dugotrajnim krizama u cilju povećanja kapaciteta njihovih sustava azila i zaštite;

59.  potiče države članice da povećaju svoj financijski doprinos uzajamnim fondovima i drugim instrumentima u cilju podupiranja uključivog i održivog rasta te poticanja stvaranja radnih mjesta, doprinoseći time rješavanju temeljnih uzroka migracija; također poziva na snažniju nadzornu ulogu Europskog parlamenta kako bi se osiguralo da migracijska partnerstva i instrumenti financiranja budu u skladu s pravnom osnovom te načelima i obvezama EU-a;

60.  poziva EU i AU na promicanje razmjena studenata, učitelja, poduzetnika i istraživača između dvaju kontinenata; pozdravlja prijedlog Komisije za pokretanjem Instrumenta za mlade Afrike kojim bi se proširilo područje primjene programa Erasmus+ i instrumenta EU-a za strukovno obrazovanje i osposobljavanje; poziva na raspravu o priznavanju potvrda i diploma od strane EU-a koje dodjeljuju afričke škole i sveučilišta; napominje da je omogućavanje kružne migracije ključno za održivi razvoj i za sprječavanje odljeva mozgova iz Afrike;

61.  uviđa da dijaspora ima posebno mjesto i u zemljama domaćinima i u zemljama podrijetla, zahvaljujući slanju znatnih iznosa te kao partner u razvoju na nacionalnoj i regionalnoj razini; izražava svoju nadu da bi dijaspora mogla imati ulogu u informiranju prilagođenom stvarnim potrebama ljudi o opasnostima u vezi s nezakonitim migracijama te izazovima povezanima s integracijom u zemljama domaćinima;

°

°  °

62.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiji Afričke unije, Vijeću AKP-a, Panafričkom parlamentu i Predsjedništvu Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a.

(1)

SL L 317, 15.12.2000., str. 3.

(2)

SL L 249, 27.9.2017., str. 1.

(3)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0371.

(4)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0337.

(5)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0246.

(6)

Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2016)0437.


MIŠLJENJE Odbora za vanjske poslove (5.9.2017)

upućeno Odboru za razvoj

o strategiji EU-a i Afrike: poticaj za razvoj

(2017/2083(INI))

Izvjestitelj: Fabio Massimo Castaldo

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za razvoj da kao nadležni odbor u svoj prijedlog rezolucije uvrsti sljedeće preporuke:

1.  naglašava sve veću važnost političkih, sigurnosnih i gospodarskih odnosa između EU-a i Afrike u vrijeme kada oboje prolaze kroz korjenite promjene te potvrđuje doprinos zajedničke strategije Afrike i EU-a izgradnji jačega partnerstva u posljednjih 10 godina; ističe da ta postignuća treba nadograđivati i raditi na izgradnji ravnopravnog, održivog i uzajamno korisnog odnosa s Afrikom, u duhu zajedničkih preuzetih obveza i odgovornosti, istovremeno poštujući neovisnost i suverenost afričkih zemalja; u tom smislu pozdravlja aktivnu uključenost i angažman afričkih država s EU-om na nedavnim međunarodnim forumima, kao što su pregovori za Pariški sporazum na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama iz 2015. (COP-21);

2.  ističe da je EU danas ukupno gledajući glavni strani ulagač u Afriku, njezin glavni trgovinski partner, glavni izvor priljeva doznaka, partner u razvoju i humanitarnoj pomoći te ključni pružatelj sigurnosti na kontinentu; s obzirom na ključnu ulogu razvoja Afrike za EU i njegove strateške interese, očekuje da će predstojeći sastanak na vrhu između EU-a i Afričke unije osigurati svježe poticaje i nove ideje kako bi se Strategija prilagodila okruženju koje se brzo mijenja;

3.  naglašava potrebu za jačim i politički naglašenijim partnerstvom između EU-a i Afrike temeljenom na zajedničkim vrijednostima i interesima, u svrhu promicanja mira, rješavanja globalnih pitanja kao što su klimatske promjene, nesigurnost opskrbe hranom, pristup vodi, uništavanje okoliša, neodrživo iskorištavanje prirodnih resursa, rast stanovništva, urbanizacija velikih gradova, nezaposlenost mladih, nekažnjavanje, postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja (SDG), terorizam, radikalizacija, organizirani kriminal i migracijski tokovi, pritom se oslanjajući na naša zajednička načela vladavine prava, socijalnog tržišnog gospodarstva, dobrog upravljanja i poštovanja ljudskih prava, te u svrhu promicanja svjetskog poretka koji se temelji na pravilima i jakome UN-u;

4.  pozdravlja činjenicu da je nadolazeći sastanak na vrhu između EU-a i Afričke unije usmjeren na mlade, s obzirom na to da je zbog demografske dinamike na oba kontinentima ta tema u samom središtu odnosa između Afrike i Europske unije; ističe da će prema projekcijama supsaharska Afrika trebati stvoriti 18 milijuna novih radnih mjesta svake godine do 2035. kako bi na tržište rada uključila one koji na njega prvi put ulaze te na taj način izbjegla ozbiljne posljedice za stabilnost društava; ističe da se u afričkim društvima općenito prioritet treba dati stvaranju radnih mjesta i gospodarskom razvoju te da se mora iskoristiti uloga privatnog sektora na afričkom kontinentu;

5.  pozdravlja prijedlog Komisije za pokretanjem Instrumenta za mlade Afrike kojim bi se proširilo područje primjene programa Erasmus+ i instrumenta EU-a za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (VET), kako bi se ciljanim zemljama pomoglo da premoste jaz između potreba i mogućnosti tržišta rada i kvalifikacija osoba sa završenim visokim obrazovanjem, istodobno promičući uključivanje ranjivih društvenih skupina;

6.  poziva na pojačanu potporu kvalitetnom obrazovanju na svim razinama, posebno za djevojčice, uz pomoć poboljšanih bilateralnih programa te na stalnu potporu globalnim inicijativama kao što je Globalno partnerstvo za obrazovanje; naglašava važnost povećanja ulaganja u škole, sveučilišta i istraživanja, promicanja partnerstva za mobilnosti, rješavanja fenomena odljeva mozgova i podupiranja programa kao što je Erasmus+ te usklađivanja visokog obrazovanja putem prekograničnih programa i priznavanja kvalifikacija;

7.  podsjeća da sigurnosni interesi EU-a nikad prije nisu bili toliko usko povezani s Afrikom; poziva na snažniju potporu EU-a afričkim partnerima i regionalnim organizacijama u području mira i sigurnosti te sprečavanja sukoba, pa i posredstvom posebnih instrumenata kao što su aktivnosti zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), doprinosi EU-a u vidu vojnog i policijskog osoblja za UN-ove misije, mjere EU-a za provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325 i Instrument mirovne pomoći za Afriku, pružajući pomoć i potporu koje su potrebne u globalnoj borbi protiv džihadističkog terorizma te potičući mir i sigurnost za pogođeno stanovništvo; naglašava važnu ulogu prošlih i aktualnih misija ZSOP-a, primjerice suzbijanje piratstva, poticanje izgradnje kapaciteta te jačanje pomorske sigurnosti i pomoć u upravljanju granicama u Africi; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i Vijeće da osiguraju daljnji učinkoviti rad misija ZSOP-a u Africi;

8.  ističe važnost poticanja sigurnosti i stabilnosti tako što se našim partnerima pomaže u izgradnji otpornijih država i društava, među ostalim izgradnjom kapaciteta i poduzimanjem reformi u sigurnosnom sektoru, s posebnim naglaskom na dobro upravljanje u sektoru, uspostavom parlamentarnog nadzora i odgovornosti te poticanjem aktivnosti u području razoružanja, demobilizacije i reintegracije bivših boraca;

9.  poziva EU da nastavi pružati potporu sve proaktivnijem pristupu Afričke unije i relevantnih regionalnih organizacija za potpunu operacionalizaciju Afričke strukture za mir i sigurnost (APSA); poziva na početni doprinos EU-a Mirovnom fondu AU-a za aktivnosti u području „posredovanja i diplomacije”;

10.  ističe da je potrebno bolje integrirati sigurnosna pitanja i razvojne ciljeve u svrhu rješavanja specifičnih problema nestabilnih država i poticanja razvoja otpornijih država i društava, među ostalim izgradnjom kapaciteta za sigurnost opskrbe hranom, osobito malih poljoprivrednih gospodarstava, prilagodbom klimatskim promjenama, stvaranjem više boljih radnih mjesta, posebno za mlade, osnaživanjem žena i podupiranjem obrazovanja;

11.  naglašava da je za izgradnju pravednijeg, stabilnijeg i sigurnijeg društva iznimno važno odlučnije se suočiti s izazovima u području upravljanja u Africi te poziva da se učine napori kako bi se suprotstavilo fenomenu države taoca koji karakterizira oligarhijska kontrola i ekstraktivne prakse dijela državne birokracije, uzrok mnogih afričkih socio-ekonomskih problema i političkih sukoba;

12.  naglašava da zajednički interesi i suradnja u području sigurnosti moraju biti posve u skladu s međunarodnim pravom, temeljnim vrijednostima EU-a i s ciljevima podupiranja demokracije, dobrog upravljanja te promicanja ljudskih prava i vladavine prava; vjeruje da treba težiti tim ciljevima, koliko je to moguće, u suradnji s drugim relevantnim gospodarskim i političkim dionicima u Africi, kao što su Kina i Indija, i uz njihovu dosljednu predanost;

13.  naglašava da je poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda nepromjenjiva činjenica na kojoj se temelji uključivanje EU-a u partnerstvo s trećim zemljama; poziva EU da poveća svoju podršku demokraciji, promicanju ljudskih prava, vladavini prava, slobodi medija i pouzdanom, transparentnom i odgovarajućem upravljanju, što su ključni elementi za jamčenje stabilne i uključive političke, društvene i gospodarske promjene u Africi; poziva EU da poveća potporu afričkim instrumentima u području ljudskih prava kao što su Afrička komisija za ljudska prava i prava naroda i Afrički sud za ljudska prava i prava naroda;

14.  poziva da se političkom dijalogu u okviru Sporazuma o partnerstvu iz Cotonoua pristupi na način koji bi bio više strateški, pragmatičan, sveobuhvatan i strukturiran, uz veće sudjelovanje civilnog društva i snažniju međuljudsku dimenziju; naglašava važnost političkog dijaloga iz članka 8. Sporazuma, uključivanja ključnih elemenata Sporazuma iz članka 9. u pogledu poštovanja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava te „klauzule o odgovarajućim mjerama” iz članka 96.; poziva Europsku komisiju da u okviru pregovora o sporazumu koji će uslijediti nakon Sporazuma iz Cotonoua u dijalozima o ljudskim pravima zauzme strukturiraniji strateški pristup tako što će, po uzoru na odbore u okviru sporazuma EU-a o pridruživanju, osnovati međuparlamentarne stalne odbore koji bi imali obvezu praćenja provedbe ključnih klauzula, kako bi se odmakla od pristupa koji se temelji na hitnim rješenjima i mogla uključiti u sveobuhvatniji i sistematičniji dijalog;

15.  naglašava važnost poticanja dijaloga, razmjene informacija i suradnje u nizu područja, kao što su upravljanje javnim financijama, pravedni i učinkoviti porezni sustavi, borba protiv korupcije, transparentna i odgovorna javna uprava, sudjelovanje civilnog društva i građana u postupcima donošenja odluka i održivo upravljanje prirodnim resursima;

16.  smatra da je učinkovito partnerstvo između EU-a i Afrike ključno za rješavanje zajedničkih izazova borbe protiv terorizma, ekstremizma i radikalizacije; podsjeća da je nezakonita trgovina oružjem, drogom i ljudima često primarni izvor prihoda radikalnih i terorističkih organizacija u regiji; naglašava razoran učinak terorističkih skupina kao što su Daiš i Boko Haram na lokalno stanovništvo i dugoročan gospodarski razvoj; stoga naglašava potrebu za pojačanom dugoročnom suradnjom u području sigurnosti, kao i potrebu povećanja ulaganja u obrazovne i rehabilitacijske programe; naglašava da učinkovita demokracija unapređuje stabilnost i predstavlja moćan alat u borbi protiv terorizma;

17.  naglašava da se potrebno boriti protiv temeljnih uzroka radikalizacije, kao što su socijalna isključenost, siromaštvo i nedostatak obrazovanja, te provoditi ciljane sigurnosne i protuterorističke dijaloge s afričkim partnerima kako bi se zajedno pristupilo rješavanju lokalnih pitanja koja mogu dovesti do radikalizacije i terorističkih napada; naglašava da je važno poboljšati međuvjerski dijalog, podupirati inicijative usmjerene na integraciju mladih u društvo, boriti se protiv terorističke propagande, uzimajući u obzir ulogu interneta i društvenih medija u procesima radikalizacije, te suzbijati financiranje terorizma i jačati pravosudnu suradnju;

18.  naglašava da preispitivanje europske politike susjedstva pruža mogućnosti za bolje usklađivanje politike susjedstva i politike prema drugim afričkim državama, uz uvođenje proširenih okvira za suradnju; stoga poziva na izradu tih tematskih okvira koji bi potakli Uniju, partnerske zemlje u južnom susjedstvu i treće države u Africi da surađuju na rješavanju regionalnih problema, primjerice u području sigurnosti, energije, pa čak i migracija;

19.  podsjeća na važnost učinkovite provedbe vanjske politike EU-a kojom se mogu riješiti stvarni glavni uzroci migracija te poboljšati borba protiv kriminalnih organizacija uključenih u trgovinu ljudima; poziva na veće zajedničke napore u provedbi Akcijskog plana iz Vallette na temelju pravednog i istinskog partnerstva s trećim zemljama podrijetla i tranzita; podsjeća na važnost uravnoteženog i cjelovitog pristupa u novom okviru za partnerstvo i s tim u vezi naglašava važnost demokratskog nadzora koji provodi Parlament; naglašava da novi okvir za partnerstvo s trećim zemljama ne smije biti glavni nositelj europskog djelovanja u području migracija i da ne bi smio biti isključivo usredotočen na upravljanje granicama, već uključivati, primjerice, i pravednije trgovinske odnose, borbu protiv klimatskih promjena i protiv nezakonitih financijskih transfera iz Afrike, uspostavu sigurnih i zakonitih migracijskih kanala, kao i inicijativa za jednostavniji i jeftiniji prijenos doznaka iz inozemstva;

20.  podsjeća da su temeljni uzroci migracija sukobi, loše upravljanje, nestabilnost vlade, kršenje ljudskih prava, korupcija, nepostojanje vladavine prava, nekažnjavanje, nejednakost, nezaposlenost ili podzaposlenost, nedostatak sredstava za život i resursa te klimatske promjene;

21.  smatra da Afrika i Europa dijele zajednički interes i odgovornost kada je riječ o migracijama te da kriza zahtijeva globalna rješenja koja se temelje na solidarnosti, podjeli odgovornosti, poštovanju prava migranata te načelu zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, kao i ispunjavanju obveza država da pravilno upravljaju migracijskim tokovima na cijelom njihovom državnom području te da svojim građanima iskažu dobrodošlicu natrag na svoj teritorij i osiguraju im puna ustavna prava ako u inozemstvu ne mogu ostvariti status osobe sa zakonitim boravkom;

22.  naglašava da je snažna suradnja između afričkih zemalja i EU-a, posebno između zemalja s dviju strana Sredozemlja, ključna za borbu protiv trgovine ljudima i krijumčarenja migranata; podupire u tom smislu provedbu sveobuhvatne politike i pravnih okvira koji se temelje na Konvenciji UN-a protiv transnacionalnoga organiziranog kriminala i njezinim protokolima;

23.  napominje da je razina doprinosa država članica Kriznom uzajamnom fondu za Afriku i dalje niska; očekuje da europski plan za vanjska ulaganja ispuni svoje obveze koje se odnose na mobiliziranje ulaganja u Afriku, podupiranje uključivog i održivog rasta i poticanje stvaranja radnih mjesta, doprinoseći time rješavanju temeljnih uzroka migracija;

24.  s velikom zabrinutošću napominje nedostatak središnjih državnih tijela u dijelovima afričkog kontinenta, posebno u pogledu upravljanja granicama, i podsjeća na negativne posljedice toga na borbu protiv terorizma i trgovine drogom; naglašava potrebu za intenzivnijom suradnjom u području upravljanja granicama i migracijske politike;

25.  prepoznaje važnost, znatan potencijal i preobražajnu moć regionalne, transregionalne i kontinentalne integracije za rast i razvoj u Africi te potrebu za izbjegavanjem izgradnje novih prepreka trgovini, mobilnosti i suradnji u području sigurnosti; smatra da je Afrička unija, koja obuhvaća cijeli afrički kontinent, vrlo pozitivan korak u smjeru panafričke integracije i pozdravlja preimenovanje „sastanka na vrhu EU-a i Afrike” u „sastanak na vrhu EU-a i AU-a”;

26.  napominje da EU mora podupirati jačanje trgovine unutar Afrike i održivog ulaganja, ako je moguće u domaćoj valuti, te međuregionalnu, kontinentalnu i globalnu dimenziju projekata i programa u područjima koja se kreću od održive poljoprivrede i okoliša do visokog obrazovanja, informacijsko-komunikacijske tehnologije, istraživanja te fizičkih infrastrukturnih mreža;

27.  smatra da regionalne projekte integracije, poput onih u južnoj, zapadnoj i istočnoj Africi, treba podupirati na način koji dopunjuje i jača panafričke procese integracije u okviru Afričke unije; smatra da EU također treba ostvariti strateške bilateralne veze, temeljene na poštovanju ljudskih prava i vladavine prava, s ključnim afričkim državama kao vodećim državama koje omogućuju procese integracije; nadalje, ističe potrebu oživljavanja Unije za Sredozemlje kao sredstva za ostvarenje zajedničke sigurnosti i blagostanja u sjevernoj Africi;

28.  prepoznaje važnost međuparlamentarnih odnosa i potiče afričke partnere da međuparlamentarnu suradnju na bilateralnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini i dalje smatraju političkim prioritetom; ističe konstruktivnu ulogu međuparlamentarnih izaslanstava i regionalnih skupština u unapređenju partnerstva između Afrike i EU-a, promicanju zajedničkih interesa i istinskog dijaloga među jednakima te predlaže bližu suradnju s afričkim parlamentima kako bi se ojačala njihova ključna demokratska uloga;

29.  podsjeća na važnu ulogu odgovornog ulaganja i trgovine, privatnog sektora koji zadovoljava međunarodne zdravstvene, sigurnosne i ekološke standarde te poslovnog okruženja pogodnog za stvaranje dugoročnog gospodarskog razvoja; poziva Komisiju i države članice da promiču suradnju s međunarodnim partnerima kako bi spriječili, istražili i zaustavili neusklađenosti s tim standardima ili slučajeve kada europska poduzeća uzrokuju povrede ljudskih prava ili pridonose tim povredama te krše prava ranjivih skupina kao što su manjine, autohtono stanovništvo, žene i djeca; poziva EU i države članice Afričke unije da aktivno sudjeluju i rade na pozitivnom ishodu pregovora o nacrtu Ugovora o transnacionalnoj suradnji i ljudskim pravima u Vijeću UN-a za ljudska prava;

30.  poziva na veću potporu EU-a Africi u području smanjenja duga i održivosti duga te naglašava potrebu za međunarodnim zakonodavstvom i osnivanjem komisija za reviziju dugova u slučajevima „odioznog” duga; poziva države članice da učinkovito provedu vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima te načela Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju o odgovornom državnom kreditiranju i zaduživanju, tako što će ih učiniti pravno obvezujućima;

31.  naglašava dodanu vrijednost prometne infrastrukture za poticanje gospodarstva i trgovine između EU-a i Afrike; ističe stratešku važnost luka, pristaništa i zračnih luka;

32.  prepoznaje da Afrika trpi golemu nestašicu u opskrbi energijom, s obzirom na to da 645 milijuna ljudi nema pristup cjenovno prihvatljivoj električnoj energiji; zastupa stajalište da održiva rješenja utemeljena na obnovljivim izvorima energije i sustavima malih mreža (mini-grid) i samostalnim (off-grid) sustavima moraju imati prioritet te poziva EU da pomogne svojim afričkim partnerima u rješavanju financijskih, tehničkih i političkih izazova u tom procesu; uviđa potrebu za poboljšanjima u upravljanju u energetskom sektoru i za poticanjem javnih i privatnih ulaganja, bilo unutarnjim ili prekograničnim, u obnovljive izvore energije na svim razinama te vjeruje da novi europski plan za vanjska ulaganja (EIP) može biti izvanredna prilika u tom pogledu; poziva na nastavak pružanja potpore EU-a inicijativi za obnovljivu energiju u Africi i pozdravlja prijedlog Komisije za pokretanjem novog partnerstva EU-a i Afrike za istraživanje i inovacije o klimatskim promjenama i održivoj energiji;

33.  naglašava važnost malih razvojnih projekata koji izravno utječu na živote ljudi; potiče Komisiju da ih nastavi podupirati;

34.  poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog o popratnim mjerama za Uredbu o mineralima podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja (Uredba (EU) 2017/821)(1) u skladu s relevantnom Zajedničkom komunikacijom (JOINT(2014) 0008);

35.  prepoznaje važnu ulogu učinkovitih sustava socijalne zaštite za sigurnost ljudi, sprječavanje sukoba i ublažavanje učinka dugotrajnih sukoba i prisilnog raseljavanja; ističe nesrazmjerni učinak nasilnih sukoba i prisilnog raseljavanja na žene i djecu;

36.  naglašava temeljnu ulogu žena u razvoju i smatra da sudjelovanje žena u upravljanju predstavlja preduvjet za socio-ekonomski napredak, socijalnu koheziju i pravedno demokratsko upravljanje; poziva na poduzimanje pozitivnih mjera kako bi se osigurao napredak prema jednakom sudjelovanju žena u društvu, uključujući na položajima na kojima se donose odluke na svim razinama; istodobno poziva afričke zemlje da potiču i podupiru veće sudjelovanje žena na tržištu rada i da poduzmu sve potrebne mjere za sprečavanje spolne diskriminacije na radnom mjestu;

37.  potiče Komisiju da u svojim vanjskim razvojnim programima posebnu pozornost usmjeri na spolna i reproduktivna prava žena i djevojčica;

38.  poziva ESVD da u svojem dijalogu o ljudskim pravima i političkom dijalogu s afričkim zemljama i dalje pokreće pitanja o zajednici LGBTI te da kroz odgovarajuće instrumente osigura potporu braniteljima ljudskih prava pripadnika zajednice LGBTI;

39.  ponovno izražava potporu činjenici da su se Međunarodni kazneni sud i EU obvezali na punu suradnju u prevenciji ozbiljnih kaznenih djela koja su u nadležnosti suda; poziva EU da prilikom rješavanja problema u okviru Rimskog statuta ostane otvoren za konstruktivni dijalog i da afričke zemlje koje se nalaze u tranziciji iz razdoblja sukoba nastavi podupirati u njihovoj borbi protiv nekažnjavanja i za preuzimanje odgovornosti za međunarodna kaznena djela;

40.  naglašava da će predstojeći sastanak na vrhu Afričke unije i EU-a pružiti priliku da se naglase prioriteti odnosa između EU-a i Afrike u kontekstu procesa nakon Sporazuma iz Cotonoua;

41.  smatra da su Afrika, Karibi i Pacifik vrlo različite regije koje imaju posebne interese i izazove koji se ne mogu lako riješiti u okviru sveobuhvatne strukture Sporazuma iz Cotonoua; stoga smatra da bi se buduća suradnja s Afrikom trebala temeljiti na postojećim regionalnim i podregionalnim organizacijama, osobito Afričkoj uniji.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

30.8.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

54

7

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Lars Adaktusson, Petras Auštrevičius, Mario Borghezio, Klaus Buchner, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Lorenzo Cesa, Andi Cristea, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Ilhan Kyuchyuk, Ryszard Antoni Legutko, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, Alex Mayer, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Alojz Peterle, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Sofia Sakorafa, Alyn Smith, Jordi Solé, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica, Charles Tannock, Ivo Vajgl, Elena Valenciano, Hilde Vautmans, Anders Primdahl Vistisen, Boris Zala

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Elisabetta Gardini, Neena Gill, Ana Gomes, András Gyürk, Takis Hadjigeorgiou, Liisa Jaakonsaari, Marek Jurek, Urmas Paet, Mirosław Piotrowski, Miroslav Poche, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat, Janusz Zemke, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Seb Dance, Jean-Luc Schaffhauser, Marie-Pierre Vieu, Ivan Štefanec

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

54

+

ALDE

Petras Auštrevičius, Iveta Grigule, Ilhan Kyuchyuk, Javier Nart, Urmas Paet, Jozo Radoš, Ivo Vajgl, Hilde Vautmans

ECR

Anna Elżbieta Fotyga, Ryszard Antoni Legutko, Charles Tannock, Anders Primdahl Vistisen

EFDD

Fabio Massimo Castaldo

PPE

Lars Adaktusson, Lorenzo Cesa, Michael Gahler, Elisabetta Gardini, András Gyürk, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Andrey Kovatchev, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Alojz Peterle, Julia Pitera, Cristian Dan Preda, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Željana Zovko, Ivan Štefanec, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica

S&D

Andi Cristea, Seb Dance, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Neena Gill, Ana Gomes, Liisa Jaakonsaari, Andrejs Mamikins, Alex Mayer, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Miroslav Poche, Elena Valenciano, Boris Zala, Janusz Zemke

Verts/ALE

Klaus Buchner, Barbara Lochbihler, Tamás Meszerics, Alyn Smith, Jordi Solé, Bodil Valero

7

-

EFDD

James Carver

GUE/NGL

Takis Hadjigeorgiou, Sabine Lösing, Marie-Christine Vergiat, Marie-Pierre Vieu

NI

Georgios Epitideios, Janusz Korwin-Mikke

5

0

ECR

Marek Jurek, Mirosław Piotrowski

ENF

Mario Borghezio, Jean-Luc Schaffhauser

GUE/NGL

Sofia Sakorafa

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

SL L 130, 19.5.2017., str. 1.


MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (27.9.2017)

upućeno Odboru za razvoj

o strategiji EU-a i Afrike: poticaj za razvoj

(2017/2083(INI))

Izvjestiteljica: Maria Arena

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da se procjenjuje da u Africi potrebe za ulaganjima u infrastrukturu iznose 75 milijardi eura godišnje, da bi tržište robom široke potrošnje 2020. trebalo doseći vrijednost od bilijun dolara, da su izravna strana ulaganja u stalnom rastu i da bi 2020. trebala iznositi 144 milijarde dolara te da Afrika trenutačno ima milijardu stanovnika;

B.  budući da su gospodarska sigurnost i blagostanje Europe i Afrike povezani te budući da se ta dva kontinenta moraju zajedno suočiti sa zajedničkim izazovima i mogućnostima;

C.  budući da postoji potreba za stvaranjem okružja koje je povoljno za ulaganja i u kojem se daje prednost poboljšanjima u području zdravlja i obrazovanja;

D.  budući da je udio stanovništva koje živi u ekstremnom siromaštvu u supsaharskoj Africi pao s 56 % 1990. na 43 % 2012.;

E.  budući da postoje velike razlike u gospodarskom razvoju i rastu afričkih zemalja te budući da se, prema podacima Ujedinjenih naroda, 33 od 47 najnerazvijenijih zemalja nalaze u Africi; budući da u Africi više od 218 milijuna ljudi živi u ekstremnom siromaštvu;

F.  budući da u afričkom izvozu i dalje prevladavaju sirovine i neprerađeni proizvodi i da je odobravanje trgovinskih povlastica apsorbiralo velik dio tog izvoza; budući da slobodan pristup tržištu za većinu afričkih proizvoda povećava kapacitete afričkih zemalja i poboljšava njihovu konkurentnost i sudjelovanje u globalnim tržištima uz pomoć, među ostalim, politika usmjerenih na trajnu održivu industrijalizaciju i ruralnu produktivnost kao ključnih putova za razvoj;

G.  budući da povlašteni pristup tržištu EU-a osigurava prostor za poboljšanje izvoznih rezultata afričkih zemalja koje ga uživaju, ovisno o njihovoj sposobnosti da zaista iskoriste te povlastice;

H.  budući da dobro upravljanje i transparentnost potiču trgovinu i smanjuju njezine troškove te potiču ulaganja i gospodarski razvoj; budući da pravedna i odgovorna trgovina i ulaganja imaju ključnu ulogu u razvoju te bi godišnje mogli omogućiti stvaranje više od 18 milijuna novih održivih radnih mjesta u Africi kako bi se apsorbirala rastuća radna snaga, što je također korisno za EU;

I.  budući da održivo i odgovorno upravljanje sirovinama i prirodnim resursima treba biti u središtu strategije EU-a i Afrike te jedan od prioriteta suradnje između Europske unije i Afričke unije osobito kako bi se pridonijelo hvatanju u koštac s „prokletstvom resursa” i njegovim rješavanjem; da Afrikanci i Europljani trebaju zauzeti čvrst zajednički stav o tom pitanju na forumima i relevantnim međunarodnim sastancima na vrhu kao što su sastanci skupine G20, Opće skupštine UN-a ili Svjetske trgovinske organizacije;

J.  budući da univerzalan pristup električnoj energiji predstavlja velik problem za razvoj Afrike;

K.  budući da dosadašnja djelovanja nisu uspjela u potpunosti integrirati Afriku u svjetsku trgovinu te nisu dovela do iskorjenjivanja siromaštva ni smanjenja nejednakosti u afričkim zemljama, te budući da većina afričkih zemalja i dalje može ostvariti veliku korist od većeg sudjelovanja u svjetskoj trgovini i njezinih mogućih prednosti;

L.  budući da se u strategiji „Trgovina za sve” iz 2015. utvrđuju obvezujuće i provedive odredbe o trgovini i održivom razvoju;

1.  poziva EU da podrži održiv i uključiv razvoj u Africi te da se usredotoči na pružanje potpore projektima koji će imati realan i pozitivan učinak na stvaranje dostojnih radnih mjesta za žene i muškarce, borbu protiv siromaštva, promicanje ljudskog razvoja i zaštitu okoliša, imajući pritom pozitivan učinak na održiv gospodarski rast, korisnu trgovinu robom i uslugama koja se temelji na vrijednostima i pravilima, industrijalizaciju i izgradnju kapaciteta, visokokvalitetno i predvidljivo poslovno okruženje, upravljanje javnim financijama za poboljšanje porezne pravde, transparentnost u upravljanju prirodnim resursima (posebno u sektoru rudarstva i proizvodnje energije) te borbu protiv korupcije i tokova kapitala koji s kontinenta izlazi na nezakonit način, kao i promicanje ljudskih prava, rodne ravnopravnosti, dobrog upravljanja i vladavine prava, te da istovremeno pridonosi stvaranju stabilnosti i sigurnosti; posebno ističe inicijative EU-a usmjerene na mobiliziranje privatnog sektora, koji čini 90 % radnih mjesta u gospodarstvima u razvoju;

2.  poziva EU da ojača svoju trgovinsku politiku usmjerenu na razvoj i da poveća financijske obveze strategije Pomoći za trgovinu te tehničku pomoć i inicijative za izgradnju kapaciteta, što je ključno za afričke zemlje, osobito one najmanje razvijene, kako bi se potpuno iskoristile trgovinske povlastice EU-a; nadalje traži od Komisije i država članica da usklade provedbu svojih programa kako bi se povećala učinkovitost Pomoći za trgovinu; u tom pogledu pozdravlja stupanje na snagu Sporazuma WTO-a o olakšavanju trgovine u veljači 2017. koji bi trebao olakšati carinske postupke, čime se smanjuju troškovi trgovine;

3.  poziva EU i države članice da bolje koordiniraju svoje programe pomoći trgovini i da dodatno potaknu sinergije sa svojim politikama ulaganja za Afriku;

4.  smatra da sporazumi o gospodarskom partnerstvu, koje u velikoj mjeri podupiru parlamenti dotičnih država, mogu, ako ih se ispravno provede te poprati odgovarajućim strukturnim mjerama, biti važan alat za promicanje regionalnog razvoja i uključivanje kontinenta u svjetsku trgovinu;

5.  ističe da odnose EU-a i Afrike treba artikulirati kao odnose ravnopravnih partnera unutar pravednog i uravnoteženog okvira te da se trebaju temeljiti na uzajamnom poštovanju i priznavanje interesa usmjerenih na promicanje ljudskih prava i ostvarenje ciljeva UN-a za održivi razvoj;

6.  poziva Komisiju da podrži integraciju afričkih zemalja u globalnoj i regionalnoj trgovini kroz jačanje ključne infrastrukture, pristupa energiji, financijskih usluga i poduzetničkog osposobljavanja;

7.  poziva Komisiju da pomogne afričkim zemljama da se razviju i integriraju u svjetskom gospodarstvu, uključujući preko globalnih i regionalnih lanaca vrijednosti, kako bi se omogućilo različitim državama da doprinesu proizvodnji preko poluproizvoda i konačnih proizvoda; u tom kontekstu poziva EU da dodatno pruži podršku ambiciji u Africi za stvaranjem kontinentalne zone slobodne trgovine kojom se potiče smanjenje lokalnih nejednakosti u prihodima, da pomaže gospodarskoj diversifikaciji, prijenosu tehnologija i pridonosi isto tako njezinu većem sudjelovanju u međunarodnoj trgovini kako bi se dodatno surađivalo sa dotičnim zemljama radi ostvarivanja tog cilja; priznaje da je, iako politike EU-a imaju ključnu ulogu u pružanju pomoći u ostvarivanju tih ciljeva, nužna politička predanost afričkih zemalja;

8.  snažno potiče EU da prilikom definiranja i provedbe svojih trgovinskih politika u odnosu na Afriku uvijek uzima u obzir različite razine razvijenosti među afričkim zemljama i regijama, kao i njihova različita očekivanja, te da stoga donese ciljane i specifične trgovinske povlastice ili mjere kojima se povećavaju kapaciteti proizvodnje i prerade i regionalna integracija te potiče mala i održiva poljoprivreda promicanjem lokalnih prehrambenih proizvoda na lokalnim tržištima; također naglašava potrebu za tim da svaki trgovinski sporazum ili jednostrani trgovinski dogovor između EU-a i afričkih zemalja ili regionalnih skupina osigura dovoljno asimetričan raspored liberalizacije, zaštitu industrija u povoju, pravila podrijetla kojima se potiče razvoj i učinkovite zaštitne klauzule;

9.  smatra da će učinkovita provedba Sporazuma o olakšavanju trgovine WTO-a te pojednostavnjenje i transparentnost carinskih postupaka pomoći u poticanju trgovine između Europe i Afrike, što će osobito koristiti malim i srednjim poduzećima te inovacijama;

10.  poziva EU da se preko svoje trgovinske i investicijske politike usredotoči na rast privatnog sektora, potporu za inovacije te konkurentnost i poduzetništvo u Europi i Africi, te da vodi poslove s Afrikom u skladu s načelima održivosti i društvene odgovornosti;

11.  smatra da „javno-privatna partnerstva” imaju temeljnu ulogu u gospodarskom razvoju, u mjeri u kojoj čine privatni sektor dinamičnijim i potiču sinergije između institucija i gospodarskih subjekata te da ih stoga treba podržati u ovoj strategiji;

12.  traži da se europski razvojni i investicijski projekti u Africi temelje na načelu vlasništva, tako da zemlje korisnice mogu preuzeti kontrolu nad svojim razvojnim modelima;

13.  očekuje od EU-a da u budućnosti izradi strateške planove za suradnju u dijalogu s Afrikom;

14.  poziva EIB i Komisiju da, osobito preko plana za vanjska ulaganja, ulažu u projekte s velikim potencijalom za stvaranje radnih mjesta i u prioritetnim područjima čiste energije, infrastrukture, zdravlja te zdravstvenih istraživanja;

15.  ističe da bi, u cilju poticanja trgovine na afričkom tržištu i s trećim zemljama i regijama te kako bi se povećala sposobnost prerade industrija u afričkim zemljama, potpora za projekte ulaganja trebala biti uvjetovana ekonomskom učinkovitošću i očekivanim gospodarskim ishodima;

16.  podsjeća da se investicijskom politikom EU-a, osobito kad podrazumijeva javni novac, mora doprinositi ostvarenju ciljeva održivog razvoja; podsjeća na potrebu za povećanjem transparentnosti i odgovornosti razvojnih financijskih institucija i javno-privatnih partnerstva kako bi se učinkovito pratilo novčane tokove, održivost duga i dodanu vrijednost za održivi razvoj njihovih projekata;

17.  smatra da bi digitalni razvoj mogao dovesti do mogućnosti za rast u Africi, na primjer preko e-trgovine ili plaćanja telefonom, i da bi razvojne politike EU-a i Afrike trebale pomoći poboljšanju pristupa internetu i električnoj energiji u Africi;

18.  poziva na transparentnost u trgovinskim sporazumima te, preko formalnih savjetovanja, puno sudjelovanje svih relevantnih dionika, uključujući civilno društvo i parlamente uključenih država, u budućim pregovorima i provedbi sporazuma koji su trenutačno u fazi pregovora;

19.  poziva da se načela usklađenosti politika u interesu razvoja u potpunosti uključe u trgovinske odnose EU-a s Afrikom, što podrazumijeva uključivanje provedivih odredbi o trgovini i održivom razvoju u sve trgovinske sporazume EU-a s afričkim zemljama, u skladu s obvezom koju je Komisija preuzela u strategiji „Trgovina za sve”;

20.  pozdravlja napore EU-a posljednjih godina čiji je cilj promicanje korporativne društvene odgovornosti; poziva EU da nastavi poduzimati korake kako bi se zajamčilo da poduzeća budu u potpunosti odgovorna za kršenja ljudskih prava i kaznena djela protiv okoliša; slaže se u tom pogledu sa stajalištem da bi Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima trebala bi biti dio svih budućih sporazuma između afričkih zemalja i EU-a te traži od obje strane da ih uključe u svim revizijama; također poziva EU da učinkovito promiče obveze dužne pažnje kako bi se osigurala održivost globalnih lanaca opskrbe;

21.  nadalje očekuje razvoj strategije za borbu protiv korupcije i bijeg kapitala iz Afrike i inzistira na tome da se u budućnosti uzme u obzir razvoj afričkih regionalnih tržišta;

22.  smatra da je ključno za strategiju EU-a i Afrike da vodi računa o važnosti uloge žena u gospodarskom razvoju i otpornost društava, kako u Europi tako i u Africi, te da bi to trebalo imati na umu pri izradi projekata;

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.9.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

William (grof) Dartmouth, Laima Liucija Andrikienė, Maria Arena, Tiziana Beghin, Santiago Fisas Ayxelà, Eleonora Forenza, Karoline Graswander-Hainz, Heidi Hautala, France Jamet, Bernd Lange, David Martin, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Viviane Reding, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Helmut Scholz, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula, Iuliu Winkler, Jan Zahradil

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Klaus Buchner, Edouard Ferrand, Agnes Jongerius, Sajjad Karim, Sander Loones, Paul Rübig, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Massimiliano Salini, Bogdan Brunon Wenta

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

32

+

ALDE

Hannu Takkula

ECR

Emma McClarkin, Jan Zahradil, Sajjad Karim. Sander Loones

EFDD

Tiziana Beghin, William (The Earl of) Dartmouth

GUE/NGL

Anne-Marie Mineur, Eleonora Forenza, Helmut Scholz

PPE

Adam Szejnfeld, Bogdan Brunon Wenta, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Iuliu Winkler, Jarosław Wałęsa, Laima Liucija Andrikienė, Massimiliano Salini, Paul Rübig, Santiago Fisas Ayxelà, Tokia Saïfi, Viviane Reding

S&D

Agnes Jongerius, Alessia Maria Mosca, Bernd Lange, David Martin, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Karoline Graswander-Hainz, Maria Arena, Sorin Moisă

Verts/ALE

Heidi Hautala, Klaus Buchner

2

-

ENF

Edouard Ferrand, France Jamet

0

0

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (29.9.2017)

upućeno Odboru za razvoj

o strategiji EU-a i Afrike: poticaj za razvoj

(2017/2083(INI))

Izvjestiteljica: Cécile Kashetu Kyenge

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

A.  budući da su Afrika i Europska unija povezane pitanjima migracija i mobilnosti i da se suočavaju sa zajedničkim izazovima u području sigurnosti i borbe protiv organiziranog i prekograničnog kriminala; budući da je ta pitanja nužno praktično riješiti zajedničkim snagama;

1.  ističe da se u okviru strategije EU-a i Afrike, kada se uvede, treba baviti svim aspektima migracije, međunarodne zaštite i prisilnog raseljavanja, uz usmjeravanje pozornosti na načela solidarnosti, partnerstva i zajedničke odgovornosti te na uzajamnu odgovornost u pogledu poštovanja ljudskih prava;

2.  smatra da ozračje nesigurnosti povezano s brojnim sukobima na afričkom kontinentu predstavlja zapreku dobrom upravljanju i stvara ozračje koje nije pogodno za rast, zapošljavanje, ulaganje i razvoj; naglašava da su demokratske i transparentne državne strukture, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava, ravnopravnost spolova i dobro upravljanje ključni elementi za razvoj afričkih zemalja; smatra da je Afrika ključan partner EU-a na međunarodnoj sceni i da bi Europska unija trebala poboljšati suradnju i politički dijalog s tim kontinentom te uzajamnim povjerenjem poboljšati ulogu svojih afričkih partnera; ističe da bi se financiranjem EU-a i pomoći koju ona pruža za razvoj trebali potaknuti održivi razvoj i dobro upravljanje u afričkim zemljama; poziva na snažnije partnerstvo između EU-a i Afrike koje je više usmjereno na politiku, kao i na posebni financijski okvir za rješavanje tih problema;

3.  naglašava da se u strategiji Afrike i EU-a treba povesti računa o velikim razlikama među afričkim zemljama i prilagoditi je stoga konkretnim okolnostima u svakoj od partnerskih zemalja;

4.  svjestan je razlika u stupnju razvoja među različitim zemljama afričkog kontinenta; potiče Europsku uniju na suradnju sa strateškim partnerima i ključnim zemljama koje, politički, gospodarski i društveno, mogu u Africi stvoriti povoljno okruženje za rast i razvoj, posebno putem bilateralnih sporazuma i regionalnih strategija, čime bi se omogućilo rješavanje temeljnih uzroka migracijskih tokova između Afrike i Europe;

5.  smatra da su, iako partnerstvo između EU-a i Afrike mora biti središnji element naših razvojnih politika i djelovanja na afričkom kontinentu, za budućnost toga kontinenta prvenstveno odgovorne afričke zemlje i njihovi čelnici; stoga smatra da bi EU trebao podržati napore koje afrički čelnici ulažu kako bi se stvorilo stabilno i prosperitetno okruženje u Africi te postigla suradnja utemeljena na zajedničkim interesima u pogledu mira, sigurnosti i dobrog upravljanja;

6.  naglašava da migracije i mobilnost unutar Afrike i između Afrike i EU-a donose koristi za oba kontinenta te da je sveobuhvatan pristup migracijama i mobilnosti ključan za poticanje održivog razvoja i promicanje demokracije, vladavine prava, dobrog upravljanja i ljudskih prava; potiče Europsku komisiju da razvije nova partnerstva za mobilnost i migracije s afričkim partnerskim zemljama;

7.  svjestan da će do 2050. broj stanovnika u Africi narasti na 2,4 milijarde, od kojih će većini biti mladi ljudi(1); pozdravlja spremnost da se u okviru partnerstva između Afrike i EU-a naglasak stavi na mlade; potiče EU da identificira i pruža dodatnu potporu inicijativama mladih kojima se promiču demokracija, vladavina prava i ljudska prava te da dodatno pojača suradnju s afričkim zemljama u borbi protiv novačenja djece vojnika, genitalnog sakaćenje žena, prisilnih brakova i drugih oblika kršenja prava djeteta; podsjeća da je na svjetskoj razini 10 % studenata koji studiraju u inozemstvu iz Afrike te da polovica njih studira u Europi; ističe da je važno naglasiti razmjenu znanja kako bi se u svim okolnostima spriječio odljev mozgova iz Afrike;

8.  posebno poziva na provedbu Direktive (EU) 2016/801 o uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja u svrhu istraživanja, studija, osposobljavanja, volonterstva, razmjena učenika ili obrazovnih projekata, i obavljanja poslova au pair, u korist afričkih studenata;

9.  prima na znanje da nasilni sukobi, progoni, nejednakost, povrede ljudskih prava, terorizam, represivni režimi, prirodne katastrofe, klimatske promjene i kronično siromaštvo posljednjih godina dovode do raseljavanja stanovništva i porasta migracija u Europu; ipak podsjeća na to da je broj osoba koje u Africi sudjeluju u međudržavnim migracijama manji od 35 milijuna i da je u više od 85 % slučajeva riječ o migracijama unutar Afrike; ističe da izbjeglice i migranti imaju ista univerzalna ljudska prava i temeljne slobode;

10.  podsjeća da većina izbjeglica i migranata utočište nalazi u zemljama u razvoju te da se kretanja stanovništva odvijaju prvenstveno unutar i između tih zemalja; ističe da su sustavi pružanja pomoći u tim zemljama suočeni s velikim izazovima koji bi mogli ozbiljno ugroziti pružanje zaštite sve većem broju raseljenih osoba;

11.  posebno ističe problem nasilja i progona na temelju rase, etničke pripadnosti, vjeroispovijesti/uvjerenja, spolne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih obilježja kojima se krše međunarodne obveze u pogledu ljudskih prava i temeljnih sloboda te sprečava razvoj i potiču velika kretanja izbjeglica i migranata;

12.  smatra da je terorizam globalna prijetnja regionalnom miru i stabilnosti, održivom razvoju i unutarnjoj sigurnosti protiv koje se na koordinirani način moraju boriti nacionalne vlade, regionalne i međunarodne organizacije te agencije EU-a; podsjeća da organizirani kriminal, pranje novca, trgovina drogom i divljim životinjama te piratstvo nedvojbeno utječu na afričke zemlje; poziva na povećanu suradnju u okviru strategije EU-a i Afrike u cilju sprečavanja nekažnjavanja, promicanja vladavine prava i proširenja kapaciteta policije i pravosuđa kako bi se olakšala razmjena informacija i najboljih praksi te sprečavanje i suzbijanje financiranja terorizma i organiziranog kriminala, kao i njihov progon; smatra da bi se strategijom protiv terorizma trebale obuhvatiti mjere za sprečavanje radikalizacije koja vodi do nasilnog ekstremizma u Africi i Europi, posebno među mladima;

13.  skreće pozornost na činjenicu da dijalogom o migraciji i mobilnosti između Afrike i EU-a treba omogućiti mobilnost i slobodu kretanja osoba, i to ne samo visokokvalificiranih osoba, unutar Afrike i između Afrike i EU-a u okviru dobro vođenog pristupa koji se temelji na pravima, uključujući jačanje sigurnih i zakonitih migracijskih kanala; poziva EU i njegove države članice da olakšaju spajanje obitelji;

14.  ponovno upućuje poziv da se poboljšaju zakoniti kanali za osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita; potiče države članice da ponude svoja mjesta za preseljenje znatnom broju izbjeglica, uzimajući u obzir sveukupni broj izbjeglica primljenih u afričkim zemljama; u tom smislu poziva da se uspostavi okvir EU-a za preseljenje koji države članice mogu lako provesti te potiče EU i njegove države članice da na globalnoj razini preuzmu glavnu ulogu i služe kao primjer u pitanjima preseljenja; podsjeća države članice da učine dostupnima sve potrebne objekte i da uspostave plan za otvaranje novih i sigurnih ruta za tražitelje azila, posebno za ranjive osobe, pri veleposlanstvima i konzularnim uredima EU-a u zemljama podrijetla ili tranzita;

15.  osim toga, poziva EU i njegove države članice da surađuju i pružaju pomoć afričkim zemljama suočenima s kretanjima izbjeglica ili dugotrajnim krizama u cilju povećanja kapaciteta njihovih sustava azila i zaštite; podsjeća da svaki oblik suradnje u području migracija i azila mora biti usmjeren na promicanje poštovanja načela u području temeljnih prava kojima su uređene politike EU-a za migraciju i azil;

16.  podsjeća da je potencijalnim migrantima važno pružiti što je više moguće informacija o opasnostima prisutnima na nezakonitim migracijskim rutama, ali i o mogućnostima koje im se pružaju u EU-u, osobito u području zapošljavanja i osposobljavanja;

17.  podsjeća da su u pripremi dva globalna sporazuma u području migracija, odnosno izbjeglica koji bi pod okriljem Ujedinjenih naroda trebali biti dovršeni do 2018. godine nakon što je Opća skupština UN-a 19. rujna 2016. usvojila Deklaraciju iz New Yorka o izbjeglicama i migrantima, i da je u pripremnom razdoblju potrebno poboljšati dijalog između Afrike i EU-a kako bi se, ako je to moguće, utvrdili zajednički prioriteti;

18.  ističe da se vraćanje može izvršiti tek nakon razmatranja svakog pojedinačnog slučaja uz puno poštovanje prava obuhvaćenih osoba te da je svaki pokušaj prisilnog udaljenja ili vraćanja migranata suprotan pravu EU-a i međunarodnom pravu; smatra da se vraćanje migranata treba provesti isključivo na siguran način, da dobrovoljno vraćanje treba biti prioritet nad prisilnim vraćanjem te da je potreban sustavni pristup ponovnoj integraciji migranata;

19.  poziva na učinkovitu, pojačanu i sustavnu suradnju s afričkim zemljama, uključujući čvrstu i stvarnu politiku preseljenja i financijske istrage, u borbi protiv krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima; poziva EU i afričke zemlje da pojačaju suradnju i napore kako bi se zaustavilo krijumčarenje i trgovanje ljudima između ta dva kontinenata;

20.  prima na znanje strateški potencijal afričkih dijaspora diljem svijeta kada je riječ o doznakama emigranata i nefinancijskoj vrijednosti u pogledu sposobnosti izgradnje i promicanja mira, demokracije, dobrog upravljanja i socijalne stabilnosti; podsjeća da je važno djelovati zajedno s tim dijasporama i povezati ih s razvojnim projektima kako bi se zajamčilo da doprinose učinkovitosti razvojnih politika;

21.  podsjeća na to da su se afrički čelnici obvezali na ubrzanje rasta, razvoja, napretka i dobrog upravljanja na afričkom kontinentu do 2063.; poziva EU i države članice da pruže potporu zemljama u razvoju kako bi one mogle donijeti dugoročne politike kojima se poštuju prava na slobodu kretanja te na obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i rad; naglašava potrebu da EU i države članice posebnu potporu pruže najmanje razvijenim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena kako bi se izbjeglo daljnje povećanje neimaštine u tim zemljama;

22.  preporučuje daljnje napore u pogledu provedbe Akcijskog plana iz Vallette za humano i održivo upravljanje migracijama s obje strane Sredozemlja; podsjeća na važnost inicijativa za jačanje dijaloga i suradnje u području migracija kao što su Rabatski i Kartumski procesi;

23.  traži veći parlamentarni nadzor nad aranžmanima dogovorenima s trećim zemljama i drugim aktivnostima vanjske suradnje relevantnih agencija Unije;

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

28.9.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

41

2

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jan Philipp Albrecht, Heinz K. Becker, Malin Björk, Michał Boni, Caterina Chinnici, Rachida Dati, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Cornelia Ernst, Tanja Fajon, Laura Ferrara, Lorenzo Fontana, Kinga Gál, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Sophia in ‘t Veld, Dietmar Köster, Barbara Kudrycka, Cécile Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Roberta Metsola, Louis Michel, Péter Niedermüller, Soraya Post, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Branislav Škripek, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Marie-Christine Vergiat, Josef Weidenholzer, Cecilia Wikström

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Anna Hedh, Lívia Járóka, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Jean Lambert, Gilles Lebreton, Angelika Mlinar, Emil Radev, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Jaromír Štětina

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Andrea Bocskor, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

41

+

ALDE

Nathalie Griesbeck, Sophia in ‘t Veld, Louis Michel, Angelika Mlinar, Cecilia Wikström

ECR

Branislav Škripek, Helga Stevens

EFDD

Laura Ferrara

PPE

Heinz K. Becker, Andrea Bocskor, Michał Boni, Rachida Dati, Agustín Díaz de Mera García Consuegra, Frank Engel, Kinga Gál, Monika Hohlmeier, Brice Hortefeux, Lívia Járóka, Barbara Kudrycka, Roberta Metsola, Maurice Ponga, Cristian Dan Preda, Jaromír Štětina, Traian Ungureanu

S&D

Caterina Chinnici, Tanja Fajon, Ana Gomes, Sylvie Guillaume, Anna Hedh, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Cécile Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Péter Niedermüller, Soraya Post, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Birgit Sippel, Josef Weidenholzer

VERTS/ALE

Jan Philipp Albrecht, Jean Lambert, Judith Sargentini

2

-

ENF

Lorenzo Fontana, Gilles Lebreton

6

0

GUE/NGL

Marina Albiol Guzmán, Malin Björk, Cornelia Ernst, Marie-Christine Vergiat

PPE

Emil Radev

S&D

Dietmar Köster

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

UN, Projekcija svjetskog stanovništva, 2015.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

10.10.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

5

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao, Nirj Deva, Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Maria Heubuch, György Hölvényi, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Maurice Ponga, Lola Sánchez Caldentey, Eleftherios Synadinos, Eleni Theocharous, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská, Joachim Zeller, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Thierry Cornillet, Brian Hayes, Cécile Kashetu Kyenge, Florent Marcellesi

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

France Jamet


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

19

+

ALDE

Beatriz Becerra Basterrechea, Thierry Cornillet, Paavo Väyrynen

ECR

Nirj Deva, Eleni Theocharous

PPE

Brian Hayes, György Hölvényi, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Maurice Ponga, Bogdan Brunon Wenta, Joachim Zeller, Željana Zovko

S&D

Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Cécile Kashetu Kyenge, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon

5

-

EFDD

Ignazio Corrao

ENF

France Jamet

GUE/NGL

Marina Albiol Guzmán, Lola Sánchez Caldentey

NI

Eleftherios Synadinos

3

0

PPE

Anna Záborská

Verts/ALE

Maria Heubuch, Florent Marcellesi

Značenje simbola:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena