Postupak : 2017/2121(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0350/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0350/2017

Rasprave :

PV 12/12/2017 - 12
CRE 12/12/2017 - 12

Glasovanja :

PV 13/12/2017 - 13.5

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0493

IZVJEŠĆE     
PDF 603kWORD 70k
13.11.2017
PE 607.921v02-00 A8-0350/2017

o godišnjem izvješću o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike

(2017/2121(INI))

Odbor za vanjske poslove

Izvjestitelj: David McAllister

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE manjine
 MIŠLJENJE Odbora za proračune
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o godišnjem izvješću o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike

(2017/2121(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici,

–  uzimajući u obzir članke 21. i 36. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o političkoj odgovornosti,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) iz 2016. o globalnoj strategiji Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku i zajedničku komunikaciju Komisije i ESVD-a naslovljenu „Strateški pristup otpornosti u vanjskom djelovanju EU-a” iz 2017.,

–  uzimajući u obzir ključna načela sadržana u globalnoj strategiji Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, posebice ona koja se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet država i nepovredivost granica, koja jednako poštuju sve države sudionice,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 12. prosinca 2011. naslovljenu „Ljudska prava i demokracija u središtu vanjskog djelovanja EU-a – prema djelotvornijem pristupuˮ (COM(2011)0886),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za proračune (A8-0350/2017),

Uvod

1.  uvjeren je da izazove s kojima se danas suočavamo nijedna država članica ne može rješavati sama; ističe da je zajedničko djelovanje EU-a najučinkovitiji način da se zaštite europski interesi i obrane njezine vrijednosti, da se u ostatku svijeta djeluje kao jedinstven i utjecajan globalni akter te da se zaštite njezini građani i države članice od sve većih prijetnji njihovoj sigurnosti, među ostalim i u globalnoj digitalnoj sferi; zabrinut je zbog sigurnosne strukture EU-a koja se, krhka i fragmentirana, svakodnevno suočava sa starim i novim izazovima i u kojoj je „hibridni mir” postao nezadovoljavajuća realnost; apelira na države članice da poduzmu korake kako bi djelovali u skladu sa željama europskih građana koji su u više navrata naglasili da je vanjska i sigurnosna politika EU-a koja se temelji na temeljnim vrijednostima i ljudskim pravima među najvažnijim i najnužnijim politikama EU-a; smatra da je krajnje vrijeme da države članice provedu alate, instrumente i politike zajedničke vanjske i sigurnosne politike kako bi se omogućilo da EU pruži odgovor na vanjske sukobe i krize, izgradili kapaciteti partnera i zaštitila Europska unija;

2.  podsjeća na to da se EU obvezao na razvijanje zajedničke vanjske i sigurnosne politike nadahnute načelima demokracije, vladavine prava, univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava i temeljnih sloboda te poštovanjem Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava; smatra da EU i države članice, ako žele ispuniti tu obvezu i pridonijeti promicanju ljudskih prava i demokracije u svijetu, moraju istupati usuglašeno i pobrinuti se da njihova poruka ima odjeka;

3.  smatra da EU, kako bi mogao uspjeti u rješavanju izazova s kojima se suočava, posebno kada je riječ o sigurnosnim prijetnjama, treba biti djelotvoran i vjerodostojan globalni akter čije se djelovanje temelji na vrijednostima i koji je sposoban djelovati i stupiti u učinkovit dijalog s drugim globalnim akterima, što podrazumijeva jedinstveno stajalište i zajedničko djelovanje na razini EU-a te usmjeravanje resursa na strateške prioritete;

4.  podsjeća da je nužno da vanjske politike Unije budu usuglašene međusobno, ali i s drugim politikama koje imaju vanjsku dimenziju, te da budu usmjerene prema ispunjavanju ciljeva utvrđenih u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji;

5.  smatra da su važni koraci Europske unije za ispunjenje očekivanja njezinih građana:

–  koordinacija procjene znatnih prijetnji i izazova u EU-u i zajednički pristup njihovom rješavanju, vodeći posebno računa o sprječavanju radikalizacije koja dovodi do novačenja u terorističke skupine,

–  konsolidacija i produbljenje europskog projekta i njegovog vanjskog djelovanja, među ostalim jačanjem suradnje i kapaciteta EU-a u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike, uključujući i informacijsko ratovanje,

-  suradnja među državama članicama te s partnerima i međunarodnim organizacijama i institucijama, pod jasno utvrđenim i pažljivo odabranim uvjetima, u cilju jačanja globalnog političkog i gospodarskog poretka koji se temelji na pravilima, što se odnosi i na zaštitu ljudskih prava i suradnju s partnerima u cilju preuzimanja vodeće uloge u pomirenju, uspostavi i očuvanju mira te, po potrebi, provedbi mira;

Koordinacija procjene znatnih prijetnji i izazova: suočavanje s trenutačnim političkim i sigurnosnim okruženjem

6.  naglašava da su ključni uvjeti za stabilnost EU-a jamčenje sigurnosti njegovih građana i cjelovitosti njegova područja, stabilizacija susjedstva, posebno na zapadnom Balkanu uz posebnu pozornost na bolju vidljivost EU-a u toj regiji, promicanje reformi radi očuvanja međunarodnog poretka koji se temelji na pravilima i suradnji, rješavanje osnovnih uzroka oružanih sukoba i unapređivanje politika sprečavanja sukoba, mirno rješavanje sukoba te dijalog s pluralističkim demokracijama koje su se obvezale na zaštitu ljudskih prava; poziva na aktivniju javnu diplomaciju EU-a i veću vidljivost projekata koje provodi EU;

7.  smatra da se u sve nestabilnijem međunarodnom okruženju koje je u sve većoj mjeri obilježeno sukobima samo kombiniranjem učinkovitog multilateralizma te istovremeno meke i vjerodostojne tvrde sile može uhvatiti u koštac s velikim sigurnosnim izazovima, osobito širenjem oružja za masovno uništenje, narušavanjem sigurnosnog poretka u Europi, terorizmom, sukobima u istočnom i južnom susjedstvu, ratovima preko posrednika, hibridnim i informacijskim ratovanjem, među ostalim i digitalnim napadima, te energetskom nesigurnošću; naglašava da su među tim izazovima i izbjeglička kriza s istaknutom humanitarnom dimenzijom, izazovno agresivno postupanje Sjeverne Koreje, kršenja međunarodnog prava od strane Rusije i sve veća vojna moć Kine te da je za njih nužan snažan diplomatski odgovor;

8.  stajališta je da učinkovitija zajednička vanjska politika i sigurnosna politika prvenstveno počiva na utvrđivanju zajedničkih strateških prioriteta i vizija; smatra da je potrebno rješavati temeljne uzroke nestabilnosti koji se šire zbog propalih ili krhkih država te prisilnih i nezakonitih migracija: siromaštvo, nedostatak ekonomskih prilika i otežan pristup obrazovanju, oružane sukobe, nedemokratsko i nedjelotvorno upravljanje, korupciju, klimatske promjene, porast sektaštva, opasnost koju predstavlja radikalizacija i širenje ekstremističkih ideologija; podsjeća na akcijski plan donesen na sastanku na vrhu u Valletti kojim se poziva na zajedničku odgovornost zemalja podrijetla, tranzita i odredišta: ističe važnost razbijanja gospodarskog modela na kojem se temelje krijumčarske mreže;

9.  ističe da je potrebno suprotstaviti se autokratskim i nepotističkim trendovima, pojačati podršku demokratskim snagama i boriti se protiv islamističkog terorizma u južnom susjedstvu i među susjedima naših susjeda i partnera te se pritom usmjeriti na one skupine koje nastoje potaknuti građane EU-a da se bore za njihove ekstremističke ciljeve; podsjeća da regija Sahela i ostala povezana zemljopisna područja predstavljaju prioritetne regije za jamčenje sigurnosti Europske unije; ponovno ističe da je potrebno da EU, SAD i ostali međunarodni partneri poduzmu zajedničke diplomatske napore kako bi s akterima u regiji, kao što su Turska, zemlje Perzijskog zaljeva i Iran, poradili na zauzimanju jasnog stajališta protiv vjerskog ekstremizma i terorizma, kao i da uspostave zajedničke strategije za rješavanje tog globalnog izazova u skladu s na razini UN-a preuzetom obvezom poštovanja međunarodnog prava i univerzalnih vrijednosti; smatra da bi te diplomatske napore trebao popratiti široki raspon drugih alata i instrumenata koji su EU-u na raspolaganju, uključujući i one koji su namijenjeni poboljšanju političkih, socijalnih i gospodarskih uvjeta koji omogućuju postizanje i održavanje mira;

10.  smatra da bi se borba protiv nasilnog ekstremizma trebala odvijati uz poštovanje univerzalnih ljudskih prava; ističe da se EU mora suprotstaviti državnim sponzorima radikalizacije i terorizma i osuditi ih, posebice ako se takva potpora daje subjektima koje EU navodi kao terorističke organizacije; ističe važnost jačanja suradnje s partnerima koju imaju iskustvo u borbi protiv terorizma;

11.  ističe da se održivo rješenje sirijske krize može postići samo unutar postojećeg, na razini UN-a dogovorenog okvira te da se ono treba temeljiti na uključivom političkom dogovoru koji će voditi Sirijci i u kojem će sudjelovati svi relevantni dionici; i dalje poziva sve članice Vijeća sigurnosti UN-a da poštuju svoje obveze u pogledu te krize; podržava poziv posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a za Siriju upućen zemljama koje su jamci prekida vatre da bez odgode poduzmu napore kako bi se prekid vatre poštovao;

12.  pozdravlja strategiju EU-a za Siriju donesenu u travnju 2017. kojem se sankcije šire na osobe koje su sudjelovale u razvoju i uporabi kemijskog oružja; poziva na daljnje proširenje sankcija EU-a i na odgovorne za kršenja ljudskih prava; naglašava da svi koji su odgovorni za kršenja međunarodnog prava moraju biti pozvani na odgovornost; ponavlja poziv EU-u i njegovim državama članicama da u suradnji s partnerima razmotre osnivanje sirijskog suda za ratne zločine, dok predmet ne bude predan Međunarodnom kaznenom sudu; ističe da EU treba pokazati punu predanost pružanju pomoći u obnovi Sirije nakon sukoba;

13.  poziva sve uključene strane, unutar i izvan Libije, da poštuju libijski politički dogovor potpisan 17. prosinca 2015. te Predsjedničko vijeće koje iz njega proizlazi, koje je jedino tijelo koje su priznali međunarodna zajednica i UN; naglašava da je rješavanje krize u Libiji preduvjet za stabilnost na Sredozemlju; ističe važnost južnog susjedstva i potrebu za uspostavom euromediteranskog prostora mira, blagostanja, stabilnosti i integracija; ističe svoju snažnu potporu dvodržavnom rješenju izraelsko-palestinskog sukoba prema kojemu bi neovisna, demokratska, održiva i cjelovita palestinska država živjela u miru i sigurnosti usporedo sa sigurnom državom Izraelom; ističe važnost jamčenja dosljednosti politike EU-a kada je riječ o okupacijama ili pripajanjima teritorija;

14.  pozdravlja činjenicu da sve strane i dalje uspješno provode Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (ZSAP) koji je EU3 +3 dogovorio s Iranom; ističe da je radi globalnih napora da se zaustavi širenje oružja i riješi sukob na Bliskom istoku ključno da sve strane nastave u cijelosti provoditi taj sporazum; ističe da je ZSAP multilateralni sporazum potvrđen rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a i da ga nije moguće jednostrano mijenjati; ističe da iranski program balističkih projektila predstavlja sigurnosni rizik i naglašava da je potrebno u potpunosti provesti Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2231 u kojoj se Iran poziva da se suzdrži od bilo koje aktivnosti povezane s balističkim projektilima projektiranima za nuklearno oružje, što se odnosi i na lansiranja pri kojima je upotrijebljena takva tehnologija balističkih projektila;

15.  napominje da je Ministarstvo financija SAD-a službeno ažuriralo svoj protuteroristički popis (SDN) i na njega stavilo Iransku revolucionarnu gardu;

16.  izražava duboku zabrinutost zbog trenutačne humanitarne katastrofe u Jemenu; ponovno ističe da ne postoji vojno rješenje za dugotrajni sukob u Jemenu i podupire napore koje poduzimaju EU i UN kako bi se postigao prekid vatre i postavili temelji za mirovne pregovore; stajalište je da EU mora djelovati u cilju jamčenja daljnjeg opstanka etničko-vjerskih manjina na Bliskom istoku, osobito u Iraku i Siriji;

17.  osuđuje opetovano rusko korištenje prava na veto u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i smatra ga narušavanjem međunarodnih nastojanja za postizanje mira i rješavanje sukoba u Siriji i, šire gledano, južnom susjedstvu Europske unije;

18.  potvrđuje da treba uložiti dodatne napore, među ostalim i na bilateralnoj razini, kako bi se poticanjem dobrog upravljanja mobilnošću unutar kontinenata i među njima, kao i politika koje promiču zakonite migracijske kanale, omogućile zakonita migracija i mobilnost i vodila borba protiv ilegalnih mreža koje profitiraju od ranjivih osoba; ističe napore koje su u tom pogledu poduzele pojedine države članice i smatra da je ključno ojačati zakonit i siguran pristup Europi; u tom smislu izražava žaljenje zbog nedostatka istinske, uravnotežene i vjerodostojne europske politike za migracije i azil, kao što pokazuje trenutačna kriza na Sredozemlju, te poziva Vijeće i države članice da poduzmu mjere u tom smislu;

19.  čvrsto je uvjeren da je potreban novi pristup u okviru odnosa EU-a s njegovim istočnim susjedstvom; smatra da glavni prioritet vanjske politike EU-a mora biti pružanje potpore onim zemljama koje teže bliskijoj povezanosti s EU-om; smatra da je produljenje sankcija protiv pojedinaca i tijela u Rusiji neizbježan ishod neuspjeha u provedbi sporazumâ iz Minska te i dalje smatra da je opća provedba tih sporazumâ temelj za održivo političko rješenje sukoba u istočnoj Ukrajini;

20.  ističe da je mogućnost bolje suradnje s Rusijom uvjetovana njezinim punim poštovanjem europskog sigurnosnog poretka i međunarodnog prava; ustraje u tome da bi EU trebao ostaviti otvorenom mogućnost uvođenja daljnjih postupnih sankcija ako Rusija nastavi kršiti međunarodno pravo; ponovno ističe svoju predanost neovisnosti, suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine i svih ostalih zemalja Istočnog partnerstva u njihovim međunarodno priznatim granicama; naglašava da je odluka Rusije od 21. ožujka 2014. o pripajanju Krima i dalje nezakonita prema međunarodnom pravu te žali zbog naknadne odluke ruskih vlasti da svim stanovnicima Krima na silu izdaju ruske putovnice; poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu i Vijeće da preuzmu aktivniju i djelotvorniju ulogu u rješavanju dugotrajnih, zamrznutih sukoba;

21.  žali zbog činjenice da Rusija višestruko krši međunarodno pravo i vodi hibridni rat; uviđa, međutim, da postoji mogućnost promišljenog i koherentnog selektivnog angažmana i dijaloga s Rusijom u područjima od zajedničkog interesa, kako bi se zajamčila odgovornost i poštovanje međunarodnog prava; ističe da je potrebno ostaviti otvorenom i poticati mogućnost buduće suradnje u rješavanju globalnih kriza u slučajevima u kojima postoji izravan ili neizravan interes EU-a ili prilika za promicanje vrijednosti EU-a;

22.  smatra da je normalizacija odnosa nužna i za EU i za Rusiju te da bi u bilo kojoj budućoj strategiji odnosa EU-a i Rusije naglasak trebalo staviti na pojačanu predanost i potporu istočnim partnerima EU-a; smatra da bi EU trebao ostaviti otvorena vrata za produbljene bilateralne političke i gospodarske odnose s Rusijom, pod uvjetom da se Rusija bude pridržavala međunarodnog prava i potpisanih sporazuma i da se suzdrži od izraženo samosvjesnog postupanja prema svojim susjedima i Europi;

23.  ponovno ističe da su suverenost, neovisnost i mirno rješavanje sporova ključna načela europskog sigurnosnog poretka koja se odnose na sve države; stoga bezrezervno osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, uključujući nezakonito pripajanje Krima i rusku umiješanost u sukobe na istoku Ukrajine; poziva EU, njegove države članice i međunarodnu zajednicu da zahtijevaju od Rusije prekid agresije i puštanje na slobodu svih političkih zatvorenika; poziva međunarodnu zajednicu da preuzme aktivniju i učinkovitiju ulogu u rješavanju toga sukoba i da pruži potporu svi naporima za postizanje miroljubivog rješenja kojima bi se poštovalo jedinstvo, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, posebice slanjem, uz suglasnost ukrajinskih vlasti, misije za izgradnju i očuvanje mira koja bi pokrivala cijeli teritorij te zemlje;

24.  ponovno ističe da je potrebno strateški se preusmjeriti na zapadni Balkan, uviđajući potrebu da EU u cijelosti ostvari svoje ambicije u regiji, s obzirom na to da bi se tako dao novi poticaj vjerodostojnoj politici proširenja EU-a temeljenoj na kriterijima iz Kopenhagena i jačanju vladavine prava te otpornosti državnih institucija; i dalje smatra da je stabilnost zapadnog Balkana jedan od glavnih prioriteta; poziva da se ulože dodatni napori kako bi se poboljšali socioekonomski i politički uvjeti u toj regiji; uvjeren je da su europske integracije i regionalno pomirenje najbolji način za rješavanje opasnosti koje proizlaze iz destabilizirajućeg vanjskog uplitanja i utjecaja, financiranja velikih salafističkih i vehabijskih mreža i novačenja stranih boraca, ozbiljnih sporova među državama, dezinformacija i hibridnih prijetnji; naglašava da je potrebno i dalje biti posvećen promicanju visoko djelotvornih političkih društava u regiji;

25.  ponovno ističe da su nakon ispunjenja svih tih kriterija vrata EU-a otvorena za članstvo; pozdravlja napore koji su uloženi u okviru Berlinskog procesa i sastanka na vrhu u Trstu kako bi se dodatno potaknulo približavanje zemalja zapadnog Balkana članstvu u EU-u; ponovno ističe da je potrebno posvetiti posebnu pozornost i pružiti potporu provedbi ključnih institucionalnih i političkih reformi na zapadnom Balkanu i poziva Komisiju da razmotri mogućnost dodjele dodatnih financijskih sredstava za Instrument pretpristupne pomoći (IPA), koji je jedan od najvažnijih instrumenata za pomoć pri provedbi tih reformi;

26.  podsjeća da je pri reviziji europske politike susjedstva upućen poziv da se uključe i susjedne treće zemlje; poziva na snažnije pružanje potpore susjedima našim susjeda na temelju zajedničkih vrijednosti i interesa, kako bi se pristupilo rješavanju globalnih problema i zajedničkih izazova; ističe potrebu da se promiče jačanje uloge žena, ugroženih društvenih skupina i manjina te njihova zaštita, posebno u Africi, u kojoj su potrebni bliska suradnja između europskih i lokalnih malih i srednjih poduzeća u partnerstvu s civilnim društvom, kao i pružanje potpore u izgradnji demokratskih, transparentnih i učinkovitih institucija te promicanje globalnog poretka koji se temelji na pravilima;

27.  smatra da su međunarodna suradnja i razvojne politike temeljni instrumenti za postizanje tih ciljeva te poziva na poboljšanu, učinkovitu i djelotvornu raspodjelu i uporabu sredstava EU-a te na postizanje bolje sinergije s drugim međunarodnim organizacijama; ističe potrebu za rješavanjem glavnih sigurnosnih prijetnji u Africi kako bi se iskorijenila teroristička prijetnja koju predstavljaju terorističke skupine, kako bi se zajamčilo da će se spriječiti novačenje pojedinaca, povela borba protiv radikalnih ideologija i riješilo pitanje energetske sigurnosti korištenjem ekološki prihvatljivih i održivih izvora energije, uz istodobno promicanje samostalnih (off-grid) rješenja;

28.  izričito osuđuje sve pokušaje predsjednikâ koji su trenutačno na vlasti da prekorače dopušteno trajanje mandata kršenjem, izbjegavanjem ili nezakonitim izmjenama izbornih zakona, a posebice ustava; isto tako osuđuje sve strategije koje za cilj imaju ukinuti ili zaobići ograničenja trajanja mandata; poziva sve vlade da poduzmu mjere kako bi zajamčile transparentnost i integritet cjelokupnog izbornog procesa te da poduzmu sve potrebne mjere opreza kako bi spriječile počinjenje prijevara i sve ostale nezakonite postupke; u tom smislu izražava svoju zabrinutost zbog političkih kriza te posljedičnog nasilja i kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda, posebice u zemljama u regiji Velikih jezera; ponovno ističe svoje uvjerenje da snažne misije za promatranje izbora te, po potrebi, financijska, tehnička i logistička potpora predstavljaju sredstva za ostvarivanje pravednih, vjerodostojnih i demokratskih izbornih procesa;

29.  potiče razvoj dosljedne i pouzdane strategije za regiju Sahela u cilju poboljšanja upravljanja, jačanja odgovornosti i legitimnosti državnih i regionalnih institucija, povećanja sigurnosti, hvatanja u koštac s radikalizacijom, trgovinom ljudima, oružjem i drogama te jačanja gospodarskih i razvojnih politika;

30.  ponovno naglašava potrebu za ažuriranjem strategije za odnose između EU-a i Azije; u tom kontekstu izražava potporu snažnijoj suradnji u okviru azijsko-europskih sastanaka, uključujući u pogledu njihove parlamentarne dimenzije; potiče pružanje potpore tješnjoj regionalnoj suradnji i mjerama za izgradnju povjerenja u južnoj Aziji s ciljem smanjenja napetosti između Indije i Pakistana; preporučuje nastavak potpore EU-a mirovnom posredovanju u okviru mirovnog procesa pod afganistanskim vodstvom i s afganistanskom odgovornošću; ističe da je očuvanje mira, stabilnosti i blagostanja u azijsko-pacifičkoj regiji od velikog interesa za EU i njegove države članice; smatra, u svjetlu kontinuiranog jačanja njezine vojne prisutnosti te agresivnih i neodgovornih radnji Demokratske Narodne Republike Koreje (DNRK), da je razvoj ažurirane strategije EU-a za regiju sjeveroistočne Azije hitno potreban i od presudne važnosti; osuđuje testiranja i provokacije Demokratske Narodne Republike Koreje te njezina višestruka kršenja rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i preuzetih međunarodnih obveza; poziva da se diplomatska snaga EU-a upotrijebi kako bi se izvršio pritisak na DNRK kojim bi se njegovi čelnici uvjerili da odustanu od oružja za masovno uništenje; poziva da se, kako bi se spriječila eskalacija krize, upotrijebe sva diplomatska sredstva, što uključuje i sankcije; poziva na konačnu denuklearizaciju Korejskog poluotoka mirnim putem i potpunu provedbu svih relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a;

31.  ističe da je očuvanje mira, stabilnosti i blagostanja u azijsko-pacifičkoj regiji od velikog interesa za EU i njegove države članice; poziva sve zainteresirane strane da pomire razlike mirnim putem te da se suzdrže od poduzimanja jednostranih mjera u cilju promjene statusa quo, među ostalim u Istočnokineskom i Južnokineskom moru te u Tajvanskom tjesnacu, kako bi se zaštitila regionalna sigurnost; ponovno naglašava svoju potporu značajnom sudjelovanju Tajvana u međunarodnim organizacijama i aktivnostima;

32.  podsjeća na to da Latinska Amerika i EU dijele zajedničke vrijednosti, načela i povjerenje u djelotvoran multilateralni sustav te smatra da je je partnerstvo EU-a i Latinske Amerike važno i da bi ga trebalo ojačati kako bi se zajedničkim snagama rješavali najveći globalni izazovi; izražava veliku zabrinutost zbog napada na suce i demokratski izabrane čelnike oporbe i civilnog društva u Venezueli; ističe da su poštovanje vladavine prava, borba protiv korupcije, napredak prema demokraciji, temeljne slobode i ljudska prava temelj za dublju integraciju i suradnju sa zemljama Latinske Amerike i Kariba;

33.  ponovno ističe svoju potporu mirovnom procesu u Kolumbiji, koji ima kritičnu ulogu za budućnost Kolumbijaca i stabilizaciju regije; zahtijeva da se sva imovina FARC-a, uključujući blago stečeno krijumčarenjem droge, upotrijebi za naknadu štete žrtvama sukoba;

Konsolidacija i produbljenje europskog projekta preko jačanja sposobnosti EU-a

34.  apelira na Komisiju, ESVD i države članice da u svakoj relevantnoj prilici primjenjuju sveobuhvatan pristup EU-a i smatra da bi se dosljedno i usklađeno djelovanje u svim politikama EU-a, uzimajući u obzir i provodeći ciljeve UN-a u području održivog razvoja, posebno u područjima humanitarne pomoći, poljoprivrede, razvoja, trgovine, energetike, klime, znanosti, kiberobrane i kibersigurnosti, trebalo primjenjivati i u vanjskom djelovanju EU-a, kako bi se iskoristila snaga zajedništva EU-a; smatra da su energetska sigurnost, poštovanje ljudskih prava i klimatska diplomacija i dalje važni dodatni aspekti zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a kojima treba pristupiti u okviru sveobuhvatnog pristupa te da bi energetsku uniju trebalo dodatno unaprijediti;

35.  prepoznaje da bi klimatske promjene mogle imati ozbiljan učinak na regionalnu i globalnu stabilnost s obzirom na činjenicu da sporovi o teritoriju, hrani, vodi i drugim resursima uslijed globalnog zagrijavanja oslabljuju gospodarstva i stvaraju prijetnju regionalnoj sigurnosti te su jedan od razloga migracijskih tokova; dodatno potiče EU i njegove države članice da razmotre na koji se način u nacionalne vojne planove i vojne planove EU-a mogu uključiti strategije za prilagodbu klimatskim promjenama i što bi se moglo smatrati odgovarajućim kapacitetima, prioritetima i odgovorima;

36.  ističe da je budućnost europske obrambene suradnje znatno obilježena odlukom Ujedinjene Kraljevine da se povuče iz EU-a i poziva na nastavak suradnje EU-a i Ujedinjene Kraljevine, kao važnih međunarodnih partnera, radi očuvanja europske sigurnosti; naglašava da su predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama unijeli nesigurnost u transatlantsko partnerstvo i ističe potrebu da se stvori protuteža u pogledu obrane EU-a i uspostavi strateška autonomija;

37.  smatra da bi EU, kako bi zajednička vanjska i sigurnosna politika postala odlučnija, učinkovitija i u većoj mjeri utemeljena na vrijednostima, trebao poboljšati svoju energetsku sigurnost na način da se odmah počne smanjivati ovisnost o nafti i plinu koje dobavljaju autoritarni režimi, a zatim, srednjoročno, da se ona u potpunosti ukine;

38.  ističe da je ključna prepreka učinkovitom i pravodobnom vanjskom djelovanju EU-a trenutačni postupak donošenja odluka u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike koji se temelji na jednoglasju unutar Vijeća EU-a; smatra da bi i u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike trebalo primjenjivati glasovanje kvalificiranom većinom; stajališta je da institucije EU-a, kako bi uklonile temeljne uzroke problema, moraju poboljšati svoju sposobnost predviđanja sukoba i kriza, među ostalim vršenjem procjena kratkoročnog i dugoročnog učinka svojih politika; smatra da EU treba biti u mogućnosti brže i djelotvornije reagirati na krize u trenutku njihova razvoja te da bi trebao staviti veći naglasak na sprečavanje sukoba, prvenstveno korištenjem civilnih instrumenta u ranoj fazi; poziva države članice da provedu preporuke Parlamenta i prihvate načelo odgovornosti za pružanje zaštite; naglašava da je potrebno produbiti suradnju među državama članicama, partnerskim zemljama i međunarodnim organizacijama i ističe važnost stvarne razmjene informacija i koordinacije preventivnih djelovanja;

39.  poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiju i države članice da ulože više truda kako bi se povećala sposobnost EU-a za borbu protiv hibridnih prijetnji i kiberprijetnji, da dodatno pojačaju kapacitete EU-a i partnerskih zemalja za borbu protiv lažnih vijesti i dezinformacija te da dodijele više sredstava i pretvore Radnu skupinu EU-a za stratešku komunikaciju (Stratcom) u punopravni odjel u okviru ESVD-a; u tom pogledu poziva na razvoj zajedničkih sveobuhvatnih kapaciteta i metoda za analizu rizika i ranjivosti te na jačanje otpornosti EU-a i njegovih kapaciteta za stratešku komunikaciju; naglašava ulogu nezavisnih medija na internetu i izvan njega u promicanju kulturne raznolikosti i međukulturnih kompetencija te potrebu za jačanjem tih medija kao izvora vjerodostojnih informacija, osobito u EU-u i njegovu susjedstvu, te ističe da bi trebalo dodatno unaprijediti zajedničke televizijske i radijske postaje EU-a; poziva Komisiju da se o tim pitanjima bolje uskladi s ESVD-om i državama članicama;

40.  stajališta je da snaga Europe leži u njezinoj sposobnosti da ojača zajednicu vrijednosti i poštovanje raznolikosti kultura koji povezuje sve Europljane; u tom smislu smatra da EU ima važnu ulogu kao promicatelj demokracije, slobode, vladavine prava, ljudskih prava i jednakih mogućnosti te da bi trebao nastaviti promicati svoje vrijednosti izvan EU-a; podsjeća da su ljudska prava sastavni dio ZVSP-a i da bi ona trebala predstavljati središnji uvjet u okviru vanjskih politika te nadalje ističe da te politike moraju biti dosljedne i principijelne; ističe da bi kulturna diplomacija trebala postati značajan dio vanjskog djelovanja EU-a i apelira na Komisiju da proširi program Erasmus+ i da potakne razvoj ambiciozne znanstvene diplomacije; poziva na tješnju koordinaciju s UNESCO-om i Odborom za svjetsku baštinu te s nedržavnim akterima i organizacijama civilnog društva kao ključnim partnerima EU-a;

41.  podsjeća da Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br.1820(2008) od 19. lipnja 2008. potvrđuje da se silovanje i seksualno nasilje mogu smatrati ratnim zločinom, zločinom protiv čovječnosti ili sastavnim dijelom zločina genocida, te da u oružanim sukobima žene moraju imati humanitarnu zaštitu;

42.  smatra da se razvojem snažne obrambene industrije jača tehnološka neovisnost EU-a; poziva na razvijanje industrijskih i tehnoloških resursa potrebnih za poboljšanje kibersigurnosti, pa i promicanjem jedinstvenog tržišta za proizvode u području kibersigurnosti; poziva na znatno povećanje financijskih i ljudskih resursa koji će biti na raspolaganju unutar institucija EU-a kako bi se povećao kapacitet EU-a za kiberobranu i kibersigurnost; naglašava potrebu za većim uključivanjem kiberobrane u vanjsko djelovanje i zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, kao i potrebu da se poboljša sposobnost identificiranja slučajeva kiberkriminala;

43.  napominje da informacijsko ratovanje i kiberratovanje, usmjereno na države članice Europske unije i ostale zemlje Zapada, predstavlja namjeru da se destabiliziraju i diskreditiraju političke, gospodarske i socijalne strukture; podsjeća da je sigurnost onih država članica EU-a koje su i članice NATO-a zajamčena člankom 5. Saveza; poziva na bolju koordinaciju u području kiberobrane među državama članicama EU-a, institucijama EU-a, NATO-om, Sjedinjenim Američkim Državama i drugim pouzdanim partnerima;

44.  naglašava ulogu nezavisnih medija u promicanju kulturne raznolikosti i međukulturnih kompetencija te potrebu za jačanjem tih medija kao izvora vjerodostojnih informacija, osobito u EU-u i njegovu susjedstvu, te za dodatnim jačanjem sposobnosti EU-a da se bori protiv lažnih vijesti i dezinformacija; u tom kontekstu naglašava da je potrebno na razini EU-a razviti veću otpornost protiv širenja takvih informacija preko interneta; poziva Komisiju da se o tim pitanjima bolje uskladi s ESVD-om;

45.  smatra da bi Europa trebala dodatno ojačati suradnju u području zajedničke obrane radi zaštite zajedničkih vrijednosti, načela i strateške autonomije; ističe važnost veze između vanjske i unutarnje sigurnosti, boljeg iskorištavanja resursa i kontrole rizika na periferiji Europe; podsjeća na to da je povezanost razvoja i sigurnosti ključno načelo na kojem se temelji pristup Unije vanjskim krizama i sukobima; poziva države članice da iskoriste puni potencijal Ugovora iz Lisabona u pogledu zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) te u tom kontekstu pozdravlja provedbeni plan za sigurnost i obranu; potiče preispitivanje pristupa EU-a civilnim misijama u okviru ZSOP-a, kako bi se osiguralo da budu pravilno osmišljene, provedene i podržane; smatra da bi trebalo iskoristiti puni potencijal kapaciteta Europske obrambene agencije (EDA), stalne strukturirane suradnje i borbenih skupina EU-a; potiče države članice da u tu svrhu osiguraju dodatna sredstva;

46.  smatra da Europska unija i njezine države članice moraju razviti učinkovitu vanjsku i sigurnosnu politiku te surađivati s NATO-om i drugim međunarodnim partnerima, Ujedinjenim narodima, nevladinim organizacijama, borcima za ljudska prava i ostalima u pogledu pitanja od zajedničkog interesa radi promicanja mira, blagostanja i stabilnosti diljem svijeta; ističe važnost podizanja razine svijesti i jačanje političke predanosti hitnoj provedbi ambiciozne, učinkovite i strukturirane zajedničke vanjske i obrambene politike; poziva Vijeće, Komisiju i države članice da komunikacijske probleme EU-a riješe tako da vanjsko djelovanje EU-a učine odgovornijim i vidljivijim; poziva države članice i institucije EU-a da ispune očekivanja u pogledu obrane s obzirom na Globalnu strategiju EU-a i planove Komisije da poboljša razvoj kapaciteta i istraživanja u području obrane EU-a;

47.  poziva Komisiju da u svojem prijedlogu za idući višegodišnji financijski okvir (VFO) u potpunosti odrazi rastuće sigurnosne izazove; smatra da se veličina i fleksibilnost proračuna za ZSVP moraju podudarati s očekivanjima koja građani EU-a imaju u pogledu uloge EU-a kao pružatelja sigurnosti; ustraje u tome da je u području sigurnosti potrebna globalna vizija politike i instrumenata EU-a, uključujući produktivnu koordinaciju s predloženim europskim obrambenim fondom; poziva države članice da uznastoje ispuniti cilj prema kojemu se 2 % BDP-a troši na obranu te da 20 % svojih proračuna za obranu troše na opremu koju je Europska obrambena agencija utvrdila kao nužnu; osim toga, podsjeća na to da svaku novu politiku treba popratiti novim izvorima financiranja; napominje da brojne države članice, većinom zbog financijskih ograničenja, imaju poteškoća pri održavanju širokog raspona potpuno operativnih obrambenih kapaciteta; stoga poziva na snažniju suradnju i koordinaciju u pogledu toga koje bi kapacitete trebalo zadržati, tako da se države članice mogu specijalizirati za određene kapacitete i učinkovitije trošiti resurse; smatra da je interoperabilnost od ključne važnosti za veću kompatibilnost i bolju integriranost snaga država članica; podsjeća na to da su odobrena sredstva za ZVSP 2016. činila 3,6 % sredstava za preuzimanje obveza u naslovu 4. i 0,2 % ukupnog proračuna EU-a; žali zbog toga što veličina i nedovoljna iskorištenost te sustavni prijenosi sredstava iz poglavlja za ZVSP upućuju na trajan manjak ambicije EU-a da djeluje kao globalni akter;

48.  napominje da blokade u Vijeću sigurnosti UN-a utječu na djelovanje međunarodne zajednice i sprečavaju rješavanje kriza; ponovno poziva države članice da podrže reformu sastava i načina funkcioniranja Vijeća sigurnosti;

Suradnja u okviru koalicija i s institucijama za pružanje sigurnosti

49.  ističe da je u strateškom interesu EU-a da održava i produbljuje transatlantske odnose na temelju poštovanja zajedničkih vrijednosti, međunarodnog prava i multilateralizma; poziva EU da nastavi razvijati stratešku autonomiju i da uspostavi vlastite kapacitete za bolje rješavanje regionalnih i međunarodnih sukoba koji imaju utjecaja na Uniju; smatra da bi se EU i SAD trebali usmjeriti na prilagodbu transatlantskih struktura današnjim izazovima kao što su obrana ljudskih prava, rješavanje problema klimatskih promjena, borba protiv međunarodnog terorizma i korupcije, sprečavanje radikalizacije i širenja oružja za masovno uništenje te suprotstavljanje nastojanjima trećih zemalja da destabiliziraju EU i NATO; naglašava nadalje važnost nastavka i jačanja suradnje između EU-a i SAD-a, bilateralno i kroz NATO, oko pitanja od zajedničkog interesa; podsjeća na to da su EU i SAD jedan drugome najvažniji partneri i da je jedino što se postiže jednostranim potezima slabljenje transatlantskog partnerstva; smatra da Europa mora dodatno poboljšati etičan savez između privatnog i javnog sektora te da bi trebala ojačati strateški odnos s SAD-om; poziva Vijeće i ESVD da u dijalogu s vladom SAD-a sustavno pokrenu pitanje ekstrateritorijalnih sankcija koje nameće ta vlada;

50.  snažno podupire deklaraciju sa sastanka na vrhu u Varšavi iz 2016., osobito o suradnji EU-a i NATO-a, te pozdravlja odluke o tješnjoj suradnji između NATO-a i EU-a u brojnim područjima, kao i postavljanje američkih, kanadskih i drugih multinacionalnih snaga na istočno krilo EU-a;

51.  poziva na jačanje razmjene obavještajnih podataka među državama članicama, jačanje međuinstitucionalne razmjene obavještajnih podataka i koordinaciju između EU-a, država članica i NATO-a te ustraje u tome da oni moraju nastaviti sa što tješnjom suradnjom te se pritom međusobno nadopunjavati, poštujući u potpunosti europske temeljne vrijednosti i norme; potvrđuje da će razmjena informacija i koordinirano djelovanje EU-a, država članica i NATO-a dati rezultate u područjima kao što su odgovor na terorističke hibridne prijetnje, situacijska osviještenost, izgradnja otpornosti, strateška komunikacija, kibersigurnost i izgradnja kapaciteta u odnosu na partnere EU-a; smatra da su, kako bi se povećala sigurnost EU-a, potrebni dodatno usklađivanje i tješnja suradnja s drugim postojećim multilateralnim subjektima kao što je Eurocorps; ponovno ističe da bi revitalizacija strateških partnerstava trebala biti prioritet EU-a;

52.  ističe ulogu Parlamenta u oblikovanju istinski zajedničke vanjske politike u skladu s očekivanjima europskih građana; poziva Vijeće da surađuje s Parlamentom tijekom glavnih faza u procesu donošenja vanjskopolitičkih odluka;

53.  prima na znanje djelovanje potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i poziva je da se pobrine da buduća godišnja izvješća budu jezgrovitija i više usmjerena na budućnost te da se u njima usredotoči na najvažnije prioritete nadolazeće godine i na evaluaciju mjera pokrenutih prethodne godine, uključujući u pogledu njihovih financijskih implikacija, kako bi se pružio sveobuhvatan pregled uspješnosti EU-a u tom pogledu;

°

°  °

54.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te državama članicama.


MIŠLJENJE manjine

o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) 2016/2036(INI))

Odbor za vanjske poslove, izvjestitelj: David McAllister

Mišljenje manjine koje su podnijeli zastupnici iz Kluba zastupnika GUE/NGL-a Sabine Lösing, Takis Hadjigeorgiou, Miguel Urban Crespo, Javier Couso Permuy

U izvješću se tvrdi da se politika EU-a temelji na vrijednostima te da je karakteriziraju predanost zaštiti ljudskih prava i želja da se uhvati u koštac s temeljnim uzrocima nestabilnosti poput siromaštva, nedostatka ekonomskih prilika, socijalne isključenosti, oružanih sukoba i prisilnih migracija, ali se pritom zanemaruje činjenica da politika EU-a u području ZVSP-a snosi veliki dio odgovornosti, s obzirom na to da je EU jedan od najvećih izvoznika oružja u svijetu te da provodi agresivnu trgovinsku i gospodarsku politiku. U izvješću se navodi da je jačanje zakonitih i sigurnih puteva u Europu od ključne važnosti, ali se pritom ne spominje (financijska) potpora EU-a za pritvaranje izbjeglica u sjevernoj Africi i činjenica da su svi putevi prema EU-u de facto zatvoreni.

Protivimo se izvješću zato što se u njemu:

•  govori o mirnom rješavanju sukoba diplomatskim putem i istovremeno izražava potpora snažnoj obrambenoj industriji te zahtijeva povećanje sredstava za obrambene kapacitete;

•  zahtijeva ukidanje načela jednoglasnog donošenja odluka u području ZVSP-a, ali pritom promiče donošenje odluka kvalificiranom većinom;

•  pozdravlja provedbeni plan za sigurnost i obranu i zalaže za stalnu strukturiranu suradnju i borbene skupine EU-a;

•  zahtijeva dodatna suradnja EU-a i NATO-a i pruža potpora objedinjavanju unutarnje i vanjske sigurnosti.

Zahtijevamo:

-  potpuno razoružavanje (uključujući nuklearno) na razini EU-a i na globalnoj razini;

-  da se iz proračuna EU-a ne izdvaja za vojsku, odnosno strogo tumačenje članka 41. stavka 2. UEU-a kojim se zabranjuje terećenje proračuna EU-a operativnim izdacima vojne ili obrambene prirode;

-  raspuštanje NATO-a;


MIŠLJENJE Odbora za proračune (10.10.2017)

upućeno Odboru za vanjske poslove

o godišnjem izvješću o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike

(2017/2121(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Jean Arthuis

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za vanjske poslove da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  primjećuje da je, iako su proračunska sredstva za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (ZVSP) za 2016. iznosila 326,8 milijuna EUR u obvezama i 298,1 milijun EUR u plaćanjima, udio prijenosa iz poglavlja za ZVSP 2016. dosegnuo dotad nezabilježenu razinu od 124,4 milijuna EUR u obvezama i 69 milijuna EUR u plaćanjima;

2.  primjećuje da će, nakon odobrenja prijenosa odobrenih sredstava br. DEC 07/2017 u iznosu od 85 milijuna EUR iz poglavlja za ZVSP u Instrument EU-a za izbjeglice u Turskoj i povećanja planirane potrošnje, ZVSP do kraja 2017. bilježiti procijenjeni gubitak od 55,6 milijuna EUR ako sve planirane operacije budu odobrene;

3.  podsjeća na to da su odobrena sredstva za ZVSP 2016. činila 3,6 % sredstava za obveze u naslovu 4. i 0,2 % ukupnog proračuna EU-a; žali zbog toga što veličina i nedovoljna iskorištenost te sustavni prijenosi sredstava iz poglavlja za ZVSP otkrivaju trajan manjak ambicije EU-a da djeluje kao globalni akter;

4.  ponovno poziva na potpuno korištenje instrumenata koje nudi Ugovor u svrhu prikupljanja sredstava za ZVSP i zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (ZSOP), a to su stalna strukturirana suradnja i novoosnovani fond za početnu fazu misija; ponovno naglašava potrebu za sinergijama u cilju poboljšanja troškovne učinkovitosti; smatra da suradnju EU-a u području obrane treba pojačati tako da se istraže nove mogućnosti za zajedničku nabavu, održavanje i očuvanje opreme i snaga, s obzirom na to da bi se time povećali sredstva i kapaciteti EU-a i da bi to moglo imati pozitivne učinke na istraživanja i industriju u području obrane; napominje da je zbog financijskih ograničenja s kojima su suočene države članice potrebna bolja koordinacija i jasnije odluke u pogledu toga koje kapacitete zadržati, kako bi se države članice mogle specijalizirati za određene kapacitete; poziva države članice da preispitaju i znatno prošire mehanizam za financiranje Athena i u potpunosti iskoriste mogućnosti koje pružaju projekti suradnje koje predlaže Europska obrambena agencija, pod uvjetom da se njima stvara dodana vrijednost za EU;

5.  poziva Komisiju da u svojem prijedlogu za idući višegodišnji financijski okvir u potpunosti odrazi rastuće sigurnosne izazove; smatra da se i veličina i fleksibilnost proračuna za ZSVP moraju podudarati s, među ostalim, očekivanjima građana EU-a u vezi s ulogom EU-a kao pružatelja sigurnosti te mogućim izazovima i prilikama za EU kao strateškog aktera nakon Brexita; ustraje u potrebi za globalnom vizijom politike i instrumenata EU-a u području sigurnosti, uključujući produktivnu koordinaciju s predloženim europskim obrambenim fondom; poziva države članice da uznastoje ispuniti cilj prema kojemu se 2 % BDP-a troši na obranu te da 20 % svojih proračuna za obranu troše na opremu koju je Europska obrambena agencija utvrdila kao nužnu; osim toga, podsjeća na to da svaku novu politiku treba popratiti novim izvorima financiranja;

6.  napominje da su, povijesno gledano, promatračka misija EU-a u Gruziji, EULEX Kosovo i EUPOL Afganistan jedine misije s vlastitim proračunskim linijama, dok su proračunski relevantnije misije, kao što su EUCAP Somalia, EUCAP Sahel Niger i EUAM Ukraine, uvrštene u zajedničku liniju; smatra da odobrena sredstva za pojedinačne glavne misije radi poštovanja načela transparentnosti i specifikacije treba navesti kao zasebne proračunske linije poglavlja za ZVSP.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

10.10.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

10

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Jonathan Arnott, Jean Arthuis, Richard Ashworth, Reimer Böge, Lefteris Christoforou, Manuel dos Santos, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, John Howarth, Bernd Kölmel, Siegfried Mureşan, Liadh Ní Riada, Jan Olbrycht, Urmas Paet, Pina Picierno, Răzvan Popa, Paul Rübig, Jordi Solé, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Indrek Tarand, Isabelle Thomas, Inese Vaidere, Monika Vana, Daniele Viotti, Tiemo Wölken, Stanisław Żółtek

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andrey Novakov, Derek Vaughan, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Marie-Pierre Vieu, Auke Zijlstra

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

25

+

ALDE

Nedzhmi Ali, Jean Arthuis, Urmas Paet

PPE

Reimer Böge, Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, Siegfried Mureşan, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Patricija Šulin, Inese Vaidere, Tomáš Zdechovský

S&D

Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, John Howarth, Pina Picierno, Răzvan Popa, Isabelle Thomas, Derek Vaughan, Daniele Viotti, Tiemo Wölken, Manuel dos Santos

10

-

ECR

Richard Ashworth, Bernd Kölmel

EFDD

Jonathan Arnott

ENF

Auke Zijlstra, Stanisław Żółtek,

GUE/NGL

Liadh Ní Riada, Marie-Pierre Vieu

NI

Eleftherios Synadinos

VERTS/ALE

Jordi Solé, Monika Vana

1

0

VERTS/ALE

Indrek Tarand

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

6.11.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

28

6

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Petras Auštrevičius, Bas Belder, Mario Borghezio, Victor Boştinaru, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Arnaud Danjean, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Michael Gahler, Manolis Kefalogiannis, Janusz Korwin-Mikke, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Ramona Nicole Mănescu, Alex Mayer, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Clare Moody, Javier Nart, Alojz Peterle, Julia Pitera, Jean-Luc Schaffhauser, Jordi Solé, Jaromír Štětina, Charles Tannock, László Tőkés, Elena Valenciano, Geoffrey Van Orden, Hilde Vautmans, Boris Zala

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Neena Gill, Ana Gomes, Antonio López-Istúriz White, Urmas Paet, Gilles Pargneaux, Bodil Valero

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Bogdan Andrzej Zdrojewski


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

28

+

ALDE

Petras Auštrevičius, Javier Nart, Urmas Paet, Hilde Vautmans

PPE

Arnaud Danjean, Michael Gahler, Manolis Kefalogiannis, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Antonio López-Istúriz White, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Ramona Nicole Mănescu, Alojz Peterle, Julia Pitera, László Tőkés, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Jaromír Štětina

S&D

Victor Boştinaru, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Neena Gill, Ana Gomes, Alex Mayer, Clare Moody, Gilles Pargneaux, Elena Valenciano, Boris Zala

6

-

EFDD

James Carver

ENF

Mario Borghezio, Jean-Luc Schaffhauser

GUE/NGL

Sabine Lösing

NI

Georgios Epitideios, Janusz Korwin-Mikke

7

0

ECR

Bas Belder, Charles Tannock, Geoffrey Van Orden

EFDD

Fabio Massimo Castaldo

VERTS/ALE

Barbara Lochbihler, Jordi Solé, Bodil Valero

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena