Postupak : 2017/2013(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0357/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0357/2017

Rasprave :

PV 12/12/2017 - 2
CRE 12/12/2017 - 2

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :


IZVJEŠĆE     
PDF 2231kWORD 206k
16.11.2017
PE 604.514v02-00 A8-0357/2017

o istrazi o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza

(2017/2013(INI))

Istražni odbor za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza

Izvjestitelji: Petr Ježek, Jeppe Kofod

POGREŠKE/DODACI
ZAKLJUČCI
 OVERVIEW OF ACTIVITIES DURING THE MANDATE
 I. COMMITTEE COMPOSITION
 II. COMMITTEE MEETINGS and MISSIONS
 III. ACTIVITIES OF THE COMMITTEE
 1. Programme of hearings and missions
 2. List of speakers (hearings and missions)
 3. Fact-finding missions of the PANA Committee Mission reports
 3.01. Mission to United Kingdom (9-10 February 2017)
 3.02. Mission to Malta (20 February 2017)
 3.03. Mission to Luxembourg (2-3 March 2017)
 3.04. Mission to United States (21-24 March 2017)
 3.05. Mission to Portugal (22-23 June 2017)
 3.06. Mission to Cyprus (7 July 2017)
 3.07. Mission to Switzerland (14-15 September 2017)
 4. State of play on ‘Who refused to participate in hearing/delegation and why?’
 IV. LIST OF EXTERNAL STUDIES
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

ZAKLJUČCI

o istrazi o pranju novca, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza

Istražni odbor za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza,

–  uzimajući u obzir članak 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Odluku 95/167/EZ, Euratom, EZUČ Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 19. travnja 1995. o detaljnim odredbama o izvršavanju prava Europskog parlamenta na istragu(1),

–  uzimajući u obzir Odluku Europskog parlamenta od 8. lipnja 2016. o osnivanju istražnog odbora za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja poreza i utaje poreza, njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata(2),

–  uzimajući u obzir informacije koje je otkrio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) o offshore poduzećima, koje su postale poznate pod nazivom „Panamski dokumenti”,

–  uzimajući u obzir rezoluciju koju je Glavna skupština Ujedinjenih naroda usvojila 27. srpnja 2015. o Akcijskom programu iz Addis Abebe,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu Komisije 2006/70/EZ od 1. kolovoza 2006. o utvrđivanju provedbenih mjera za Direktivu 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s definicijom „politički izložene osobe” i tehničkim kriterijima za postupke pojednostavljene temeljite identifikacije stranaka i za oslobođenje na temelju financijske djelatnosti koja se provodila povremeno ili u vrlo ograničenom opsegu(4),

–  uzimajući u obzir Akcijski plan Komisije za jačanje borbe protiv financiranja terorizma iz veljače 2016.,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) br. 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive 2006/70/EZ(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ(6),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ(7),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja(8),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ(9),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ(10),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja(11),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2012. o izmjeni Direktive Vijeća 89/666/EEZ te direktiva 2005/56/EZ i 2009/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s povezivanjem središnjih registara, trgovačkih registara i registara trgovačkih društava(12),

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije 2012/771/EU od 6. prosinca 2012. o mjerama za poticanje trećih zemalja na primjenu minimalnih standarda dobrog upravljanja u poreznim stvarima(13) i Preporuku Komisije 2012/772/EU od 6. prosinca 2012. o agresivnom poreznom planiranju(14),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 25. studenog 2015.(15) i 6. srpnja 2016.(16) o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji(17),

–  uzimajući u obzir evidentiranje i analizu razlika u pogledu ovlasti financijsko-obavještajnih jedinica EU-a i prepreka prikupljanju i razmjeni informacija, projekt platforme EU-a za financijsko-obavještajne jedinice (15. prosinca 2016.),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju terorizma od 16. svibnja 2005. (Varšavska konvencija),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. siječnja 2016. Europskom parlamentu i Vijeću o vanjskoj strategiji za učinkovito oporezivanje (COM(2016)0024),

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove(18) od 7. ožujka 2017. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/101/EZ (COM(2016)0450 – C8 0265/2016 – 2016/0208(COD)),

–  uzimajući u obzir izvješće OECD-a „Poboljšanje suradnje između poreznih tijela i tijela za suzbijanje pranja novca: pristup poreznih uprava informacijama financijsko-obavještajnih jedinica za kaznene i građanskopravne svrhe” objavljeno 18. rujna 2015.,

–  uzimajući u obzir završno izvješće projekta ECOLEF „Gospodarska i pravna djelotvornost borbe protiv pranja novca i suzbijanja financiranja terorizma”, koji je financirala Glavna uprava Europske komisije za unutarnje poslove, objavljeno u veljači 2013., (JLS/2009/ISEC/087),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (prijedlog izvješćivanja po zemljama),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje, COM(2017) 0335,

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit, COM(2016)0685,

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) (COM(2016)0683),

–  uzimajući u obzir Multilateralnu konvenciju OECD-a za provedbu mjera povezanih s poreznim ugovorima u svrhu sprečavanja smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti iz lipnja 2017.;

–  uzimajući u obzir publikaciju UN-a od 15. siječnja 2015. „Završna studija o nezakonitim financijskim tokovima, ljudskim pravima i Programu održivog razvoja do 2030.”, koju je pripremio neovisni stručnjak za utjecaj inozemnog duga i drugih srodnih međunarodnih financijskih obveza država na potpuno ostvarenje svih ljudskih prava, a posebno gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava;

–  uzimajući u obzir izvješće posebne izvjestiteljice UN-a Magdalene Sepúlveda Carmona o krajnjem siromaštvu i ljudskim pravima od 22. svibnja 2014.;

–  uzimajući u obzir članak 198. Poslovnika,

A.  budući da je Parlament 8. lipnja 2016. osnovao Istražni odbor za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza (PANA);

B.  budući da „kršenje” podrazumijeva nezakonito postupanje, tj. djelovanje ili propust institucija ili tijela Unije ili država članica kojim se pri provedbi prava Unije krši zakon;

C.  budući da „nepravilnosti” podrazumijevaju loše ili neuspješno upravljanje do kojeg dolazi, na primjer, ako neka institucija ne poštuje načela dobre uprave, te budući da primjeri nepravilnosti obuhvaćaju administrativne nepravilnosti i propuste, zloupotrebu ovlasti, davanje i primanje mita, nepravičnost, nezakonite postupke, nefunkcioniranje ili nekompetenciju, diskriminaciju, kašnjenja koja su se mogla izbjeći, nedavanje ili odbijanje davanja informacija, nemar i ostale nedostatke koji odražavaju nepravilno provođenje prava Unije u svakom području obuhvaćenom tim pravom;

D.  budući da „pranje novca” obuhvaća utaju nezakonitog novca, uključujući posredstvom međunarodnih kriminalnih mreža, u cilju prikrivanja prirode nezakonito stečene imovinske koristi kako bi se činilo da ona potječe iz legitimnih izvora; budući da su takva kaznena djela poznata kao predikatna kaznena djela i da, prema preporukama Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF) iz 2012. i prema Četvrtoj direktivi o sprečavanju pranja novca, koja se primjenjuje od 26. lipnja 2017., obuhvaćaju porezna kaznena djela;

E.  budući da je u Europskom programu sigurnosti iz travnja 2015. istaknuta potreba za rješavanjem problema povezanosti terorizma i organiziranog kriminala, pri čemu je istaknuto da organizirani kriminal pomaže terorizmu na različite načine, između ostalog nabavljanjem oružja, financiranjem preko krijumčarenja droge te prodiranjem na financijska tržišta;

F.  budući da je navedeni Odbor osnovan nakon objave tzv. Panamskih dokumenata; budući da su Panamski dokumenti dosad najveći slučaj curenja informacija o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza; budući da je 2,6 terabajta povjerljivih informacija koje su procurile iz odvjetničkog društva i registriranog fiducijarnog poduzeća Mossack Fonseca sadržavalo 11,5 milijuna dokumenata, što je više nego svi podaci iz afera Wikileaks (2010.), Offshore Leaks (2013.), Luxleaks (2014.) i Swissleaks (2015.) zajedno;

G.   budući da je objava Panamskih dokumenata bila rezultat temeljitog istraživačkog rada novinara iz 107 medijskih organizacija u 80 zemalja, ujedinjenih u Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ), koji su analizirali dokumente u kojima se detaljno opisuje rad društva Mossack Fonseca koristeći se vrhunskim softverom za obradu velike količine podataka koji su procurili;

H.  budući da se na primjeru Panamskih dokumenata vidi važnost slobodnih medija i istraživačkog novinarstva, kao i uloge zviždača u demokracijama koje ispravno funkcioniraju, što Europski parlament smatra vrijednim izvorom informacija i neizostavnim čimbenikom u promicanju integriteta, transparentnosti i odgovornosti, kako u javnim tako i u privatnim institucijama;

I.  budući da se aktivnosti zviždača koje se odnose na financijske interese Unije mogu definirati kao otkrivanje ili prijavljivanje prijestupa koji uključuju, ali nisu ograničeni na korupciju, prijevare, sukobe interesa, utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza, pranje novca, prodiranje organiziranih zločinačkih skupina i prikrivanje svih tih radnji;

J.  budući da zviždači prijavljuju informacije o praksama koje bi mogle ugroziti javni interes ili mu naštetiti, a čine to na temelju svoje slobode izražavanja i informiranja – prava sadržanih u Povelji EU-a o temeljnim pravima – te s jakim osjećajem odgovornosti i građanskog morala; budući da zviždači često riskiraju osobnu sigurnost, koju štiti članak 6. Povelje o temeljnim pravima;

K.  budući da je nužno osigurati primjereno kažnjavanje svake vrste odmazde prema zviždačima jer, prema podacima OECD-a, više od trećine organizacija s mehanizmom prijavljivanja nema ili ne zna za pisanu politiku za zaštitu zviždača od odmazde;

L.  budući da, primjerice, Komisija u svom priopćenju od 5. srpnja 2016. navodi da zaštita zviždača, kako u javnom tako i u privatnom sektoru, pomaže u rješavanju problema lošeg upravljanja i nepravilnosti, uključujući i prekograničnu korupciju, te ističe da potonje europskim poreznim tijelima oduzima legitimne porezne prihode;

M.  budući da je važno istaknuti da se većina poduzeća i fizičkih osoba pridržava zakona; budući da je stoga izuzetno važno otkriti nezakonite aktivnosti i ispraviti propuste u propisima ne stvarajući pritom nepotrebno opterećenje za porezne obveznike koji poštuju zakon;

N.  budući da su se među podacima koji su procurili u sklopu Panamskih dokumenata našli povjerljivi zapisi 213 634 offshore poduzeća, uključujući imena 12 sadašnjih i bivših čelnika država, gotovo 200 političara iz cijeloga svijeta i nekoliko javnih ličnosti iz raznih područja; budući da je poduzeće Mossack Fonseca osnovalo ta offshore poduzeća u razdoblju od 1970. do 2015. i upravljalo njima te da je u vrijeme kada su podaci procurili 55 728 subjekata i dalje bilo aktivno; budući da je velika većina subjekata koji su i dalje bili aktivni, njih otprilike 90 %, imala poslovni nastan na Britanskim Djevičanskim Otocima, u Panami ili na Sejšelima;

O.  budući da se jedna četvrtina svjetskog iznosa izravnih stranih ulaganja nalazi u dvjema državama članicama EU-a, Nizozemskoj i Luksemburgu(19); budući da je Nizozemska, prema dostupnim statističkim podacima, država članica s najvećim brojem fiktivnih trgovačkih društava u EU-u;

P.  budući da Mossack Fonseca, s udjelom od otprilike 5 % do 10 % tržišta tajnih podataka offshore poduzeća i s registriranim subjektima u 21 jurisdikciji(20), nije najveće društvo koje se bavi čuvanjem tajnih podataka offshore poduzeća; budući da to znači da se Panamski dokumenti mogu smatrati samo malim dijelom mnogo složenijeg problema;

Q.   budući da se prema procjenama Europola Panamski dokumenti odnose na samo 0,6 % ukupnog broja evidentiranih slučajeva pranja novca godišnje;

R.  budući da je parlamentarni istražni odbor za Panamske dokumente (odbor PANA) sazivao sastanke, provodio misije za utvrđivanje činjenica i naručivao izrade studija kako bi se dodatno istražilo stanje izvan okvira praksa zabilježenih u Panamskim dokumentima(21);

S.  budući da su porezne prijevare i utaje poreza nezakonite aktivnosti koje uključuju izbjegavanje poreznih obveza, dok je, s druge strane, izbjegavanje plaćanja poreza neprimjereno ili upitno korištenje poreznih sustava kako bi se smanjile ili izbjegle porezne obveze, pri čemu se često krši barem duh zakona koji se navodno poštuje(22); budući da se agresivno porezno planiranje odnosi na iskorištavanje postupovnih propusta poreznog sustava ili nepodudaranja dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjivanja poreznih obveza; budući da su Panamski dokumenti otkrili razne slučajeve korištenja offshore subjekata za namjerno izbjegavanje plaćanja poreza, utaju poreza ili pranje novca; budući da je sudskom praksom Suda Europske unije(23) u vezi s načelom zloupotrebe prava u pogledu oporezivanja utvrđeno da državljani države članice ne smiju pokušati na nepropisan ili prijevaran način iskoristiti propise prava EU-a; budući da nekoliko država članica primjenjuje koncept zloupotrebe prava na pitanja povezana s oporezivanjem(24);

T.  budući da se zbog curenja podataka proteklih godina znatno povećala osviještenost o pranju novca, utaji poreza, poreznim prijevarama i korupciji te da su ta pitanja postala jedna od glavnih tema međunarodne politike kao i razlog sve veće zabrinutosti građana EU-a;

U.  budući da je za učinkovito rješavanje tih problema potrebna veća usklađenost poreznih politika i drugih oblika gospodarskog upravljanja, kao što su trgovinske politike i arbitražni sporazumi u vezi s ulaganjima;

V.  budući da se zbog neprijavljenih i neoporezovanih prihoda smanjuju porezni prihodi država članica, što predstavlja prijetnju stabilnosti financijskog sustava(25); budući da utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza rezultiraju nepoštenim tržišnim natjecanjem koje posebno utječe na mala i srednja poduzeća te velika poduzeća koja se ne koriste složenim strukturama; budući da pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaja poreza negativno utječu na pravednu raspodjelu poreznih prihoda u državama članicama, te time narušavaju tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu; budući da to što pojedinci i poduzeća visoke neto vrijednosti masovno izbjegavaju plaćanje poreza ne šteti samo običnim poreznim obveznicima, javnim financijama i socijalnim izdacima, nego ujedno predstavlja prijetnju dobrom upravljanju, makroekonomskoj stabilnosti, socijalnoj koheziji i povjerenju javnosti u institucije;

W.  budući da je porez na dodanu vrijednost (PDV) jedan od glavnih izvora prihoda u državama članicama i da prema dostupnim podacima ukupna razlika između procijenjenog prihoda od PDV-a i stvarno naplaćenog iznosa, tzv. „manjak prihoda od PDV-a”, iznosi 159,5 milijardi EUR;

X.  budući da se novcem bez kojeg su nacionalna tijela ostala zbog gubitka poreznih prihoda povezanog s Panamskim dokumentima moglo financirati 1,5 milijuna radnih mjesta diljem Europe(26);

Y.  budući da su javna tijela odgovorna za regulatorni i nadzorni okvir te za oporezivanje; budući da ona, zahvaljujući regulativi, registrima trgovačkih društava, poreznom pravu i nadzoru, imaju važnu ulogu u postojanju poreznih oaza i offshore financijskih centara; budući da ti centri zapravo mogu djelovati samo ako vlade stvore potrebne uvjete;

Z.  budući da offshore strukture koje nude povlaštene režime ne bi mogle postojati bez uplitanja dionika koji to omogućuju ili koji djeluju kao posrednici, kao što su banke, računovodstvena poduzeća, porezni savjetnici, upravitelji bogatstvom i odvjetnici, kako u poreznim oazama tako i u drugim jurisdikcijama;

AA.  budući da su se određene vlade i jurisdikcije, uključujući i u EU-u, specijalizirale za ili upustile u stvaranje povlaštenih poreznih režima koji narušavaju tržišno natjecanje i pogoduju multinacionalnim poduzećima i pojedincima visoke neto vrijednosti, a koji zapravo u tim jurisdikcijama nemaju ekonomsku aktivnost nego ih u njima predstavljaju samo fiktivna poduzeća;

AB.  budući da, za razliku od slučaja LuxLeaks, navodna uključenost politički izloženih osoba u potencijalno nezakonite radnje, kako je otkriveno u Panamskim dokumentima, može rezultirati time da neke vlade ne žele propisno istražiti takve slučajeve; budući da u nekim zemljama izvan EU-a s niskom razinom transparentnosti i u kojima postoji sumnja na korumpiranost državnih dužnosnika nema interesa da se poduzmu ikakve mjere kao odgovor na informacije otkrivene u Panamskim dokumentima;

AC.  budući da je Komisija navela procjene prema kojima godišnji gubitak prihoda zbog utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza samo u EU-u iznosi najmanje 1 bilijun EUR(27); budući da to izravno utječe i na nacionalne proračune i na proračun EU-a; AD.  budući da ukupni „gubici financiranja razvoja” u zemljama u razvoju (tj. izgubljeni porezni prihodi i reinvestirane dobiti koji predstavljaju izgubljenu dobit) iznose oko 250 milijardi EUR godišnje;

AE.  budući da od 2014. od ukupnog privatnog financijskog bogatstva na svjetskoj razni, koje iznosi 95,5 bilijuna USD, najmanje 7,6 bilijuna USD nije prikazano; budući da se 8 % svjetskog privatnog financijskog bogatstva čuva u offshore lokacijama, što dovodi do gubitka globalnih poreznih prihoda u iznosu od 190 milijardi USD godišnje; budući da se procjenjuje da se 2,6 bilijuna USD privatnog financijskog bogatstva u Europi čuva u offshore lokacijama, što dovodi do gubitka poreznih prihoda u iznosu od 78 milijardi USD godišnje(28);

AF.  budući da se, prema procjenama iz 2011., na globalnoj razini svake godine izgubi 3,1 bilijun USD zbog utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza velikih multinacionalnih kompanija(29);

AG.  budući da je ruski odvjetnik Sergej Magnicki razotkrio važan slučaj transnacionalnog pranja novca povezan s Panamskim dokumentima te je taj slučaj u državama članicama EU-a i diljem svijeta bio predmet istraga o pranju novca;

AH.  budući da je Parlamentarna skupština Vijeća Europe pozvala na poboljšanje međunarodne suradnje u istrazi „traga novca” za sredstva povezana s prijevarnim povratima poreza koje je Sergej Magnicki razotkrio; budući da počinitelji kaznenog djela koje je počinjeno protiv Sergeja Magnickog i kaznenog djela koje je on razotkrio, kao ni oni koji su od tih kaznenih djela imali koristi, nisu privedeni pravdi;

AI.  budući da se procjenjuje da razmjeri međunarodnog pranja novca na globalnoj razini iznose 2 % do 5 % BDP-a; budući da je, prema statističkim podacima Eurojusta(30), sve više slučajeva pranja novca te je za borbu protiv takvih transnacionalnih kaznenih djela potreban koordinirani odgovor na razini više jurisdikcija;

AJ.  budući da se nekoliko država članica i prekomorskih zemalja i područja EU-a nalazi među 100 zemalja s najvišom razinom tajnosti(31); budući da se Luksemburg i Njemačka nalaze na 6. odnosno 8. mjestu;

AK.  budući da je u Panamskim dokumentima evidentirana i razotkrivena sustavna provedba nezakonitih praksi kao što je retroaktivno unošenje datuma dokumenata, te da je u njima otkriveno očito zanemarivanje osnovne dubinske analize, uključujući u slučaju eksternalizacije, koje se pripisuje dotičnim odvjetnicima, upraviteljima bogatstvom i ostalim posrednicima, i koje je, na primjer, dokumentirano kao održavanje poslovnih odnosa s poduzećima čiji su nominalni direktori zastupali i do 1000 fiktivnih poduzeća ili su preminuli prije nekoliko godina;

AL.  budući da Panamski dokumenti također pokazuju da su vlade, parlamenti te nacionalna i europska tijela očito podbacila u donošenju zakonodavstva i provođenju kontrola u području pranja novca i poreznih pitanja, čime se olakšavaju financijska kaznena djela;

AM.  budući da su države članice ukupno pokrenule barem 300 ispitivanja, revizija i istraga u pogledu otkrića povezanih s Panamskim dokumentima; budući da su države članice evidentirale više od 3000 poreznih obveznika i poduzeća iz EU-a povezanih s Panamskim dokumentima; budući da su zbog toga u proteklih dvanaest mjeseci nacionalna tijela već vratila desetke milijuna USD ili EUR oporezivanjem prethodno neprijavljenih sredstava(32);

AN.  budući da se u svojem izvješću o Panamskim dokumentima Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ) referira na dionice na donositelja, opisujući ih kao jedan od načina na koji se štiti anonimnost vlasnika poduzeća, čime postaje teže utvrditi stvarnog vlasnika; budući da pravo i stvarno vlasništvo može biti preneseno s jedne stranke na drugu u potpunoj anonimnosti, bez tragova i dodatne dokumentacije; budući da dionicama na donositelja određeni pojedinac ili subjekt može kontrolirati poduzeće, te istovremeno obavljati poslovne aktivnosti s javnim novcem;

AO.  budući da EU ima vodeću ulogu na globalnoj razini u borbi protiv pranja novca, poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza; budući da EU treba zadržati tu ulogu na način da čini više od onog što je utvrđeno u međunarodnim standardima i preporukama u tom području kako bi se ljestvica podigla i na globalnoj razini;

1. Utaja poreza i izbjegavanje plaćanja poreza

1.1. Offshore strukture

1.  napominje da postoje razne definicije offshore financijskog centra, porezne oaze, oaze tajnosti, nekooperativne porezne jurisdikcije ili zemlje visokog rizika u pogledu pranja novca; napominje da nepostojanje jedinstvenih definicija predstavlja jedan od glavnih čimbenika koji sprečavaju donošenje adekvatnog i učinkovitog zakonodavstva za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza i pranja novca;

2.  podsjeća da ovisno o odabranoj definiciji offshore financijskih centara, količina sredstava u offshore financijama iznosi između 1 bilijuna i 21 bilijuna USD(33);

3.  uviđa da offshore financijski centri općenito imaju sljedeća obilježja: 1. poslovanje koje je ponajprije usmjereno na nerezidente 2. niski ili umjereni nadzorni i financijski zahtjevi i/ili minimalno objavljivanje podataka 3. postojanje sustava niskog (nespecificiranog) ili nultog oporezivanja(34); 4. financijski sustavi u kojima su vanjska imovina i obveze neproporcionalni domaćem financijskom posredovanju 5. postojanje veoma specifičnih i ograničenih poreznih olakšica ili određenih administrativnih praksi koje omogućuju selektivne prednosti za subjekte koji se bave poreznim planiranjem;

4.  napominje da „slobodne luke” mogu biti offshore objekti za skladištenje te omogućivati pranje novca i neoporezovanu trgovinu dragocjenostima, ističe da je OECD zauzeo kritičko stajalište o slobodnim lukama, odnosno da se objekti za skladištenje te vrste mogu koristiti za pranje novca jer se njima zaobilaze međunarodna pravila o transparentnosti;

5.  pozdravlja činjenicu da su Komisija i Skupina za Kodeks o postupanju trenutačno u postupku sastavljanja „zajedničkog EU-ova popisa nekooperativnih poreznih jurisdikcija”;

6.   pozdravlja činjenicu da je Komisija sastavila i da redovito ažurira EU-ov popis visokorizičnih trećih zemalja sa strateškim nedostacima u području borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma koje predstavljaju rizik za financijski sustav Unije;

7.  uviđa da se ta dva popisa mogu preklapati u pogledu nekih zemalja koje se na njima nalaze, iako navedeni popisi imaju različite ciljeve, kriterije, postupke sastavljanja i posljedice; međutim, smatra da se ta dva popisa trebaju nadopunjavati te da će zajedno jamčiti visoku razinu zaštite poreznih osnovica država članica EU-a, integriteta financijskog sustava EU-a i ispravnog funkcioniranja jedinstvenog tržišta;

8.  primjećuje da je u projektima kojima je upravljala Europska investicijska banka sudjelovalo društvo Mossack Fonseca i da je Komisija 2016. blokirala 18 projekata, spriječivši na taj način da 1 milijarda EUR završi u poreznim oazama;

9.  sa zabrinutošću primjećuje visoku korelaciju između niza fiktivnih poduzeća i odluka o porezima te određenih poreznih jurisdikcija i država članica EU-a;

1.2. Zajednički EU-ov popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija

10.  pozdravlja činjenicu da Vijeće do kraja 2017. namjerava izraditi „zajednički EU-ov popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija” u cilju rješavanja vanjskih rizika za porezne osnovice država članica čiji su uzrok treće zemlje ili jurisdikcije bliske EU-u koje odbijaju poštovati međunarodne standarde dobrog poreznog upravljanja; međutim, napominje da analitički pregled koji provodi i nadzire podskupina za treće zemlje Skupine za Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja) nije potpuno transparentan i ne omogućuje Parlamentu da primjenjuje svoje nadzorne ovlasti; ističe da bi navedeni popis trebao biti realističan i objektivan kako bi mogao biti vjerodostojan i vratiti povjerenje u djelovanje EU-a protiv poreznih oaza;

11.  napominje da se tim popisom(35) želi utvrditi zajednička metodologija na razini EU-a za procjenu, pregled i popisivanje poreznih jurisdikcija trećih zemalja, čime će se državama članicama omogućiti da utvrde koje jurisdikcije imaju ulogu u izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza(36); napominje da je Skupina za Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja) povukla jasno navođenje „nulte ili gotovo nulte stope poreza na dobit poduzeća” kao kriterij za definiranje poreznih oaza i uvrštavanje na takav popis;

12.  pozdravlja činjenicu da je u svibnju 2016. Vijeće podržalo predloženi postupak izrade popisa i pozvalo da se popis EU-a dovrši do kraja 2017. godine; izražava žaljenje zbog manjka transparentnosti u radu Skupine za Kodeks o postupanju (oporezivanje poslovanja) u tom postupku;

1.3. Razmjena informacija

13.  podsjeća da se u okviru zajedničkog standarda izvješćivanja OECD-a zahtijeva da jurisdikcije pribavljaju informacije od svojih financijskih institucija i automatski ih razmjenjuju s ostalim jurisdikcijama na godišnjoj bazi; žali što se Sjedinjene Američke Države nisu obvezale na poštovanje tog novog međunarodnog standarda; ističe da zajednički standard izvješćivanja ima nedostatke i pozdravlja činjenicu da OECD radi na poboljšavanju standarda kako bi bio učinkovitiji; izražava žaljenje zbog činjenice da će 2017. zajednički standard izvješćivanja provesti manje od pola jurisdikcija koje su se na to obvezale;

14.  podsjeća da je 15. veljače 2011. Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) donijelo Direktivu Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ; podsjeća da se tom direktivom nacionalne porezne uprave obvezuju na dostavljanje informacija o poreznom obvezniku druge države članice na zahtjev, čak i ako te informacije posjeduje samo banka ili druga financijska institucija; napominje da su 1. siječnja 2013. na snagu stupili nacionalni zakoni i drugi propisi kojima se provodi ta direktiva, osim propisa o automatskoj razmjeni informacija za određene kategorije(37), koji su na snagu stupili 1. siječnja 2015. godine;

15.  podsjeća da je Prva direktiva o administrativnoj suradnji u području oporezivanja uspješno proširena s nekoliko preinaka kako bi obuhvatila automatsku razmjenu poreznih informacija, automatsku razmjenu informacija o odlukama o porezima i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama, obveznu razmjenu poreznih informacija po zemljama i razmjenu informacija o borbi protiv pranja novca, pri čemu će nacionalne porezne uprave država članica imati pristup središnjim registrima stvarnih vlasnika koje vode financijsko-obavještajne jedinice;

16.  pozdravlja prijedlog Komisije od 21. lipnja 2017. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (Šesta direktiva o administrativnoj suradnji u području oporezivanja);

1.4. Rezultati

17.  primjećuje da se offshore subjekti često osnivaju kao fiktivna poduzeća(38) koja se ne temelje na gospodarskoj opravdanosti ili sadržaju u državi u kojoj imaju poslovni nastan;

18.  ističe da se offshore subjekti najčešće osnivaju radi skrivanja podrijetla novca i imovine te identiteta krajnjeg stvarnog vlasnika(39), izbjegavanja ili utaje poreza na nasljedstvo ili na dobit ili kapitalne dobitke u zemljama rezidentnosti krajnjih stvarnih vlasnika(40), zaštite imovine od vjerovnika ili nasljednika, izbjegavanja kazni, prikrivanja kriminalnih radnji i pranja novca, prijenosa imovine s pojedinca ili poduzeća na novo poduzeće bez obveza za pojedinca odnosno poduzeće ili neplaćanja poreza na imovinu prebačenu u trust; napominje da je iz dijela Panamskih dokumenata jasno da su posrednici, kao i društvo Mossack Fonseca, znali za te motive;

19.  dodaje da se u slučaju multinacionalnih poduzeća fiktivna poduzeća također upotrebljavaju kao dio strategije agresivnog poreznog planiranja kako bi se olakšali mehanizmi određivanja transfernih cijena; podsjeća da Parlament smatra da agresivno porezno planiranje koje provode multinacionalne korporacije nije u skladu s društveno odgovornim poslovanjem(41)

20.  navodi da je od svih država članica EU-a Ujedinjena Kraljevina imala najviše offshore subjekata otkrivenih u Panamskim dokumentima (17 973 subjekta), a slijede Luksemburg, (10 877 subjekata) i Cipar (6 374 subjekta) te Latvija, Irska, Španjolska, Estonija i Malta(42); ističe da je, primjerice, u jednom trenutku poduzeće Mossack Fonseca u samo tjedan dana osnovalo 115 poduzeća u Luksemburgu(43); ističe da se od 21 zemlje koje je poduzeće Mossack Fonseca najviše koristilo za osnivanje fiktivnih poduzeća ili drugih složenih struktura, u slučaju 12 zemalja, uz Ujedinjenu Kraljevinu, radi o britanskim prekomorskim područjima, britanskim krunskim posjedima ili članicama Commonwealtha; 

21.  sa zabrinutošću napominje da su otkrića iz afere Football Leaks i nekoliko pojedinačnih slučajeva utaje poreza u svijetu nogometa koji su nedavno otkriveni pokazali da postoji još mnogo rupa i neusklađenosti u nacionalnom zakonodavstvu u pogledu oporezivanja prihoda od marketinških prava (image rights) i međunarodnih transfera nogometaša; 

22.  ističe činjenicu da, prema podacima o dioničarima koji su fizičke osobe, građani EU-a posjeduju otprilike 9 % offshore subjekata koje je osnovalo poduzeće Mossack Fonseca(44);

23.  ističe da je u vrijeme curenja podataka 55 728 subjekta i dalje bilo aktivno te da je otprilike 90 % tih subjekata imalo poslovni nastan na Britanskim Djevičanskim Otocima, u Panami ili na Sejšelima;

24.  napominje da u offshore jurisdikcijama i u nekim državama članicama EU-a registri trgovačkih društava i nadležna tijela često ne zahtijevaju ili ne dijele informacije koje su potrebne kako bi se utvrdili stvarni vlasnici, kvalificirani dioničari, članovi nadzornog odbora, članovi upravnog odbora i glavni direktori kao ni informacije o bilanci stanja ili o računu dobiti i gubitka; napominje da se u nekim zemljama utvrđivanje krajnjih stvarnih vlasnika provodi samo na temelju osobne izjave o stvarnom vlasništvu, bez dodatne provjere(45);

25.  napominje da u većini offshore destinacija porezne obveze i obveze prijavljivanja ne postoje(46); zabrinut je zbog toga što nacionalna zakonodavstva ili administrativne prakse određenog broja tih jurisdikcija sadrže prepreke razmjeni informacija s inozemnim nadležnim tijelima;

26.  napominje da se nijedna od triju jurisdikcija, odnosno Britanski Djevičanski Otoci, Panama i Sejšeli, trenutačno ne nalazi na popisu „nekooperativnih poreznih oaza” Odbora za porezna pitanja OECD-a; podsjeća da su u razdoblju od 2000. do 2002. Britanski Djevičanski Otoci, Panama i Sejšeli uklonjeni s popisa nakon što su se te zemlje formalno obvezale na provedbu globalnih standarda transparentnosti i razmjene informacija OECD-a, a da, međutim, pritom nije došlo do stvarne provedbe tih standarda i premda te zemlje i dalje djeluju kao porezne oaze; žali zbog činjenice da popis poreznih oaza OECD-a od srpnja 2017. sadrži samo jednu zemlju;

27.  ističe da se u nekim jurisdikcijama nudi mogućnost boravišta u nekoliko jurisdikcija s pomoću dvojnog državljanstva ili programa viza za ulagače, kojima se omogućuje dodjela boravišne dozvole u zamjenu za ulaganje u tim jurisdikcijama(47); naglašava da je bilo konkretnih slučajeva u kojima su ti programi viza za ulagače zloupotrijebljeni u svrhu pranja novca(48);

28.  naglašava da svaka offshore jurisdikcija pojedincima i poduzećima pruža usluge prilagođene njihovu poslovnom modelu; ističe da pružatelji offshore usluga iskorištavaju porezne olakšice i posebne režime koje nude neke jurisdikcije kako bi organizirali strukture koje prikrivaju identitet stvarnog vlasnika i da te strukture mogu u roku od nekoliko minuta premjestiti u drugu jurisdikciju ako je to potrebno (primjerice ako porezna tijela pokrenu istragu u prvoj jurisdikciji);

29.  napominje da su većinu offshore struktura otkrivenih u Panamskim dokumentima osnovali subjekti iz Luksemburga, Ujedinjene Kraljevine i Cipra te da su te zemlje trebale posumnjati da će to prouzročiti gubitak porezne osnovice u drugim državama članicama u kojima su krajnji stvarni korisnici bili rezidenti; ističe da su, na primjer, u Luksemburgu mnoga offshore poduzeća osnovana samo kako bi se izbjegao porez po odbitku(49) (koji se primjenjuje samo na fizičke osobe, ne i na offshore poduzeća), a neka od njih bila su aktivna i nakon stupanja na snagu Prve direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja; napominje da bi veća transparentnost identiteta krajnjih stvarnih vlasnika zahvaljujući uspostavi javnih registara odvraćala od protupravnog postupanja;

30.  napominje da je u Ujedinjenoj Kraljevini više od 75 % slučajeva korupcije koji se odnose na imovinu i koje su tijela vlasti istraživala bilo povezano s anonimnim poduzećima registriranim u jurisdikcijama sa strogom poslovnom tajnom; dodaje da je 78 % tih poduzeća bilo registrirano u prekomorskim područjima ili krunskim posjedima Ujedinjene Kraljevine; napominje da vlada Ujedinjene Kraljevine ima ovlast da prekomorska područja i krunske posjede Ujedinjene Kraljevine prisili da uvedu središnje javne registre vlasništva nad poduzećima i da ukine tajnost poreznih informacija;

31.  napominje da u Europskoj uniji velika poduzeća i bogati pojedinci zloupotrebljavaju posebne gospodarske zone kao što je Madeira kako bi ondje čuvali svoju dobit bez plaćanja poreza; stoga smatra potrebnim da Komisija preispita status dotičnih režima ako prvotni ciljevi nisu ispunjeni i da također preispita smjernice za regionalnu pomoć EU-a na temelju strožih poreznih uvjeta;

32.  prima na znanje nedostatak odgovarajućih kapaciteta, uključujući kvalificirane ljudske i financijske resurse, koji su na raspolaganju regulatorima, nadzornicima i mjerodavnim organima i tijelima kaznenog progona u području poreznog prava u državama članicama EU-a; napominje da, primjerice, samo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) izdvaja sredstva za ostvarivanje koordinacije u području sprečavanja pranja novca s drugim financijskim tijelima EU-a, ali da za to ima na raspolaganju samo 0,8 zaposlenika; žali zbog toga što ne postoje zajedničke europske definicije utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, koje bi olakšale suradnju među državama članicama; ističe da administrativnu suradnju i pravnu pomoć u kaznenim stvarima između dviju ili više država članica u pogledu utaje poreza, porezne prijevare i pranja novca ometa neusklađeno nacionalno zakonodavstvo; žali zbog toga što se u nekim državama članicama, kao što je Luksemburg, jednostavna utaja poreza nije tretirala ili se još uvijek ne tretira kao teško kazneno djelo te se time sprečava prekogranična administrativna suradnja i pravna pomoć u kaznenim stvarima; žali zbog toga što se u nekim državama članicama, ponovno uključujući Luksemburg, trenutak počinjenja kaznenog djela još uvijek smatra početnom točkom za izračun razdoblja zastare, čime se potencijalno sprečava prekogranična administrativna suradnja i pravna pomoć u kaznenim stvarima; pozdravlja činjenicu da su neke države članice, primjerice Luksemburg, već izmijenile svoje nacionalno zakonodavstvo ili to planiraju učiniti kako bi uklonile preprele prekograničnoj administrativnoj suradnji i pravnoj pomoći u kaznenim stvarima;

33.  napominje da je Komisija pokrenula 18 postupaka zbog povrede prava protiv država članica u vezi s neprenošenjem Prve direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja(50), 13 postupaka u vezi s provedbom Druge direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja(51) i 8 postupaka u vezi s provedbom Treće direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja; podsjeća da su države članice trebale do 4. lipnja 2017. u nacionalnom zakonodavstvu provesti direktivu o administrativnoj suradnji u području oporezivanja u pogledu izvješćivanja po zemljama između poreznih uprava; napominje da su postupci protiv 11 država članica (Bugarska, Cipar, Hrvatska, Estonija, Grčka, Mađarska, Malta, Poljska, Portugal, Češka i Slovačka) još uvijek u tijeku(52);

34.  naglašava da taj nedostatak resursa u poreznim upravama ugrožava kapacitet za učinkovito poštovanje spontane razmjene informacija u okviru Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja te da je to sustavni problem u EU-u;

35.  zaključuje da se odredbe Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja nisu provele, osobito članci 1. i 2. te članak 8. stavak 1. o spontanoj razmjeni informacija, što je rezultiralo nepravilnostima uslijed nemara ili propusta; naglašava da su države članice imale naznake na temelju kojih su mogle pretpostaviti da je zbog offshore struktura došlo do gubitaka u poreznim prihodima u drugim državama članicama, ali da o tim poreznim informacijama nisu izvijestile dotične države članice; ističe da je Skupina Vijeća za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja već 2012. utvrdila izostanak spontane razmjene informacija o odlukama o porezima(53); zaključuje da Komisija nije učinkovito provela odredbe Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja;

2. Pranje novca

2.1. Zakonodavstvo o sprečavanju pranja novca  

36.  podsjeća da je FATF utvrdio globalne standarde u području borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma te da su se svi njegovi članovi, uključujući glavne offshore financijske centre koji se navode u Panamskim dokumentima (Britanski Djevičanski Otoci, Panama i Sejšeli), obvezali na provedbu tih standarda;

37.  napominje da Varšavska konvencija Vijeća Europe predstavlja najopsežniju međunarodnu konvenciju o pranju novca, kojom se od stranaka traži da usvoje zakonodavne mjere u cilju lakšeg sprečavanja, istraživanja i kaznenog progona za slučajeve pranja novca te učinkovitog zamrzavanja i zapljene imovinske koristi i sredstava ostvarenih kaznenim djelima; izražava žaljenje zbog činjenice da je Varšavsku konvenciju do sada ratificiralo samo 18 država članica(54);

38.  potvrđuje da je Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma aktualan okvir EU-a za sprečavanje pranja novca te da se njome utvrđuju tri razine rizika od pranja novca, a to su nadnacionalna razina, razina država članica i razina obveznika, kao dio njihove dubinske analize stranke; međutim, žali zbog toga što je izostala šira usklađenost pristupa država članica u pogledu suzbijanja financijskog kriminala(55);

39.  naglašava da Treća direktiva o sprečavanju pranja novca sadržava četiri ključne odredbe, a to su dubinska analiza stranke, obveze prijavljivanja, obveze vođenja evidencije i izvršne mjere; podsjeća da je datum za provedbu Treće direktive o sprečavanju pranja novca bio 15. prosinca 2007.;

40.  napominje da se Četvrtom direktivom o sprečavanju pranja novca poboljšava područje primjene pojačane dubinske analize stranke za poslovanje sa zemljama visokog rizika te definicije politički izloženih osoba i krajnjih stvarnih vlasnika i njihove obveze, da se njome granica za gotovinska plaćanja smanjuje s 15 000 EUR na 10 000 EUR te da se djelokrug obveznika proširuje na cijeli sektor igara na sreću i više ne obuhvaća samo kasina; podsjeća da je jedan od kriterija za identifikaciju stvarnih vlasnika korporativnih subjekata udio od 25 % plus jedna dionica ili vlasnički udio veći od 25 %; podsjeća da je Četvrta direktiva o sprečavanju pranja novca stupila na snagu 26. lipnja 2017., no samo je šest država članica Europskoj komisiji prijavilo da ju je na vrijeme i u potpunosti provelo u nacionalno zakonodavstvo(56); poziva preostale države članice da bez odlaganja prenesu Četvrtu direktivu o sprečavanju pranja novca;

2.2. EU-ov popis trećih zemalja u kojima postoji veliki rizik od pranja novca

41.  podsjeća da je 14. srpnja 2016. Komisija donijela Delegiranu uredbu (EU) 2016/1675 o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća s popisom 11 visokorizičnih trećih zemalja čiji režimi borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma sadržavaju strateške nedostatke, a to su Afganistan, Bosna i Hercegovina, Gvajana, Irak, Laoska Narodna Demokratska Republika, Sirija, Uganda, Vanuatu, Jemen, Iran i Demokratska Narodna Republika Koreja;

42.  ističe da je taj popis jednak popisu FATF-a i da ne sadrži nijednu od država navedenih u Panamskim dokumentima;

43.  podsjeća da je Komisija predložila izmjenu popisa, odnosno uklanjanje Gvajane i dodavanje Etiopije; ponavlja prigovore Parlamenta od 19. siječnja i 17. svibnja 2017. u vezi s tim delegiranim aktima;

44.  napominje da je FATF od 2007. analizirao više od 80 zemalja u pogledu njihove usklađenosti i nedostataka te da je 61 zemlja dodana na javni popis zemalja sa strateškim nedostacima u području borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma; skreće pozornost na izjave FATF-a da je otad 51 zemlja provela reforme potrebne za rješavanje spomenutih problema, kao što je donošenje pravnih i regulatornih okvira i reformi, predanost poštovanju međunarodnih poreznih standarda kao što su zajednički standardi izvješćivanja OECD-a, te su uklonjene s popisa; ističe da se zemlje ne bi trebale brisati s popisa samo zbog toga što su se obvezale na reforme, već nakon što FATF provede temeljitu analizu koja potvrđuje je do promjena došlo i u praksi;

45.  žali zbog toga što je postupak procjene i istorazinske ocjene FATF-a rezultirao popisom koji nije koristan za sprečavanje pranja novca;

2.3. Financijsko-obavještajne jedinice

46.  podsjeća da je, prema Trećoj direktivi o sprečavanju pranja novca, svaka država članica obvezna osnovati financijsko-obavještajnu jedinicu radi razmjene informacija između raznih obavještajnih službi država članica, suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma, da se svakoj nacionalnoj financijsko-obavještajnoj jedinici trebaju dodijeliti odgovarajuća sredstva za obavljanje zadaća te da financijsko-obavještajne jedinice moraju imati adekvatne uvjete za učinkovit i pravodoban pristup financijskim, administrativnim i policijskim podacima koji su im potrebni za uspješno obavljanje zadaća, uključujući interoperabilnost između baza podataka nadležnih tijela;

47.  podsjeća da su institucije te fizičke i pravne osobe na koje se primjenjuje Direktiva(57) obvezne obavijestiti financijsko-obavještajne jedinice ako sumnjaju da je u tijeku ili je počinjeno pranje novca ili financiranje terorizma ili da je u tijeku ili je počinjen pokušaj pranja novca ili financiranja terorizma te da su obvezne podnijeti prijavu o sumnjivim transakcijama i na zahtjev pružiti sve relevantne podatke;

48.  napominje da ne postoji ujednačena definicija „sumnjive transakcije” i da postojeća definicija u nekim slučajevima nije primjerena;

49.  ističe da države članice moraju od svojih kreditnih i financijskih institucija zahtijevati uspostavu sustava koji će im omogućiti da u cijelosti i žurno odgovaraju na upite financijsko-obavještajnih jedinica u skladu s njihovim nacionalnim pravom;

50.  prima na znanje i pozdravlja uspostavu mreže za suradnju FIU.net u okviru Europola; podsjeća da se skupina Egmont, međunarodno tijelo za suradnju financijsko-obavještajnih jedinica, sastoji od 154 financijsko-obavještajne jedinice diljem svijeta; izražava žaljenje zbog toga što određenim financijsko-obavještajnim jedinicama u Europi u skladu s njihovom nacionalnim pravnim okvirima još uvijek nije dopuštena izravna razmjena podataka sa stranim tijelima kaznenog progona; izražava žaljenje zbog toga što Europol nema istražne ovlasti za istraživanje utaje poreza i pranja novca;

2.4. Rezultati

51.  primjećuje da nekoliko posrednika, kao što je Berenberg Bank u Njemačkoj ili Pilatus Bank na Malti, nije ispravno provelo obvezne mjere pojačane dubinske analize stranke, bilo nakon uspostave poslovnih odnosa s klijentima bilo tijekom tog poslovnog odnosa, čak i kad je postojala sumnja u pranje novca; stoga ističe da obveznici nisu izvješćivali ili nisu u jednakoj mjeri izvješćivali mjerodavne financijsko-obavještajne jedinice o sumnjama u pranje novca(58);

52.  smatra da u mnogim slučajevima nisu provedene istrage ili da nisu provedene u odgovarajućem opsegu kako bi se utvrdili krajnji stvarni vlasnici offshore subjekata; naglašava da zbog toga nije utvrđena struktura vlasništva ni kontrole subjekata i/ili da se nisu pribavile informacije o svrsi i namjeri poslovnih odnosa; ističe da objavljeni Panamski dokumenti pokazuju da je poduzeće Mossack Fonseca bilo svjesno da neki od njegovih klijenata ili društava kćeri nisu uvijek ispravno provodili dubinsku analizu stranaka(59); naglašava da je poduzeće Mossack Fonseca priznalo da u nekim slučajevima nisu znali tko su stvarni vlasnici registriranih subjekata(60);

53.  osuđuje činjenicu da je poduzeće Mossack Fonseca, da bi zadovoljilo posebne potrebe svojih klijenata, više naplaćivalo usluge bez stvarnih provjera dubinske analize, iako su u potpunosti bili svjesni da su te usluge podrazumijevale veći rizik pranja novca;(61)

54.  ističe da zbog toga nacionalnim financijsko-obavještajnim jedinicama ili ostalim nadležnim tijelima nije dostupna dostatna dokumentacija za provođenje odgovarajućih istraga i analiza u skladu s nacionalnim pravom;

55.  napominje da je nekoliko zemalja, uključujući neke države članice, nedavno razvilo tzv. programe zlatnih viza ili programe za ulagače u sklopu kojih osobe koje nemaju boravište u EU-u mogu dobiti državljanstvo u zamjenu za financijska ulaganja u toj zemlji, bez odgovarajuće provjere izvora sredstava ili dubinske analize stranke, čime su oslabljene kontrole u području borbe protiv pranja novca; ističe da bi dvojna državljanstva koja proizlaze iz takvih programa isto tako mogla ugroziti ciljeve automatske razmjene poreznih podataka;

56.  napominje da se manjak dokumentacije i istraga također odnosi na određene police životnog osiguranja koje su izdala osiguravajuća poduzeća i koje su se nudile klijentima preko posrednika za osiguranje ili ostalih subjekata koji se u skladu s Trećom direktivom o sprečavanju pranja novca smatraju financijskim institucijama;

57.  podsjeća na zahtjev nekih financijsko-obavještajnih jedinica da jačom suradnjom s ostalim jedinicama ostvare bolji pristup informacijama i pristup većem broju izvora informacija, poput centraliziranih podataka o bankovnim računima ili registara nekretnina ili proizvoda životnog osiguranja(62);

58.  napominje da su u nekim slučajevima porezne ili druge uprave ili nadzorna tijela otkrili postojanje offshore struktura, ali ih nisu prijavili financijsko-obavještajnoj jedinici(63);

59.  napominje da je velik problem u istragama povezanima sa sprečavanjem pranja novca u Uniji dugotrajan i neučinkovit mehanizam, kao i pravne i tehničke prepreke koje sprječavaju suradnju financijsko-obavještajnih jedinica EU-a i/ili uzrokuju znatna kašnjenja; napominje da financijsko-obavještajne jedinice država članica EU-a imaju različite strukture, veličinu i ovlasti, da im u državama članicama često nedostaje resursa, i da te razlike utječu na način na koji financijsko-obavještajne jedinice država članica prikupljaju, analiziraju i šire informacije, a naposljetku i na njihovu međusobnu razmjenu informacija; ističe da to dovodi do fragmentiranih, asimetričnih i neusporedivih odgovora financijsko-obavještajnih jedinica država članica EU-a(64);

60.  podsjeća da je važno imati neovisne i autonomne financijsko-obavještajne jedinice koje izravno i ekskluzivno primaju prijave o sumnjivim transakcijama, što nije slučaj u svim državama članicama;

61.  izražava žaljenje zbog toga što Komisija ne može provesti vlastitu odgovarajuću procjenu trećih zemalja u kojima postoji veliki rizik od pranja novca jer nema dovoljno kvalificiranog osoblja koje bi ispunilo tu obvezu u skladu s Direktivom o sprečavanju pranja novca;

62.  osobito ističe sve veći broj prijava o sumnjivim transakcijama potaknutih novim zakonodavstvom i činjenicu da nedostatak resursa znači da financijsko-obavještajne jedinice mogu rješavati samo mali dio problema(65); napominje da se 67 % prijava o sumnjivim transakcijama u Uniji odnosi na Ujedinjenu Kraljevinu i Nizozemsku; napominje da se razina prijava o sumnjivim transakcijama u pojedinim zemljama ne čini razmjerna aktivnostima reguliranih sektora(66); napominje da izvješća temeljena na pragovima koja su primile određene financijsko-obavještajne jedinice mogu unaprijediti njihov pristup podacima(67);

63.  pozdravlja rad platforme FIU.net u okviru Europola, ali izražava žaljenje zbog njene nedovoljne učinkovitosti, koja je rezultat toga da se države članice njome koriste u različitoj mjeri, kao i zbog nedostatka resursa i nadležnosti na razini EU-a;

64.  napominje da, prema Europolu, kriptovalute predstavljaju prijetnju u pogledu pranja novca te da bi se stoga strategije za sprečavanje pranja novca trebale usredotočiti i na nove tehnike pranja novca(68);

65.  napominje da je Europol usporedio svoju bazu podataka pojedinaca i poduzeća koji se sumnjiče za upletenost u kaznena djela povezana s Panamskim dokumentima i identificirao 3469 vjerojatnih podudaranja; budući da je od tih podudaranja njih 1722 povezano s pranjem novca, a 166 s terorizmom; budući da je većina tih slučajeva evidentirana u Ujedinjenoj Kraljevini, najvjerojatnije zbog veličine njezinog financijskog sektora; napominje da banke koje su pod kontrolom tzv. Islamske države imaju pristup SWIFT-u i stoga mogu slati sredstva u Europsku uniju i preko Unije; napominje da su banke članovima Istražnog odbora potvrdile da su prijavile brojne sumnjive transakcije povezane s financiranjem terorizma; napominje da ni Komisija, ni Vijeće, ni banke, ni financijsko-obavještajne jedinice nisu bili u stanju pružiti informaciju o broju bankovnih računa u državama članicama EU-a koji su zamrznuti zbog financiranja terorizma;

66.  napominje da kašnjenje odgovora na zahtjeve utječe na suradnju financijsko-obavještajnih jedinica, da su odgovori na te zahtjeve često nekvalitetni i nedovoljno detaljni te da tako same financijsko-obavještajne jedinice stvaraju prepreke za međunarodnu suradnju; žali što pojedine financijsko-obavještajne jedinice ograničavaju upotrebu prenesenih informacija, uključujući zabranu njihove uporabe za sudski progon ili fiskalne istrage; napominje da su zahtjevi nekih europskih financijsko-obavještajnih jedinica za suradnju s neeuropskim ekvivalentnim tijelima onemogućeni zbog pravnih ili administrativnih prepreka u jurisdikcijama trećih zemalja;

67.  izražava žaljenje zbog toga što nisu sve financijsko-obavještajne jedinice EU-a ovlaštene za upućivanje zahtjeva za pružanje informacija obveznicima te da ti zahtjevi u mnogim slučajevima ovise o prethodnom primitku prijava o sumnjivim transakcijama; stoga napominje da neke financijsko-obavještajne jedinice ne mogu od tijela za izvješćivanje zatražiti informacije u ime inozemne financijsko-obavještajne jedinice ako u svojim bazama podataka nemaju evidentirane povezane sumnjive transakcije;

68.  napominje da u nekim državama članicama ne postoje jasne smjernice o suradnji nacionalnih financijsko-obavještajnih jedinica i nacionalnih poreznih tijela u cilju jamčenja poštovanja poreznih propisa;

69.  pozdravlja činjenicu da su porezna kaznena djela nedavno priznata kao predikatna kaznena djela pranja novca u okviru Četvrte direktive o sprečavanju pranja novca, čiji je rok za prenošenje istekao 26. lipnja 2017.; ističe da se u Direktivi jasno navodi da razlike u definicijama poreznih kaznenih djela u nacionalnom pravu neće onemogućiti financijsko-obavještajnim jedinicama da razmjenjuju informacije; žali zbog nepostojanja zajedničke europske definicije poreznih kaznenih djela(69), što je do sada rezultiralo ometanjem istraga i kaznenog progona u slučajevima poreznih kaznenih djela u Uniji, te zbog činjenice da nekoliko europskih zemalja samo vrlo ozbiljne porezne prekršaje smatra poreznim kaznenim djelima; napominje da se međunarodna suradnja financijsko-obavještajnih jedinica i dalje može odbiti na temelju znatnih razlika među državama članicama u pogledu definiranja i kriminalizacije predikatnih kaznenih djela pranja novca; napominje da su u tijeku pregovori o prijedlogu direktive o sprečavanju pranja novca sredstvima kaznenog prava, kojim se žele uspostaviti minimalna pravila za definiranje kaznenih dijela i sankcija u području kaznenih djela pranja novca;

70.  napominje da je obveza uspostave središnjeg registra krajnjih stvarnih vlasnika obuhvaćena Četvrtom direktivom o sprečavanju pranja novca; žali zbog toga što neke države članice još nisu ispunile tu obvezu i što neke financijsko-obavještajne jedinice nemaju pristup tim informacijama o krajnjim stvarnim vlasnicima; napominje da bi se omogućavanjem javnog pristupa tim središnjim registrima relevantnim dionicima, uključujući nadležna tijela, obveznike i građane, olakšala identifikacija krajnjih stvarnih vlasnika i/ili anomalija i sumnji na nepravilnosti te povećala odgovornost;

71.  ističe da je platforma EU-a za financijsko-obavještajne jedinice utvrdila nekoliko nedostataka tijekom evidentiranja i analize razlika u pogledu financijsko-obavještajnih jedinica; ističe da su ti nedostaci prouzročeni neadekvatnom provedbom ili neprovođenjem odredbi Treće direktive o sprečavanju pranja novca, osobito onih o pristupu informacijama o bankovnim računima, te znatnim razlikama među nacionalnim pristupima;

72.   pozdravlja činjenicu da je do svibnja 2016. 16 država članica uvelo automatske mehanizme za identificiranje vlasnika bankovnih računa i računa za plaćanje ili je bilo u postupku njihovog uvođenja(70); isto tako napominje da je u izvješću istaknut i nedostatak adekvatnih kapaciteta koji su financijsko-obavještajnim jedinicama potrebni kako bi od obveznika dobile informacije i kako bi provodile zajedničke analize prekograničnih slučajeva radi identificiranja prijetnji, rizika i trendova u području pranja novca i financiranja terorizma(71);

73.  ističe da je evidentiranjem koje je provela platforma EU-a za financijsko-obavještajne jedinice ustanovljen i nedostatak dovoljno detaljnih i usklađenih europskih pravila u području borbe protiv pranja novca;

74.  naglašava da se čini kako neke institucije država članica zadužene za primjenu i provedbu pravila o pranju novca i izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza nisu u cijelosti neovisne od političkog utjecaja; ukazuje na to da bi se diskrecijske ovlasti policije u nekim državama članicama da odluči hoće li ili ne istraživati informacije dobivene i potvrđene od financijsko-obavještajnih jedinica mogle smatrati nepravilnostima u postupanju u slučaju nedjelovanja; napominje da je malteška financijsko-obavještajna jedinica izradila izvješće o sumnjama u pranje novce koje uključuju političke izložene osobe na Malti, ali da na temelju toga do sada nije pokrenuta policijska istraga; zabrinut je zbog navoda o tome da nadležna tijela možda ne poštuju odredbe o suzbijanju pranja novca iz Četvrte direktive o kapitalnim zahtjevima, a posebice zahtjeve za kvalificiranje dioničara te zahtjeve stručnosti i primjerenost za upravljačka tijela pri odobravanju bankovne licence(72);

75.  napominje da je najmanje jedna država članica (Malta) imala ministra u vladi koji je bio među politički izloženim osobama spomenutima u Panamskim dokumentima; napominje da su u većini zemalja koje je Odbor posjetio radi utvrđivanja činjenica(73) istrage započete nakon objave Panamskih dokumenata; međutim, žali što u nekim zemljama, uključujući Maltu, nije bilo policijske istrage unatoč dokazima koje su pružile financijsko-obavještajne jedinice o ozbiljnoj opasnosti od pranja novca; žali što zbog neprovođenja istrage nisu identificirani i po potrebi kažnjeni posrednici na Malti koji možda nisu ispunjavali svoje obveze, uključujući dubinsku analizu stranki; skreće pozornost na sektor internetskih igara na sreću i postupke na temelju kojih se na Malti dobivaju dozvole za rad u tom sektoru, a koji možda nisu sukladni sa zakonom, s obzirom na to da su internetske igre na sreću visokorizičan sektor zbog ogromnog obujma transakcija/financijskih tokova te činjenice da se posluje s nenazočnom strankom, na što se upozorava u nadnacionalnim procjenama rizika(74); osuđuje činjenicu da Komisija nije dodatno istražila navode da Malta ne poštuje odredbe Direktive o sprečavanju pranja novca, unatoč tome što je o tome bila obaviještena; 

76.  izražava zabrinutost zbog niske razine sukladnosti s međunarodnim standardima borbe protiv pranja novca/financiranja terorizma u nekim državama članicama Unije, na što su ukazale stručne revizije FATF-a ili odbora MONEYVAL; naglašava da su zbog neprovođenja Treće direktive o sprečavanju pranja novca 22 državama članicama poslane opomene o pokretanju postupka zbog povrede te da je u listopadu 2008. protiv šest država članica (Belgija, Francuska, Španjolska, Irska, Poljska i Švedska) pokrenut postupak na Sudu Europske unije; napominje da je poljski slučaj povučen, no da je ostalih pet država članica kažnjeno zbog toga što tu direktivu nisu pravodobno provele; ističe, međutim, da se u tom kontekstu nameće pitanje jesu li postupci u slučaju povrede dostatni za provjeru kvalitete provedbe u državama članicama;

77.  u skladu s preporukama iz Rezolucije od 25. studenoga 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka(75) (2015/2066(INI) ponovno izražava svoju podršku ključnoj ulozi Komisije kao tijela nadležnog za tržišno natjecanje u tekućim istragama o državnim potporama koje se odnose na države članice koje su donosile odluke o porezima za multinacionalna poduzeća te žali zbog odluke irske vlade, koja se Sudu Europske unije žali na odluku Europske komisije kojom je Komisija Irskoj naložila da naplati 13 milijardi EUR poreza koji nije platilo poduzeće Apple Inc.;

78.  zaključuje da države članice koje nisu na prikladan način odgovorile na te nedostatke, nisu učinkovito provele Treću direktivu o sprečavanju pranja novca; duboko je zabrinut zbog činjenice da su države članice koje financijsko-obavještajnim jedinicama nisu dale ovlasti za suradnju, u skladu s Trećom direktivom o sprečavanju pranja novca, prekršile članak 4. UFEU-a o lojalnoj suradnji(76); ističe također činjenicu da postoji mogućnost da Komisija nije bila uspješna u provedbi tih odredbi jer nije pokretala postupke zbog povrede;

79.  napominje da su neke države članice često primjenjivale oslobađanje od poreza kako bi se regularizirala neprijavljena sredstva koja se drže na offshore lokacijama, čime su prikriveni mogući slučajevi nezakonito stečene imovine i spriječene prave istrage o pranju novca u njihovim jurisdikcijama;

80.  žali što Komisija zbog nedostatka osoblja nije provela odgovarajući nadzor provedbe Direktive o sprečavanju pranja novca u državama članicama; također napominje da Komisija nije provela neovisnu ocjenu EU-ova popisa trećih zemalja u kojima postoji veliki rizik od pranja novca;

81.  žali što od 2011. do 2014. europska i nacionalna tijela za nadzor banaka i nacionalna porezna tijela nisu obratila dovoljno pozornosti na prijenose kapitala iz Portugala u offshore jurisdikcije, zbog čega je minimalno 10 milijardi EUR prebačeno uglavnom u Panamu bez ikakvih poreznih kontrola i kontrola pranja novca, od čega su za 8 milijardi naloge izdala društva povezana s grupacijom Espírito Santo i to prije propasti banke Espírito Santo, no u vrijeme kada su regulatori već istraživali tu banku i grupaciju; napominje da je prema nedavnoj optužnici koju je podigao državni odvjetnik i kojom je pokrenut sudski postupak grupacija Espírito Santo podmitila bivšeg premijera Joséa Sócratesa;

3. Posrednici(77)

3.1. Pravni okvir

82.  podsjeća da u skladu s Četvrtom direktivom o sprečavanju pranja novca trenutačna definicija obveznika obuhvaća financijske i kreditne institucije, revizore, računovođe i porezne savjetnike, javne bilježnike, pružatelje usluga trusta i trgovačkih društava, posrednike u prometu nekretnina, pružatelje usluga igara na sreću i druge neovisne pravne stručnjake; podsjeća da su prema Četvrtoj direktivi o sprečavanju pranja novca države članice obvezne osigurati da njihova nadležna tijela odgovorna za nadzor imaju odgovarajuće financijske, ljudske i tehničke resurse za obavljanje svojih zadaća (članak 37. Treće direktive i članak 48. Četvrte direktive) i napominje da se u izvješćima o uzajamnim evaluacijama FATF-a i odbora MONEYVAL navode manjkavosti u pogledu resursa;

83.  podsjeća da obveznici moraju provesti dubinsku analizu stranke i prijaviti sumnje u pranje novca u skladu s Direktivom o sprečavanju pranja novca; napominje da se to primjenjuje na pravne stručnjake samo kad se na njih ne odnosi obveza čuvanja profesionalne tajne ili obveza povjerljivosti;

84.  podsjeća da se pojačana dubinska analiza stranke zahtijeva osobito za klijente koji su politički izložene osobe te druge klijente visokog rizika kako bi se utvrdio izvor bogatstva i izvor novčanih sredstava; podsjeća da se od kreditnih i financijskih institucija zahtijeva da uspostave sustave koji im omogućuju da u cijelosti i brzo odgovaraju na upite financijsko-obavještajnih jedinica u skladu s njihovim nacionalnim pravom;

85.  napominje da su države članice u skladu s Direktivom o sprečavanju pranja novca uspostavile širok raspon nadzornih tijela za kontrolu različitih vrsta obveznika koji imaju obvezu prijavljivanja te da rad savjetnika i posrednika stoga reguliraju i nadziru vladina tijela ili samoregulatorna profesionalna tijela;

86.  podsjeća da su u nekim slučajevima samoregulatorna profesionalna tijela istraživala malverzacije posrednika tek nakon objave Panamskih dokumenata, čime su dokazala da su njihovi mehanizmi za reguliranje i sankcioniranje neprikladni ili neučinkoviti;

87.  ističe da utaja poreza, koju ti faktori olakšavaju, u mnogim državama članicama nije predikatno kazneno djelo pranja novca jer u okviru njihova kaznenog zakona ne spada u kategoriju težeg kaznenog djela te da je u nekim državama članicama utaja poreza lakše kazneno djelo i stoga se smatra upravnim prekršajem; napominje da bi se to pitanje trebalo uskladiti Četvrtom direktivom o sprečavanju pranja novca, čiji je rok za prijenos u nacionalno zakonodavstvo istekao 26. lipnja 2017.;

88.  napominje da je Vijeće pozvalo Komisiju „na razmatranje zakonodavnih inicijativa o pravilima obveznog objavljivanja na temelju mjere 12. projekta OECD-a protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti, s ciljem uvođenja učinkovitijih načina destimuliranja posrednika koji pomažu u utaji poreza ili izbjegavanju plaćanja poreza”;

89.  pozdravlja prijedlog Komisije od 21. lipnja 2017. o obveznoj automatskoj razmjeni informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje; napominje činjenicu da je među sva obilježja prekograničnih transakcija Komisija uključila aranžmane u kojima je primatelj rezident u porezne svrhe u jurisdikciji koja ne propisuje obvezu plaćanja poreza na dobit ili propisuje plaćanje poreza na dobit po nultoj stopi ili po zakonskoj stopi poreza na dobit nižoj od polovice prosječne zakonske stope poreza na dobit u Uniji;

90.  žali zbog činjenice što se prijedlogom uvodi samo obveza prijavljivanja, a ne automatska zabrana otkrivenog režima nakon njegove revizije i zaključka da predstavlja neispravno korištenje poreznog sustava;

91.  podsjeća da se Direktivom 2013/36/EU o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima (4. direktiva o kapitalnim zahtjevima) od država članica zahtijeva da zajamče administrativne kazne za financijske institucije za koje se ustanovi da su odgovorne za ozbiljno kršenje nacionalnih odredbi donesenih na temelju Treće direktive o sprečavanju pranja novca; podsjeća da se 4. direktivom o kapitalnim zahtjevima od nadležnih tijela zahtijeva da odbiju izdati odobrenje za početak obavljanja djelatnosti kreditne institucije ako se, uzimajući u obzir potrebu za osiguranje dobrog i razboritog upravljanja kreditnom institucijom, nisu uvjerila u primjerenost dioničara ili članova, među ostalim ako postoje opravdani razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili pokušaj istoga ili ako bi predloženo stjecanje moglo povećati rizik od tih pojava;

92.  podsjeća da je Europski parlament na glasovanju o izvješćima posebnih odbora TAXE i TAXE 2 izglasao opciju stroge regulacije aktivnosti savjetnika u cilju zabrane bilo kakvog sukoba interesa i odvajanja njihovih aktivnosti savjetovanja poreznih uprava i privatnih klijenata;

93.  podsjeća da je Direktiva o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja iz 2006. trebala biti provedena do 29. lipnja 2008.;

94.  napominje da su izmijenjena Direktiva o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja iz 2014. i Uredba o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa trebale biti provedene do 17. lipnja 2016., uz iznimku članka 16. stavka 6. navedene Uredbe, koji je trebao biti proveden do 17. lipnja 2017.; napominje da su Panamski dokumenti pokazali da je potrebna revizija Direktive 2014/56/EU;

3.2. Rezultati

95.  napominje da je u Panamskim dokumentima evidentirano ukupno 14 000 posrednika, od kojih se otprilike 2 700, odnosno 19 %, nalazi u Europskoj uniji(78);

96.  napominje da posrednici iz EU-a koji se spominju u Panamskim dokumentima stoje iza otprilike 20 % svih subjekata koje je osnovalo poduzeće Mossack Fonseca, odnosno iza 39 700 subjekata;

97.  napominje da su odvjetnički uredi, računovođe, trustovi i fiducijarna poduzeća te banke najčešće vrste posrednika, no da mnogi drugi samoregulirani i neregulirani stručnjaci također mogu pružati porezne i financijske usluge, kao što je osnivanje offshore poduzeća i porezno planiranje;

98.  napominje da su u pravu EU-a te u nacionalnom pravu država članica i trećih zemalja i dalje nedovoljno definirani i regulirani prvenstveno banke, upravitelji bogatstvom, revizori te porezni i pravni savjetnici; smatra da multinacionalna priroda njihovih usluga predstavlja poseban izazov za točno i ispravno praćenje i kažnjavanje njihovih aktivnosti;

99.  primjećuje da o jurisdikciji i vrsti posrednika ili savjetnika ovisi jesu li posrednici pod nadzorom ili samoregulirani; napominje da mnoge od tih struktura imaju poslovni nastan izvan jurisdikcije obveznika i da stoga mnogi slučajevi nisu obuhvaćeni zakonodavnim odredbama; napominje da se većina posrednika u Europskoj uniji nalazi u Ujedinjenoj Kraljevini, Luksemburgu i Cipru(79), koji su u Panamskim dokumentima navedeni među deset zemalja s najaktivnijim posrednicima(80), te u drugim zemljama koje su dio Europskog gospodarskog prostora (npr. Lihtenštajn) ili Europskog udruženja slobodne trgovine (npr. Švicarska);

100.  svjestan je da trustovi i fiducijarna poduzeća te pružatelji usluga trgovačkih društava čine najvažniju skupinu koja je od poduzeća Mossack Fonseca tražila osnivanje offshore subjekata, nakon čega slijede računovođe, porezni savjetnici, odvjetnici i savjetnici, koji su odgovorni za otprilike jednu trećinu osnovanih offshore subjekata(81); podsjeća da je Mossack Fonseca klijente nalazio uglavnom na preporuku posrednika i da su ti novi klijenti u okviru dubinske analize stranke samo površno provjeravani(82);

101.  naglašava da posrednici pomažu u osnivanju fiktivnih poduzeća i otvaranju računa te da često postavljaju nominalnog direktora da upravlja imovinom u ime pravog korisnika, čime krajnji stvarni vlasnik ostaje anoniman; podsjeća na dokaze koje su pružile francuske financijsko-obavještajne jedinice da su banke, odvjetnički uredi, računovođe i drugi posrednici glavni arhitekti koji smišljaju offshore strukture i mreže za svoje klijente te da je Mossack Fonseca uglavnom pružatelj usluga koji ih provodi;

102.  naglašava da se u okviru tržišta nekretnina pruža znatna mogućnost pojedincima da operu ili ulože nezakonito stečena sredstva jer se nekretnine kupuju preko anonimnih fiktivnih poduzeća ili trustova nad kojima se ne provodi prava dubinska analiza, pogotovo ako zakonodavstvo država članica omogućuje stranim poduzećima i drugim pravnim strukturama da kupuju nekretnine bez otkrivanja identiteta njihova pravog stvarnog vlasnika(83), kao što je to, na primjer, dokazano za londonsko tržište nekretnina; naglašava da je u tom sektoru potrebno pojačati nadzor i unaprijediti standarde za suzbijanje pranja novca; u tom cilju ističe da je važno nadležnim tijelima i javnosti u potpunosti staviti na raspolaganje informacije o vlasništvu i upravljanju nekretninama preko središnjeg registra nekretnina na europskoj razini;

103.  ističe da proizvodi osiguranja, posebice životno osiguranje, pružaju vrlo privlačan i jednostavan način pranja novca te da oni koji peru novac i terorističke organizacije poduzimaju ekstremne mjere da sakriju svoje financijske aktivnosti i spriječe da ih se razlikuje od legitimnih transakcija;

104.  zabrinut je zbog najnovije prakse stvaranja novih strateških kanala i inovativnih oblika pranja novca poput pranja nezakonito stečenog kapitala kroz posao s luksuznim nekretninama, prodaju vrijednosnih papira i police životnog osiguranja; svjestan je da se nezakonit novac koji se polaže zahvaljujući tim transakcijama pretvara u zakonita sredstva koja proizlaze iz zakonitih transakcija; stoga se nada da će se pravila o sprečavanju pranja novca također proširiti i na tržište luksuznih nekretnina kako bi se spriječile nove nezakonite aktivnosti;

105.  naglašava da su obveznici u nekim slučajevima eksternalizirali svoje obveze dubinske analize stranaka trećim stranama, koje su često provodile površnu analizu ili je uopće nisu provodile; ističe da se obveze u pogledu suzbijanja pranja novca primjenjuju samo na obveznike koji su u okviru područja primjene Četvrte direktive o sprečavanju pranja novca, a ne na treće strane; ističe da Europski parlament u okviru svog mandata za pregovore u trijalogu o Petoj direktivi o sprečavanju pranja novca državama članicama predlaže da od nadležnih tijela zahtijevaju da učinkovito nadziru aktivnosti osoba kojima obveznici i samoregulirana tijela delegiraju zadaće povezane s borbom protiv pranja novca/financiranja terorizma;

106.  napominje da su određeni obveznici iskorištavali pravnu arbitražu između različitih jurisdikcija kako bi izbjegli provedbu obvezne dubinske analize stranaka i osigurali anonimnost krajnjeg stvarnog vlasnika;

107.  napominje da u nekim državama članicama i trećim zemljama utaja poreza nije kazneno djelo i da zbog toga postoji opasnost od širenja te pojave; napominje da se od poreznih savjetnika očekuje da utvrde najpovoljnije porezne strukture za svoje klijente jer bi u suprotnom mogli biti odgovorni za isplatu naknade štete;

108.   za zabrinutošću napominje da se u skladu sa zakonodavstvom nekih država članica određene vrste posrednika ne mogu kazneno goniti za utaju poreza ako se kazneno djelo počini u drugoj državi članici ili trećoj zemlji;

109.  ističe nedostatak suradnje tijekom nadzora i razmjene informacija između nadležnih tijela unutar država članica i u cijeloj Uniji;

110.  naglašava da se zakonodavstvo EU-a koje je na snazi nedovoljno provodi i da se time posrednicima omogućuje da formalno ispune svoje obveze, kao što su dubinska analiza stranaka i ostale obveze prijavljivanja, a da pritom zaobiđu smisao pravila, prije svega pozivanjem na „profesionalnu” ili „bankovnu” tajnu; izražava žaljenje zbog činjenice da posrednici, a posebno financijski subjekti, primjenjuju decentralizirani pristup ako se standardi borbe protiv pranja novca previše razlikuju od podružnice do podružnice; vjeruje da bi sjedište posrednika uvijek trebalo biti odgovorno za osiguranje ispravne provedbe standarda borbe protiv pranja novca u svim područjima poslovanja i podružnicama;

111.  s velikom zabrinutošću napominje da razvoj digitalnih tehnologija i njihovo sve učestalije korištenje u trgovini i gospodarskim i financijskim transakcijama olakšava ometanje borbe protiv pranja novca i poreznih kontrola, a nacionalna porezna i sudska tijela te tijela za kazneni progon nisu prikladno opremljena da se nose s takvim izazovima;

Uloge i odgovornosti banaka

112.  napominje da su banke, druge financijske institucije i upravitelji bogatstvom aktivni igrači u pokretanju tih praksi te da su uspostavili otprilike jednu šestinu subjekata otkrivenih Panamskim dokumentima; naglašava da su banke djelovale kao posrednici za oko 9 % offshore subjekata koje je osnovalo poduzeće Mossack Fonseca; napominje da je nekoliko banaka koje se pojavljuju u Panamskim dokumentima sanirano javnim novcem između 2008. i 2013.;

113.  podsjeća da većina nezakonitih financijskih tokova povezanih s pranjem novca, utajom poreza i izbjegavanjem plaćanja poreza prolazi kroz međunarodni bankovni sustav; žali zbog toga što europske banke čije je aktivno i sustavno sudjelovanje u tim nezakonitim praksama dokazano i dalje slobodno posluju, bez ikakvih kazni;

114.  svjestan je da su banke sudjelovale u četiri raširene aktivnosti, odnosno u pružanju offshore struktura i upravljanju njima, otvaranju bankovnih računa offshore subjektima, pružanju drugih financijskih proizvoda i korespondentnom bankarstvu(84), te da je također ustanovljeno da je sektor financijskih usluga, bilo da su to banke, savjetnici za ulaganja ili odvjetnički uredi, nudio svojim klijentima prilike za utaju poreza(85);

115.  s velikom zabrinutošću napominje da nacionalni i europski regulatori često ne kontroliraju podrijetlo bogatstva, što politički izloženim osobama iz kleptokratskih režima i drugim kriminalcima daje priliku da ulažu i posjeduju udjele u bankama, financijskim i osiguravateljnim institucijama i velikim gospodarskim grupacijama u Uniji, čime se olakšava pranje te imovine u financijskom sustavu EU-a; ističe da se to odnosi i na neuspjeh u osiguravanju usklađenog nadzora i provjere veza između europskih banaka, poduzeća i gospodarskih grupacija i njihovih matičnih društava koja se nalaze u jurisdikcijama koje su nekooperativne ili slabo provode pravila o borbi protiv pranja novca;

116.  naglašava da su banke ključni dionici u otkrivanju sumnjivih transakcija i njihovom prijavljivanju nacionalnim financijsko-obavještajnim jedinicama, ali i da određene banke otežavaju istragu nacionalnim financijsko-obavještajnim jedinicama i jedinicama za povrat imovine jer ne pružaju sve informacije o osumnjičenim subjektima ili sumnjivim transakcijama u digitalnom obliku; prima na znanje dokaze predstavljene Odboru o tome da su određene banke svojim strankama otvarale račune prije nego su dovršile njihovu dubinsku analizu i identificirale stvarne vlasnike; napominje da je nekoliko banaka spomenutih u Panamskim dokumentima dobilo novčane kazne tijela za nadzor zato što nisu ispunjavale standarde borbe protiv pranja novca/financiranja terorizma, no izrečene kazne i dalje su niže od onih u SAD-u za slične prijestupe; žali zbog činjenice da je novčane kazne koje financijskim obveznicima izreknu nadzorna tijela moguće odbiti od poreza;

117.  svjestan je da se posredovanje banaka pri uspostavljanju offshore struktura znatno smanjilo od 2007., kada je otkriveno da su banke u velikim razmjerima promicale izbjegavanje odredbi europske Direktive o štednji (2005.); napominje da su nakon 2008. rizici povezani s reputacijom i regulatorni rizici zbog financijske krize također doprinijeli smanjenju broja offshore subjekata za koje banke djeluju kao posrednici(86); međutim, svjestan je da na globalnoj razini statistički podaci pokazuju da nema općeg pada sredstava koja se usmjeravaju kroz porene oaze, barem do 2014.(87), već da se više radi o reorganizaciji jurisdikcija i instrumenata koji se koriste; napominje da je istovremeno sa stalnim rastom poreza po odbitku u Luksemburgu, Austriji i Belgiji (do 2009.), s 15 % 2005. na 20 % 2008. te na 35 % 2011., offshore novac sve češće prebacivan u fiktivna poduzeća u jurisdikcijama poput Bahama, Singapura i Hong Konga; međutim, napominje da su posao posredovanja preuzele druge struke, prije svega odvjetnička, što je vidljivo iz Panamskih dokumenata;

118.  svjestan je da su podružnice velikih banaka za privatno bankarstvo u financijskim centrima imale ključnu ulogu u pružanju prekograničnih usluga osobama visoke neto vrijednosti; napominje da 20 najvećih europskih banaka jedan od svaka četiri eura svoje dobiti zabilježe u jurisdikcijama s niskim poreznim opterećenjem, što se za 2015. procjenjuje na ukupno 25 milijardi EUR, i da je poslovanje banaka u jurisdikcijama s niskim poreznim opterećenjem neproporcionalno s obzirom na to da se u tim jurisdikcijama nalazi 11 % svjetskog stanovništva te 5% svjetskog bogatstva(88);

119.  naglašava da banke nisu uvijek poštovale svoje unutarnje smjernice niti regulatorne zahtjeve (u pogledu dubinske analize stranaka) i da su u nekim slučajevima, umjesto ispravne primjene politike „upoznaj svog klijenta”, propustile klasificirati klijente u odgovarajuću kategoriju visokog rizika zbog čega je naknadno izvješćivanje o pojačanoj dubinskoj analizi bilo nepotpuno(89); sa zabrinutošću napominje slučajeve financijskih institucija, uključujući u državama članicama EU-a, kojima upravljaju politički izložene osobe ili njihovi poznanici, što utječe na način na koji te institucije provode dubinske analize;

120.  primjećuje da se provjere u okviru dubinske analize stranke uglavnom sastoje od toga da subjekt koji otvara bankovni račun da izjavu ili ispuni formular, a da se pritom ne provede prava istraga njegova profila(90);

121.  napominje da se čini da određeni odgovori koje su posrednici dali Odboru nisu u skladu s informacijama iz Panamskih dokumenata(91); osuđuje sve eventualne lažne izjave koje su dane Odboru;

Nadzor banaka

122.  napominje da su se nadzorne aktivnosti koje su provela nadležna tijela u državama članicama nakon objave Panamskih dokumenata kretale od cjelovite unakrsne provjere svih banaka pod nadzorom, nasumičnih provjera do nepoduzimanja nikakvih mjera;

123.  ističe da su ovlasti nadležnih tijela u nekim državama članicama ograničene na nadzor postojanja kontrola za sprečavanje pranja novca; napominje da razlike u ovlastima dodijeljenima financijskim nadzornim tijelima u različitim državama članicama otežavaju punu provedbu standarda o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma te dobru suradnju; napominje da ESB, najveći bonitetni nadzornik u Uniji, u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma nije nadležan za nadzor sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma te da zbog toga nadležna tijela ne mogu razmjenjivati povjerljive informacije s ESB-om;

124.  napominje da nacionalno zakonodavstvo o zaštiti podataka i bankovnoj tajni katkad otežava sposobnost nadležnih tijela da provjere provedbu korporativnih politika i postupaka na razini cijele grupacije;

125.  napominje da je prema informacijama koje je pružilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) do prosinca 2016. provjereno gotovo 1 300 banaka u okviru posrednog pregleda ili kombinacije posrednog pregleda i provjere na licu mjesta; očekuje konačne rezultate do trećeg tromjesečja 2017.; ističe rane naznake rezultata, koje upućuju na to da su u nekim slučajevima otkriveni nedostaci;

126.  napominje da je EBA u prosincu 2016. poslala upitnik članovima svojeg Odbora nadzornih tijela kako bi bolje razumjela nadzorne aktivnosti u razdoblju nakon objave Panamskih dokumenata; ističe da dobiveni rezultati još nisu objavljeni;

127.  napominje da se mali broj nadležnih tijela bavio rješavanjem slučaja Panamskih dokumenata izvan područja pranja novca, a samo ih je nekoliko uočilo očitu povezanost s poreznim kaznenim djelima;

128.  ističe da tijela država članica nisu učinkovito nadzirala financijske institucije ni prije objave Panamskih dokumenata te da nisu na odgovarajući način kaznila financijske institucije obuhvaćene Četvrtom direktivom o kapitalnim zahtjevima koje su proglašene krivima za ozbiljno kršenje nacionalnih odredbi donesenih na temelju Treće direktive o sprečavanju pranja novca; napominje da saznanja o pranju novca u Azerbajdžanu („Azerbaijani Laundromat”) dokazuju da neka financijska nadzorna tijela nisu uspjela osigurati da financijske institucije poštuju obveze koje proizlaze iz odredbi Direktive o sprečavanju pranja novca čak ni nakon donošenja novih preporuka FATF-a 2012.;

129.  ističe da 20 vodećih banaka EU-a bilježi dobit u posebnim poreznim jurisdikcijama koja je veća od onog što se može opravdati stvarnom ekonomskom aktivnosti u tim područjima, pri čemu one u većini slučajeva u tim državama nemaju ni jednog zaposlenog te u tim jurisdikcijama plaćaju niske poreze ili ih uopće ne plaćaju(92); smatra da nadležna tijela EU-a ne mogu osigurati učinkovit nadzor nad tim praksama koje banke iz EU-a provode u trećim zemljama te da bi to moglo dovesti u pitanje financijsku stabilnost bankovne unije;

130.  napominje da je više od 20 tijela nadležnih za nadzor banaka iz EU-a poduzelo nadzorne mjere, što je bilo izravna posljedica objave Panamskih dokumenata(93);

Odvjetnici i odvjetnički uredi

131.  ističe teškoće u pogledu reguliranja odvjetnika i odvjetničkih ureda uključenih u uspostavljanje i održavanje offshore struktura jer oni često posluju prekogranično i to najmanje u jednoj trećoj zemlji u kojoj se ne provjeravaju potrebni pravni zahtjevi niti provodi dubinska analiza stranke(94);

132.  naglašava da odvjetnici i odvjetnički uredi često pružaju savjete o ulaganjima i porezima te potporu pri uspostavi offshore subjekata, često u izravnom kontaktu s krajnjim stvarnim vlasnicima;

133.  ističe nizak broj sumnjivih transakcija koje su prijavili odvjetnici i druga samoregulirana zanimanja(95) te ujedno napominje da odvjetnici prijave često podnose nakon objava u medijima;

134.  svjestan je da nadzor odvjetnika u većini država članica provode odvjetničke komore i profesionalna odvjetnička udruženja, koji ne provode aktivan nadzor nad svojim članovima, nego djeluju na temelju pritužbi klijenata; žali zbog toga što statistički podaci o kaznama ili disciplinskim mjerama koje su provele nacionalne odvjetničke komore nisu u svim zemljama EU-a javno dostupni;

135.  napominje da se na osobe koje se bave pravnim zanimanjima primjenjuju stroge kazne (u okviru građanskog prava, a katkad i kaznenog) za bilo kakav propust u pogledu pridržavanja obveza iz Direktive o sprečavanju pranja novca; ističe, međutim, da ti strogi disciplinski postupci rijetko dovedu do izbacivanja iz odvjetničke komore(96);

136.  napominje da područje primjene zakonskih odredbi o povjerljivosti odnosa odvjetnika i klijenta, koja nekim pravnim stručnjacima kao što su odvjetnici i javni bilježnici omogućuje da odbiju svjedočiti ili pružiti dokaze o poreznim pitanjima, nije jasno ni usklađeno u svim državama članicama, a pogotovo među državama članicama;

137.  osobito naglašava da se odvjetnici u mnogim državama članicama ne mogu kazniti za savjetovanje nerezidenata o načinu utaje poreza ili pranja novca u drugoj jurisdikciji zbog načela teritorijalnosti;

138.  napominje da su se pravni savjetnici izuzeli iz pravnih obveza pozvavši se na „profesionalnu tajnu” kako ne bi morali provoditi dubinsku analizu stranaka, čak i ako ne djeluju kao odvjetnici, već kao pružatelji financijskih usluga(97);

Računovođe, računovodstvena poduzeća i revizori

139.  napominje da se osoblje računovodstvenih poduzeća ponajprije sastoji od profesionalnih računovođa, revizora te pravnih i poreznih stručnjaka;

140.  napominje da offshore subjekti s poslovnim nastanom u glavnim jurisdikcijama iz Panamskih dokumenata (između ostalog Britanski Djevičanski Otoci, Panama i Sejšeli) ne podliježu zahtjevima za provedbu revizije; ističe, međutim, da bi se u trenutku spajanja s matičnim poduzećem trebala provesti revizija offshore subjekata; svjestan je da nadzornici u nekim jurisdikcijama zahtijevaju od banaka i drugih financijskih posrednika da provedu reviziju dijelova svojih procesa, na primjer postupaka za sprečavanje pranja novca;

141.  napominje da su se računovodstvena poduzeća u strukturama otkrivenima u Panamskim dokumentima ponajprije bavila savjetovanjem i održavanjem offshore struktura i da revizori nisu bili aktivno uključeni jer offshore subjekti često ne podliježu zahtjevu za provedbu revizije; međutim, napominje da su četiri velika računovodstvena društva koja dominiraju tržištem bila uključena i u druge porezne skandale, kao što je Luxleaks, te da njihove aktivnosti koje uključuju i fiskalno savjetovanje i revizije predstavljaju mogući ozbiljan sukob interesa;

142.  napominje da računovodstvena poduzeća često izdaju unutarnje smjernice o praksama koje smatraju prihvatljivima, ali da takva samoregulacija nije dostatna za učinkovito rješavanje problema utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza koje oni promiču i omogućuju;

143.  napominje da revizori i porezni savjetnici djeluju kao globalno integrirana poduzeća iako se predstavljaju kao brojni zasebni pravni subjekti koji nisu u istom vlasništvu, no koje vežu ugovorni odnosi prema kojima se vode zajedničkim standardima pod istim nazivom kako bi podijelili odgovornost, smanjili svoje regulatorne troškove i rizike, ograničili pravne rizike i zaštitili svoje klijente od regulatornih istraga(98);

144.  žali zbog činjenice da je broj sumnjivih transakcija koje su računovođe prijavili financijsko-obavještajnim jedinicama nizak i ne odražava izloženost tog sektora riziku od pranja novca(99);

145.  ističe da računovodstvena poduzeća nisu samo imala ključnu ulogu u osmišljavanju agresivnog poreznog planiranja za svoje klijente, već su i nacionalnim vladama pomagala u izradi poreznih kodeksa i zakona, stvarajući tako znatne sukobe interesa;

146.  zabrinut je zbog dvostrukih uloga i sukoba interesa revizora i konzultanata, odvjetnika i odvjetničkih ureda, koji često savjetuju vlade pri izradi poreznog zakonodavstva, utvrđivanju alata za sprečavanje pranja novca te čak za regulatore provode istrage i revizije, dok istovremeno pružaju ili su pružali usluge reguliranim subjektima;

Trustovi, drugi slični pravni oblici i fiducijarna poduzeća

147.  podsjeća da trustovi, fiducijarna poduzeća i slični pravni oblici imaju važnu ulogu u stvaranju i održavanju offshore subjekata; u tom pogledu napominje da je analizom Panamskih dokumenata koju je proveo Europol i kojom je utvrđeno 3 469 vjerojatnih podudaranja s njegovom bazom podataka o osumnjičenim kriminalcima, otkrivena raširena uporaba struktura trustova za zatajivanje imovine i identiteta;

148.  napominje da je trust skup imovine uspostavljen privatnim ugovorom koji potpisuju tri strane (osnivač, upravitelj i korisnik) i da kao takav nema pravnu osobnost trgovačkog društva;

149.  žali zbog toga što se tvorcima politika u onshore jurisdikcijama teško usmjeriti na trustove i fiducijarna poduzeća zbog njihove ograničene fizičke prisutnosti i ograničenih informacija koje su dostupne zakonodavcima ili nadležnim tijelima;

150.  napominje da trustovi djeluju u ime krajnjih stvarnih vlasnika, ali da su njihovi izravni klijenti u većini slučajeva ostali posrednici kao što su drugi trustovi, odvjetnički uredi, računovodstvena poduzeća i banke;

151.  napominje da trustovi mogu biti samostalna poduzeća ili u vlasništvu drugih vrsta poduzeća koja pružaju usluge, kao što su odvjetnički uredi ili banke;

152.  napominje da trustovi isto tako mogu biti dio složenih mehanizama za utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza međunarodnih ekonomskih grupacija te da su često dio multinacionalnih shema(100);

153.  ističe da postoji opasnost da bi neki komercijalni i nekomercijalni trustovi mogli u budućnosti postati još veći instrument zlouporabe jer nisu pravni subjekti i stoga, za razliku od poduzeća, ne podliježu nikakvim računovodstvenim zahtjevima ili pravnim zahtjevima za otkrivanje podataka, na primjer u pogledu svojih godišnjih financijskih izvještaja; nadalje, zbog nepostojanja registra trustova poreznim je tijelima vrlo teško dobiti informacije o imovini koja se u trustovima nalazi;

4. Aspekt trećih zemalja

4.1. Rezultati

154.  podsjeća da se u okviru zakonodavstva u nekim trećim zemljama, kao što je SAD, od pravnih subjekata ne zahtijeva centralizirano prikupljanje ili prijavljivanje(101) informacija o krajnjem stvarnom vlasniku;

155. ističe da neke jurisdikcije trećih zemalja dijele informacije o krajnjim stvarnim vlasnicima s europskim financijsko-obavještajnim jedinicama samo u obavještajne svrhe, ali se ne odazivaju međunarodnim zahtjevima za suradnju, čime se onemogućava korištenje tih informacija na sudu; 

156.  naglašava da određene treće zemlje upotrebljavaju posebne porezne režime kako bi privukle poduzeća; ističe da je u određenim jurisdikcijama vrlo lako osnovati poduzeće bez otkrivanja identiteta jer se traži vrlo malo informacija; svjestan je da je na internetu u samo nekoliko koraka moguće izraditi jednostavne pravne dokumente; žali što bi to moglo dovesti do širenja praksi koje se upotrebljavaju za izbjegavanje plaćanja i utaju poreza;

157.  primjećuje da iako je zakonodavstvo SAD-a o sprečavanju pranja novca manje ambiciozno od postojećeg zakonodavstva Unije, posebice ono o transparentnosti krajnjeg stvarnog vlasnika s obzirom na to da ne postoji centralizirani registar krajnjih stvarnih vlasnika, u SAD-u se zakonodavstvo o sprečavanju pranja novca bolje i učinkovitije provodi i primjenjuje;

158.  upućuje na sustav odgođenog plaćanja poreza u SAD-u, kojim se multinacionalnim poduzećima omogućuje da dobit ostvarenu u inozemstvu tijekom neograničenog razdoblja zadrže u offshore strukturama, izbjegavajući pritom plaćanje poreza pri povratu te dobiti;

159.  podsjeća na svoj poziv da se zauzme jedinstveno stajalište i tako ojača uloga Unije na međunarodnoj sceni te da se radi na razvoju zajedničkog okvira EU-a za bilateralne ugovore u poreznim pitanjima u svrhu borbe protiv neovlaštenog stjecanja ugovornih povlastica; smatra da sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini treba popratiti konkretnijim odredbama o suradnji u poreznim pitanjima kojima se sprječava izbjegavanje plaćanja poreza te da bi načela dobrog poreznog upravljanja trebala biti njihov sastavni dio;

160.  napominje da Europska komisija daje primjedbe na svaku analizu država članica koju provede FATF ili MONEYVAL te predlaže da te primjedbe u budućnosti budu javno dostupne;

4.2. Zemlje u razvoju

161.  ističe da su, uz porast nejednakosti, manje razvijene zemlje nerazmjerno pogođene utajom poreza i pranjem novca s pomoću offshore struktura; napominje da se 30 % afričkog financijskog bogatstva čuva u offshore jurisdikcijama, što uzrokuje gubitak poreznih prihoda u iznosu od 14 milijardi USD(102);

162.  ističe da nezakoniti financijski tokovi imaju razarajuće učinke na zemlje u razvoju(103); napominje da je organizacija Global Financial Integrity (GFI) u svom izvješću iz prosinca 2014. procijenila da su od 2003. do 2012. gospodarstva u razvoju i rastuća gospodarstva zbog nezakonitih financijskih tokova izgubila 6,6 bilijuna USD, s time da nezakoniti odljevi rastu po zapanjujućoj prosječnoj stopi od 9,4 % godišnje(104);

163.  skreće pozornost na neprihvatljivu situaciju u kojoj neka poduzeća koja posluju u zemljama u razvoju iskorištavaju korupciju, poreznu prijevaru, utaju poreza i izbjegavanje plaćanja poreza, transferne cijene i anonimno vlasništvo nad poduzećem kako bi smanjila svoje porezne obveze ili prala novac, dok milijunima nedostaje odgovarajuća prehrana, zdravstvena zaštita i obrazovanje(105);

164.  napominje da je u zemljama u razvoju zbog nepostojanja elektroničkih registara financijskih računa nadležnim tijelima teško ili nemoguće doći do financijskih ili računovodstvenih informacija;

165.  zabrinut je zbog mogućnosti da će većina zemalja u razvoju imati problema u provedbi sustava OECD-a za automatsku razmjenu informacija od kraja 2017. ili 2018. zbog nedostatka tehničkih, ljudskih i institucionalnih kapaciteta, što bi im moglo uskratiti prednosti tog instrumenta u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza; napominje da se u pogledu globalne suradnje tek treba uspostaviti zajednički pristup jednostavnim načelima i to na način da se postigne učinkovit ishod; zabrinut je zbog opasnosti koje proizlaze iz postojanja međunarodnog sustava automatske razmjene informacija u dvije brzine i u kojem su zemlje u razvoju izuzete iz uzajamnih razmjena;

166.  napominje da Afrika kao kontinent gubi najmanje 50 milijardi USD godišnje zbog nezakonitih financijskih tokova, što je dvostruko više od međunarodne pomoći koju prima; svjestan je da su predstavnici zemalja u razvoju odlučno pozvali na ukidanje poreznih oaza jer se u njima pohranjuje nezakonit poslovni kapital(106);

167.  smatra da poboljšanje poreznih kapaciteta zemalja u kojima dolazi do utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza može donijeti znatne koristi; podsjeća da postoji izravna veza između praga prikupljenog poreza i vladinih institucionalnih kapaciteta; u tom kontekstu podsjeća na znanstvene dokaze koji potvrđuju da povećanje sposobnosti poreznog upravljanja od 10 % odgovara godišnjem rastu BDP-a od 1,5 %;

168.  napominje da mjere EU-a također utječu na poreznu transparentnost preko investicijskih aktivnosti Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, koje koriste netransparentne strukture ulaganja u svojim investicijskim portfeljima, te zahtijeva da se poduzmu koraci kako bi se ti problemi riješili;

169.  izražava zabrinutost zbog sve većih negativnih učinaka nezakonitih financijskih tokova, koji predstavljaju prepreku za gospodarski rast, socijalni razvoj, borbu protiv nejednakosti, osnaživanje vlada i institucionalne kapacitete;

170.  napominje da u postupku BEPS zemlje u razvoju nisu bile uključene kao ravnopravni partneri u pregovorima te da nisu postignuta učinkovita rješenja za porezne probleme najsiromašnijih zemalja, uključujući globalnu mrežu poreznih sporazuma zbog kojih zemlje u razvoju često ne mogu oporezivati dobit nastalu na svom teritoriju; ističe da se učinkovita rješenja za taj globalni problem mogu pronaći samo punim sudjelovanjem zemalja u razvoju u globalnoj poreznoj reformi;

5. Zviždači

171.  ističe činjenicu da su LuxLeaks, Panamski dokumenti, Swiss Leaks, Bahamas Leaks, Football Leaks i brojna druga curenja informacija pokazali koliko je ključna uloga zviždača kad je riječ o borbi protiv pranja novca, prevare, agresivnog poreznog planiranja ili korupcije ili o drugim oblicima razotkrivanja prikrivenog ponašanja; ističe, stoga, da zaštita zviždača može doprinijeti zaštiti javnog interesa, promicanju dobrog upravljanja i jačanju vladavine prava; napominje da je sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma ozbiljno ugroženo sve dok obveznicima prijete samo male financijske kazne ako nadležnim tijelima ne prijave ili netočno prijave sumnju u pranje novca;

172.  naglašava ulogu sindikata i organizacija civilnog društva u pomoći i potpori koje pružaju zviždačima u postupcima unutar njihove organizacije;

173.  žali zbog toga što neke zemlje iskorištavaju kazneni progon zviždača kao sredstvo za zaštitu tajnosti(107); izražava duboko žaljenje zbog toga što su dosad u slučaju LuxLeaks samo zviždači i novinari podvrgnuti kaznenom progonu, dok postupci poduzeća i posrednika uključenih u odluke o porezima koje su razotkrivene dokumentima iz afere LuxLeaks još nisu u potpunosti riješeni; podsjeća da je Europski parlament više puta pozvao da se poboljša zaštita zviždača i novinara;

174.  pozdravlja činjenicu da Komisija trenutačno procjenjuje područje primjene mogućih budućih horizontalnih ili dodatnih sektorskih mjera na razini EU-a kako bi se ojačala zaštita zviždača; napominje da je Parlament trenutačno u postupku donošenja izvješća o vlastitoj inicijativi u kojem se navode njegove preporuke po tom pitanju;

6. Međuinstitucijska suradnja

175.  podsjeća da si, u skladu s člankom 4. stavkom 3. UEU-a, Unija i države članice međusobno pomažu pri obavljanju zadaća koje proizlaze iz Ugovora na temelju načela lojalne suradnje i uz puno uzajamno poštovanje;

176.  napominje da je načelom lojalne suradnje obuhvaćen zahtjev da države članice poduzimaju sve prikladne mjere za očuvanje područja primjene i učinkovitosti prava Unije; podsjeća da bi se države članice trebale suzdržavati od mjera kojima bi se moglo ozbiljno ugroziti ostvarivanje rezultata propisanog pravom EU-a;

177.  pozdravlja dobru suradnju s Komisijom u pogledu saslušanja predsjednika Junckera i povjerenika Věre Jourove i Pierrea Moscovicija te sudjelovanja dužnosnika Komisije na sjednicama Odbora; žali, međutim, zbog toga što su neki od danih odgovora tijekom razmjena gledišta bili potpuno nezadovoljavajući;

178.  pozdravlja odgovore koje su na upitnik koji je poslala Komisija pružili ministri financija i pravosuđa 25 država članica; međutim, žali zbog činjenice da Malta i Mađarska nisu dostavile svoje odgovore te da je Malta, koja je predsjedala Vijećem, bila posebno nespremna na suradnju(108);

179.  ističe činjenicu da je trebalo šest mjeseci za postizanje sporazuma s Komisijom o pristupu povjerljivim dokumentima koji nemaju status klasificiranih dokumenata i da je to kašnjenje predstavljalo ozbiljnu prepreku radu Odbora; naglašava da neki dostavljeni dokumenti nisu bili ažurirani i da su često u velikoj mjeri bili cenzurirani odnosno zacrnjeni, što je stvorilo dodatne ozbiljne prepreke radu Odbora; podsjeća da su Komisija i Vijeće informacije iz tih neklasificiranih dokumenata smatrale povjerljivima te Odboru nije dopušteno da ih uključi u svoje konačno izvješće;

180.  napominje da je Odbor nekoliko puta pozvao trenutačna i buduća predsjedništva da sudjeluju u saslušanjima radi rasprave o suradnji i daljnjim koracima u području sprečavanja pranja novca, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, no žali što su ti zahtjevi svaki put odbijeni vrlo neuvjerljivim argumentima;

181.  napominje da, unatoč zahtjevima podnesenima Vijeću, Odboru nisu stavljeni na raspolaganje nikakvi prikladni dokumenti; stoga dovodi u pitanje političku volju Vijeća da poboljša transparentnost i suradnju u borbi protiv utaje poreza i pranja novca te da poštuje Ugovor i načelo lojalne suradnje; ističe da Parlament smatra da bi građani trebali imati mogućnost uvida u stajalište svoje vlade o tako važnim pitanjima;

182.  sa žaljenjem napominje da Vijeće od osnivanja Istražnog odbora Europskog parlamenta za Panamske dokumente pokušava ometati njegov rad, među ostalim izdavanjem informativne napomene za Odbor stalnih predstavnika u vezi s Odborom PANA od 1. lipnja 2016., u kojoj se poziva na zauzimanje koordiniranog i ujednačenog pristupa država članica kako bi se ograničio opseg istrage te zagovara odbijanje sudjelovanja u istrazi u određenim okolnostima;

183.  žali zbog činjenice da je predsjednik Skupine Vijeća za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja odbio poziv za sudjelovanje na saslušanju pred Odborom navodeći nejasno pravno obrazloženje („nije tijelo EU-a”);

184.  smatra da je dosadašnja suradnje Vijeća i njegove Skupine za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja bila vrlo nezadovoljavajuća i da je to samo po sebi predstavljalo ozbiljnu prepreku radu i rezultatima odbora PANA;

185.  napominje da zbog upornog odbijanja Komisije i Vijeća da daju suglasnost za Prijedlog uredbe Europskog parlamenta o detaljnim odredbama kojima se uređuje korištenje prava Europskog parlamenta na istraživanje, istražni i posebni odbori Europskog parlamenta i dalje ne uživaju dovoljne ovlasti, kao što je pravo na pozivanje svjedoka i pristup dokumentima, za razliku od sličnih odbora država članica i američkog Kongresa;

186.  nada se da će se nadzorne ovlasti poreznih tijela proširiti kako bi se omogućilo strože praćenje netransparentnosti i bolje financijske obavještajne informacije;

187.  zaključuje, stoga, da je iz navedenih razloga u nekim državama članicama te u Vijeću i njegovim tijelima došlo do povrede načela lojalne suradnje;

7. Zaključci

188.  zaključuje da je temeljni problem koji je evidentiran u Panamskim dokumentima premještanje novca između različitih jurisdikcija – offshore i onshore – u cilju maksimalnog smanjenja poreznih obveza, neplaćanja poreza ili pranja novca; smatra da je pod hitno potrebno više političke volje, bolja regulativa te snažnija provedba i nadzor postojećih pravila kako bi se suzbile te praske;

189.  smatra da su neka multinacionalna poduzeća i osobe visoke neto vrijednosti koristile trustove, fiktivna poduzeća, porezne oaze i složene međunarodne financijske strukture kako bi uspješno zaštitile svoje bogatstvo od, na primjer, poreznih tijela i ostalih koji imaju opravdana financijska potraživanja prema njima, čime su svoje bogatstvo stavili u zakonodavni vakuum i tako postali nedodirljivi;

190.  zaključuje da je sustavan problem nedostatak suradnje i koordinacije između institucija i agencija EU-a, država članica i nadležnih tijela te među njima u vezi s različitim zakonodavnim aktima u pogledu utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca;

191.  zaključuje da neke države članice nisu sklone pružiti relevantne informacije u traženoj količini i kvaliteti te da se općenito ne čini da ulažu istinske napore kako bi suzbile izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza, što predstavlja kršenje načela lojalne suradnje utvrđenog u Ugovoru o EU-u; dolazi do zaključka da se te države članice trude prikriti vlastite prijestupe;

192.  podsjeća da su transparentnost, razmjena informacija, odgovarajuća provedba propisa i stalno poboljšanje tehnika suzbijanja ključni za borbu protiv utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i pranja novca; zaključuje da sva velika poduzeća trebaju javno izvješćivati o poreznim informacijama po zemljama;

193.  zaključuje da zakonodavstvo EU-a koje je na snazi nije bilo dostatno prije objave Panamskih dokumenata te da se nije uvijek učinkovito provodilo, omogućujući posrednicima da formalno ispune svoje obveze, kao što su dubinska analiza stranke i ostale obveze prijavljivanja, a da pritom zaobiđu smisao pravila; napominje da je otad proveden određen broj revizija, na primjer Direktive o administrativnoj suradnji i Direktive o sprečavanju pranja novca, i da su predstavljeni novi zakonodavni prijedlozi, kao što su prijedlozi o izvješćivanju po zemljama i regulaciji posrednika, dok su neki prijedlozi obnovljeni, kao što je zakonodavni prijedlog o zajedničkog konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB); napominje da je predsjednik Europske komisije obećao da će predstaviti prijedloge kako bi se uvođenjem obveze odgovaranja na grupne zahtjeve u poreznim pitanjima potaknula bolja porezna suradnja među državama članicama i kako bi jedna država članica mogla drugima pružiti sve informacije koje su potrebne za gonjenje onih koji izbjegavaju plaćanje poreza izvan nacionalnih granica te da će predstaviti prijedloge poreznih reformi na temelju članka 116. UFEU-a, uz suodlučivanje Vijeća i Europskog parlamenta, kako bi se riješilo narušavanje uvjeta tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu; 

194.  zaključuje da je postupno došlo do znatnog poboljšanja u pogledu uspostave registra krajnjih stvarnih vlasnika, kojemu je moguće pristupiti na temelju legitimnog interesa; naglašava da je trenutačna revizija Direktive o sprečavanju pranja novca usmjerena na proširenje ovlasti financijsko-obavještajnih jedinica EU-a i olakšanje njihove suradnje, no da je njezino područje primjene i dalje previše ograničeno te da postoji potreba za razmjenom financijskih informacija radi suzbijanja svih oblika gospodarskog kriminala, ali i radi ulaženja u trag prihodima od djelatnosti povezanih s prijevarom;

195.  zaključuje da je pitanje pravilne identifikacije krajnjih stvarnih vlasnika i dalje ključna prepreka ukidanju nezakonitih sustava izbjegavanja plaćanja poreza te da međunarodna priroda financijskih tokova i struktura poduzeća koje je otkrio odbor PANA pogoršava taj problem;

196.  ističe da je kreativnost onih koji izbjegavaju plaćanje poreza brža od izrade zakonodavstva te da se posrednici u tim aktivnostima i oni koji ih omogućuju zahvaljujući takvom kreativnom pristupu obično drže zakona; u tom pogledu ističe iskorištavanje regulatornih neusklađenosti među zemljama kao ključan čimbenik kojim se omogućuju takve prakse;

197.  zaključuje da je upravljanje bogatstvom i dalje uvelike neregulirano zanimanje te da je potrebno uspostaviti obvezujuća međunarodna pravila i standarde radi bolje regulacije i definicije tog zanimanja;

198.  napominje da bi se porez trebao plaćati ondje gdje se ostvaruje dobit; žali zbog toga što su se nedostatnim zakonodavstvom Unije ili njegovom neučinkovitom provedbom dopustile aktivnosti i financijske strukture otkrivene u Panamskim dokumentima kojima se uspješno zaobišlo to osnovno načelo; zaključuje da je potreban zajednički pristup EU-a u cilju borbe protiv fiktivnih poduzeća u trećim zemljama, prekomorskim zemljama i područjima i najudaljenijim regijama te kako bi se na temelju transparentnosti stvarnog vlasništva zauvijek stalo na kraj praksama čiji je cilj izbjegavanje plaćanja poštenog iznosa poreza u Uniji;

199.  zaključuje da je do te situacije došlo jer države članice nisu dovoljno primjenjivale zakonodavstvo, a Komisija ga nije dovoljno provodila; žali zbog toga što iz političkih razloga ponekad ni postojanje zakonodavstva ni dovoljan broj osoblja koje ga treba primjenjivati nisu jamstvo njegove provedbe;

200.  smatra da prekomorskim zemljama i područjima povezanim s državama članicama, od kojih se neki pojavljuju u Panamskim dokumentima, nedostaju potrebna infrastruktura, financijska sredstva i ljudski kapaciteti kako bi zajamčili lokalni nadzor nad financijskim sektorom(109);

201.  napominje da Komisiji nedostaju resursi za osiguranje potpune provedbe zakonodavstva EU-a protiv pranja novca, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza;

202.  žali zbog činjenice da pojedine države članice na razini Vijeća često blokiraju pitanja povezana s poreznom politikom kako bi zaštitile porezne oaze; stoga poziva da se ukine načelo jednoglasnosti država članica u poreznim pitanjima kako bi se ostvario napredak u borbi za poreznu pravdu i smanjilo opterećenje građana EU-a;

203.  zaključuje da su financijsko-obavještajne jedinice ključne u borbi protiv pranja novca; svjestan je, međutim, da se strukture diljem EU-a razlikuju i da im nedostaje osoblja za izvršavanje zadaća, uključujući provjeru sve većeg broja prijava o sumnjivim transakcijama potaknutih novim zakonodavstvom, te da se mogu uhvatiti ukoštac samo s dijelom problema; zaključuje da institucije država članica zadužene za primjenu i provedbu pravila o poreznoj prijevari i pranju novca moraju biti u cijelosti neovisne o političkom utjecaju; zaključuje da je nužno zajamčiti da se istrage koje provode financijsko-obavještajne jedinice poprate policijskim kaznenim istragama ako situacija tako nalaže te naglašava da se u suprotnom nedjelovanje policije mora smatrati nepravilnošću; žali zbog toga što su financijsko-obavještajne jedinice u brojnim slučajevima politički pristrane;

204.  napominje da poteškoće u razmjeni informacija između financijsko-obavještajnih jedinica i u upotrebi informacija dobivenih iz prijava o sumnjivim transakcijama i prijava o sumnjivim aktivnostima nastaju djelomično kao posljedica neujednačenog razvoja financijsko-obavještajnih jedinica u raznim dijelovima svijeta;

205.  zaključuje da se kazne katkad ne primjenjuju ili da u pojedinim slučajevima nisu dovoljno odvraćajuće; u tom pogledu žali zbog činjenice da se države članice i dalje protive tomu da Unija uvede sankcije protiv trećih zemalja čiji se porezni sustavi smatraju štetnima za Uniju;

206.  zaključuje da je na temelju podataka koje je prikupio odbor PANA moguće utvrditi nekoliko slučajeva nepravilne provedbe zakonodavstva EU-a, osobito u pogledu sljedećih situacija:

  tijela država članica ne dostavljaju spontano porezne informacije drugoj državi članici u slučaju kada postoje razlozi za pretpostavku da je došlo do gubitka poreznih prihoda u drugoj državi članici (članak 9. stavak 1. Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja), a Europska komisija nije zajamčila učinkovitu provedbu Direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja;

  tijela država članica ne poduzimaju mjere na temelju dokaza o ozbiljnom i ustrajnom propustu da se identificiraju stvarni vlasnici u kontekstu dubinske analize stranke ili da ne zahtijevaju da se provjera identiteta stranke i stvarnog vlasnika obavi prije uspostavljanja poslovnog odnosa ili počinjenja transakcije (članak 8. stavak 1. točka (b) i članak 9. stavak 1. Treće direktive o sprečavanju pranja novca), a Europska komisija nije zajamčila učinkovitu provedbu Treće direktive o sprečavanju pranja novca;

  tijela država članica nisu zajamčila odgovornost subjekata na koje se primjenjuje Treća direktiva o sprečavanju prava novca za kršenje odredbi nacionalnog zakonodavstva, uključujući dostavljanje informacija o stvarnom vlasništvu nadležnim tijelima (članak 39. stavak 1. Treće direktive o sprečavanju pranja novca), a Europska komisija nije zajamčila učinkovitu provedbu Treće direktive o sprečavanju pranja novca;

  Komisija nije sastavila popis trećih zemalja u čijim sustavima za sprečavanja pranja novca postoje strateški nedostaci;

  tijela država članica ne primjenjuju administrativne kazne i druge administrativne mjere na institucije za koje se ustanovi da su odgovorne za ozbiljno kršenje nacionalnih odredbi donesenih na temelju Treće direktive o sprečavanju pranja novca, kako se zahtijeva člankom 67. stavkom 1. točkom (o) i člankom 67. stavkom 2. Direktive 2013/36/EU (Četvrta direktiva o kapitalnim zahtjevima), a Europska komisija nije zajamčila učinkovitu provedbu te direktive;

  države članice ne surađuju lojalno u okviru Skupine za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja i ne poštuju načelo lojalne suradnje, kako se zahtijeva člankom 4. UFEU-a; Europska komisija nije djelovala kao čuvarica Ugovora;

207.  žali zbog toga što određene institucije EU-a ne surađuju s odborom PANA; napominje da to predstavlja povredu načela lojalne suradnje;

208.  zaključuje da su zatvorena i tajnovita priroda Skupine Vijeća za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja i njegova neučinkovita pravila odlučivanja koja se temelje na širokom konsenzusu štetni za učinkovitu i brzu izradu, donošenje i provedbu ključnog zakonodavstva za sprečavanje utaje poreza unutar EU-a; stoga ističe da je potrebno povećati odgovornost i transparentnost u pogledu mjera, izjava i stajališta država članica koje sudjeluju u radu te skupine te provesti temeljitu reformu Skupine za kodeks o postupanju;

209.  smatra da jednoglasnost u Vijeću potrebna za izmjenu ili donošenje zakonodavstva usporava napredak u području oporezivanja u Uniji;

210.  izražava duboko žaljenje zbog toga što se velik broj dionika odbio susresti s izaslanstvima odbora PANA ili se odbio pojaviti pred odborom PANA ili nije na zadovoljavajući način odgovorio na njegova pitanja;

211. osuđuje ubojstvo malteške novinarke Daphne Caruane Galizije, koja je bila među najistaknutijim novinarima u borbi protiv korupcije i pranja novca te iscrpno izvještavala o Panamskim dokumentima, a ubijena je 16. listopada 2017. u eksploziji bombe podmetnute u njezin automobil; ponavlja da su takvi postupci sasvim neprihvatljivi u državama članicama Unije;

212.  zaključuje, stoga, da za potpunu procjenu opsega tog pitanja i metoda koje se primjenjuju u tim strukturama još nisu pruženi odgovori na mnoga pitanja i predlaže da se s istragom nastavi u okviru stalnog odbora ili radne skupine na visokoj razini u okviru Europskog parlamenta.

(1)

SL L 113, 19.5.1995., str. 1.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0253.

(3)

SL L 309, 25.11.2005., str. 15.

(4)

SL L 214, 4.8.2006., str. 29.

(5)

  SL L 141, 5.6.2015., str. 73.

(6)

  SL L 176, 27.6.2013., str. 338.

(7)

  SL L 64, 11.3.2011., str. 1.

(8)

  SL L 359, 16.12.2014., str. 1.

(9)

  SL L 157, 9.6.2006., str. 87.

(10)

  SL L 158, 27.5.2014., str. 77.

(11)

  SL L 158, 27.5.2014., str. 196.

(12)

  SL L 156, 16.6.2012., str. 1.

(13)

  SL L 338, 12.12.2012., str. 37.

(14)

  SL L 338, 12.12.2012., str. 41.

(15)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408.

(16)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0310.

(17)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0457.

(18)

A8-0056/2017.

(19)

Vidi: Eurodad, „Fifty shades of tax dogging” (Pedeset nijansi izbjegavanja poreza), Bruxelles, listopad 2015., str. 19.

(20)

Vidi: Willem Pieter de Groen, „Role of advisors and intermediaries in the schemes revealed in the Panama Papers” (Uloga savjetnika i posrednika u režimima otkrivenima u Panamskim dokumentima), Centar za europske političke studije, travanj 2017.

(21)

Za potpun popis aktivnosti, uključujući imena govornika, vidi dio II. ovog izvješća koji obuhvaća izvješća izaslanstava poslanih na Cipar, u Portugal, na Maltu, u Sjedinjene Američke Države, Ujedinjenu Kraljevinu, Luksemburg i Švicarsku.

(22)

OECD (2017.), „Glossary of Tax Terms” (Porezni pojmovnik), Pariz: OECD.

(23)

C-255/02 – Halifax i dr., Sud EU-a, 21. veljače 2006.; C-196/04 – Cadbury Schweppes i Cadbury Schweppes Overseas, Sud EU-a, 12. rujna 2006.

(24)

posebice Francuska, Italija, Njemačka, Poljska i Nizozemska

(25)

Vidi na primjer Anna Meyendorff i Anyan V. Thakor (ur.) „Designing financial systems in transition economies: strategies for reform in Central and Eastern Europe” (Oblikovanje financijskih sustava u tranzicijskim gospodarstvima: strategije reforme u središnjoj i istočnoj Europi), 2002., S. 102 [primjer Rusije]; ili: Keith Blackburn, Niloy Bose i Salvatore Capasso, „Tax evasion, the underground economy and financial development” (Utaja poreza, siva ekonomija i financijski razvoj), (2012.): http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S016726811200128X.

(26)

Studija za odbor PANA „Utjecaj sustava otkrivenih u okviru Panamskih dokumenata na ekonomiju i financije nekolicine analiziranih država članica”.

(27)

https://ec.europa.eu/taxation_customs/fight-against-tax-fraud-tax-evasion/a-huge-problem_en

(28)

See: Gabriel Zucman, „The Hidden Wealth of Nations – The Scourge of Tax Havens” (Skriveno bogatstvo nacija: prokletstvo poreznih oaza), Sveučilište u Kaliforniji, 2015.

(29)

Mreža za poreznu pravdu (Tax Justice Network), studeni 2011.

(30)

148 slučajeva pranja novca 2012., 202 slučaja 2013., 221 slučaj 2014. i 285 slučajeva 2015.

(31)

Indeks financijske tajnosti 2015., Mreža za poreznu pravdu.

(32)

ICIJ 2017., „Where Are They Now? A Year Later, Mixed Fortunes For Panama Papers Line-Up” („Gdje su sada? Različite sudbine aktera u slučaju Panamski dokumenti jednu godinu kasnije”).

(33)

Studija „Offshore activities and money laundering: recent findings and challenges” (Offshore aktivnosti i pranje novca: najnoviji rezultati i izazovi), koju je za odbor PANA provela prof. dr. Brigitte UNGER, Utrecht University School of Economics, Nizozemska.

(34)

Unger, op. cit.

(35)

Pripremio povjerenik Moscovici.

(36)

U rujnu 2016. objavljen je privremeni bodovni popis jurisdikcija trećih zemalja. On obuhvaća dva skupa pokazatelja za utvrđivanje rizika za države članice EU-a: 1. procjena gospodarskih veza jurisdikcije s EU-om, razmjera financijskih aktivnosti i čimbenika financijske stabilnosti 2. procjena rizika koji jurisdikcija predstavlja, pri čemu se utvrđuje jesu li jurisdikcije dovoljno transparentne, imaju li povoljne režime poreza na dobit ili nultu stopu poreza na dobit.

(37)

Dohodak od nesamostalnog rada, naknade direktora, dividende, kapitalni dobici, licencijske naknade, određeni proizvodi životnog osiguranja, mirovine te vlasništvo nad nekretninama i dohodak od imovine i imovinskih prava.

(38)

Prema definiciji OECD-a, fiktivno poduzeće jest poduzeće koje je službeno registrirano, osnovano ili na drugi način pravno uspostavljeno u određenom gospodarstvu, ali koje u tom gospodarstvu ne obavlja nikakvu djelatnost nego se njegov kapacitet upotrebljava samo u svrhu prijenosa.

(39)

Krajnji stvarni vlasnik fizička je osoba koja ima krajnju odgovornost za subjekt.

(40)

Vidi, na primjer, Nordea (2016.), „Report on Investigation of Nordea Private Banking in Relation to Offshore Structures” (Izvješće o istrazi banke Nordea Private Banking u pogledu offshore struktura), zajedničko izvješće koje su izradili Nordea Group Compliance, Nordea Operational Risk i Mannheimer Swartling Advokatbyra.

(41)

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. prosinca 2015. s preporukama Komisiji o uvođenju transparentnosti, koordinacije i konvergencije u politike poreza na dobit u Uniji – izvjestitelji: Anneliese Dodds i Ludek Niedermayer - Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0457).

(42)

„Role of advisors and intermediaries in the schemes revealed in the Panama Papers” (Uloga savjetnika i posrednika u režimima otkrivenima u Panamskim dokumentima), Willem Pieter de Groen, Centar za europske političke studije, travanj 2017.

(43)

Govor Jana Lukasa Strozyka, Norddeutsche Rundfunk, na saslušanju u odboru PANA 27. rujna 2016.

(44)

„Role of advisors and intermediaries in the schemes revealed in the Panama Papers” (Uloga savjetnika i posrednika u režimima otkrivenima u Panamskim dokumentima), Willem Pieter de Groen, Centar za europske političke studije, travanj 2017.

(45)

Govor Daniela Thelesklafa, predsjednika Odbora stručnjaka za ocjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL) na saslušanju u odboru PANA održanom 13. listopada 2016. godine.

(46)

Izvješće glavnog tajnika OECD-a ministrima financija skupine G20, Baden-Baden, Njemačka, ožujak 2017.: http://www.oecd.org/tax/oecd-secretary-general-tax-report-g20-finance-ministers-march-2017.pdf

(47)

Brooke Harrington, „Capital without borders, wealth managers and the one percent” (Kapital bez granica, upravitelji bogatstvom i onih jedan posto), Harvard University Press, 2016.

(48)

„The golden visa deal: We have in effect been selling off British citizenship to the rich” (Zlatne vize: britansko državljanstvo prodavali smo bogatima), David Pegg, The Guardian, 4. srpnja 2017.

(49)

Vidi, na primjer, Nordea (2016.), „Report on Investigation of Nordea Private Banking in Relation to Offshore Structures” (Izvješće o istrazi banke Nordea Private Banking u pogledu offshore struktura), zajedničko izvješće koje su izradili Nordea Group Compliance, Nordea Group Operational Risk i Mannheimer Swartling Advokatbyra. To je na sastanku s izaslanstvom odbora PANA potvrdio i belgijski Nacionalni istražni odbor.

(50)

14 postupaka pokrenuto je zbog toga što države članice nisu obavijestile o nacionalnim odredbama (čime nisu ispunile rok za prijenos koji je bio 1. siječnja 2013.). Jedan postupak pokrenut je zbog neprenošenja (uključujući spontanu razmjenu informacija), a šest postupaka zbog mogućeg nepravilnog prijenosa Prve direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja. Od tih šest postupaka, tri su još u tijeku.

(51)

Rok za prenošenje bio je 1. siječnja 2016.

(52)

Postupci protiv Grčke i Portugala trebali bi uskoro biti zaključeni.

(53)

Kodeks Vijeća o postupanju pri oporezivanju poslovanja, referentni dokument od 10. rujna 2012.: „Postupak praćenja o kojem je raspravljano na sastanku 17. travnja 2012. pokazao je da se u praksi informacije o odlukama ne razmjenjuju na spontanoj osnovi.”

(54)

Belgija, Bugarska, Cipar, Francuska, Hrvatska, Italija, Latvija, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina.

(55)

„Fighting tax crimes – cooperation between Financial Intelligence Units” (Borba protiv poreznih kaznenih djela: suradnja među financijsko-obavještajnim jedinicama), dr. Amandine Scherrer i dr. Anthony Amicelle, Služba Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS), ožujak 2017.

(56)

Tih šest država članica su: Češka, Italija, Njemačka, Slovenija, Švedska i Ujedinjena Kraljevina. Austrija, Francuska, Irska, Latvija, Mađarska, Slovačka i Španjolska prijavile su samo djelomičnu provedbu.

(57)

Direktiva se primjenjuje na (članak 2.): kreditne institucije; financijske institucije; revizore, vanjske računovođe i porezne savjetnike; javne bilježnike i ostale nezavisne pravne stručnjake; pružatelje usluga trustova ili usluga trgovačkih društava; zastupnike u trgovini nekretninama; ostale fizičke ili pravne osobe koje se bave trgovinom robom; te kasina.

(58)

U istrazi o privatnim bankovnim aktivnostima banke Nordea pokazalo se da banka nije poštovala unutarnje smjernice ili regulatorne zahtjeve u Luksemburgu. Točnije, banka nije klasificirala klijente u odgovarajuću kategoriju visokog rizika, a posljedično izvješćivanje o pojačanoj dubinskoj analizi bilo je nepotpuno. Zahtjevi u pogledu pojačane dubinske analize obuhvaćaju, na primjer, prikupljanje informacija o izvoru sredstava i svrsi računa. Osim toga, dubinsku analizu potrebno je redovito ponavljati i ponovno procjenjivati. Međutim, ta takozvana „kontinuirana dubinska analiza” nije se sustavno provodila. Prema rezultatima unutarnje istrage banke (Nordea, 2016.), u mnogim slučajevima informacije nisu bile ažurirane. Slične probleme u vezi s provedbom i izvršenjem naveo je i nekadašnji službenik za praćenje usklađenosti njemačke banke Berenberg Bank koji je svjedočio pred odborom PANA.

(59)

U e-poruci od 24. rujna 2010. Jürgen Mossack napisao je: „Čini se da Mossfon UK ne provodi temeljito dubinsku analizu (a možda ni uopće) i možda ćemo od sada mi sami morati provoditi dubinsku analizu za sve klijente koje Mossfon UK ima kod nas, sadašnje i buduće!”

(60)

U e-poruci iz prepiske između Mossacka Fonsece i UBS-a, predstavnik Mossacka Fonsece napisao je: „Objasnio je da UBS nikada nije bio naš ugovorni partner. Ja se nisam složio s tim i dodao sam da u nekim slučajevima niti ne znamo tko je stvarni vlasnik. ... Dodao sam da u prošlosti na izričit zahtjev UBS-a i drugih banaka nismo dobili informacije o identitetu stvarnog vlasnika.”

(61)

U e-poruci od 5. svibnja 2009. predstavnik Mossacka Fonsece objasnio je da je cijena za osnivanje dviju zaklada „zapravo veća zbog posebnog načina na koji će klijent koristiti zakladu te posebne fleksibilne usluge koju pružamo (bez pretjerane dubinske analize) što svakako podrazumijeva veći rizik.”

(62)

Utvrđeno prilikom misije za utvrđivanje činjenica odbora PANA u Ujedinjenoj Kraljevini.

(63)

„Fighting tax crimes – cooperation between Financial Intelligence Units” (Borba protiv poreznih kaznenih djela: suradnja među financijsko-obavještajnim jedinicama), dr. Amandine Scherrer i dr. Anthony Amicelle, Služba Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS), ožujak 2017.

(64)

Evidentiranje i analiza razlika u pogledu ovlasti financijsko-obavještajnih jedinica EU-a i prepreka prikupljanju i razmjeni informacija, projekt platforme EU-a za financijsko-obavještajne jedinice, 15. prosinca 2012.

(65)

Saslušanje odbora PANA o financijsko-obavještajnim jedinicama održano 21. lipnja 2017.

(66)

Financijsko-obavještajna jedinica Ujedinjene Kraljevine vjerojatno prima najveći broj prijava u Uniji jer je riječ o jednom od najvećih financijskih tržišta u Europi koje provodi prijavu sumnjivih aktivnosti. Broj prijava u Nizozemskoj izrazito je visok, što se može objasniti činjenicom da ono što je zaprimljeno nisu prijave o sumnjivim transakcijama već prijave o neobičnim transakcijama, a većina njih dolazi iz mjenjačnica/šaltera za slanje novčanih doznaka, koji moraju prijaviti sve transakcije iznad 2000 eura.

(67)

Poglavito Cipar, Malta i Luksemburg, koji primaju vrlo malo prijava o sumnjivim transakcijama u usporedbi s veličinom reguliranih sektora u njihovim jurisdikcijama.

(68)

Javno saslušanje pred odborom PANA, 14. studenog 2016.

(69)

Je li porezno kazneno djelo kriminalizirano ako je počinjeno kao aktivna radnja, kao propust ili oboje, te procesuiraju li porezno kazneno djelo upravna ili sudbena tijela.

(70)

Italija, Španjolska, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Francuska, Češka, Poljska, Njemačka, Litva, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Nizozemska i Austrija.

(71)

Studija EPRS-a: Kapaciteti država članica za borbu protiv poreznih kaznenih djela - http://www.europarl.europa.eu/cmsdata/125760/EPRS_STUD_603.257_MS_capabilities_tax_crimes.pdf

(72)

Izvješća financijsko-obavještajne jedinice na Malti koja su procurila u javnost.

(73)

Ujedinjena Kraljevina, Luksemburg, Malta, Portugal i Cipar.

(74)

COM(2017)0340, str. 5.

(75)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408.

(76)

„Fighting tax crimes – cooperation between Financial Intelligence Units” (Borba protiv poreznih kaznenih djela: suradnja među financijsko-obavještajnim jedinicama), dr. Amandine Scherrer i dr. Anthony Amicelle, Služba Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS), ožujak 2017.

(77)

Postoci u ovom poglavlju temelje se na podacima ICIJ-a, koje je analizirao Centar za europske političke studije (CEPS) na zahtjev Istražnog odbora EP-a za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza.

(78)

„Role of advisors and intermediaries in the schemes revealed in the Panama Papers” (Uloga savjetnika i posrednika u režimima otkrivenima u Panamskim dokumentima), Willem Pieter de Groen, Centar za europske političke studije, travanj 2017.

(79)

„Role of advisors and intermediaries in the schemes revealed in the Panama Papers” (Uloga savjetnika i posrednika u režimima otkrivenima u Panamskim dokumentima), Willem Pieter de Groen, Centar za europske političke studije, travanj 2017.

(80)

10 zemalja u kojima djeluje najviše posrednika, ICIJ.

(81)

Temelji se na evidentiranju posrednika koji su odgovorni za otprilike 86 % subjekata iz baze podataka ICIJ-a.

(82)

U elektroničkoj poruci poduzeća Mossack Fonseca od 3. veljače 2012. predstavnik tog društva objašavnjava da je s HSBC Private Bank Lux dogovoreno da će raditi izravno s društvom Mossack Fonseca te da će se za nove klijente provoditi samo „površna analiza stranke” na temelju informacija koje pruži banka.

(83)

Maíra Martini, „Doors wide open: corruption and real estate in four key markets” (Širom otvorena vrata: korupcija i nekretnine na četiri ključna tržišta), 2017.

(84)

Obermayer & Obermaier, 2016.

(85)

Doprinosi Norberta Naulina u obliku pisanog odgovora odboru PANA, saslušanje u odboru PANA, 14. studenoga 2016.

(86)

„Report on investigation of Nordea Private Banking in relation to offshore structures” (Izvješće o istrazi banke Nordea Private Banking u pogledu offshore struktura), 20. lipnja 2016., i posjet istražnom odboru Belgijskog parlamenta, 26. travnja 2017.

(87)

Prema podacima MMF-a, Banke za međunarodne namire, Europske komisije i ekonomista Gabriela Zucmana.

(88)

Oxfam, „Opening the vaults” (Oxfam, Otvaranje riznica), 2017.

(89)

Saslušanje pred odborom PANA, 9. veljače 2017.

(90)

Saslušanja pred odborom PANA, 13. listopada 2016. i 24. siječnja 2017.

(91)

Na primjer, iz društva Société Générale Odboru su rekli da oni nisu stvarni vlasnici zaklada Rousseau i Valvert, koje je za njih osnovalo poduzeće Mossack Fonseca, što opovrgavaju podaci iz Panamskih dokumenata koje su objavili novinari konzorcija ICIJ; isto tako, malteški posrednik Nexia BT u odgovoru na pisana pitanja našeg Odbora izjavio je da jedan od njegovih osnivača nema nikakve veze s Keithom Schembrijem, predstojnikom Ureda malteškog premijera, iako je on u pismu preporuke upućenom poduzeću Mossack Fonseca naveo da s Keithom Schembrijem ima dugogodišnje poslovne i privatne veze.

(92)

Oxfam, „Opening the vault: The use of tax havens by Europe’s biggest banks” (Otvaranje riznica: Kako se najveće europske banke koriste poreznim oazama), ožujak 2017. https://www.oxfam.org/en/research/opening-vaults

(93)

Doprinosi EBA-e u obliku pisanih odgovora odboru PANA, saslušanje pred odborom PANA, 13. listopada 2016.

(94)

Kao što je to slučaj u Švicarskoj, u kojoj u skladu s nacionalnim pravom odvjetnici koji su nominalni direktori nemaju obvezu provoditi dubinsku analizu stranke.

(95)

Vidi, na primjer, izvješća FATF-a o uzajamnim evaluacijama ili „Fighting tax crimes – cooperation between Financial Intelligence Units” (Borba protiv poreznih kaznenih djela: suradnja među financijsko-obavještajnim jedinicama), dr. Amandine Scherrer i dr. Anthony Amicelle, Služba Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS), ožujak 2017.

(96)

„Rules on independence and responsibility regarding auditing, tax advice, accountancy, account certification services and legal services” (Pravila o neovisnosti i odgovornosti u pogledu revizije, poreznog savjetovanja, računovodstva, usluga potvrđivanja godišnjih financijskih izvještaja i pravnih usluga), Ian Roxan i Saipriya Kamath (London School of Economics) i Willem Pieter De Groen (Centar za europske političke studije), travanj 2017.

(97)

Razmjena gledišta odbora PANA s nacionalnim parlamentima i Markom Piethom, 31. siječnja 2017.

(98)

Richard Murphy i Saila Naomi Stausholm, „The Big 4, a study on opacity” (Velika četvorka, studija o netransparentnosti), srpanj 2017.

(99)

Vidi, na primjer, izvješća FATF-a o uzajamnim evaluacijama ili „Fighting tax crimes – cooperation between Financial Intelligence Units” (Borba protiv poreznih kaznenih djela: suradnja među financijsko-obavještajnim jedinicama), dr. Amandine Scherrer i dr. Anthony Amicelle, Služba Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS), ožujak 2017.

(100)

Doprinosi Brooke Harrington u obliku pisanih odgovora odboru PANA, saslušanje pred odborom PANA, 24. siječnja 2017.

(101)

Izvješće odbora PANA o službenom posjetu SAD-u, 21. – 24. ožujka 2017.

(102)

Gabriel Zucman, Teresa Lavender Fagan i Thomas Piketty (2015.), „The hidden wealth of nations: The scourge of tax havens” (Skriveno bogatstvo država: Pošast poreznih oaza). University of Chicago Press, 2015.

(103)

OECD, „Illicit Financial Flows from Developing Countries:Measuring OECD Responses” (Nezakoniti financijski tokovi iz zemalja u razvoju: mjerenje odgovora OECD-a), 2014., str. 15.

(104)

Global Financial Integrity.

(105)

Marc Tran, „Tax Evasion Still Crippling Africa as Rich Countries Fail to Deliver Support” (Utaja poreza i dalje sputava Afriku, a bogate zemlje propuštaju pružiti potporu), The Guardian, 10. svibnja 2013.

(106)

Saslušanje pred odborom PANA o zemljama u razvoju, 6. travnja 2017.

(107)

„Overcoming the shadow economy” (Prevladavanje sive ekonomije), Joseph E. Stiglitz i Mark Pieth, studeni 2016.

(108)

Danska je na upitnik odbora PANA konačno odgovorila 30. kolovoza 2017.

(109)

„Tax evasion, money laundering and tax transparency in the EU Overseas Countries and Territories” (Utaja poreza, pranje novca i porezna transparentnost u prekomorskim zemljama i područjima Europske unije), dr. Isabelle Ioannides i Jan Tymowski, Služba Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS), travanj 2017.


OVERVIEW OF ACTIVITIES DURING THE MANDATE

July 2016 - December 2017

* * *


I. COMMITTEE COMPOSITION

1. Bureau

Werner Langen

Chairman

EPP

Ana Gomes

1st Vice-Chair

S&D

Pirkko Ruohonen-Lerner

2nd Vice-Chair

ECR

Fabio De Masi

3rd Vice-Chair (until 22 October 2017)

GUE/NGL

Eva Joly

4th Vice-Chair

Greens/EFA

 

 

2. Coordinators

Dariusz Rosati

EPP

Markus Ferber

(Deputy Coordinator)

EPP

Peter Simon

S&D

Bernd Lucke

ECR

Michael Theurer (until 30 June 2017)

ALDE

Maite Pagazaurtundúa Ruiz (from 1st July 2017)

ALDE

Louis Michel(Deputy Coordinator)

 

ALDE

Patrick Le Hyaric

GUE/NGL

Matt Carthy(Deputy Coordinator)

 

GUE/NGL

Sven Giegold

Greens/EFA

David Coburn

EFDD

Barbara Kappel

ENF

3. Co-Rapporteurs

Jeppe Kofod

S&D

Petr Jezek

ALDE

 

4. Shadow-Rapporteurs

Ludek Niedermayer

EPP

Angel Dzhambazki

ECR

Miguel Urbán Crespo

GUE/NGL

Molly Scott Cato

Greens/EFA

Marco Valli

EFDD

Barbara Kappel

ENF

5. Members

The committee is composed of 65 Members distributed by political groups as follows:

EPP

20

S&D

17

ECR

6

ALDE

6

GUE/NGL

4

Greens/EFA

4

EFDD

3

ENF

4

N-A

1

List of Members as of 18 October 2017

FULL Members

 

SUBSTITUTES

L

EPP

19/20

 

L

EPP

19/20

DE

M. BALZ Burkhard

 

 

BG

M. ADEMOV Asim Ahmedov

 

MT

M. CASA David

 

 

FR

M. CADEC Alain

 

FR

M. ENGEL Frank

 

 

EL

M. CHRISTOFOROU Lefteris

 

DE

M. FERBER Markus

 

 

FR

Mme DATI Rachida

 

PT

M. FERNANDES José Manuel

 

 

EN

M. HAYES Brian

 

ES

M. DE GRANDES PASCUAL Luis

 

 

SV

M. HÖKMARK Gunnar

 

DE

M. KARAS Othmar

 

 

DE

M. JAHR Peter

 

FR

M. LAMASSOURE Alain

 

 

EN

M. KELLY Seán

 

NL

Mme DE LANGE Esther

 

 

EL

M. KYRTSOS Georgios

 

DE

M. LANGEN Werner

(Chair)

 

HR

Mme MALETIĆ Ivana

 

FR

Mme LE GRIP Constance

 

 

DE

M. MANN Thomas

 

ES

M. MATO Gabriel

 

 

IT

M. MARTUSCIELLO Fulvio

 

PT

M. MELO Nuno

 

 

EN

M. SCHÖPFLIN György

 

MT

Mme METSOLA Roberta

 

 

DE

M. SCHULZE Sven

 

CS

M. NIEDERMAYER Luděk

 

 

SK

M. ŠTEFANEC Ivan

 

FI

Mme PIETIKÄINEN Sirpa

 

 

RO

M. STOLOJAN Theodor Dumitru

 

PL

M. ROSATI Dariusz

 

 

IT

M. TAJANI Antonio

 

SL

Mme TOMC Romana

 

 

HU

M. WINKLER Iuliu

 

NL

M. VANDENKENDELAERE Tom

 

 

MT

M. ZAMMIT DIMECH Francis

 

L

S&D

15/17

 

L

S&D

17/17

FR

M. BAYET Hugues

 

 

FR

Mme BERÈS Pervenche

 

IT

M. COFFERATI Sergio Gaetano

 

 

EN

Mme CHILDERS Nessa

 

IT

M. GASBARRA Enrico

 

 

FR

Mme DELVAUX Mady

 

PT

Mme GOMES Ana

(1st VC)

 

SL

Mme FAJON Tanja

 

IT

M. GUALTIERI Roberto

 

 

PL

Mme GERINGER DE OEDENBERG Lidia Joanna

ES

M. JÁUREGUI ATONDO Ramón

 

 

EN

Mme GILL Neena

 

EL

Mme KAILI Eva

 

 

DE

M. LIETZ Arne

 

DA

M. KOFOD Jeppe

 

 

SV

M. LUDVIGSSON Olle

 

DE

M. KÖSTER Dietmar

 

 

EN

Mme MCAVAN Linda

 

ET

Mme LAURISTIN Marju

 

 

HU

M. NIEDERMÜLLER Péter

 

ES

M. LÓPEZ AGUILAR Juan Fernando

 

 

RO

M. PAVEL Emilian

 

FR

M. MAUREL Emmanuel

 

 

FR

Mme ROZIÈRE Virginie

 

DE

Mme REGNER Evelyn

 

 

MT

M. SANT Alfred

 

DE

M. SIMON Peter

 

 

PT

M. DOS SANTOS Manuel

 

NL

M. TANG Paul

 

 

IT

Mme SCHLEIN Elly

 

L

ECR

6/6

 

HU

M. SZANYI Tibor

 

 

IT

M. VIOTTI Daniele

 

BG

M. DZHAMBAZKI Angel

 

 

 

L

ECR

4/6

PL

M. LEGUTKO Ryszard Antoni

 

 

DE

M. LUCKE Bernd

 

 

EN

M. KARIM Sajjad

 

FI

Mme RUOHONEN-LERNER Pirkko

(2nd VC)

 

NL

M. LOONES Sander

 

EN

Mme SWINBURNE Kay

 

 

IT

M. SERNAGIOTTO Remo

 

LV

M. ZĪLE Roberts

 

 

EN

M. TANNOCK Charles

 

L

ALDE

6/6

 

L

ALDE

6/6

CS

M. JEŽEK Petr

 

 

LT

M. AUŠTREVIČIUS Petras

 

FR

M. MICHEL Louis

 

 

ES

M. CALVET CHAMBON Enrique

 

NL

Mme VAN NIEUWENHUIZEN Cora

 

 

FR

M. CORNILLET Thierry

 

ES

Mme PAGAZAURTUNDÚA RUIZ Maite

 

FR

Mme GRIESBECK Nathalie

 

DE

M. THEURER Michael

 

 

NL

Mme IN ‘T VELD Sophia

 

ES

M. TREMOSA I BALCELLS Ramon

 

 

SV

M. TORVALDS Nils

 

L

GUE/NGL

4/4

 

L

GUE/NGL

4/4

EN

M. CARTHY Matt

 

 

ES

Mme ALBIOL GUZMÁN Marina

 

DE

M. DE MASI Fabio

(3rd VC)

 

EL

M. HADJIGEORGIOU Takis

 

FR

M. LE HYARIC Patrick

 

 

EL

M. KOULOGLOU Stelios

 

ES

M. URBÁN CRESPO Miguel

 

 

PT

M. VIEGAS Miguel

 

L

Greens/EFA

4/4

 

L

Greens/EFA

4/4

FR

M. DURAND Pascal

 

 

FI

Mme HAUTALA Heidi

 

DE

M. GIEGOLD Sven

 

 

DE

M. REIMON Michel

 

FR

Mme JOLY Eva

(4th VC)

 

ES

M. SOLÉ Jordi

 

EN

Mme SCOTT CATO Molly

 

 

ES

M. URTASUN Ernest

 

L

EFDD

3/3

 

L

EFDD

3/3

EN

M. COBURN David

 

 

EN

M. BATTEN Gerard

 

EN

M. FINCH Raymond

 

 

EN

M. CARVER James

 

DE

Mme VON STORCH Beatrix

 

 

IT

M. VALLI Marco

 

L

ENF

4/4

 

L

ENF

3/4

IT

M. BORGHEZIO Mario

 

 

IT

M. FONTANA Lorenzo

 

DE

Mme KAPPEL Barbara

 

 

FR

M. MONOT Bernard

 

FR

M. LEBRETON Gilles

 

 

DE

M. PRETZELL Marcus

 

IT

M. ZANNI Marco

 

 

 

 

 

L

N-A

1/1

 

 

 

 

EL

M. ZARIANOPOULOS Sotirios

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


II. COMMITTEE MEETINGS and MISSIONS

The constitutive meeting took place on 12 July 2016.

The PANA Committee held 30 ordinary meetings and 16 Coordinators’ meetings from July 2016 until November 2017.

PANA Committee meetings

  28 meetings in Brussels

  2 meetings in Strasbourg

1 joint meeting

  with ECON with National Parliaments, in Brussels, on 31 January 2017

1 joint hearing

  with JURI on ‘The EU-wide protection of whistleblowers’, in Brussels, on 21 June 2017

2 workshops

  on ‘How to better prepare works of Inquiry Committee’, in Brussels, on 19 and 20 October 2016

  on ‘Offshore activities and money laundering: recent findings and challenges , in Brussels, on 26 January 2017

Coordinators’ meetings

  12 July 1016 in Brussels

  8 September 2016 in Brussels

  12 September 2016 in Strasbourg

  12 October 2016 in Brussels

  8 November 2016 in Brussels

  21 November 2016 in Strasbourg

  7 December 2016 in Brussels

  23 January 2017 in Brussels

  2 February 2017 in Brussels

  13 February 2017 in Strasbourg (‘Joint PANA/AFCO/EMIS Coordinators’ meeting’)

  13 March 2017 in Strasbourg

  3 April 2017 in Strasbourg

  4 May 2017 in Brussels

  30 May 2017 in Brussels

  12 October 2017 in Brussels

  28 November 2017 in Brussels

Shadow-Rapporteurs meetings

  11 September 2017 in Strasbourg

  25 September 2017 in Brussels

  2 October 2017 in Strasbourg

  9 October 2017 in Brussels

  11 October 2017 in Brussels

In addition, the Chair, Werner Langen, the two co-rapporteurs, Jeppe Kofod and Petr Jezek, and the Greens Coordinator, Sven Giegold, were invited to a meeting with the Members of Belgian Special Committee into the Panama Papers, on 26 April 2017, in the premises of the Belgian Parliament.

* * *

The PANA Committee held 7 fact-findings missions from February 2017 until September 2017:

  9-10 February - Mission to United Kingdom

  20 February - Mission to Malta

  2-3 March - Mission to Luxembourg

  21-24 March - Mission to USA (Washington and Delaware)

  22-23 June - Mission to Portugal

  7 July - Mission to Cyprus

  14-15 September - Mission to Switzerland


III. ACTIVITIES OF THE COMMITTEE

1. Programme of hearings and missions

Date

Topic / objective

Tuesday, 27 September 2016

09.00 - 11.30

Public hearing

Panama papers – Discussion with the investigative journalists behind the revelations

Thursday, 13 October 2016

9.00 - 12.30

Public hearing

Anti-money laundering and tax evasion: Who sets the rules and how?

Wednesday, 19 October 2016, 15.00 - 18.00

Thursday, 20 October 2016

9.00 - 17.30

Workshop

“How to better prepare works of Inquiry Committee”

Tuesday, 8 November 2016

14.00 - 15.30Public hearing

 

Hearing with Věra Jourová, Member of the European Commission responsible for Justice, Consumers and Gender Equality on “Anti-Money Laundering: state of play of the implementation of EU legislation

Monday, 14 November 2016

15.00 - 18.30

Public hearing

“Anti-money laundering and tax evasion: Who assures compliance with the rules and enforces them?

Wednesday, 16 November 2016

11.00 - 12.30

Extraordinary meeting

Exchange of views with Professor Joseph E. Stiglitz

Wednesday, 7 December 2016

15.00 - 18.30

Public hearing

Hearing with Pierre Moscovici, Member of the European Commission responsible for Economic and Financial Affairs, Taxation and Customs on “Fight against tax evasion and anti-money laundering: state of play of progress made at EU level

Tuesday, 24 January 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part I)

Thursday, 26 January 2017

11.00 - 12.00

Committee meeting

Working document on the inquiry into Money Laundering, Tax Avoidance and Tax Evasion

Thursday, 26 January 2017

14.00 - 16.00

Workshop

Workshop on "Offshore activities and money laundering: recent findings and challenges”

Interparliamentary week

Tuesday, 31 January 2017

9.30 - 11.15

Joint hearing ECON/PANA with National Parliaments

Panama Papers, Bahamas leaks: which follow-up did national Parliaments give to the revelations? Which lessons can be learned?

Thursday, 9 February 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part II)

Thursday, 9 February pm - Friday 10 February 2017

Mission

Mission to United Kingdom

Monday, 20 February 2017

Mission

Mission to Malta

Thursday, 2 March pm - Friday 3 March am

Mission

Mission to Luxembourg

Monday, 6 March 2017

15.00 - 18.30

Public hearing

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part III)

21 to 24 March 2017

Mission

Mission to USA

Thursday, 6 April 2017

9.00 - 12.00 (Strasbourg)

Public hearing

Impact of the schemes revealed by the Panama Papers

Thursday, 27 April 2017

14.30 - 18.00

Committee meeting

Presentation of studies (Part I)

Session 1: Money laundering and tax evasion: What’s the impact on Member States and how effective are they in fighting it?

Tuesday, 2 May 2017

15.00 - 18.30

Committee meeting

Presentation of studies (Part II)

Session 2: Offshore practices: The roles and responsibilities of intermediaries and the relations of EU Member States with their overseas countries and territories

Thursday, 4 May 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Hearing with Commissioner Pierre Moscovici, Member of the European Commission responsible for Economic and Financial Affairs, Taxation and Customs

Tuesday, 9 May 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Cooperation in tax matters with European jurisdictions

Tuesday, 30 May 2017

15.00 - 16.30

Public hearing

Hearing with the President of the European Commission, J.C. Juncker

Tuesday, 30 May 2017

16.45 - 17.30

Public hearing

Hearing with F. Rocha Andrade

Wednesday, 21 June 2017

9.00 - 11.00

Joint PANA/JURI public hearing

Joint PANA-JURI hearing

The EU-wide protection of whistleblowers’

Wednesday, 21 June 2017

15.00 - 17.30

Public hearing

Financial Intelligence Units (FIUs) ins and outs and the Russian "Laundromat" case

Thursday, 22 June 2017

Friday, 23 June 2017

Mission

Mission to Portugal

Monday, 3 July 2017

19.00 - 20.30 (Strasbourg)

Public hearing

Hearing with Věra Jourová, Member of the European Commission responsible for Justice, Consumers and Gender Equality

Friday, 7 July 2017

Mission

Mission to Cyprus

Monday, 10 July 2017

16.30 - 18.30

Committee meeting

Consideration of draft report + draft recommendation

Tuesday, 11 July 2017

14.00 - 16.00

Committee meeting

Exchange of views with EU Finance Ministers

Thursday, 14 September

Friday, 15 September 2017

Mission

Mission to Switzerland

Tuesday, 26 September 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Hearing on “Tax planning: do celebrities and companies breach the EU law?”

Thursday, 12 October 2017

10.00 - 12.30

Committee meeting

Consideration of amendments

Wednesday, 18 October

14.00 - 17.30

Committee meeting

Vote on draft report and draft recommendation

Tuesday, 28 November 2017

10.00 - 12.30

Public hearing

Hearing on "Money Laundering: The case of NLB financial group Slovenia and Azerbaijan Laundromat revelations"

Tuesday, 28 November 2017

15.00 - 18.00

Public hearing

Hearing on “The Paradise Papers - What are they about and why are they relevant”


2. List of speakers (hearings and missions)

Name

Date

Meeting/Delegation

Organisation

Function

Country

Link

Gerard Ryle

Tuesday, 27 September 2016

09.00 - 11.30

Public hearing

International Consortium of Investigative Journalists (ICIJ)

Director

United States

Panama papers – Discussion with the investigative journalists behind the revelations

Bastian Obermayer

Tuesday, 27 September 2016

09.00 - 11.30

Public hearing

Süddeutsche Zeitung

Journalist

Germany

Panama papers – Discussion with the investigative journalists behind the revelations

Frederik Obermaier

Tuesday, 27 September 2016

09.00 - 11.30

Public hearing

Süddeutsche Zeitung

Journalist

Germany

Panama papers – Discussion with the investigative journalists behind the revelations

Kristof Clerix

Tuesday, 27 September 2016

09.00 - 11.30

Public hearing

Knack Magazine

Journalist

Belgium

Panama papers – Discussion with the investigative journalists behind the revelations

Oliver Zihlmann

Tuesday, 27 September 2016

09.00 - 11.30

Public hearing

Sonntagszeitung /

Le Matin Dimanche

Journalist

Switzerland

Panama papers – Discussion with the investigative journalists behind the revelations

Julia Stein

Tuesday, 27 September 2016

09.00 - 11.30

Public hearing

Norddeutscher Rundfunk (NDR)

Journalist

Germany

Panama papers – Discussion with the investigative journalists behind the revelations

Jan Strozyk

Tuesday, 27 September 2016

09.00 - 11.30

Public hearing

Norddeutscher Rundfunk (NDR)

Journalist

Germany

Panama papers – Discussion with the investigative journalists behind the revelations

Minna Knus

Tuesday, 27 September 2016

09.00 - 11.30

Public hearing

MOT (Finnish Broadcasting Company)

Journalist

Finland

Panama papers – Discussion with the investigative journalists behind the revelations

Michael Lennard

Thursday, 13 October 2016

9.00 - 12.30

Public hearing

International Tax Cooperation Section U.N. Dept. of Economic and Social Affairs - United Nations (UN)

Chief of International Tax Cooperation Section U.N.

Switzerland

Anti-money laundering and tax evasion: Who sets the rules and how?

Caroline Malcolm

Thursday, 13 October 2016

9.00 - 12.30

Public hearing

OECD’s Centre for Tax Policy and Administration

Senior Counsellor and Advisor to the Director and Deputy Director

France

Anti-money laundering and tax evasion: Who sets the rules and how?

Daniel Thelesklaf

Thursday, 13 October 2016

9.00 - 12.30

Public hearing

Committee on the Evaluation of Anti-Money Laundering Measures and the Financing of Terrorism (MONEYVAL)

President

France

Anti-money laundering and tax evasion: Who sets the rules and how?

Isabelle Vaillant

Thursday, 13 October 2016

9.00 - 12.30

Public hearing

European Banking Authority (EBA)

Director for Regulations

European Union

Anti-money laundering and tax evasion: Who sets the rules and how?

Elise J. Bean

Wednesday, 19 October 2016 and

Thursday, 20 October 2016

Workshop

Levin Center at Wayne State University Law School

Co-Director of Training and Conferences

United States

“How to better prepare works of Inquiry Committee”

Katie Bailey

Wednesday, 19 October 2016 and

Thursday, 20 October 2016

Workshop

U.S. House of Representatives' Subcommittee on Government Operations within the Committee on Oversight and Government

Staff Director

United States

“How to better prepare works of Inquiry Committee”

Věra Jourová

Tuesday, 8 November 2016

14.00 - 15.30Public hearing

 

European Commission

Commissioner responsible for Justice, Consumers and Gender Equality

European Commission

European Union

Hearing with Commissioner Věra Jourová

Giovanni Kessler

Monday, 14 November 2016

15.00 - 18.30

Public hearing

European Anti-Fraud Office (OLAF)

Director General

European Union

“Anti-money laundering and tax evasion: Who assures compliance with the rules and enforces them?

Simon Riondet

Monday, 14 November 2016

15.00 - 18.30

Public hearing

EUROPOL

Business manager – Head of the Financial intelligence Group

European Union

“Anti-money laundering and tax evasion: Who assures compliance with the rules and enforces them?

Klaus Meyer-Cabri

Monday, 14 November 2016

15.00 - 18.30

Public hearing

EUROJUST

German Member of EUROJUST’s College

European Union

“Anti-money laundering and tax evasion: Who assures compliance with the rules and enforces them?

Philippe de Koster

Monday, 14 November 2016

15.00 - 18.30

Public hearing

CTIF-CFI (Belgian Financial Intelligence Unit)

President

Belgium

“Anti-money laundering and tax evasion: Who assures compliance with the rules and enforces them?

Michel Claise

Monday, 14 November 2016

15.00 - 18.30

Public hearing

Ministry of Justice

Prosecutor

Belgium

“Anti-money laundering and tax evasion: Who assures compliance with the rules and enforces them?

Norbert Naulin

Monday, 14 November 2016

15.00 - 18.30

Public hearing

“EOKS” (Investigation Group

Organised Crime – Tax Fraud)

Head of the special investigation unit “EOKS” of the North Rhine-Westphalia tax authorities who analyse leaked data

Germany

“Anti-money laundering and tax evasion: Who assures compliance with the rules and enforces them?

Patrick Montagner

Monday, 14 November 2016

15.00 - 18.30

Public hearing

College of the French prudential supervisor

Deputy Secretary General

France

“Anti-money laundering and tax evasion: Who assures compliance with the rules and enforces them?

Joseph E. Stiglitz

Wednesday, 16 November 2016

11.00 - 12.30

Public hearing

Columbia University in New York

University Professor at Columbia University Former Chair of the Panama Papers Inquiry Committee

United States

Exchange of views with Professor Joseph E. Stiglitz

Pierre Moscovici

Wednesday, 7 December 2016

15.00 - 18.30

Public hearing

European Commission

Commissioner responsible for Economic and Financial Affairs, Taxation and Customs

European Union

Hearing with Commissioner Pierre Moscovici and Ashish Kumar, Policy Analyst at Financial Action Task Force (FATF)

Ashish Kumar

Wednesday, 7 December 2016

15.00 - 18.30

Public hearing

Financial Action Task Force (FATF)

Policy Analyst

France

Hearing with Commissioner Pierre Moscovici and Ashish Kumar, Policy Analyst at Financial Action Task Force (FATF)

Ronen Palan

Tuesday, 24 January 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Tax Justice Network

Senior advisor

United Kingdom

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part I)

Brooke Harrington

Tuesday, 24 January 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

 

Copenhagen Business School

Associate Professor

Denmark

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part I)

Daniel Hall

Tuesday, 24 January 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Burford Capital

Director and co-head of Burford’s global corporate intelligence

United Kingdom

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part I)

Rupert Manhart

Tuesday, 24 January 2017

09.00 - 12.30

Public hearing

Anti-money laundering Committee of The Council of Bars and Law Societies of Europe (CCBE)

Chair

Belgium

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part I)

Richard Frimston

Tuesday, 24 January 2017

09.00 - 12.30

Public hearing

Anti-money laundering Committee of The Council of Bars and Law Societies of Europe (CCBE)

Member of the CCBE and expert on topics relating to tax, beneficial ownership, and offshore activities aspects

Belgium

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part I)

Wim Mijs

Tuesday, 24 January 2017

09.00 - 12.30

Public hearing

European Banking Federation (EBF)

Chief Executive Officer

Belgium

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part I)

Roger Kaiser

Tuesday, 24 January 2017

09.00 - 12.30

Public hearing

European Banking Federation (EBF)

Senior Policy Adviser

Belgium

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part I)

Stef van Weeghel

Tuesday, 24 January 2017

09.00 - 12.30

Public hearing

Price Waterhouse Coopers (PWC)

Global Tax Policy Leader

Belgium

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part I)

Brigitte Unger

Thursday, 26 January 2017

14.00 - 16.00

Workshop

Utrecht University

Chair of public sector economics

The Netherlands

Working document on the inquiry into Money Laundering, Tax Avoidance and Tax Evasion

Mark Pieth

Interparliamentary week

Tuesday, 31 January 2017

9.30 - 11.15

Joint hearing ECON/PANA with National Parliaments

University of Basel, Switzerland

Professor of Criminal Law and Criminology

Former Member of Panama Papers Inquiry Committee

Switzerland

Panama Papers, Bahamas leaks: which follow-up did national Parliaments give to the revelations? Which lessons can be learned?

Ed Groot

Interparliamentary week

Tuesday, 31 January 2017

9.30 - 11.15

Joint hearing ECON/PANA with National Parliaments

Dutch Parliamentary Committee of Inquiry into Tax structures

Chair

The Netherlands

Panama Papers, Bahamas leaks: which follow-up did national Parliaments give to the revelations? Which lessons can be learned?

Ahmed Ahmed Laaouej

Interparliamentary week

Tuesday, 31 January 2017

9.30 - 11.15

Joint hearing ECON/PANA with National Parliaments

Belgian Special Committee on the Panama Papers

Chair

Belgium

Panama Papers, Bahamas leaks: which follow-up did national Parliaments give to the revelations? Which lessons can be learned?

Kai Jan Krainer

Interparliamentary week

Tuesday, 31 January 2017

9.30 - 11.15

Joint hearing ECON/PANA with National Parliaments

Committee on Finance of the Austrian National Council

Vice-Chair

Austria

Panama Papers, Bahamas leaks: which follow-up did national Parliaments give to the revelations? Which lessons can be learned?

Benedikt Strunz

 

Thursday, 9 February 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Norddeutscher Rundfunk/ NDR

Journalist

Germany

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part II)

Aleksandra Helena Sobisz

Thursday, 9 February 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Berenberg Bank

Former compliance officer

Germany

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part II)

Katrin Keikert

Thursday, 9 February 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Berenberg Bank

Former compliance officer

Germany

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part II)

Michael Kemmer

Thursday, 9 February 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Association of German Banks

General Manager and member of the Board of Directors

Germany

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part II)

 

Thorsten Höche

 

Thursday, 9 February 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Association of German Banks

Head of the legal department

Germany

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part II)

Ulrike Paul

 

Thursday, 9 February 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Bundesrechtsanwaltskammer (BRAK or German Federal Bar)

Vice-President

Germany

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part II)

Frank Johnigk

 

Thursday, 9 February 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Bundesrechtsanwaltskammer (BRAK or German Federal Bar)

Head of the Department Money Laundering and Criminal Law

Germany

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part II)

Søren Kristensen

Thursday, 9 February 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Danish Broadcasting Corporation (DR), International Consortium of Investigative Journalists (ICIJ)

Journalist

Denmark

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part II)

Matthew Elderfield

Thursday, 9 February 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Nordea

Head of Group Compliance and Member of Nordea Executive Management

Sweden

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part II)

Johan Ekwall

Thursday, 9 February 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Nordea

Chief of staff

Sweden

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part II)

Biörn Riese

Thursday, 9 February 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Mannheimer Swartling

Member of the Corporate Sustainability & Risk Management,

M&A and Corporate Commercial groups

Sweden

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part II)

Andreas Steen

Thursday, 9 February 2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Mannheimer Swartling

Member of Corporate Commercial practice

group

Sweden

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part II)

Prem Sikka

Thursday, 9 February

Friday 10 February 2017

Mission to UK

Essex Business School

Professor of Accounting

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Sol Picciotto

Thursday, 9 February

Friday 10 February 2017

Mission to UK

Lancaster University

Emeritus Professor, Senior Fellow, International Centre for Tax & Development

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Rita de la Feria

Thursday, 9 February

Friday 10 February 2017

Mission to UK

University of Leeds

Professor

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Murray Worthy

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

Anti-corruption organisation Global Witness

Expert on money laundering

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Rachel Davies

Thursday, 9 February

Friday 10 February 2017

Mission to UK

Transparency International UK

Senior Advocacy Manager

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Richard Murphy

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

Tax Justice Network

Chartered accountant and political economist

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Oliver Pearce

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

Oxfam

Policy Manager for tax and inequality

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Peter Dempsey

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

Self-employed

Lawyer

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Douglas Flint

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

HSBC

Group Chairman

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Paul Rankin

Thursday, 9 February

Friday 10 February 2017

Mission to UK

HSBC

Managing Director Group Government Affairs

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Iain McKinnon

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

HSBC

Group Head of Tax

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Paul Kelly

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

HSBC

Head of Tax Transparency

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Hank Cole

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

HSBC

Global Head of Operational Intelligence

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Barbara Patow

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

HSBC

Global Head of Strategic Initiatives, AML

United Kingdom

Mission to United Kingdom

David Rowe-Francis

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

HSBC

UK Head of AML

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Will Morgan

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

HSBC

Group Government Affairs, Financial System Integrity

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Ian Messer

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

Law Society of Scotland

Representative of Solicitors Regulation Authority (SRA)

United Kingdom

Mission to United Kingdom

John Riches

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

Law Society of England and Wales (LSEW)

Chair, Society of Trust and Estate Practitioners (STEP) Public Policy Committee

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Sandy Bhogal

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

Law Society of England and Wales (LSEW)

Chair of International Tax Law

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Edward Craft

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

Law Society of England and Wales (LSEW)

Member of the LSEW Company Law Committee

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Amy Bell

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

Law Society of England and Wales (LSEW)

Chair of the LSEW AML Task Force

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Robert Hodgkinson

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

Institute of Chartered Accountants in England and Wales (ICAEW)

Executive Director

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Frank Haskew

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

Institute of Chartered Accountants in England and Wales (ICAEW)

Head of Tax

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Ian Young

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

Institute of Chartered Accountants in England and Wales (ICAEW)

International Tax Manager

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Simon Tosserams

Thursday, 9 February Friday 10 February 2017

Mission to UK

Institute of Chartered Accountants in England and Wales (ICAEW)

EU Affairs Executive

United Kingdom

Mission to United Kingdom

Edward Scicluna

Monday, 20 February 2017

Mission to Malta

EU Presidency

Maltese Government

Minister of Finance

Malta

Mission to Malta

Joe V. Bannister

Monday, 20 February 2017

Mission to Malta

Malta Financial Service Authority

Chair

Malta

Mission to Malta

Marianne Scicluna

Monday, 20 February 2017

Mission to Malta

Malta Financial Service Authority

Director-General

Malta

Mission to Malta

Anton Bartolo

Monday, 20 February 2017

Mission to Malta

Malta Financial Service Authority

Director of Enforcement

Malta

Mission to Malta

Lawrence Cutajar

Monday, 20 February 2017

Mission to Malta

Maltese Police

Police Commissionner

Malta

Mission to Malta

Daphne Caruana Galizia

Monday, 20 February 2017

Mission to Malta

Self-employed

Journalist

Malta

Mission to Malta

Ivan Camilleri

Monday, 20 February 2017

Mission to Malta

Times of Malta

Journalist

Malta

Mission to Malta

Matthew Vella

Monday, 20 February 2017

Mission to Malta

Malta Today

Journalist

Malta

Mission to Malta

Alexander Balzan

Monday, 20 February 2017

Mission to Malta

One News

Journalist

Malta

Mission to Malta

Pierre Mifsud

Monday, 20 February 2017

Mission to Malta

EMD Advocates

Founding partner

Malta

Mission to Malta

Malcolm Booker

Monday, 20 February 2017

Mission to Malta

Deloitte Malta

Chief Executive Officer

Malta

Mission to Malta

Manfred Galdes

Monday, 20 February 2017

Mission to Malta

ARQ Risk and Compliance

Ltd.

Director

Malta

Mission to Malta

Paul Mifsud

Monday, 20 February 2017

Mission to Malta

Sparkasse Bank

Managing Director

Malta

Mission to Malta

Konrad Mizzi

Monday, 20 February 2017

Mission to Malta

Maltese Government

Minister within the Office of the Prime Minister

Malta

Mission to Malta

Beppe Fenech Adami

Monday, 20 February 2017

Mission to Malta

Parliament of Malta

National Deputy

Malta

Mission to Malta

Pierre Gramegna

Thursday, 2 March - Friday 3 March 2017

Mission to Luxembourg

Luxembourg Government

Minister for Finance

Luxembourg

Mission to Luxembourg

Félix Braz

Thursday, 2 March - Friday 3 March 2017

Mission to Luxembourg

Luxembourg Government

Minister for Justice

Luxembourg

Mission to Luxembourg

Eugène Berger

Thursday, 2 March - Friday 3 March 2017

Mission to Luxembourg

Luxembourg Chamber of Deputies

Member of Finance Committee

Luxembourg

Mission to Luxembourg

Fabien Grasser

Thursday, 2 March - Friday 3 March 2017

Mission to Luxembourg

Le Quotidien Luxembourg

Journalist

Luxembourg

Mission to Luxembourg

Anthony A Simcic

Thursday, 2 March - Friday 3 March 2017

Mission to Luxembourg

HSBC Luxembourg

Managing Director Head of Private Banking

Luxembourg

Mission to Luxembourg

Claude Marx

Thursday, 2 March pm - Friday 3 March am

Commission de Surveillance du Secteur Financier (CSSF)

Director-General

Luxembourg

Mission to Luxembourg

Claude Simon

Thursday, 2 March - Friday 3 March 2017

Mission to Luxembourg

Commission de Surveillance du Secteur Financier (CSSF)

Member of the management Board and Member of SSM Board of Supervisors

Luxembourg

Mission to Luxembourg

François Prum

Thursday, 2 March - Friday 3 March 2017

Mission to Luxembourg

Luxembourgish Bar

Head of Luxembourgish Bar

Luxembourg

Mission to Luxembourg

Wim Piot

Thursday, 2 March - Friday 3 March 2017

Mission to Luxembourg

PwC Luxembourg

Managing Partner and Tax Leader

Luxembourg

Mission to Luxembourg

Elizabeth Jane McCormick

Thursday, 2 March - Friday 3 March 2017

Mission to Luxembourg

KPMG

Global Head of Tax

Luxembourg

Mission to Luxembourg

Patrick Suet

Monday, 6 March 2017

15.00 - 18.30

Public hearing

Société Générale Bank & Trust

Chairman

France

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part III)

Anne Michel

Monday, 6 March 2017

15.00 - 18.30

Public hearing

Le Monde, ICIJ

Journalist

France

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part III)

Sylvie David-Chino

Monday, 6 March 2017

15.00 - 18.30

Public hearing

BNP Paribas

Global Head of IFS Compliance

France

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part III)

Albert Allo

Monday, 6 March 2017

15.00 - 18.30

Public hearing

TracFin (Traitement du renseignement et action contre les circuits financiers clandestins)

Deputy Director

France

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part III)

Olivier Boutellis-Taft

Monday, 6 March 2017

15.00 - 18.30

Public hearing

Accountancy Europe, NGO

Chief Executive Officer

Belgium

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part III)

Paul Gisby

Monday, 6 March 2017

15.00 - 18.30

Public hearing

Accountancy Europe, NGO

Manager for taxation and transparency

Belgium

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part III)

Oliver Zihlmann

Monday, 6 March 2017

15.00 - 18.30

Public hearing

Sonntagszeitung | Le Matin Dimanche, ICIJ

Journalist

Switzerland

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part III)

Jean-Bernard Schmid

Monday, 6 March 2017

15.00 - 18.30

Public hearing

Swiss Ministry of Justice

Public Prosecutor

Switzerland

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part III)

Peter Lutz

Monday, 6 March 2017

15.00 - 18.30

Public hearing

Self-regulatory organisation for the combating of money laundering of the Swiss Bar Association and Swiss Notary Association

President

Switzerland

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part III)

Giuseppe Marino

Monday, 6 March 2017

15.00 - 18.30

Public hearing

University of Milan

Professor Theory & Practice of International Tax Law

Italy

The role of lawyers, accountants and bankers in Panama Papers (Part III)

Caroline Vicini

21 to 24 March 2017

Mission to USA

Delegation of the European Union to the United States

Deputy Head of Delegation

Washington DC,

United States

Mission to USA

Elise Bean

21 to 24 March 2017

Mission to USA

Levin Center at Wayne State University Law School

Co-Director of Training and Conferences

Washington DC,

United States

Mission to USA

Gerard Ryle

21 to 24 March 2017

Mission to USA

International Consortium of

Investigative Journalists (ICIJ)

Director

Washington DC,

United States

Mission to USA

Gary Kalman

21 to 24 March 2017

Mission to USA

FACT Coalition

Executive Director

Washington DC,

United States

Mission to USA

Tom Cardamone

21 to 24 March 2017

Mission to USA

Global Financial Integrity

Managing Director

Washington DC,

United States

Mission to USA

Jane Gravelle

21 to 24 March 2017

Mission to USA

Government and Finance Division

Researcher

Washington DC,

United States

Mission to USA

Ron Wyden

21 to 24 March 2017

Mission to USA

Committee on Finance

National Deputy

(Senator)

Washington DC,

United States

Mission to USA

Richard Neal

21 to 24 March 2017

Mission to USA

Ways and Means Committee

National Deputy

Washington DC,

United States

Mission to USA

Tom Carper

21 to 24 March 2017

Mission to USA

Subcommittee on Investigations

National Deputy

(Senator)

Washington DC,

United States

Mission to USA

Orrin Hatch

21 to 24 March 2017

Mission to USA

Committee on Finance

National Deputy

(Senator)

Washington DC,

United States

Mission to USA

Peter C. Schwartzkopf

21 to 24 March 2017

Mission to USA

House Representatives of the General Assembly

National Deputy

Delaware,

United States

Mission to USA

Valerie Longhurst

21 to 24 March 2017

Mission to USA

House Representatives of the General Assembly

National Deputy

Delaware,

United States

Mission to USA

Daniel B. Short

21 to 24 March 2017

Mission to USA

House Representatives of the General Assembly

National Deputy

Delaware,

United States

Mission to USA

David B. McBride

21 to 24 March 2017

Mission to USA

Delaware General Assembly

National Deputy

(Senator)

Delaware,

United States

Mission to USA

Margaret

Rose Henry

21 to 24 March 2017

Mission to USA

Delaware General Assembly

National Deputy

(Senator)

Delaware,

United States

Mission to USA

F. Gary Simpson

21 to 24 March 2017

Mission to USA

Delaware General Assembly

National Deputy

(Senator)

Delaware,

United States

Mission to USA

Charles M. Elson

21 to 24 March 2017

Mission to USA

John L Weinberg Center for Corporate Governance at the University of

Delaware

Professor

Delaware,

United States

Mission to USA

Jeffrey W. Bullock

21 to 24 March 2017

Mission to USA

Delaware Executive Branch

National deputy

(Secretary of State)

Delaware,

United States

Mission to USA

Rick Geisenberger

21 to 24 March 2017

Mission to USA

Delaware Executive Branch

National deputy

(Secretary of Treasury)

Delaware,

United States

Mission to USA

Kristopher Knight

21 to 24 March 2017

Mission to USA

Delaware Executive Branch

National deputy

(Deputy Secretary of State and Director of the Corporations Division)

Delaware,

United States

Mission to USA

Matt Denn

21 to 24 March 2017

Mission to USA

Delaware Department of Justice

Attorney General

Delaware,

United States

Mission to USA

Lawrence A. Hamermesh

21 to 24 March 2017

Mission to USA

Widener University

Professor of Corporate and Business Law

Delaware,

United States

Mission to USA

 

Paul L. Regan

21 to 24 March 2017

Mission to USA

Widener University

Associate Director, Institute of Delaware

Corporate and Business Law

Delaware,

United States

Mission to USA

Alvin Mosioma

Thursday, 6 April 2017

9.00 - 10.30 (Strasbourg)

Public hearing

Tax Justice Network - Africa

Founding Executive Director

Kenya

Impact of the schemes revealed by the Panama Papers

Nuhu Ribadu

Thursday, 6 April 2017

9.00 - 10.30 (Strasbourg)

Public hearing

Nigerian government

(former anti-corruption official)

Official

Nigeria

Impact of the schemes revealed by the Panama Papers

Will Fitzgibbon

Thursday, 6 April 2017

9.00 - 10.30 (Strasbourg)

Public hearing

International Consortium of Investigative Journalists (ICIJ)

Journalist

USA

Impact of the schemes revealed by the Panama Papers

Ahmed Ahmed Laaouej

Wednesday 26 April 2017

16.00 - 17.30

Meeting in the premises of the Belgian Parliament

Belgian Special Committee on the Panama Papers

Chair

Belgium

Meeting with the Members of Belgian Special Committee into the Panama Papers

Luk Van Biesen

Wednesday 26 April 2017

16.00 - 17.30

Meeting in the premises of the Belgian Parliament

Belgian Special Committee on the Panama Papers

National Deputy

Belgium

Meeting with the Members of Belgian Special Committee into the Panama Papers

Roel Deseyn

Wednesday 26 April 2017

16.00 - 17.30

Meeting in the premises of the Belgian Parliament

Belgian Special Committee on the Panama Papers

National Deputy

Belgium

Meeting with the Members of Belgian Special Committee into the Panama Papers

Mark Delanote

Wednesday 26 April 2017

16.00 - 17.30

Meeting in the premises of the Belgian Parliament

Belgian Special Committee on the Panama Papers

National Deputy

Belgium

Meeting with the Members of Belgian Special Committee into the Panama Papers

Mike Beke

Thursday, 27 April

2017

14.30 - 18.00

Committee Meeting

Blomeyer & Sanz

Researcher

Spain

Presentation of studies (Part I)

David Buck

Thursday, 27 April

2017

14.30 - 18.00

Committee Meeting

Centre for Strategy & Evaluation Services (CSES)

Researcher

United Kingdom

Presentation of studies (Part I)

Jack Malan

Thursday, 27 April

2017

14.30 - 18.00

Committee Meeting

Centre for Strategy & Evaluation Services

Researcher

United Kingdom

Presentation of studies (Part I)

Amandine Scherrer

Thursday, 27 April

2017

14.30 - 18.00

Committee Meeting

European ParliamentEuropean Parliamentary

 

Research Service (EPRS)

Researcher

European Union

Presentation of studies (Part I)

Anthony Amicelle

Thursday, 27 April

2017

14.30 - 18.00

Committee Meeting

International Centre for Comparative Criminology, Université de Montréal, Canada

Researcher

Canada

Presentation of studies (Part I)

Willem Pieter de Groen

 

Tuesday, 2 May 2017

15.00 - 18.30

Committee meeting

Centre for European Policy Studies (CEPS)

Researcher

Belgium

Presentation of studies (Part II)

Ian Roxan

Tuesday, 2 May 2017

15.00 - 18.30

Committee meeting

London School of Economics (LSE)

Researcher

United Kingdom

Presentation of studies (Part II)

Herman Bröring

Tuesday, 2 May 2017

15.00 - 18.30

Committee meeting

Centre for European Financial Services Law at the University of Groningen

Researcher

The Netherlands

Presentation of studies (Part II)

Peter Clegg

Tuesday, 2 May 2017

15.00 - 18.30

Committee meeting

University of the West of England, Bristol

Researcher

United Kingdom

Presentation of studies (Part II)

Alexandre Maitrot de la Motte

 

Tuesday, 2 May 2017

15.00 - 18.30

Committee meeting

University of Paris-Est Créteil

Researcher

France

Presentation of studies (Part II)

Pierre Moscovici

Thursday, 4 May

2017

9.00 - 12.30

Public hearing

European Commission

Commissioner responsible for Economic and Financial Affairs, Taxation and Customs

European Union

Hearing with Commissioner Pierre Moscovici

Rui Gonçalves

Tuesday, 9 May

2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Government of Madeira

Regional Secretary for Finance

Madeira, Portugal

Cooperation in tax matters with European jurisdictions

James Tipping

Tuesday, 9 May

2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Finance Centre of the Government of Gibraltar

Finance Director

Gibraltar, UK

Cooperation in tax matters with European jurisdictions

Richard Walker

Tuesday, 9 May

2017

9.00 - 12.30

Public hearing

States of Guernsey Policy & Resources Committee

Director of financial crime policy

Guernsey, Channel Islands

Cooperation in tax matters with European jurisdictions

Colin Powell

Tuesday, 9 May

2017

9.00 - 12.30

Public hearing

Government

Adviser to the Chief Minister

Jersey, Channel Islands

Cooperation in tax matters with European jurisdictions

Jean-Claude Juncker

Tuesday, 30 May

2017

15.00 - 16.30

Public hearing

European Commission

President of the European Commission

European Union

Hearing with the President of the European Commission, J.C. Juncker

 

Fernando Rocha Andrade

 

Tuesday, 30 May

2017

16.45 - 17.30

Public hearing

Government of Portugal

Secretary of State of Tax affairs

Portugal

Hearing with F. Rocha Andrade

Vigjilenca Abazi

 

Wednesday, 21 June 2017

9.00 - 11.00

Joint PANA/JURI public hearing

Maastricht University

Academic

The Netherlands

Joint PANA-JURI hearing

The EU-wide protection of whistleblowers’

Cathy James

Wednesday, 21 June 2017

9.00 - 11.00

Joint PANA/JURI public hearing

Public concern at work

Whistleblower

United Kingdom

Joint PANA-JURI hearing

The EU-wide protection of whistleblowers’

Frédérique Berrod

Wednesday, 21 June 2017

9.00 - 11.00

Joint PANA/JURI public hearing

College of Europe

Academic

Belgium

Joint PANA-JURI hearing

The EU-wide protection of whistleblowers’

Rosita Hickey

Wednesday, 21 June 2017

9.00 - 11.00

Joint PANA/JURI public hearing

EU Ombudsman

Head of Strategic Inquiries

European Union

Joint PANA-JURI hearing

The EU-wide protection of whistleblowers’

Charlotte Grass

Wednesday, 21 June 2017

9.00 - 11.00

Joint PANA/JURI public hearing

Group Vallourec

Head of Competition and Conformity

France

Joint PANA-JURI hearing

The EU-wide protection of whistleblowers’

Sebastian Fiedler

Wednesday, 21 June 2017

15.00 - 17.30

Public hearing

Bund Deutscher Kriminalbeamter (BDK)

Vice-Chair

Germany

Financial Intelligence Units (FIUs) ins and outs and the Russian "Laundromat" case

Paolo Costanzo

Wednesday, 21 June 2017

15.00 - 17.30

Public hearing

Italian FIU, Banca d'Italia

Manager at Banca d’Italia

Italy

Financial Intelligence Units (FIUs) ins and outs and the Russian "Laundromat" case

Paul Cristian Radu

Wednesday, 21 June 2017

15.00 - 17.30

Public hearing

 

International Consortium of Investigative Journalists (ICIJ)

Journalist

Romania

Financial Intelligence Units (FIUs) ins and outs and the Russian "Laundromat" case

Viesturs Burkāns

Wednesday, 21 June 2017

15.00 - 17.30

Public hearing

Latvian Office for Prevention of Laundering of Proceeds Derived from Criminal Activity

Head of Latvian FIU

Latvia

Financial Intelligence Units (FIUs) ins and outs and the Russian "Laundromat" case

Duarte Pacheco

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Parliamentary Inquiry Committee of Banco Espírito Santo (BES) and working group on combating economic, financial and fiscal crime

National Deputy

Portugal

Mission to Portugal

Cecília Meireles

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Parliamentary Inquiry Committee of Banco Espírito Santo (BES) and working group on combating economic, financial and fiscal crime

National Deputy

Portugal

Mission to Portugal

Eurico Brilhante Dias

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Parliamentary Inquiry Committee of Banco Espírito Santo (BES) and working group on combating economic, financial and fiscal crime

National Deputy

Portugal

Mission to Portugal

Mário Centeno

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Government of Portugal

Minister of Finance

Portugal

Mission to Portugal

Helena Borges

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Tax and Customs Authority

Public Authority

Director General

Portugal

Mission to Portugal

Fernando Rocha Andrade

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Government of Portugal

Secretary of State of Tax affairs

Portugal

Mission to Portugal

Fernando Teixeira dos Santos

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Government of Portugal

Former Minister of Finance

Portugal

Mission to Portugal

Sérgio Vasques

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Government of Portugal

Former Secretary of State of Tax Affairs

Portugal

Mission to Portugal

Maria Luís Albuquerque

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Government of Portugal

Former Minister of Finance

Portugal

Mission to Portugal

Paulo Núncio

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Government of Portugal

Former Secretary of State of Tax Affairs

Portugal

Mission to Portugal

Elisa Ferreira

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Banco de Portugal

Board member in charge of prudential supervision

Portugal

Mission to Portugal

Luís Máximo dos Santos

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Banco de Portugal

Board member in charge of legal enforcement and money laundering matters

Portugal

Mission to Portugal

Luís Costa Ferreira

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Banco de Portugal

Head of the Banking Prudential Supervision Department

Portugal

Mission to Portugal

João Raposo

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Banco de Portugal

Head of the Legal Enforcement Department

Portugal

Mission to Portugal

Micael Pereira

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Expresso (ICIJ)

Journalist

Portugal

Mission to Portugal

João Pedro Martins

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Público

Economist and Offshore researcher

Portugal

Mission to Portugal

Pedro Crisóstomo

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Público

Journalist

Portugal

Mission to Portugal

Amadeu Guerra

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Ministry of Justice

Deputy Attorney General

Portugal

Mission to Portugal

José Ranito

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Ministry of Justice

Prosecutor

Portugal

Mission to Portugal

Tahamara Dias

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Ministry of Justice

Prosecutor

Portugal

Mission to Portugal

Mariana Raimundo

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Financial Intelligence Unit (FIU) Portugal

Director

Portugal

Mission to Portugal

João Paulo Batalha

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Transparency International (TIAC) Portugal

Executive Director

Portugal

Mission to Portugal

Susana Coroado

Thursday, 22 June

Friday, 23 June 2017

Mission to Portugal

Transparency International (TIAC) Portugal

Vice-Chair

Portugal

Mission to Portugal

Věra Jourová

Monday, 3 July 2017

19.00 - 20.30 (Strasbourg)

Public hearing

European Commission

Commissioner responsible for Justice, Consumers and Gender Equality

 

European Union

Hearing with Commissioner Věra Jourová

Harris Georgiades

Thursday, 6 July

Friday, 7 July 2017

Mission to Cyprus

Government of the Republic of Cyprus

Minister of Finance

Cyprus

Mission to Cyprus

Yiorgos Lakkotrypis

Thursday, 6 July

Friday, 7 July 2017

Mission to Cyprus

Government of the Republic of Cyprus

Minister of Energy, Commerce, Industry and Tourism of the Republic of Cyprus

Cyprus

Mission to Cyprus

Kypros Kyprianou

Thursday, 6 July

Friday, 7 July 2017

Mission to Cyprus

Government of the Republic of Cyprus

Ministry of Interior

Cyprus

Mission to Cyprus

Christos Patsalides

Thursday, 6 July

Friday, 7 July 2017

Mission to Cyprus

Government of the Republic of Cyprus - Ministry of Finance

Permanent Secretary

Cyprus

Mission to Cyprus

Yiannis Tsangaris

Thursday, 6 July

Friday, 7 July 2017

Mission to Cyprus

Government of the Republic of Cyprus - Ministry of Finance

Tax Commissioner

Cyprus

Mission to Cyprus

George Panteli

Thursday, 6 July

Friday, 7 July 2017

Mission to Cyprus

Government of the Republic of Cyprus - Ministry of Finance

Director of Economic Research and EU Affairs

Department

Cyprus

Mission to Cyprus

Demetra Kalogerou

Thursday, 6 July

Friday, 7 July 2017

Mission to Cyprus

Cyprus Securities and Exchange Commission

President

Cyprus

Mission to Cyprus

Eva Rossidou-Papakyriacou

Thursday, 6 July

Friday, 7 July 2017

Mission to Cyprus

Cyprus Unit for Combating Money Laundering (MOKAS)

Director

Cyprus

Mission to Cyprus

Marios Skandalis

Thursday, 6 July

Friday, 7 July 2017

Mission to Cyprus

Association of Cyprus Banks (ACB)

Director Group Compliance

Cyprus