Postupak : 2017/2124(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0383/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0383/2017

Rasprave :

PV 05/02/2018 - 18
CRE 05/02/2018 - 18

Glasovanja :

PV 06/02/2018 - 5.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0025

IZVJEŠĆE     
PDF 544kWORD 61k
28.11.2017
PE 606.142v02-00 A8-0383/2017

o Godišnjem izvješću Europske središnje banke za 2016.

(2017/2124(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Jonás Fernández

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Godišnjem izvješću Europske središnje banke za 2016.

(2017/2124(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće Europske središnje banke za 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 284. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (ESB), a posebno njegove članke 3. i 15.,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir izvješće Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva (Montijevo izvješće),

–  uzimajući u obzir postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže (MIP),

–  uzimajući u obzir članak Ekonomskog biltena ESB-a naslovljen „Stope za zajmove MFI-ova: prijenos tijekom razdoblja nekonvencionalne monetarne politike” (MFI lending rates: pass-through in the time of non-standard monetary policy) (broj 1/2017),

–  uzimajući u obzir izvješće EGSO-a o europskoj industriji i monetarnoj politici,

–  uzimajući u obzir izvješće organizacije Transparency International naslovljeno „Dvije strane medalje? Neovisnost i odgovornost Europske središnje banke” (Two sides of the same coin? Independence and accountability of the European Central Bank),

–  uzimajući u obzir rubriku „Objašnjavamo” na stranicama ESB-a naslovljenu „Što je novac?”

–  uzimajući u obzir sporazum ESB-a o hitnoj likvidnosnoj pomoći objavljen 19. lipnja 2017.,

-  uzimajući u obzir Preporuku Komisije 2010/191/EU od 22. ožujka 2010. o području upotrebe i učincima zakonskog sredstva plaćanja euronovčanica i eurokovanica(1);

-  uzimajući u obzir članak 11. Uredbe Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura(2);

-  uzimajući u obzir članak 128. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o euru kao zakonskom sredstvu plaćanja;

–  uzimajući u obzir govor predsjednika ESB-a od 6. travnja 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 127. stavak 5. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 127. stavak 2. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir povratne informacije ESB-a o doprinosu Europskog parlamenta u njegovoj rezoluciji o Godišnjem izvješću ESB-a za 2015.,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 1. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0383/2017),

A.  budući da je Upravno vijeće ESB-a na sastanku održanom 9. i 10. ožujka 2016. donijelo daljnje mjere za postizanje primarnog cilja održavanja stabilnosti cijena i sekundarnog cilja podupiranja gospodarstva pomoću monetarne politike: 1) smanjenjem svojih glavnih kamatnih stopa i nižim kamatnim stopama na stalno raspoloživu mogućnost deponiranja kod središnje banke od -0,4 %; 2) povećanjem mjesečne kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (APP) na 80 milijardi EUR; 3) uključivanjem novog programa kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća (CSPP) u APP za kupnje eurskih obveznica s investicijskim rejtingom koje su izdala nebankovna društva s poslovnim nastanom u europodručju; i 4) pokretanjem nove serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO), s rokom dospijeća od četiri godine;

B.  budući da je Upravno vijeće ESB-a na sastanku održanom 7. i 8. prosinca 2016. odlučilo proširiti područje primjene APP-a na sniženu mjesečnu razinu (s 80 milijardi EUR na 60 milijardi EUR) od travnja 2017. do prosinca 2017., ili po potrebi nakon toga, te u svakom slučaju dok Upravno vijeće ne utvrdi stalnu prilagodbu inflacije u skladu s ciljanom inflacijom;

C.  budući da članovi Izvršnog odbora ESB stalno naglašavaju važnost provođenja reformi kojima se potiče produktivnost u europodručju, kao i fiskalnih politika povoljnih za rast, u okviru Pakta o stabilnosti i rastu;

D.  budući da se prema makroekonomskim projekcijama Eurosustava iz rujna 2017. očekuje da će godišnja inflacija harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) u europodručju 2017. biti 1,5 %, 2018. 1,2 % te 2019. godine 1,5 %;

E.  budući da je glavni cilj Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) održati stabilnost cijena, koju Upravno vijeće ESB-a definira kao godišnje povećanje HICP-a za europodručje u vrijednosti od ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnom razdoblju; budući da su predviđanja ESB-a bila znatno ispod ciljane srednjoročne inflacije u svakoj od četiri godine počevši od 2013. i da ESB predviđa da se ciljana inflacija neće ostvariti prije 2020.;

F.  budući da ESB smatra da je slaba dinamika inflacije posljedica između ostalog ograničenog rasta plaća i niskih cijena energije;

G.  budući da se člankom 127. stavkom 5. UFEU-a od ESBB-a zahtijeva da pomaže u očuvanju financijske stabilnosti;

H.  budući da je neto dobit ESB-a 2016. iznosila 1,19 milijardi EUR u usporedbi s 1,08 milijardi EUR za 2015. godinu;

I.  budući da toj neto dobiti u najvećoj mjeri doprinosi veći neto kamatni prihod od vrijednosnica koje se drže za potrebe monetarne politike, uključujući APP i portfelj u američkim dolarima;

J.  budući da su stope rasta i nezaposlenosti i dalje geografski neujednačene do značajne mjere, što uzrokuje opasnu nestabilnost za gospodarstvo i ugrožava pouzdan razvoj;

K.  budući da je člankom 123. UFEU-a i člankom 21. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke zabranjeno monetarno financiranje država;

L.  budući da sve veći broj poduzeća koja se bave financijskom tehnologijom ima znatan potencijal u pogledu širenja financijske uključenosti u europodručju, što također povećava potrebu za nadzorom i praćenjem na mikro i makrobonitetnoj razini;

Opći pregled

1.  naglašava da u skladu s člankom 7. Statuta ESB-a ni ESB ni nacionalne središnje banke, a ni članovi njihovih tijela nadležnih za odlučivanje ne smiju tražiti ni primati naputke od institucija ili tijela Zajednice, bilo koje vlade države članice ili bilo kojeg drugog tijela; naglašava, stoga, neovisnost uloge koju ESB-a ima kao nadležno monetarno tijelo u europodručju, kako je utvrđeno Ugovorom; međutim, ističe potrebu za većom razinom odgovornosti i transparentnosti, razmjernoj njezinoj razini neovisnosti;

2.  priznaje isto tako federalni karakter ESB-a, kojim su isključene mogućnosti veta država članica i uplitanje država, zahvaljujući kojem može odlučno djelovati u raznim pitanjima, kao što je hvatanje ukoštac s krizom;

3.  prima na znanje doprinos akomodativne monetarne politike koju je ESB vodio u razdoblju 2012. – 2016., uključujući niske kamatne stope i programa kupnje vrijednosnih papira, cikličkom ekonomskom oporavku i stvaranju radnih mjesta, također sprječavanjem deflacije, očuvanjem povoljnih uvjeta financiranja za poduzeća i kućanstva te održavanjem financijske stabilnosti i ispravnog funkcioniranja platnih sustava; međutim, zabrinut je zbog posljedica mjera nekonvencionalne monetarne politike za pojedinačne štediše i financijsku ravnotežu mirovinskih sustava i sustava osiguranja, kao i zbog stvaranja imovinskog balona, koje bi ESB trebao pomno pratiti i svesti na minimum;

4.  izražava zabrinutost zbog toga što banke u europodručju nisu iskoristile pogodno okruženje koje je stvorio ESB kako bi ojačale svoje baze kapitala nego su, prema podacima Banke za međunarodne namire, plaćale znatne dividende koje su ponekad premašivale razinu zadržane zarade;

5.  i dalje je zabrinut zbog još uvijek značajnih razina neutržive imovine i vrijednosnih papira osiguranih imovinom predloženih kao kolateral Eurosustavu u okviru njegovih operacija refinanciranja; ponovno traži od ESB-a da pruži informacije o tome koje su središnje banke prihvatile takve vrijednosne papire te da otkrije metode vrednovanja takve imovine; naglašava da bi to otkrivanje bilo korisno u svrhu parlamentarnog nadzora nad nadzornim zadacima dodijeljenima ESB-u;

6.  sa zabrinutošću napominje da se u europodručju ponovno javljaju neravnoteže u okviru sustava TARGET 2 unatoč smanjenju trgovinskih neravnoteža, što ukazuje na stalne odljeve kapitala iz periferije europodručja;

Stabilnost cijena

7.  podsjeća da je prema podacima Eurostata 2016. prosječna inflacija u europodručju iznosila 0,2 %, dok je inflacija bez cijena energije bila 0,9 %; osim toga primjećuje da, kako je navedeno u godišnjem izvješću ESB-a za 2016., temeljna inflacija ni nadalje nije pokazivala uvjerljiv uzlazni trend u 2016.;

8.  uviđa da se očekuje da će inflacija u europodručju ostati niža od 2 % barem do 2020., usprkos vrlo akomodativnoj monetarnoj politici koju provodi ESB, što pokazuje da ekonomija europodručja ne djeluje punim kapacitetom, dok istovremeno, između ostalog, nedavna aprecijacija tečaja eura otežava postizanje stabilnosti cijena;

9.  prima na znanje vlastitu procjenu ESB-a da bi inflacija, bez njegova paketa politika, u prosjeku bila niža za gotovo 0,5 % od stope koja se sada predviđa za razdoblje 2016. – 2019.;

10.  slaže se s ESB-om da su uravnotežena kombinacija razboritih nacionalnih fiskalnih politika kojima se potiče rast na temelju potpunog poštovanja Pakta o stabilnosti i rastu, uključujući njegovu ugrađenu fleksibilnost, kao i društveno uravnotežene i ambiciozne reforme kojima se potiče produktivnost, također potrebne na razini država članica kako bi se aktualni, ciklički oporavak pretvorio u trajni, održiv i čvrst strukturalni dugoročni ekonomski razvoj;

11.  smatra da, s obzirom na sadašnju neučinkovitost prijenosnih kanala monetarne politike, ESB mora zajamčiti postizanje stabilnosti cijena, koju Upravno vijeće ESB-a definira kao stopu inflacije ispod, ali blizu 2 %; vjeruje da bi ESB ipak trebao pažljivo ocijeniti pogodnosti i popratne učinke svoje politike, a posebno planirane mjere za suzbijanje deflacije u budućnosti; kako bi se stvorila sigurnost i povjerenje u financijska tržišta, vjeruje da bi se ESB trebao usmjeriti na pružanje jasnih i sažetih informacija o mjerama monetarne politike;

12.  vjeruje da je tekuća kriza istaknula potrebu za povećanjem raznolikosti teorijske pozadine koja tvori osnovu političkog okvira u središnjim bankama; zahtijeva da ESB u svojem sljedećem godišnjem izvješću analizira učinak krize na razvoj njegova teorijskog okvira;

Gospodarski rast i zapošljavanje

13.  podsjeća da u skladu s odredbama članka 2. svoga Statuta i članka 127. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te pojedinostima iz članka 282. UFEU-a, ESB mora, ne dovodeći u pitanje primarni cilj održavanja stabilnosti cijena, podupirati „opće ekonomske politike u Uniji” u cilju doprinosa postizanju ciljeva Unije kako je utvrđeno u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji;

14.  primjećuje da je rast BDP-a u europodručju, koji je 2015. iznosio 2 %, a 2016. godine 1,8 %, stabilan ali skroman, no ipak povoljan u usporedbi s prethodnim godinama; primjećuje da se gospodarskom prognozom Komisije za jesen 2017. predviđaju stope rasta BDP-a od 2,2 % 2017. godine i 2,3 % 2018.;

15.  ističe da je, prema godišnjem izvješću ESB-a za 2016., ulaganje nešto sporije raslo u odnosu na prethodnu godinu; ističe da napori ESB-a u području monetarne politike još nemaju konkretan učinak na ulaganja u gospodarstvo EU-a; napominje da taj izostanak učinka posebno negativno utječe na rubne regije Unije;

16.  sa žaljenjem ističe da je prema podacima svjetske ekonomske projekcije MMF-a iz travnja 2017. jaz proizvodnje u europodručju bio -1,2 % potencijalnog BDP-a 2016., a taj će jaz biti negativan do 2019. godine, što pokazuje da će BDP europodručja biti ispod svog potencijala za predviđeno razdoblje;

17.  uviđa da ESB smatra da je njegova monetarna politika bila ključna za ciklički ekonomski oporavak europodručja, koji uglavnom potiče i dalje će poticati, među ostalim, domaća potražnja uz potporu povoljnih uvjeta financiranja i poboljšanih tržišta rada, te reforme u nekim državama članicama kojima se jačaju produktivnost i konkurentnost, pri čemu je oporavku pogodovao i pad cijena nafte, zbog čega će doći do kumulativnog rasta od 1,7 % u razdoblju 2016. – 2019.;

18.  smatra da, kako je naveo predsjednik ESB-a, monetarna politika nije dovoljna kako bi se ekonomski oporavak održao, niti ona može doprinijeti rješavanju strukturalnih problema europske ekonomije, osim ako nije nadopunjena pažljivo osmišljenim, društveno uravnoteženim i poštenim dugoročnim politikama kojima se jačaju rast i konkurentnost na razini država članica, te razboritom fiskalnom politikom u okviru Pakta o stabilnosti i rastu; nadalje, slaže se s ESB-om da je potrebno produbiti institucionalnu strukturu EMU-a kako bi se te reforme podržale i kako bi se europodručje postalo otpornije na makroekonomske šokove;

19.  žali zbog toga što iako je nezaposlenost smanjenja s 10,5 % u prosincu 2015. na 9,6 % u prosincu 2016., mnoge države u europodručju i dalje imaju visoke stope nezaposlenosti, dok je ukupna potražnja u europodručju i dalje diskretna, te također vodi računa o tome da dugotrajna nejednakost u EU-u može biti štetna za dobar i uključiv ekonomski razvoj; stoga poziva na donošenje provedbenih politika koje su orijentirane na povećanje produktivnosti, s fokusom na vještinama kojima se olakšava daljnje otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, kao i na povećanju plaće;

20.  prima na znanje analizu distribucijskih posljedica politika ESB-a u godišnjem izvješću ESB-a; potiče ESB da i dalje proučava distribucijski učinak svoje monetarne politike, uključujući u pogledu nejednakosti dohotka, te da to istraživanje uzme u obzir u kontekstu izrade monetarne politike;

21.  kako bi se osigurala potpuna učinkovitost monetarne politike, ističe da se neravnoteže tekućeg računa moraju ispraviti odgovarajućim fiskalnim i ekonomskim politika i reformama kojima se jača produktivnost;

Ponuda kredita i nadzor banaka

22.  naglašava da, iako je M1 rastao po stopi od 8,8 % 2016. godine, M3 i dalje raste samo 5 % godišnje, što pokazuje da transmisija monetarne politike ne funkcionira u potpunosti i ukazuje na monetarne abnormalnosti te na manjak odgovarajuće ponude kredita; stoga ističe važnost unije tržišta kapitala (CMU) koja bi mogla pružiti alternativne načine financiranja gospodarstva u vrijeme bankovnih poteškoća;

23.  prima na znanje da se monetarnom politikom do neke mjere smanjio trošak kredita i da je ona doprinijela poboljšanju pristupa financijskim sredstvima za poduzeća i kućanstva u europodručju, s posebnim učinkom u određenim državama članicama, kako je navedeno u godišnjem izvješću ESB-a za 2016., u kojem se naznačuje da se troškovi zaduživanja za kućanstva u europodručju i dalje razlikuju po zemljama; međutim, smatra da je učinak te politike ograničen zbog diskretne potražnje za kreditima, trajnih strukturnih problema u bankovnim sustavima nekih država članica i zbog nedostatka povjerenja među samim financijskim institucijama;

24.  potiče na daljnje poboljšanje pristupa MSP-ova kreditima, čime se potiče uključenost u ekonomski razvoj;

25.  pozdravlja činjenicu da su počevši od 2015. stope za vrlo male kredite opadale bržim ritmom od onih za velike kredite te su pridonijele daljnjem smanjenju razlika između vrlo malih i velikih kredita; primjećuje, nadalje, da je razlika između stopa za male kredite i velike kredite sada podjednaka u svim zemljama europodručja;

26.  uviđa da bi dulje razdoblje gotovo nepromjenjive krivulje prinosa kamatne stope moglo utjecati na stabilnost i profitabilnost bankarskog sustava; ipak se slaže s procjenom ESB-a da profitabilnost banaka u konačnici ovisi o njihovom poslovnom modelu, kao i o strukturi i bilanci, usprkos niskim kamatnim stopama; primjećuje da bankarski sektor EU-a obilježava raznovrsnost, osobito kao rezultat nacionalnih posebnosti, koja pak doprinosi stabilnosti financijskog sustava;

27.  prima na znanje da sadašnja politika niskih kamatnih stopa ima privremeno pozitivan učinak na razinu loših kredita, ali da bi se trebalo strukturno pozabaviti velikim rizicima povezanima s lošim kreditima; prima na znanje napore ESB-a i jedinstvenog nadzornog mehanizma u nadziranju banaka i pomaganju bankama u europodručju kako bi se smanjila njihova izloženost lošim kreditima, a posebno smjernice ESB-a bankama o rješavanju problema loših kredita iz ožujka 2017. te njegove mjere usmjerene na pojedinačne banke, kao i akcijski plan koje je odobrilo Vijeće ECOFIN od 11. srpnja 2017., ne dovodeći u pitanje ovlasti Parlamenta u vezi sa zakonodavstvom 1. razine; ističe da uredno provođenje akcijskog plana Vijeća iziskuje napore banaka, nadzornih tijela, regulatora i nacionalnih tijela; poziva da se provode testovi otpornosti na stres koji su metodološki pogodni, pouzdani i imaju široku pokrivenost; preporučuje pažljivo praćenje razvoja na tržištima nekretnina; smatra da bi se svakom dodatnom mjerom trebale u potpunosti poštovati ovlasti Europskog parlamenta;

Program kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća (CSPP)

28.  pozdravlja poboljšanja koja je ESB postigao objavom popisa izdanja vrijednosnih papira koje drži Eurosustav u okviru ESB-ovog programa kupnje vrijednosnih papira sektora poduzeća (CSPP), ali primjećuje da od njega uglavnom izravno profitiraju velike korporacije;

29.  poziva ESB da i dalje jamči potpuni transparentnost u vezi s objavom količine koju je svako poduzeće nabavilo u okviru CSPP-a nakon razumnog razdoblja; poziva ESB da sve podatke iz CSPP-a objavi u jednoj tablici jednostavnoj za upotrebu koja može olakšati javnu odgovornost za provedbu programa; naglašava da je u svakom slučaju potrebno osigurati potpunu transparentnost nakon završetka programa; nadalje, poziva ESB da objavi kriterije koji se primjenjuju u pogledu prihvatljivosti korporativnih obveznica za kupnju u okviru CSPP-a kako bi se izbjegla moguća narušavanja tržišnog natjecanja; ističe da prihvatljivost obveznica podliježe kriteriju upravljanja rizikom, a ne veličini izdavateljskih poduzeća;

30.  prima na znanje da je ESB institucija EU-a koju obvezuje Pariški sporazum;

31.  slaže se da bi diversificirano i integrirano tržište kapitala koje dobro funkcionira poduprlo transmisiju jedinstvene monetarne politike; mišljenja je da bi unija tržišta kapitala trebala imati ključnu ulogu u širenju udruženog kapitala u EU-u; traži da se unija kapitalnih tržišta postupno, pravodobno i potpuno dovrši i provede;

32.  pozdravlja pozitivno mišljenje ESB-a o uspostavi Europskog sustava osiguranja depozita (EDIS) kao trećem stupu bankovne unije; ističe ključnu ulogu EDIS-a u izgradnji povjerenja i jamčenju jednake sigurnosti depozita unutar bankovne unije; naglašava da bi EDIS mogao još doprinijeti jačanju i očuvanju financijske stabilnosti; priznaje da dijeljenje rizika i smanjenje rizika idu ruku pod ruku;

33.  prima na znanje razmatranja Komisije o uspostavi europske sigurne imovine za bankovnu uniju europodručja;

34.  prima na znanje odluku Upravnog vijeća ESB-a u pogledu Preporuke za Odluku Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni članka 22. Statuta ESSB-a i ESB-a donesenu 23. lipnja 2017. radi pružanja pravne osnove kojom se Eurosustavu omogućuje ispunjenje njegove uloge središnje emisijske banke u predloženoj reformi nadzorne strukture za središnje klirinške druge ugovorne strane, čime se ESB-u pruža ovlast za reguliranje aktivnosti klirinških sustava, uključujući središnje druge ugovorne strane, radi učinkovitog suzbijanja rizika koje ti sustavi predstavljaju za nesmetano djelovanje platnih sustava i provedbu jedinstvene monetarne politike; trenutno ocjenjuje preporuku i raduje se raspravama o tom prijedlogu;

Fizički novac i digitalne valute

35.  slaže se s ESB-om u vezi s važnosti fizičkog novca kao zakonskog sredstva plaćanja, s obzirom na to da je euro jedino zakonsko sredstvo plaćanja u europodručju, te podsjeća sve države članice europodručja da bi prihvaćanje kovanica i novčanica eura trebalo biti pravilo pri transakcijama na malo, pri čemu se ne dovodi u pitanje pravo navedenih država članica da uvedu gornje granice za plaćanja gotovinom radi suzbijanja pranja novca, poreznih prijevara te financiranja terorizma i organiziranog kriminala; predlaže da Eurosustav izdaje novčanice u spomen Karla Velikog koje bi također bile zakonsko sredstvo plaćanja;

36.  prima na znanje aktualne rasprave o digitalnoj valuti središnje banke ili digitalnom novcu koji bi se stavio na raspolaganje brojnim drugim ugovornim stranama, uključujući kućanstva; potiče Komisiju i ESB da prouče takve sustave kako bi se poboljšao javni pristup platnim sustavima, ali i fizičkom novcu, i procijenili mogući izazovi povezani s monopolom ESB-a nad izdavanjem novca; naglašava da napredak u području virtualnih valuta ne smije dovesti do ograničavanja gotovinskih transakcija na malo ili ukidanja fizičkog novca;

37.  ističe važnost kibersigurnosti za financijski sektor; pozdravlja rad ESB-a u tom području, uključujući pokretanje pilot-programa za prijavljivanje značajnih kibernetičkih incidenata u veljači 2016. te suradnju u okviru G7;

Odgovornost i transparentnost

38.  traži od ESB-a da nastavi pružati potrebnu potporu Grčkoj, i svakoj drugoj državi članici, u preispitivanju dovršetka programa financijske pomoći; smatra da bi takva potpora mogla podrazumijevati, ne dovodeći u pitanje njezinu neovisnost, uključivanje grčkih državnih obveznica u program kupnje imovine javnog sektora (PSPP) na temelju kriterija prihvatljivosti koji se primjenjuju na sve države članice, te proširenje programa kupnje pokrivenih obveznica (CBPP3) na grčke pravne subjekte uređene javnim i privatnim pravom u skladu s istim kriterijima prihvatljivosti;

39.  poziva ESB da u suradnji s europskim nadzornim tijelima procijeni sve posljedice izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a te da bude spreman pripremiti se za premještanje banaka i njihovih poslovanja u europodručje; smatra da je jačanje nadzora nad kliringom eurskih transakcija izvan europodručja od iznimne važnosti kako bi se izbjegli nedostaci u nadzoru i narušavanje financijske stabilnosti; počinje raspravljati o prijedlogu Komisije o izmjeni Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR) u pogledu nadzora središnjih klirinških drugih ugovornih strana iznesenom u lipnju 2017. na razini odbora kako bi se postiglo to jačanje;

40.  primjećuje da je Skupina na visokoj razini za vlastita sredstva odredila prihode od emisijske dobiti ESB-a kao jedno od mogućih novih vlastitih sredstava za proračun EU-a; naglašava da bi za pretvaranje te dobiti u nova vlastita sredstva EU-a trebalo izmijeniti statut ESSB-a, kao i ESB-a, te izvršiti prilagodbe kako bi se uzela u obzir specifična situacija država članica izvan europodručja;

41.  smatra da neovisnost ESB-a, a time i stupanj njegove odgovornosti, mora biti proporcionalna njegovoj važnosti; naglašava da odgovornosti i zadaci ESB-a zahtijevaju transparentnost prema javnosti i pojačanu odgovornost prema Parlamentu; ističe potrebu za dostavljanjem popisa kandidata u užem izboru tako da Parlament može obavljati svoju institucionalnu ulogu u imenovanju predsjednika, potpredsjednika i drugih članova izvršnog odbora ESB-a;

42.  ističe da monetarni dijalog predstavlja važan alat za osiguranje transparentnosti odluka monetarne politike prema Europskom parlamentu te, u skladu s time, široj javnosti; pozdravlja redovitu prisutnost i dijalog s predsjednikom ESB-a i drugim članovima Izvršnog odbora u okviru monetarnog dijaloga i ostalih formata; smatra da je moguće dodatno poboljšati monetarni dijalog, uključujući njegovom izmjenom kako bi se poboljšala usmjerenost, interaktivnost i relevantnost razmjene stajališta s predsjednikom ESB-a i drugim članovima Izvršnog odbora u okviru monetarnog dijaloga i drugih formata, i to u skladu s preporukama i povratnim informacijama dobivenima od monetarnih stručnjaka koje je Odbor za ekonomska i monetarna pitanja naručio u ožujku 2014.; također poziva dužnosnike ESB-a da nastave s dobrodošlom praksom davanja pismenih odgovora kada nakon razmjene gledišta i dalje ostanu neriješena pitanja;

43.  pozdravlja odluku ESB-a iz 2016. da u godišnjem izvješću objavi povratne informacije o doprinosu koji je pružio Europski parlament te potiče ESB da nastavi ulagati napore u transparentnost kako bi bolje objasnio svoje mjere monetarne politike; podsjeća na zahtjev upućen ESB-u o dodavanju poglavlja ili priloga svojemu godišnjem izvješću kojim bi se pružale iscrpne povratne informacije u pogledu godišnjeg izvješća Parlamenta o prethodnoj godini;

44.  traži od ESB-a da osigura neovisnost članova internog Odbora za reviziju; potiče ESB da u svrhu sprečavanja sukoba interesa objavi izjave o financijskim interesima članova Upravnog vijeća; apelira na ESB da osigura da Odborom za etiku ne predsjeda bivši predsjednik ili neki drugi bivši član Upravnog vijeća ESB-a, niti itko tko bi bio u sukobu interesa; poziva Upravno vijeće ESB-a da slijedi Pravilnik EU-a o osoblju i kodeks ponašanja te da zahtijeva dvogodišnje razdoblje profesionalne apstinencije nakon isteka mandata njegovih članova; naglašava da bi se članovi Izvršnog odbora ESB-a trebali suzdržati od istovremenog članstva u forumima ili drugim institucijama koje uključuju rukovoditelje banaka koje nadzire ESB;

45.  poziva ESB da donese jasnu i javnu politiku o zviždačima;

46.  primjećuje da trenutačni sustav zapošljavanja ESB-a za privremeno osoblje, koji se oslanja na ugovore na određeno vrijeme koji se ponavljaju, može dovesti do nestabilnosti u radnoj okolini i narušiti profesionalnu koheziju u ESB-u; zabrinut je zbog navodnih slučajeva klijentelizma i visoke razine nezadovoljstva među zaposlenicima ESB-a; prima na znanje i pozdravlja inicijative ESB-a u pogledu rješavanja tih problema, pa i pojačanim dijalogom s predstavnicima zaposlenika, te ga potiče da nastavi raditi na tome; poziva ESB da osigura jednako postupanje i jednake prilike za sve svoje osoblje, te da zajamči sigurne i pristojne radne uvjete unutar institucije;

47.  pozdravlja napore ESB-a da poboljša jasnoću i transparentnost u pogledu pružanja hitne likvidnosne pomoći (ELA) i određivanja njezine cijene u skladu sa sporazumom o ELA-i iz svibnja 2017.; ističe da bi se osiguranje likvidnosti središnje banke institucijama u europodručju moglo dalje razjasniti;

48.  pozdravlja ESB-ovu praksu objavljivanja odluka opće primjene, uredaba, preporuka i mišljenja, čime su se smanjila izuzeća od objave; traži od ESB-a da poboljša transparentnost prema javnosti, uključujući preko javnih rasprava, u slučaju da se objavom u značajnoj mjeri ne narušava funkcioniranje tržišta;

49.  naglašava da se nadzorna uloga ESB-a i njegova uloga u monetarnoj politici ne bi trebale miješati niti dovoditi do sukoba interesa u izvršenju njegovih glavnih funkcija;

50.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Europskoj središnjoj banci.

(1)

SL L 83, 30.3.2010., str. 70.

(2)

SL L 139, 11.5.1998, str. 1.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

21.11.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

40

7

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Thierry Cornillet, Markus Ferber, Jonás Fernández, Sven Giegold, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Cătălin Sorin Ivan, Barbara Kappel, Wajid Khan, Georgios Kyrtsos, Philippe Lamberts, Sander Loones, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Gabriel Mato, Costas Mavrides, Bernard Monot, Caroline Nagtegaal, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker, Marco Zanni, Sotirios Zarianopoulos

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Matt Carthy, Andrea Cozzolino, Herbert Dorfmann, Frank Engel, Ashley Fox, Ramón Jáuregui Atondo, Paloma López Bermejo, Thomas Mann, Siegfried Mureşan

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Bogdan Brunon Wenta, Wim van de Camp


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

40

+

ALDE

Caroline Nagtegaal, Ramon Tremosa i Balcells, Thierry Cornillet

ECR

Pirkko Ruohonen-Lerner

PPE

Anne Sander, Bogdan Brunon Wenta, Brian Hayes, Frank Engel, Gabriel Mato, Georgios Kyrtsos, Gunnar Hökmark, Herbert Dorfmann, Ivana Maletić, Luděk Niedermayer, Markus Ferber, Siegfried Mureşan, Theodor Dumitru Stolojan, Thomas Mann, Tom Vandenkendelaere, Wim van de Camp

S&D

Alfred Sant, Andrea Cozzolino, Costas Mavrides, Cătălin Sorin Ivan, Hugues Bayet, Jakob von Weizsäcker, Jonás Fernández, Neena Gill, Olle Ludvigsson, Pedro Silva Pereira, Pervenche Berès, Peter Simon, Ramón Jáuregui Atondo, Roberto Gualtieri, Udo Bullmann, Wajid Khan

VERTS/ALE

Ernest Urtasun, Molly Scott Cato, Philippe Lamberts, Sven Giegold

7

-

EFDD

Marco Valli

ENF

Bernard Monot, Gerolf Annemans, Marco Zanni

GUE/NGL

Miguel Viegas, Paloma López Bermejo

NI

Sotirios Zarianopoulos

7

0

ECR

Ashley Fox, Kay Swinburne, Stanisław Ożóg, Sander Loones

ENF

Barbara Kappel

GUE/NGL

Dimitrios Papadimoulis, Matt Carthy

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena