Postupak : 2017/2065(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0384/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0384/2017

Rasprave :

PV 11/12/2017 - 21
CRE 11/12/2017 - 21

Glasovanja :

PV 12/12/2017 - 5.15
CRE 12/12/2017 - 5.15
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0488

IZVJEŠĆE     
PDF 585kWORD 81k
29.11.2017
PE 609.638v03-00 A8-0384/2017

Ususret strategiji digitalne trgovine

(2017/2065(INI))

Odbor za međunarodnu trgovinu

Izvjestiteljica: Marietje Schaake

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku
 MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
 MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

Ususret strategiji digitalne trgovine

(2017/2065(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 207. stavak 3. i članak 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Opći sporazum o trgovini uslugama (GATS),

–  uzimajući u obzir Sporazum Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o informacijskoj tehnologiji (ITA),

–  uzimajući u obzir Program rada WTO-a o e-trgovini,

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu ministara informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija zemalja skupine G7 sa sastanka održanog u Takamatsuu, u okrugu Kagawi, 29. i 30. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Izjavu ministara Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o digitalnoj ekonomiji u Cancúnu iz 2016. godine,

–  uzimajući u obzir Dinamičnu koaliciju za trgovinu na Forumu za upravljanje internetom,

–  uzimajući u obzir aktualne trgovinske pregovore EU-a s trećim zemljama,

–  uzimajući u obzir najavljeni načelni sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana od 6. srpnja 2017.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini)(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve: Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Digitalizacija europske industrije” (COM(2016)0180),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Inicijativa Europski oblak – Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi” (COM(2016)0178),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 23. lipnja 2017. o preprekama trgovini i ulaganjima (COM(2017)0338),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. siječnja 2017. „Stvaranje europskog podatkovnog gospodarstva” (COM(2017)0009),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije o uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o poštovanju privatnog života i zaštiti osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama i stavljanju izvan snage Direktive 2002/58/EZ (Uredba o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (COM(2017)0010),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije o uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za slobodan protok neosobnih podataka u Europskoj uniji (COM(2017)0495 final) od 13. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 2. svibnja 2017. naslovljen: „Digital4Development: uključivanje digitalnih tehnologija i usluga u razvojnu politiku EU-a” (SWD(2017)0157),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o novoj, inovativnoj i budućnosti okrenutoj strategiji za trgovinu i ulaganja(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. veljače 2016. s preporukama Europskog parlamenta Komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. s preporukama Europskog parlamenta Europskoj komisiji za pregovore o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP)(5),

–  uzimajući u obzir sastanak na vrhu Ujedinjenih naroda o održivom razvoju i zaključni dokument koji je Opća skupština UN-a donijela 25. rujna 2015. pod nazivom „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.” te 17 ciljeva održivog razvoja (SDG),

–  uzimajući u obzir nadolazeću 11. ministarsku konferenciju WTO-a koja će se održati u Buenos Airesu u Argentini od 10. do 13. prosinca 2017. na kojoj će se vjerojatno raspravljati o e-trgovini,

–  uzimajući u obzir inicijative Međunarodne telekomunikacijske unije UN-a za potporu zemljama u razvoju (ITU-D),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 8. stavak 1. Povelje o temeljnim pravima Europske unije i članak 16. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

–  uzimajući u obzir izvješća posebnog izvjestitelja UN-a za zaštitu slobode govora o slobodi izražavanja i privatnom sektoru u digitalnom dobu (A/HRC/32/38) i o ulozi pružatelja pristupa digitalnoj tehnologiji (A/HRC/35/22),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o ljudskim pravima koje se odnose na slobodu izražavanja na internetu i izvan njega, koje je Vijeće za vanjske poslove usvojilo 12. svibnja 2014.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju za zaštitu pojedinaca u vezi s automatskom obradom osobnih podataka, Zbornik ugovora br. 108, te njezin dodatni protokol,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o transatlantskom protoku podataka(6),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o provedbi strategije trgovinske politike Trgovina za sve: Osiguravanje napredne trgovinske politike za svladavanje globalizacije (COM(2017)0491).

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0384/2017),

A.  budući da poduzeća, posebice novoosnovana poduzeća, mikropoduzeća i mala i srednja poduzeća, zahvaljujući tehnološkom razvoju, pristupu otvorenom internetu i digitalizaciji gospodarstva mogu stvoriti nove mogućnosti kada je riječ o razvoju, naručivanju, izradi, prodaji ili isporuci proizvoda i usluga te brže i povoljnije nego ikad doprijeti do klijenata diljem svijeta; budući da nove tehnologije, kao što je tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (distributed ledger technology), mogu povećati digitalnu trgovinu poboljšanjem transparentnosti međunarodnih ugovora i ubrzavanjem prijenosa vrijednosti; budući da je trgovinu fizičkom robom zamijenio sve veći broj prekograničnih prijenosa digitalnog sadržaja koji ponekad ne prave razliku između robe i usluga;

B.  budući da prikupljanje i objedinjavanje podataka te mogućnost prijenosa podataka preko granica imaju potencijal da postanu ključni faktori u pokretanju inovacija, produktivnosti i gospodarske konkurentnosti;

C.  budući da su globalizacija i digitalizacija naših gospodarstava i međunarodne trgovine omogućili rast poduzeća i pružili gospodarske mogućnosti građanima; budući da digitalizacija tradicionalnih industrija utječe na opskrbne lance te proizvodnju i modele pružanja usluga, što bi moglo dovesti do stvaranja radnih mjesta u novim industrijama, ali i poremetiti sadašnja radna mjesta te dovesti do nesigurnih radnih uvjeta jer se sve više zadaća koje tradicionalno obavljaju ljudi ili automatizira ili premješta u druge zemlje, ili i jedno i drugo; u tom smislu ističe potrebu za uvođenjem pratećih socijalnih mjera koje će koristiti cijelom društvu, kao što su čvrste politike obrazovanja i osposobljavanja, aktivne politike tržišta rada te mjere za prevladavanje digitalnog jaza;

D.  budući da digitalno gospodarstvo zahtijeva okvir utemeljen na pravilima, uključujući pravila moderne trgovine kojima se ubrzane promjene na tržištu usklađuju s pravima potrošača i kojima se omogućuje politički prostor za nove regulatorne inicijative koje su vladama potrebne za obranu i jačanje zaštite ljudskih prava;

E.  budući da je pristup slobodnom, otvorenom i sigurnom internetu preduvjet za trgovinu utemeljenu na pravilima i razvoj u digitalnom gospodarstvu; budući da načelo neutralnosti mreže mora biti ključan dio strategije EU-a za digitalnu trgovinu kako bi se omogućilo pošteno tržišno natjecanje i inovacije u digitalnoj ekonomiji, uz istodobno jamčenje slobode govora na internetu;

F.  budući da ulaganja u infrastrukturu i pristup vještinama i dalje predstavljaju ključne izazove za povezivost te, slijedom toga, za digitalnu trgovinu;

G.  budući da se u UN-ovim ciljevima održivog razvoja ističe da će pružanje univerzalnog i cjenovno pristupačnog pristupa internetu u najmanje razvijenim zemljama do 2020. biti ključno za poticanje razvoja s obzirom da bi razvoj digitalnog gospodarstva mogao biti pokretač zapošljavanja i rasta, a e-trgovina prilika za povećanje broja malih izvoznika, obujma izvoza i diversifikaciju izvoza;

H.  budući da bi žene kao poduzetnice i radnice mogle imati koristi od boljeg pristupa globalnim tržištima, dok bi kao potrošačice mogle profitirati od nižih cijena te budući da mnogi izazovi i nejednakosti i dalje otežavaju sudjelovanje žena u globalnom gospodarstvu jer mnoge žene u zemljama s niskim i srednjim prihodima još uvijek nemaju pristup internetu;

I.  budući da e-trgovina i u zemljama u razvoju doživljava procvat;

J.  budući da se vlade diljem svijeta koriste digitalnim protekcionizmom i uvode ograničenja kojima se otežava pristup tržištu i izravnim ulaganjima ili stvaraju nepoštenu prednost za domaća poduzeća; budući da niz sveobuhvatnih mjera koje su u trećim zemljama donesene u ime nacionalne (kibernetičke) sigurnosti ima sve negativniji učinak na trgovinu proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije (proizvodi IKT-a);

K.  budući da strana poduzeća trenutačno imaju mnogo veći pristup europskom tržištu nego obrnuto; budući da mnogi naši trgovinski partneri sve više zatvaraju svoja domaća tržišta i pribjegavaju digitalnom protekcionizmu; budući da bi EU svoju strategiju digitalne trgovine trebao temeljiti na načelima uzajamnosti, pravednog tržišnog natjecanja, pametnog donošenja propisa i transparentnosti kako bi se vratilo povjerenje potrošača i ponovno uspostavili ravnopravni tržišni uvjeti za poduzeća;

L.  budući da bi trebalo ukinuti geografsko blokiranje te bi u budućnosti trebali nestati svi oblici neopravdane diskriminacije na temelju nacionalnosti potrošača, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana na unutarnjem tržištu;

M.  budući da u svim trgovinskim sporazumima treba promicati one elemente koje u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a štite otvoren pristup internetu, uključujući načela kao što su pošteno tržišno natjecanje, mrežna neutralnost i odgovornost posrednika; budući da je zbog globalne dimenzije digitalne trgovine WTO idealno mjesto za pregovore o multilateralnom okviru temeljenom na pravilima; budući da 11. ministarska konferencija WTO-a u prosincu 2017. pruža platformu za pokretanje takvog postupka;

N.  budući da je za Europsku uniju obvezujuća Povelja Europske unije o temeljnim pravima, uključujući njezin članak 8. o pravu na zaštitu osobnih podataka te članak 16. UFEU-a o istom temeljnom pravu, kao i članak 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU); budući da je pravo na privatnost univerzalno ljudsko pravo; budući da visoki standardi zaštite podataka doprinose izgradnji povjerenja u digitalno gospodarstvo među europskim građanima i na taj način potiču razvoj digitalne trgovine; budući da u digitalnom dobu promicanje visokih standarda zaštite podataka, posebno osjetljivih podataka, i olakšavanje međunarodne trgovine moraju ići ruku pod ruku u svrhu podupiranja slobode izražavanja i informiranja, e-trgovine i šifriranja te ukidanja digitalnog protekcionizma, masovnog nadzora, kibernetičke špijunaže i internetske cenzure;

O.  budući da se u digitalnoj trgovini moraju zaštititi ugrožene biljne i životinjske vrste te budući da internetska tržišta na svojim platformama moraju zabraniti prodaju divljih životinja i proizvoda od tih životinja;

P.  budući da privatna poduzeća sve više uvode norme i standarde u digitalnom gospodarstvu, što će imati izravan utjecaj na građane i potrošače, kao i na domaću i međunarodnu trgovinu te istovremeno ubrzati razvoj tehnoloških rješenja u cilju zaštite poduzeća i potrošača;

Q.   budući da su preporuke OECD-a protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti te planovi EU-a za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit naglasili potrebu za rješavanjem brojnih izazova u području oporezivanja, uključujući one koji su karakteristični za digitalno gospodarstvo; budući da bi se porez trebao plaćati ondje gdje se ostvaruje dobit; budući da bi transparentniji, učinkovitiji i pravedniji sustav za izračunavanje poreznih osnovica prekograničnih poduzeća trebao spriječiti premještanje dobiti i izbjegavanje plaćanja poreza; budući da je dosljedan pristup EU-a oporezivanju u digitalnoj ekonomiji nužan za postizanje pravednog i učinkovitog oporezivanja svih poduzeća i za stvaranje ravnopravnih uvjeta; podsjeća na to da trgovinski sporazumi trebaju sadržavati klauzulu o dobrom poreznom upravljanju kojom stranke potvrđuju svoju predanost provedbi dogovorenih međunarodnih standarda u borbi protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza;

R.  budući da je, prema OECD-u, do 5 % robe uvezene u EU krivotvoreno, što dovodi do znatnih gubitaka radnih mjesta i prihoda od poreza;

S.  budući da osjetljivi sektori kao što su audiovizualne usluge te temeljna prava kao što je pravo na zaštitu osobnih podataka ne bi trebali biti predmet trgovinskih pregovora;

T.  budući da cilj digitalne trgovine također mora biti promicanje rasta malih i srednjih poduzeća te novoosnovanih (start-up) poduzeća, ne samo multinacionalnih poduzeća;

U.  budući da Meksiko ispunjava uvjete za pristupanje Konvenciji br. 108 Vijeća Europe o zaštiti podataka;

V.  budući da zaštita osobnih podataka nije pitanje o kojem se pregovara u okviru trgovinskih sporazuma i da je zaštita podataka uvijek bila isključena iz mandata EU-a za trgovinske pregovore;

W.  budući da trgovinski sporazumi mogu poslužiti kao uporište za poboljšanje digitalnih prava; budući da uvrštavanje odredaba o mrežnoj neutralnosti, zabrani prisilnih i neopravdanih zahtjeva za lokalizaciju podataka, sigurnosti podataka, sigurnosti obrade i pohranjivanja podataka, šifriranju i odgovornosti posrednika u trgovinskim sporazumima može osobito poboljšati zaštitu slobode govora;

1.  naglašava da bi EU, kao zajednica vrijednosti i najveći svjetski izvoznik usluga, u međunarodna pravila i sporazume o tokovima digitalne trgovine trebao postaviti standarde temeljene na trima elementima: (1) jamčenju pristupa tržištu digitalnoj robi i uslugama u trećim zemljama, (2) jamčenju da trgovinska pravila imaju konkretne koristi za potrošače i (3) jamčenju i promicanju poštovanja temeljnih prava;

2.  ističe potrebu da za prevladavanjem digitalnog jaza kako bi se smanjili mogući negativni socijalni i razvojni učinci; u tom smislu, kada je riječ o pristupu i korištenju novih tehnologija, ističe važnost promicanja sudjelovanja žena u područjima STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), uklanjanja prepreka koje stoje na putu cjeloživotnom učenju te ukidanja razlika između spolova; poziva Komisiju da dodatno ispita povezanost aktualne trgovinske politike i ravnopravnosti spolova i kako trgovina može promicati jačanje ekonomskog položaja žena;

3.  napominje da mrežni učinak digitalnog gospodarstva omogućuje da jedno trgovačko društvo ili mali broj trgovačkih društava ima veliki tržišni udio, što može dovesti do prekomjerne koncentracije tržišta; naglašava da je važno promicati pošteno i učinkovito tržišno natjecanje u trgovinskim sporazumima, posebno između pružatelja digitalnih usluga kao što su internetske platforme te korisnika kao što su mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća i novoosnovana poduzeća, te promicati izbor za potrošače, smanjiti troškove transakcija, osigurati nediskriminatorni tretman svih sudionika na tržištu i izbjegavati stvaranje vladajućih pozicija koje narušavaju tržište; u tom kontekstu naglašava da je važno da neutralnost mreže bude ključni dio njegove strategije digitalne trgovine; smatra da strategija digitalne trgovine mora biti popraćena pojačanim i učinkovitim međunarodnim okvirom za politiku tržišnog natjecanja te povećanom suradnjom između tijela nadležnih za tržišno natjecanje i čvrstim poglavljima u trgovinskim sporazumima koji se odnose na tržišno natjecanje; poziva Komisiju da se pobrine da se poduzeća i društva pridržavaju pravila tržišnog natjecanja i da se konkurenti ne diskriminiraju na štetu interesa potrošača;

4.  ističe da ključne elemente u omogućavanju digitalne trgovine, održivog razvoja i uključivog rasta čine pristup sigurnoj širokopojasnoj internetskoj povezivosti i digitalnim metodama plaćanja, učinkovita zaštita potrošača, posebice uspostavljanje sustava pravne zaštite za prekograničnu prodaju putem interneta, i predvidljivi carinski postupci;

5.  smatra da se trgovinskim sporazumima mora omogućiti povećana suradnja između agencija za zaštitu potrošača te pozdravlja inicijative za poticanje mjera kojima se povećava povjerenje potrošača u trgovinskim sporazumima kao što su pravila o elektroničkim potpisima i ugovorima te pravila o nezatraženim elektroničkim porukama; ističe da se prava potrošača moraju zaštiti te da se ni u kojem slučaju ne smiju smanjiti;

6.  naglašava da mala i srednja poduzeća čine većinu poduzeća u zemljama u razvoju te da ona zapošljavaju većinu radnika u proizvodnom i uslužnom sektoru; podsjeća da olakšavanje prekogranične e-trgovine može imati izravan učinak na poboljšanje životnih uvjeta te poticanje višeg životnog standarda i gospodarskog razvoja;

7.  podsjeća da ništa u trgovinskim sporazumima ne sprječava EU i njegove države članice da zadrže, poboljšaju i primjenjuju svoje propise o zaštiti podataka; podsjeća na to da se osobni podaci mogu prenijeti u treće zemlje bez korištenja općih pravila iz trgovinskih sporazuma kada su, trenutno i u budućnosti, ispunjeni zahtjevi iz poglavlja IV. postojeće Direktive o zaštiti podataka i poglavlja V. predstojeće Uredbe o zaštiti podataka; priznaje da su odluke o primjerenosti, uključujući djelomične i one koje se u potpunosti odnose na sektor, temeljni mehanizam zaštite prijenosa osobnih podataka iz EU-a u treću zemlju; napominje da je EU sa samo četiri od svojih 20 najvećih trgovinskih partnera donio odluke o primjerenosti; podsjeća da prijenos podataka iz trećih zemalja u EU mora posebno biti zajamčen kroz dijaloge o primjerenosti;

8.  poziva Komisiju da odredi prioritete i ubrza donošenje odluka o primjerenosti, pod uvjetom da treće zemlje osiguraju, na temelju nacionalnog prava ili njihovih međunarodnih obveza, razinu zaštite koja je „u osnovi jednaka” onoj koja se jamči u Europskoj uniji; poziva Komisiju da usvoji i objavi ažurirane i detaljne obvezujuće postupke s određenim vremenskim okvirom za donošenje tih odluka, potpuno poštujući ovlasti nacionalnih nadzornih tijela i mišljenje Parlamenta;

9.  podsjeća na sve veću važnost mogućnosti prekograničnog pristupa, prikupljanja, obrade i prijenosa podataka za sve vrste poduzeća koja isporučuju robu i usluge diljem svijeta; napominje da se to odnosi i na osobne i na neosobne podatke te uključuje komunikaciju između strojeva;

10.  poziva Komisiju da čim prije donese pravila za prekogranični prijenos podataka koja su u potpunosti u skladu s postojećim i budućim pravilima EU-a o zaštiti podataka i privatnosti; nadalje poziva Komisiju da u trgovinske sporazume EU-a uvrsti horizontalnu odredbu kojom stranka u potpunosti zadržava pravo na zaštitu osobnih podataka i privatnosti, pod uvjetom da se to pravo ne koristi bez opravdanja kako bi se zaobišla pravila o prekograničnim prijenosima podataka iz razloga koji se ne odnose na zaštitu osobnih podataka; smatra da bi ta pravila i odredbe trebale bi biti dio svih novih i nedavno pokrenutih trgovinskih pregovora s trećim zemljama; naglašava da bi sva pravila u tom pogledu trebala biti izuzeta iz područja primjene svih budućih poglavlja o zaštiti ulaganja;

11.  poziva Komisiju da u sporazumima o slobodnoj trgovini strogo zabrani neopravdane zahtjeve za lokalizaciju podataka; smatra da bi ukidanje takvih zahtjeva trebalo biti glavni prioritet te naglašava da se treba držati relevantnog zakonodavstva o zaštiti podataka; žali zbog pokušaja da se takvi zahtjevi koriste kao oblik necarinskih prepreka trgovini i kao oblik digitalnog protekcionizma; smatra da se takvim protekcionizmom ozbiljno otežavaju mogućnosti europskih poduzeća na tržištima trećih zemalja i umanjuje korist u pogledu učinkovitosti digitalne trgovine;

12.  poziva Komisiju da što prije iznese svoje stajalište o prekograničnom prijenosu podataka, neopravdanim zahtjevima za lokalizaciju podataka te zaštitnim mehanizmima za zaštitu podataka u trgovinskim pregovorima, u skladu sa stajalištem Parlamenta, te da to stajalište uključi u sve nove i nedavno pokrenute pregovore kako EU u međunarodnim trgovinskim pregovorima ne bi bio potisnut u drugi plan;

13.  poziva Komisiju da se bori protiv mjera trećih zemalja kao što su politike „kupujmo domaće” i zahtjevi koji se odnose na domaću proizvodnju ili prisilni prijenos tehnologije, ukoliko te mjere nisu opravdane na temelju programa pod okriljem UN-a o premošćivanju digitalnog jaza ili iznimaka koje se odnose na trgovinske aspekte prava intelektualnog vlasništva, kako bi se osiguralo da europska poduzeća mogu poslovati u pravednom i predvidljivom okruženju;

14.  naglašava da bi Unija trebala nastaviti svoje napore na bilateralnoj, plurilateralnoj i multilateralnoj razini kako bi osigurala da treće zemlje nude stupanj otvorenosti prema stranim ulaganjima kakav ima EU te da zadrže jednake uvjete za subjekte iz EU-a; pozdravlja prijedlog EU-a o uredbi za uspostavu okvira za reviziju izravnih stranih ulaganja u Uniju i podržava njegove ciljeve bolje zaštite kritične infrastrukture i tehnologije;

15.  ističe da strategija digitalne trgovine mora biti potpuno u skladu s načelom neutralnosti mreže te osigurati jednako postupanje kada je riječ o internetskom prometu bez diskriminacije, ograničavanja ili ometanja, neovisno o njegovu pošiljatelju, primatelju, vrsti, sadržaju, uređaju, usluzi ili primjeni; nadalje podsjeća da bi mjere upravljanja prometom trebale bi biti dopuštene samo u iznimnim slučajevima, kada je to potrebno i samo onoliko dugo koliko je potrebno, kako bi se poštovali pravni zahtjevi, očuvao integritet i sigurnost mreže ili spriječilo predstojeće zagušenje mreže;

16.  duboko žali zbog toga što treće zemlje poduzećima koja na njihovom tržištu namjeravaju prodavati softver pristup tržištu uvjetuju otkrivanjem i prijenosom izvornog koda softvera tijelima vlasti; smatra da su takve mjere kao opći uvjet za pristup tržištu neprimjerene; poziva Komisiju da vladama potpisnicama sporazuma o slobodnoj trgovini zabrani sudjelovanje u takvim aktivnostima; ističe da to ne bi trebalo spriječiti državna tijela da promiču transparentnost softvera, potiču objavu izvornog koda putem besplatnih računalnih programa s otvorenim kodom i razmjenjuju podatke preko licenci za otvorene podatke (Open Database Licence);

17.  podsjeća da su u nekim slučajevima zahtjevi u pogledu lokalne prisutnosti potrebni kako bi se osigurao učinkovit bonitetni nadzor ili regulatorni nadzor i provedba; stoga ponavlja svoj poziv Komisiji da preuzme ograničene obveze iz 1. modaliteta kako bi se izbjegla regulatorna arbitraža;

18.  napominje da se pravilima o digitalnoj trgovini ne bi trebali isključiti zahtjevi za prijenos tehnologije u interesu razvoja;

19.  poziva Komisiju da vlastima trećih zemalja zabrani da zahtijevaju otkrivanje ili prijenos podataka o tehnologiji šifriranja upotrijebljenoj u proizvodima kao uvjet za proizvodnju, prodaju ili distribuciju proizvoda;

20.  napominje da su zaštita prava intelektualnog vlasništva i ulaganja u istraživanje i razvoj preduvjet za gospodarstvo EU-a utemeljeno na znanju te da je međunarodna suradnja ključna za borbu protiv trgovine krivotvorenom robom u cijelom lancu vrijednosti; stoga potiče Komisiju da se zauzme da se u cijelom svijetu provode međunarodni standardi kao što je Sporazum WTO-a o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Sporazum o TRIPS-u) i ugovori o internetu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO); podsjeća da je potrebno zakonom zaštititi nova ostvarenja diljem EU-a, kako na internetu tako i izvan njega, jer će se time potaknuti ulaganja i daljnji razvoj inovacija; ističe, međutim, da trgovinski sporazumi kojima se omogućuju šire ovlasti u provođenju autorskog prava nisu pravo mjesto za proširenje razine zaštite za nositelje prava; ističe da se pristup lijekovima u trećim zemljama ne bi smio ugroziti zbog zaštite intelektualnog vlasništva; naglašava da je, kada je riječ o trgovini krivotvorenim proizvodima, potrebno zauzeti izrazito drugačiji pristup u odnosu na povrede prava intelektualnog vlasništva u digitalnom gospodarstvu;

21.  preporučuje Komisiji da pomno prati program generičkih vršnih domena (TLD) organizacije ICANN koja nazive domena proširuje na tisuće generičkih naziva te da, u skladu sa svojom obvezom u pogledu besplatnog i otvorenog interneta, jamči zaštitu nositelja prava, posebno onih koje se odnose na oznake zemljopisnog podrijetla;

22.  poziva Komisiju da trgovinske sporazume koristi kako bi spriječila pojedine strane da nameću gornje granice udjela stranog kapitala, da odredi pravila o veleprodajnom pristupu za mreže postojećih operatera koje pogoduju tržišnom natjecanju, da odredi transparentna i nediskriminacijska pravila i naknade za izdavanje dozvola te da pružateljima telekomunikacijskih usluga iz EU-a zajamči pristup infrastrukturi „posljednje milje” na izvoznim tržištima; podsjeća na to da tržišno natjecanje u telekomunikacijskom sektoru koje je utemeljeno na pravilima dovodi do bolje kvalitete usluge i nižih cijena;

23.  poziva Komisiju da nastavi s naporima u smjeru razvijanja skupa obvezujućih multilateralnih pravila za e-trgovinu u WTO-u te da se nastavi fokusirati na konkretne i realistične rezultate;

24.  poziva Komisiju da hitno ponovno pokrene pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama u skladu s donesenim preporukama Parlamenta; prihvaća stajalište da bi EU trebao iskoristiti priliku da preuzme vodstvo u određivanju najsuvremenijih globalnih digitalnih standarda;

25.  podsjeća da je od 1998. u članicama WTO-a na snazi moratorij na tarife elektroničkih prijenosa; naglašava da bi zbog takvih tarifa došlo do nepotrebnih dodatnih troškova za poduzeća i potrošače; poziva Komisiju da moratorij pretvori u trajni sporazum o ukidanju tarifa na elektroničke prijenose, koji podliježe pomnoj analizi posljedica u području trodimenzionalnog ispisa (3D printing);

26.  poziva Komisiju da trgovinske sporazume koristi za promicanje interoperabilnosti standarda ICT-a od kojih koristi imaju i potrošači i proizvođači, osobito u kontekstu sigurnog interneta stvari, 5G i kibernetičke sigurnosti, pritom ne zaobilazeći legitimne forume za višedioničko upravljanje koji su pozitivno doprinijeli otvorenom internetu;

27.   smatra da posebnu pažnju treba posvetiti sve većem broju potrošača i pojedinaca koji prodaju i kupuju preko interneta i koji se moraju baviti kompliciranim carinskim postupcima za robu kupljenu na internetu; podsjeća da je potrebno uvesti pojednostavljeni carinski postupak bez plaćanja poreza i carina za robu koja se prodaje na internetu i za povrat neiskorištene robe; podsjeća da je cilj Sporazuma WTO-a o olakšavanju trgovine ubrzati carinske postupke i poboljšati njihovu odgovornost i transparentnost; naglašava da je potrebno digitalizirati carinske informacije i carinsko upravljanje kroz prijave i upravljanje informacijama putem interneta, što bi trebalo olakšati carinjenje na granicama, suradnju u otkrivanju prijevara, napore u borbi protiv korupcije i omogućiti transparentnost cijena koje se odnose na carinjenje; vjeruje da bi šira uporaba alata kao što su internetsko rješavanje sporova u tom pogledu bila korisna za potrošače;

28.  poziva Komisiju da zemlje potpisnice trgovinskih sporazuma potakne na to da u poglavlju njihovih sporazuma o slobodnoj trgovini koje se odnosi na telekomunikacije uključe odredbe kojima bi međunarodne naknade za roaming i naknade koje se naplaćuju za međunarodne pozive i poruke bile transparentne, poštene, razumne i orijentirane na potrošače; poziva Komisiju da podrži politike kojima se promiču troškovno usmjerene maloprodajne cijene za usluge roaminga u cilju smanjenja cijena, promicanja transparentnosti i sprečavanja nepoštenih ili na bilo koji način za potrošače negativnih poslovnih praksi;

29.  prepoznaje da su načela iz Direktive o elektroničkoj trgovini doprinijela razvoju digitalnog gospodarstva stvaranjem povoljnih uvjeta za inovacije i jamčenjem slobode govora i slobode poslovanja; podsjeća da Komisiju u trgovinskim pregovorima obvezuje pravna stečevina EU-a;

30.  poziva Komisiju da u razvojnu politiku EU-a nastavi uključivati digitalne tehnologije i usluge, kao što je, između ostalog, navedeno u radnom dokumentu Digital4Development; poziva Komisiju da trgovinske sporazume koristi za poboljšanje i promicanje digitalnih prava; uviđa da samo 53,6 % svih kućanstava diljem svijeta ima pristup internetu; žali zbog činjenice da još uvijek postoji znatan digitalni jaz; poziva Komisiju da poveća ulaganja u digitalnu infrastrukturu u južnim dijelovima svijeta kako bi se premostio digitalni jaz i to poticanjem javno-privatnih partnerstava, istovremeno poštujući načela razvojne učinkovitosti; u tom kontekstu napominje doprinos UN-ove agencije ITU-D u stvaranju, razvoju i poboljšanju telekomunikacijske i informatičke i komunikacijske opreme i mreža; potiče Komisiju da se pobrine da ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu u zemljama u razvoju potpuno doprinose i u potpunosti ovise o poštovanju slobodnog, otvorenog i sigurnog interneta te da razvije primjerena rješenja za promicanje pristupa mobilnom internetu; ističe da su takva ulaganja posebno važna za lokalna mikro, mala i srednja poduzeća, posebno u zemljama u razvoju, jer im omogućuju digitalnu komunikaciju s multinacionalnim poduzećima i pristup globalnim vrijednosnim lancima; podsjeća da olakšavanje prekogranične e-trgovine može imati izravan učinak na poboljšanje životnih uvjeta te poticanje višeg životnog standarda i gospodarskog razvoja; podsjeća da to može doprinijeti ravnopravnosti spolova jer su brojna takva poduzeća u vlasništvu i pod upravom žena; ponavlja da digitalna trgovina također može biti sredstvo za javnu upravu, čime se podupire razvoj e-uprave;

31.  ističe da je ključno da svaka strategija digitalne trgovine bude potpuno u skladu s načelom usklađenosti politika u interesu razvoja, a posebno da novoosnovana poduzeća i mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća potiče i da im omogući da se uključe u prekograničnu e-trgovinu, pri čemu podsjeća da bi to moglo doprinijeti postizanju rodne ravnopravnosti;

32.  smatra da bi pitanja digitalne tehnologije trebala biti zastupljenija u politici EU-a o pomoći za trgovinu kako bi se omogućio rast e-trgovine kroz povećanu potporu za inovacije i infrastrukturu i pristup financiranju, prvenstveno putem inicijativa za mikrofinanciranje, kao i kroz pomoć u povećanju vidljivosti e-trgovine poduzeća u zemljama u razvoju, olakšavajući pristup platformama i promicanjem dostupnosti usluga e-platnog prometa te pristupa troškovno učinkovitim uslugama logistike i dostave;

33.  ističe da svaka strategija digitalne trgovine, uključujući njezine popratne mjere, mora biti potpuno u skladu s Programom održivog razvoja do 2030. i doprinijeti njegovom ostvarenju; ističe cilj održivog razvoja br. 4. o kvalitetnom obrazovanju: pružanje besplatnog, pravednog i kvalitetnog primarnog i sekundarnog obrazovanja za sve djevojčice i dječake, cilj br. 5. o postizanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju svih žena i djevojčica, cilj br. 8.10. o promicanju uključivog i održivog gospodarskog rasta, osobito jačanjem kapaciteta domaćih financijskih institucija i širenjem pristupa financijskim uslugama, cilj br. 9.1. o razvoju pouzdane i otporne infrastrukture s naglaskom na jednake mogućnosti za sve i cilj br. 9.3. o povećanju pristupa malim poduzeća, posebno u zemljama u razvoju, financijskim uslugama, uključujući povoljnim kreditima, i njihovu integraciju u vrijednosne lance i na tržišta, što je u ovom kontekstu posebno važno;

34.  obvezuje se da će svoju strategiju digitalne trgovine ažurirati svakih 5 godina;

35.  naglašava da je korištenje i dostupnost infrastrukture, osobito u ruralnim, planinskim i udaljenim područjima, koja je prikladna u pogledu pokrivenosti, kvalitete i sigurnosti te podupire neutralnost mreže, od ključne važnosti za digitalizaciju europske industrije i povećanje e-upravljanja;

36.  pozdravlja komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Prioriteti normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište” (COM(2016)0176); ističe da će, iako industrija mora zadržati vodeću ulogu u normizaciji IKT-a, koja mora biti dobrovoljna i vođena konsenzusom te se temeljiti na načelima transparentnosti, otvorenosti, nepristranosti, konsenzusa, djelotvornosti, relevantnosti i dosljednosti, jasniji skup prioriteta normizacije IKT-a i politička potpora s visoke razine osnažiti konkurentnost; napominje da se za taj proces trebaju upotrebljavati alati europskog sustava normizacije i da on treba uključivati velik broj dionika, i unutar EU-a i na međunarodnoj razini, kako bi se poboljšali postupci utvrđivanja normi u skladu sa Zajedničkom inicijativom o normizaciji; poziva Komisiju da promiče stvaranje globalnih industrijskih normi pod vodstvom EU-a za ključne tehnologije 5G i mrežne arhitekture 5G, posebno korištenjem postignuća javno-privatnih partnerstava u području tehnologija 5G na razini ključnih EU-ovih i međunarodnih tijela za normizaciju;

37.  primjećuje napore Svjetske trgovinske organizacije (WTO) da postigne napredak u pogledu svojeg programa rada o e-trgovini; traži od Komisije da zahtijeva da se Sporazum WTO-a o informacijskoj tehnologiji dodatno proširi na više proizvoda i više zemalja članica WTO-a te prima na znanje ministarsku konferenciju WTO-a zakazanu za prosinac 2017. u Buenos Airesu; traži od Komisije da se što prije savjetuje s europskim poduzećima i državama članicama o svojem stajalištu o e-trgovini i drugim pitanjima u vezi s digitalnom trgovinom o kojima će se postići dogovor na konferenciji, u svrhu jamčenja ujedinjenog europskog stajališta;

38.  smatra da bi u politikama javne nabave digitalnu trgovinu trebalo dodatno olakšati, što uključuje iskorištavanje mogućnosti pružanja usluga na daljinu i omogućavanje europskim poduzećima, naročito MSP-ovima, da dobiju pristup javnoj i privatnoj nabavi;

39.  naglašava važnost međunarodnih standarda o digitalnoj opremi i uslugama, posebno u području kibersigurnosti; traži od Komisije da nastoji osigurati da osnovne mjere kibersigurnosti budu uključene u proizvode iz područja interneta stvari i usluge računalstva u oblaku;

40.  naglašava da, iako se strategija jedinstvenog digitalnog tržišta bavi mnogim problemima digitalne trgovine, poduzeća u EU-u i dalje se suočavaju sa znatnim globalnim preprekama, kao što su netransparentni propisi, državna intervencija i neopravdana lokalizacija podataka ili pohranjivanje podataka; ističe da neke ključne aktivnosti strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, kao što su inicijativa Europski oblak i reforma autorskih prava, imaju međunarodnu dimenziju koja bi se mogla razmotriti u europskoj strategiji digitalne trgovine;

41.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te ESVD-u.

(1)

SL L 178, 17.7.2000., str. 1.

(2)

SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(3)

usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0299.

(4)

usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0041.

(5)

usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0252.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0233.


MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (8.11.2017)

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

o temi „Ususret strategiji digitalne trgovine”

(2017/2065(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Reinhard Bütikofer

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u Prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir Direktivu 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini)(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. rujna 2017. naslovljenu „Suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu: Povećanje odgovornosti internetskih platformi” (COM(2017)0555),

1.  napominje da se, zahvaljujući povećanoj brzini i jednostavnosti uporabe digitalnih alata, poduzeća sve više osnažuju te da se proširuje doseg njihova djelovanja; ističe da EU mora razviti strategije kako bi iskoristio prednosti digitalnih tehnologija za svoje građane, poduzeća i potrošače, premostio digitalni jaz između regija i generacija, osigurao pravedan, transparentan i održiv pristup tržištu i zaštitio temeljna prava svih građana, uključujući slobodu izražavanja i zaštitu podataka;

2.  napominje da informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) olakšavaju uključivo gospodarstvo i da bi mogle biti ključan pokretač inovacija, rasta i stvaranja radnih mjesta, što se može pozitivno odraziti na čitav vrijednosni lanac i na sve industrije i regije, pa i na potrošače i radnike; stoga poziva Komisiju da teži trgovinskim sporazumima koji su prikladni za 21. stoljeće i koji prepoznaju presudnu važnost napretka tehnologije i interneta i njihov potencijal za ostvarenje uspjeha; u vezi s tim poziva Komisiju da demonstrira dosljednu vezu između strategije jedinstvenog digitalnog tržišta i strategije digitalne trgovine te da istakne koje su prednosti te veze za građane EU-a;

3.  prima na znanje tekuće pregovore o zakonodavnim dosjeima o jedinstvenom digitalnom tržištu i poziva Komisiju da osigura dosljednost između novog jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a i njegovih vanjskih politika u težnji prema integriranom pristupu u trgovinskim pregovorima; ističe da sporazumi o slobodnoj trgovini ne bi trebali biti jedini mehanizam suradnje za olakšavanje digitalne trgovine;

4.  naglašava da su, osobito u ruralnim, planinskim i udaljenim područjima, korištenje i dostupnost infrastrukture koja je prikladna u pogledu pokrivenosti, kvalitete i sigurnosti te podupire neutralnost mreže ključni za digitalizaciju europske industrije i povećanje e-upravljanja;

5.  napominje da se procjenjuje da će tijekom idućeg desetljeća biti potrebno 500 milijardi EUR ulaganja u infrastrukturu vrlo velikog kapaciteta kako bi se postigli strateški ciljevi EU-a u pogledu povezivosti za 2025.; ističe da će Europski zakonik elektroničkih komunikacija biti ključan u postizanju predvidljivijeg ulagačkog okruženja, osobito preko propisa prilagođenih rizicima i izazovima povezanima s primjenom uglavnom novih mreža, uz nagrade za subjekte koji najranije počnu djelovati;

6.  ističe potrebu za pojednostavljenjem i usklađivanjem pravila preko tehnološki progresivnog i transparentnog modela e-upravljanja za administrativne postupke; poziva države članice na brz napredak u pogledu svojih politika, zakonodavstava i praksi u području e-upravljanja;

7.  naglašava globalnu prirodu najboljih normi IKT-a i tehničkih specifikacija za trgovinsku infrastrukturu, kako na lokalnoj tako i na međunarodnoj razini; stoga poziva na usku suradnju na razini zemalja skupine G7 i skupine G20; ističe da internetsko okruženje otvara vrata primjeni niza drugih normi, uključujući one u području prava potrošača, okoliša, zdravlja te socijalnih i temeljnih prava;

8.  pozdravlja komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Prioriteti normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište” (COM(2016)0176); ističe da će, iako industrija mora zadržati vodeću ulogu u normizaciji IKT-a, koja mora biti dobrovoljna i vođena konsenzusom te se temeljiti na načelima transparentnosti, otvorenosti, nepristranosti, konsenzusa, djelotvornosti, relevantnosti i dosljednosti, jasniji skup prioriteta normizacije IKT-a i politička potpora s visoke razine osnažiti konkurentnost; napominje da se za taj proces trebaju upotrebljavati alati europskog sustava normizacije i da on treba uključivati velik broj dionika, i unutar EU-a i na međunarodnoj razini, kako bi se poboljšali postupci utvrđivanja normi u skladu sa Zajedničkom inicijativom o normizaciji; poziva Komisiju da promiče stvaranje globalnih industrijskih normi pod vodstvom EU-a za ključne tehnologije 5G i mrežne arhitekture 5G, posebno korištenjem postignuća javno-privatnih partnerstava u području tehnologija 5G na razini ključnih EU-ovih i međunarodnih tijela za normizaciju;

9.  napominje da digitalna povezivost povećava obujam trgovine, ali da je za internetske trgovce preduvjet učinkovit sustav dostave; u tom pogledu ističe da EU podupire usklađene oznake koje mogu rezultirati boljim i učinkovitijim prekograničnim uslugama praćenja; pozdravlja otvorene IT norme razvijene u okviru Europskog odbora za normizaciju i predlaže da Komisija kod međunarodnih trgovinskih partnera promiče takve učinkovite alate radi smanjivanja troškova prekogranične dostave, od čega bi u konačnici koristi imali krajnji korisnici i potrošači;

10.  napominje da se prilikom kupnje na internetu potrošači iz EU-a i dalje suočavaju s preprekama kada kupuju od trgovaca iz drugih država članica, primjerice, s odbijanjem plaćanja ili s proizvodima za koje nije moguća dostava u njihovu zemlju;

11.  ističe da Unija ima važnu ulogu u izradi i promicanju tih normi na svjetskoj razini;

12.  ističe da bi EU trebao pojačati suradnju u pogledu digitalne trgovine sa svojim trgovinskim partnerima, koji primjenjuju visoke digitalne norme djelujući na multilateralnim, plurilateralnim i bilateralnim razinama kako bi se smanjile i carinske i necarinske prepreke s pomoću sredstava kao što je e-označivanje i kako bi se promicale priznate globalne norme; upozorava da se trgovinski sporazumi ne bi smjeli koristiti kao instrument za normizaciju;

13.  ističe da iako trgovinski sporazumi EU-a moraju u sve većoj mjeri odgovarati na problem prepreka iza granice izvan okvira carina, oni moraju zadržati primarnu funkciju propisa, a to je djelovanje u javnom interesu, i ograničiti se na olakšavanje trgovine i ulaganja utvrđivanjem nepotrebnih tehničkih prepreka trgovini te udvostručenih ili redundantnih administrativnih opterećenja, koja neproporcionalno utječu na MSP-ove, pritom vodeći računa da se ne dovedu u pitanje tehnički postupci i norme u području zaštite zdravlja, sigurnosti, potrošača, radne snage, društva i okoliša te u području kulturne raznolikosti; podsjeća na to da se odgovarajući mehanizmi u tom pogledu moraju temeljiti na poboljšanoj razmjeni informacija i poboljšanom usvajanju međunarodnih tehničkih normi te dovesti do povećanja konvergencije, a da pritom ni u kojem slučaju ne ugroze niti odgode demokratski legitimni proces donošenja odluka bilo kojeg trgovinskog partnera;

14.  naglašava važnost jasnog označivanja proizvoda na digitalnom tržištu kako bi se građanima i poduzećima zajamčila provjerljivost podrijetla i sigurnost te robe;

15.  naglašava snažan društveni utjecaj digitalne trgovine na zapošljavanje, radne uvjete, prava radnika, obrazovanje i vještine; ustraje u tome da se trgovinskim sporazumima održava pošteno tržišno natjecanje, da se spriječi daljnje seljenje, da se ne snižavaju europske norme, da se štite prava radnika i njihove naknade iz sustava socijalne sigurnosti te da se spriječi digitalna eksploatacija, kao i da se ne upotrebljavaju niže norme partnerskih zemalja kako bi se izbjeglo ispunjavanje socijalnih normi i normi u pogledu kvalitete;

16.  naglašava da se u sve trgovinske sporazume mora uključiti pravedno i jednako postupanje s dionicima; smatra da bi europska poduzeća radi reciprociteta trebala uživati ista prava kao gospodarski subjekti iz partnerskih zemalja kako bi se u potpunosti osigurala kibersigurnost njihovih operacija i povjerljivost komunikacija; ističe potrebu da se osigura zaštita od zahtjeva koji bi doveli do podrivanja sposobnosti poduzeća ili građana da osiguraju kibersigurnost i povjerljivost svojih komunikacija;

17.  prepoznaje da su načela iz Direktive o elektroničkoj trgovini ključna u razvoju digitalnog gospodarstva i jamčenju slobode govora i slobode poslovanja; ističe da internetski posrednici ne bi trebali imati opću obvezu praćenja informacija koje prenose ili pohranjuju, kao ni aktivnog traženja činjenica ili okolnosti koje upućuju na nezakonitu aktivnost; smatra da bi, međutim, trebali surađivati kako bi se nezakoniti sadržaji brzo otkrili, uklonili i kako bi se spriječilo njihovo ponovno pojavljivanje te kako bi zajamčili pravednu naknadu za autore i nositelje prava, na primjer uspostavom žalbenog mehanizma koji korisnicima i nositeljima autorskog prava omogućuje da signaliziraju nezakonite sadržaje trećih strana ili poboljšanom upotrebom filtara te da spriječe da se greškom ukloni zakoniti sadržaj na način da se uvedu mehanizmi protuobavijesti;

18.  naglašava da bi trgovinskim sporazumima trebalo poticati korištenje naprednih tehnologija, interoperabilnost sustavâ, sklapanje predvidljivih ugovornih odnosa i vladavinu prava; ističe potrebu da se digitaliziraju carinske informacije i carinsko upravljanje preko internetske registracije i upravljanja informacijama, s obzirom na međunarodne norme, e-certifikate i internetsko plaćanje carina; poziva Komisiju da razmotri uspostavljanje novih mehanizama suradnje između regulatora kako bi se podržala zajednička suradnja u istraživanju i razvoju, razmjena najboljih praksi za poticanje inovacija i stvaranje novih ekosustava (npr. pametni gradovi) te kako bi se zajamčile najviše norme zaštite potrošača i kibersigurnosti;

19.  naglašava važnost kompatibilnosti i interoperabilnosti digitalnih i prekograničnih platnih sustava i postojanja jasnih i obvezujućih pravila o plaćanju poreza i carina; ističe da se porez mora platiti u državi članici u kojoj je ostvarena dobit; skreće pozornost na prijevare povezane s PDV-om u tom kontekstu; poziva Komisiju da preispita izuzeće malih pošiljki i primijeni djelotvorne postupke u vezi s PDV-om;

20.  ističe da se digitalna trgovina najbolje olakšava otvorenom razmjenom podataka pod uvjetom da je, kao minimalni uvjet, u trgovinske sporazume uvrštena početna odredba kojom se jamči da su prekogranični prijenosi podataka u skladu s postojećim i budućim pravnim okvirom EU-a za zaštitu podataka, a posebice preko odluka o primjerenosti, te da je u trgovinske sporazume EU-a uvrštena horizontalna odredba kojom se u cijelosti zadržava pravo strane da zaštiti osobne podatke i privatnost, pod jasnim uvjetom da se ne smije upotrebljavati u cilju ograničavanja protoka podataka u svrhe koje se ne odnose na zaštitu osobnih podataka, uz drugu odredbu kojom se sprečavaju neopravdani zahtjevi za lokalizaciju podataka s obzirom na to da se prisilna lokalizacija podataka može koristiti kao protekcionistička mjera i postati prepreka trgovini, čime bi se osobito MSP-ovi stavili u nepovoljan položaj; ponovno naglašava da zaštita osobnih podataka predstavlja prioritet u cilju jačanja povjerenja potrošača i temeljnih prava;

21.  ističe da telekomunikacijska poduzeća širom svijeta nisu samo pružatelji vlastitih proizvoda i usluga, već i pokretači drugih sektora kojima pružaju infrastrukturu povezivosti ključnu za funkcioniranje i rast u digitalnom gospodarstvu, osobito imajući u vidu inovativne poslovne modele te s time u vezi potiče Komisiju da u trgovinske sporazume nastavi uvrštavati odredbe kojima se predviđaju razine pristupa slične onima u EU-u; smatra da će trgovinski partneri s telekomunikacijskim mrežama koje pogoduju tržišnom natjecanju povećati trgovinske prilike za EU te doprinijeti digitalnom jazu između razvijenih zemalja i manje razvijenih zemalja s niskim razinama pristupa internetu;

22.  poziva Komisiju da u telekomunikacijskom sektoru potiče tržišno natjecanje temeljeno na pravilima, jamčeći neovisnost regulatora i osiguravajući pravedan i nediskriminirajući pristup telekomunikacijskim mrežama za poduzeća iz EU-a, čime će se povećati izbor za potrošače; čvrsto podržava načelo nediskriminarajućeg pristupa internetu i potiče Komisiju da aktivno promiče to načelo na multilateralnoj razini i u sporazumima o slobodnoj trgovini;

23.  ističe da je globalna digitalna trgovina robom suočena s problemom krivotvorenja i potiče Komisiju na promicanje inicijativa poput IT oznaka pouzdanosti za otvorene sustave (engl. trustmark) kako bi se povećalo povjerenje potrošača u e-trgovce i zajamčili jednaki uvjeti za sve; potiče upotrebu instrumenata kao što je Memorandum o razumijevanju o prodaji krivotvorene robe na internetu (COM/2013/0209).

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

6.11.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

36

2

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Bendt Bendtsen, Jonathan Bullock, Reinhard Bütikofer, Angelo Ciocca, Jakop Dalunde, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Fredrick Federley, Adam Gierek, Theresa Griffin, Kaja Kallas, Barbara Kappel, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Christelle Lechevalier, Janusz Lewandowski, Edouard Martin, Miroslav Poche, Carolina Punset, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Sven Schulze, Claude Turmes, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Martina Werner, Lieve Wierinck, Anna Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Eugen Freund, Françoise Grossetête, Benedek Jávor, Jude Kirton-Darling, Olle Ludvigsson, Vladimír Maňka, Răzvan Popa, Dennis Radtke, Sofia Sakorafa, Pavel Telička

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Inés Ayala Sender, Michael Gahler, György Hölvényi, Agnes Jongerius

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

36

+

ECR

Zdzisław Krasnodębski

ENF

Angelo Ciocca, Barbara Kappel

PPE

Bendt Bendtsen, Christian Ehler, Michael Gahler, Françoise Grossetête, György Hölvényi, Janusz Lewandowski, Dennis Radtke, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Sven Schulze, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Anna Záborská, Pilar del Castillo Vera

S&D

Inés Ayala Sender, Eugen Freund, Adam Gierek, Theresa Griffin, Agnes Jongerius, Jude Kirton-Darling, Peter Kouroumbashev, Olle Ludvigsson, Edouard Martin, Vladimír Maňka, Miroslav Poche, Răzvan Popa, Martina Werner, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

Verts/ALE

Reinhard Bütikofer, Jakop Dalunde, Benedek Jávor, Claude Turmes

2

-

EFDD

Jonathan Bullock

GUE/NGL

Sakorafa Sofia

6

0

ALDE

Fredrick Federley, Kaja Kallas, Carolina Punset, Pavel Telička, Lieve Wierinck

ENF

Christelle Lechevalier

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

SL L 178, 17.7.2000., str. 1.


MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (12.10.2017)

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

Ususret strategiji digitalne trgovine

(2017/2065(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Daniel Dalton

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ponovno izražava svoju potporu strategiji Komisije „Trgovina za sve”; potiče Komisiju da i dalje daje prednost novim pristupima kojima se olakšava trgovina digitalnom robom i uslugama i uklanjaju digitalne necarinske prepreke; vjeruje da bi EU trebao imati vodeću ulogu u promicanju digitalne trgovine na međunarodnoj razini i smatra da treba istražiti sve mogućnosti za napredak u tom području;

2.  ističe da se novi izazovi digitalne trgovine moraju također odraziti u poučavanju i promicanju digitalnih vještina koje su važne i za potrošače i za poduzeća te ističe da je potrebno uložiti napore, posebno u ruralnim područjima i slabije razvijenim gospodarstvima; naglašava da je od presudne važnosti jačanje konkurentnosti europskih poduzeća na svjetskom tržištu kako bi se u potpunosti iskoristio gospodarski potencijal EU-a;

3.  naglašava da su mjere predviđene za strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta, kao što su poboljšanje režima zaštite potrošača, ukidanje geografskog blokiranja, poticanje mrežne neutralnosti i poboljšanje kibersigurnosti, relevantne i za vanjskotrgovinsku politiku EU-a i za jačanje njegovog jedinstvenog tržišta kao i pridonošenju jačem pregovaračkom položaju Unije u tom pogledu u trgovini s trećim zemljama; stoga poziva da se prepreke na unutarnjem tržištu za digitalnu trgovinu utvrde i ukinu;

4.  u tom kontekstu napominje važnost pristupa tržištu za telekomunikacijska poduzeća iz EU-a;

5.  primjećuje napore Svjetske trgovinske organizacije (WTO) da postigne napredak u pogledu svojeg programa rada o e-trgovini; traži od Komisije da zagovara daljnje proširenje Sporazuma WTO-a o informacijskoj tehnologiji na više proizvoda i više zemalja članica WTO-a te prima na znanje ministarsku konferenciju WTO-a zakazanu za prosinac 2017. u Buenos Airesu; traži od Komisije da se savjetuje s europskim poduzećima i državama članicama u najkraćem mogućem roku o svojem stajalištu o e-trgovini i drugim pitanjima u vezi s digitalnom trgovinom o kojima će se postići dogovor na konferenciji da bi se zajamčilo ujedinjeno europsko stajalište;

6.  žali što je u tom pogledu pozitivan napredak bio spor; poziva Komisiju da bude ambiciozna u utvrđivanju problema na koje će program odgovoriti; smatra da bi se trebala posvetiti posebna pozornost sve većem broju potrošača koji su se našli usred carinskih postupaka i mogućih prekršaja u vezi s robom kupljenom preko interneta; vjeruje da bi šira uporaba alata kao što su internetsko rješavanje sporova u tom pogledu bila korisna za potrošače; smatra da bi u okviru trgovinskih pregovora trebalo nastojati postići više stope „de minimis” i da bi se time još više pojednostavilo međunarodna trgovinska pravila;

7.  u tom kontekstu smatra da se regulatornim okvirom koji se odnosi na elektroničku trgovinu treba, s jedne strane, osigurati da su potrošači zaštićeni od bilo kakvog kršenja i da su stvarno obaviješteni o značajkama proizvoda pri kupnji robe na internetu kako bi se ojačalo povjerenje u digitalnu trgovinu i da se treba, s druge strane, smanjiti birokracija za mala i srednja poduzeća, novoosnovana poduzeća, rastuća poduzeća i mikropoduzeća koja mogu imati najviše koristi od zajamčene vidljivosti internetske trgovine i profitirati od jačanja digitalizacije i digitalne trgovine;

8.  naglašava da su učinkoviti instrumenti poput sigurnih i pouzdanih međunarodnih sustava plaćanja putem interneta i inovativnih mehanizama rješavanja sporova ključni za smanjenje prijevara na internetu, suzbijanje nepoštenih praksi te poboljšanje pristupa informacijama o pravima potrošača kako bi se olakšala pravna zaštita potrošača; traži od Komisije da promiče i djeluje u smjeru poboljšanja kao dio rasta međunarodne trgovine;

9.  traži od Komisije da analizira sporazume o carinama i oporezivanju kako bi se osiguralo da digitalnoj trgovini ne štete pravila koja su sastavljena isključivo za materijalna dobra i da traži reforme tamo gdje je to potrebno;

10.  smatra da bi digitalnu trgovinu trebalo dodatno olakšati u politikama nabave, pa i iskorištavanjem mogućnosti pružanja usluga na daljinu te osiguravanjem pristupa javnoj i privatnoj nabavi za europska poduzeća, naročito MSP-ove;

11.  naglašava da se digitalnu trgovinu najviše olakšava otvorenom razmjenom podataka bez geografskih restrikcija; smatra da bi uklanjanje zahtjeva u pogledu lokalizacije podataka trebalo biti jedan od glavnih prioriteta, naglašavajući pritom da treba poštovati relevantno zakonodavstvo o zaštiti podataka; žali zbog pokušaja da se takvi zahtjevi koriste kao oblik necarinskih prepreka trgovini i kao oblik digitalnog protekcionizma; smatra da bi prvi korak prema globalnoj zabrani zahtjeva u pogledu lokalizacije podataka trebala biti zabrana na razini Unije unutar jedinstvenog tržišta i uspostava slobodnog protoka podataka kao „pete slobode” u Europi i podržava sve napore Komisije u tom pogledu;

12.  poziva Komisiju da digitalnu trgovinu i tokove podataka uvrsti u sve buduće mandate za trgovinske pregovore; nadalje poziva Komisiju da traži uvrštenje priloga o digitalnoj trgovini i tokovima podataka u postojeće sporazume, kad god je to moguće; poziva na izradu međunarodne konvencije o podatkovnim tokovima uz bilateralne sporazume o slobodnom protoku podataka te naglašava da je potrebno osigurati da se poštuju zahtjevi za zaštitu intelektualnog vlasništva i da su prekogranični prijenosi osobnih podataka u skladu sa sadašnjim i budućim pravnim okvirima EU-a, posebno putem odluka o primjerenosti;

13.  ističe da razmjena otvorenih podataka mora poštovati načela zaštite intelektualnog vlasništva;

14.  uviđa da multilateralne međunarodne trgovinske rasprave o digitalnoj trgovini nisu uznapredovale u istoj mjeri kao i rasprave o jedinstvenom digitalnom tržištu; preporučuje da, barem na bilateralnoj razini, Komisija zauzme stajališta o predviđenom napretku događaja u digitalnoj trgovini, uključujući odgovarajuću prilagodbu zaštite potrošača, trgovinu proizvodima u kojoj je granica između robe i usluga nejasna (npr. 3D ispis) i robu sa znatnim digitalnim komponentama (npr. umrežena vozila);

15.  podržava nastojanja da sadašnji moratorij WTO-a na carine na elektroničke prijenose postane trajan; poziva države članice da zaštite europske interese od svakog pokušaja trećih zemalja da ostvare prihode od tih carina;

16.  naglašava vrijednost ekonomije dijeljenja, i unutar jedinstvenog tržišta EU-a i između poduzeća i potrošača EU-a te poduzeća izvan EU-a; smatra da se globalni rast te vrste trgovine treba promatrati kao pozitivan razvoj za budućnost trgovine;

17.  naglašava važnost međunarodnih standarda o digitalnoj opremi i uslugama, posebno u području kibersigurnosti; traži od Komisije da radi na tome kako bi proizvodi iz područja interneta stvari i usluge računalstva u oblaku sadržavali osnovne mjere kibersigurnosti.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

12.10.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

4

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Dita Charanzová, Carlos Coelho, Sergio Gaetano Cofferati, Anna Maria Corazza Bildt, Dennis de Jong, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Antonio López-Istúriz White, Marlene Mizzi, Nosheena Mobarik, Jiří Pospíšil, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Jasenko Selimovic, Igor Šoltes, Catherine Stihler, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Birgit Collin-Langen, Edward Czesak, Anna Hedh, Arndt Kohn, Roberta Metsola, Marc Tarabella

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Andrey Kovatchev

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

20

+

ALDE

Dita Charanzová, Jasenko Selimovic

ECR

Edward Czesak, Nosheena Mobarik, Anneleen Van Bossuyt

PPE

Carlos Coelho, Birgit Collin-Langen, Anna Maria Corazza Bildt, Antonio López-Istúriz White, Roberta Metsola, Jiří Pospíšil

S&D

Sergio Gaetano Cofferati, Anna Hedh, Liisa Jaakonsaari, Arndt Kohn, Marlene Mizzi, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Catherine Stihler, Marc Tarabella

4

-

EFDD

John Stuart Agnew

ENF

Mylène Troszczynski

GUE/NGL

Dennis de Jong

Verts/ALE

Igor Šoltes

3

0

EFDD

Marco Zullo

PPE

Philippe Juvin, Andrey Kovatchev

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (24.10.2017)

upućeno Odboru za međunarodnu trgovinu

Ususret strategiji digitalne trgovine

(2017/2065(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Angelika Mlinar

PRIJEDLOZI

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove poziva Odbor za međunarodnu trgovinu da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka),

–  uzimajući u obzir Konvenciju za zaštitu pojedinaca u vezi s automatskom obradom osobnih podataka, Zbornik ugovora br. 108, te njezin Dodatni protokol,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o transatlantskom protoku podataka(1),

–  uzimajući u obzir članak 45. Uredbe (EU) br. 2016/679 kojim se utvrđuje da treća zemlja osigurava primjerenu razinu zaštite osobnih podataka svojim nacionalnim pravom ili međunarodnim obvezama koje je preuzela, vladavinom prava, poštovanjem ljudskih prava te postojanjem i djelotvornim funkcioniranjem neovisnih nadzornih tijela,

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u predmetu C-362/14 (Schrems) u kojoj se objašnjava da se primjerena razina zaštite u trećoj zemlji treba smatrati „u osnovi jednakom” onoj koja se jamči u Europskoj uniji Direktivom 95/46/EZ tumačenom u kontekstu Povelje Europske unije o temeljnim ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o provedbi strategije trgovinske politike Trgovina za sve: Osiguravanje napredne trgovinske politike za svladavanje globalizacije (COM(2017)0491),

A.  budući da je za Europsku uniju obvezujuća Povelja Europske unije o temeljnim pravima, uključujući njezin članak 8. o pravu na zaštitu osobnih podataka te članak 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o istom temeljnom pravu, kao i članak 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU);

B.  budući da zaštita osobnih podataka nije pitanje o kojem se pregovara u okviru trgovinskih sporazuma i da je zaštita podataka uvijek bila isključena iz mandata EU-a za trgovinske pregovore;

C.  budući da je slobodan protok podataka sastavni dio moderne ekonomije i da se njime omogućuje pružanje prekograničnih usluga, čime se stvaraju mnoge materijalne koristi za korisnike, potiče globalni doseg europskih poduzeća, uključujući MSP-ove, te se očekuje da će u nadolazećim godinama još više rasti;

D.  budući da okvir EU-a za zaštitu podataka već omogućuje slobodan protok podataka unutar EU-a te između EU-a i trećih zemalja, pod uvjetom da se poštuju njegove odredbe kojima se jamči da se razina zaštite osobnih podataka zajamčena u Uniji ne smanjuje zbog prijenosa;

E.  budući da Opća uredba o zaštiti podataka ne pojašnjava samo pravila za procjenu razine zaštite trećih zemalja (odluke o primjerenosti), već i kodificira jedan od alata koji se već upotrebljavaju za međunarodne prijenose (obvezujuća korporativna pravila) te nudi dvije dodatne mogućnosti za olakšavanje prijenosa osobnih podataka (certifikacija i kodeksi ponašanja);

F.  budući da je pravo na zaštitu osobnih podataka temeljno pravo i da visoki standardi u tom području pomažu izgradnji povjerenja u digitalno gospodarstvo te na taj način potiču razvoj digitalne trgovine; budući da u digitalnom dobu promicanje visokih standarda za zaštitu podataka i olakšavanje međunarodne trgovine moraju biti povezani; budući da se stoga Opća uredba o zaštiti podataka ne smije smatrati preprekom protoku podataka;

G.  budući da trgovinski sporazumi mogu poslužiti kao uporište za poboljšanje digitalnih prava; budući da uvrštavanje odredaba o mrežnoj neutralnosti, zabrani prisilnih i neopravdanih zahtjeva za lokalizaciju podataka, sigurnosti podataka, sigurnosti obrade i pohranjivanja podataka, šifriranju i odgovornosti posrednika u trgovinske sporazume može osobito poboljšati zaštitu slobode govora;

H.  budući da su prikupljanje, pohranjivanje, obrada i prijenos podataka u skladu sa stečevinom EU-a o zaštiti podataka i digitalizacija takvih podataka postali sastavni dio modernih poslovnih modela;

I.  budući da države članice trebaju moći imati koristi od digitalne trgovine, a to zahtijeva blisku suradnju između Komisije, država članica i industrije EU-a;

1.  poziva Komisiju da osigura da su prekogranični prijenosi podataka u skladu sa stečevinom EU-a o zaštiti podataka i standardima temeljnih prava EU-a, osobito na bilateralnoj razini, preko odluka o primjerenosti te na međunarodnoj razini, tako da se u naše trgovinske sporazume uvrsti horizontalna odredba kojom bi se u cijelosti zadržalo pravo jedne strane da zaštiti osobne podatke i privatnost i kojom bi se spriječili neopravdani zahtjevi za lokalizaciju podataka, pod glavnim uvjetom da se ona ne smije upotrebljavati s namjerom ograničavanja protoka podataka u svrhe koje se ne odnose na zaštitu osobnih podataka; poziva Komisiju da zatraži službeno mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka i predstojećeg Europskog odbora za zaštitu podataka (EDPB) o sličnim pravilima koja su već u fazi sastavljanja;

2.  zagovara učinkovitu primjenu svih instrumenata predviđenih u okviru Opće uredbe o zaštiti podataka kako bi se zajamčio snažan pravni okvir, pritom uvažavajući činjenicu da se pravilima EU-a o prijenosu osobnih podataka može zabraniti obrada takvih podataka u trećim zemljama ako one ne zadovoljavaju standard primjerenosti EU-a;

3.  ističe da je glavni prioritet borba protiv svih oblika digitalnog protekcionizma, uključujući neopravdane zahtjeve za lokalizaciju podataka za svrhe koje se ne odnose na zaštitu podataka, jer je takav protekcionizam u suprotnosti s ciljevima pravila EU-a o zaštiti podataka, ozbiljno ograničava mogućnosti za europska poduzeća na tržištima trećih zemalja te se njime potkopavaju koristi u pogledu učinkovitosti digitalne trgovine; naglašava da se svako ograničenje protoka podataka mora opravdati;

4.  apelira na Komisiju da bude uzor pri postavljanju visokih standarda za zaštitu podataka u pogledu tokova podataka na međunarodnoj razini te da se savjetuje s odgovarajućim institucijama i tijelima EU-a za zaštitu podataka prije i tijekom procesa pregovora o međunarodnim ili trgovinskim sporazumima koji bi mogli utjecati na zaštitu podataka. u tom pogledu naglašava obvezu Komisije koja proizlazi iz stavka 10. članka 218. UFEU-a, kojim se propisuje da se odmah i u potpunosti izvješćuje o svim fazama tog postupka;

5.  naglašava da trgovinska politika već pridonosi borbi protiv korupcije, na primjer povećanjem transparentnosti propisa i natječajnih postupaka te pojednostavljenjem carinskih postupaka; ističe da bi se strategija digitalne trgovine mogla nastaviti upotrebljavati u borbi protiv korupcije te za jamčenje provedbe međunarodnih konvencija i načela, poštenog tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu, usklađivanja standarda te zaštite i sigurnosti potrošača;

6.  naglašava da se, iako se strategija jedinstvenog digitalnog tržišta bavi mnogim problemima digitalne trgovine, poduzeća u EU-u i dalje suočavaju sa znatnim globalnim preprekama, kao što su netransparentni propisi, državna intervencija i neopravdana lokacija podataka ili pohranjivanje podataka; ističe da neke ključne aktivnosti strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, kao što su inicijativa Europski oblak i reforma autorskih prava, imaju međunarodnu dimenziju koja bi mogla biti obuhvaćena Europskom strategijom digitalne trgovine.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

19.10.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

52

3

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Asim Ahmedov Ademov, Jan Philipp Albrecht, Gerard Batten, Heinz K. Becker, Michał Boni, Caterina Chinnici, Daniel Dalton, Rachida Dati, Cornelia Ernst, Laura Ferrara, Raymond Finch, Ana Gomes, Nathalie Griesbeck, Sylvie Guillaume, Jussi Halla-aho, Monika Hohlmeier, Sophia in 't Veld, Eva Joly, Dietmar Köster, Barbara Kudrycka, Cécile Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Monica Macovei, Roberta Metsola, Claude Moraes, Alessandra Mussolini, József Nagy, Péter Niedermüller, Soraya Post, Judith Sargentini, Birgit Sippel, Csaba Sógor, Helga Stevens, Traian Ungureanu, Bodil Valero, Harald Vilimsky, Kristina Winberg, Tomáš Zdechovský, Auke Zijlstra

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Anna Maria Corazza Bildt, Ignazio Corrao, Gérard Deprez, Lívia Járóka, Dennis de Jong, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Andrejs Mamikins, Angelika Mlinar, Kati Piri, Jaromír Štětina, Axel Voss

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Xabier Benito Ziluaga, Josu Juaristi Abaunz, Kaja Kallas, Martin Sonneborn, Janusz Zemke

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

52

+

ALDE

Gérard Deprez, Nathalie Griesbeck, Sophia in 't Veld, Kaja Kallas, Angelika Mlinar

ECR

Daniel Dalton, Jussi Halla-aho, Monica Macovei, Helga Stevens

EFDD

Ignazio Corrao, Laura Ferrara, Kristina Winberg

ENF

Harald Vilimsky

GUE/NGL

Xabier Benito Ziluaga, Cornelia Ernst, Josu Juaristi Abaunz

NI

Martin Sonneborn

PPE

Asim Ahmedov Ademov, Heinz K. Becker, Michał Boni, Anna Maria Corazza Bildt, Rachida Dati, Monika Hohlmeier, Lívia Járóka, Barbara Kudrycka, Roberta Metsola, Alessandra Mussolini, József Nagy, Csaba Sógor, Jaromír Štětina, Traian Ungureanu, Axel Voss, Tomáš Zdechovský

S&D

Caterina Chinnici, Ana Gomes, Sylvie Guillaume, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Cécile Kashetu Kyenge, Dietmar Köster, Marju Lauristin, Juan Fernando López Aguilar, Andrejs Mamikins, Claude Moraes, Péter Niedermüller, Kati Piri, Soraya Post, Birgit Sippel, Janusz Zemke

Verts/ALE

Jan Philipp Albrecht, Eva Joly, Judith Sargentini, Bodil Valero

3

-

EFDD

Gerard Batten, Raymond Finch

ENF

Auke Zijlstra

1

0

GUE/NGL

Dennis de Jong

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0233.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

23.11.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

33

0

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

William (The Earl of) Dartmouth, Laima Liucija Andrikienė, Maria Arena, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Edouard Ferrand, Santiago Fisas Ayxelà, Karoline Graswander-Hainz, Heidi Hautala, Nadja Hirsch, France Jamet, Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, David Martin, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Alessia Maria Mosca, Artis Pabriks, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Viviane Reding, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Jan Zahradil

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Klaus Buchner, Nicola Danti, Bolesław G. Piecha, Frédérique Ries, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Ramon Tremosa i Balcells, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Merja Kyllönen, Marco Zullo


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

33

+

ALDE

Frédérique Ries, Marietje Schaake, Nadja Hirsch, Ramon Tremosa i Balcells

ECR

Bolesław G. Piecha, Emma McClarkin, Jan Zahradil, Joachim Starbatty

EFDD

Marco Zullo, William (The Earl of) Dartmouth

PPE

Adam Szejnfeld, Artis Pabriks, Daniel Caspary, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Jarosław Wałęsa, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Laima Liucija Andrikienė, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Tokia Saïfi, Viviane Reding

S&D

Alessia Maria Mosca, Bernd Lange, David Martin, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Joachim Schuster, Jude Kirton-Darling, Karoline Graswander-Hainz, Maria Arena, Nicola Danti

VERTS/ALE

Heidi Hautala, Klaus Buchner

0

-

 

 

5

0

ENF

Edouard Ferrand, France Jamet

GUE/NGL

Anne-Marie Mineur, Helmut Scholz, Merja Kyllönen

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena