Postupak : 2016/0376(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0391/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0391/2017

Rasprave :

PV 15/01/2018 - 12
CRE 15/01/2018 - 12
PV 12/11/2018 - 14
CRE 12/11/2018 - 14

Glasovanja :

PV 17/01/2018 - 10.5
CRE 17/01/2018 - 10.5
Objašnjenja glasovanja
PV 13/11/2018 - 4.3
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0010
P8_TA(2018)0442

IZVJEŠĆE     ***I
PDF 1308kWORD 165k
20.12.2017
PE 604.805v03-00 A8-0391/2017

o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti

(COM(2016)0761 – C8-0498/2016 – 2016/0376(COD))

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

Izvjestitelj: Miroslav Poche

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti

(COM(2016)0761 – C8-0498/2016 – 2016/0376(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0761),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0498/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 priložen Ugovoru o funkcioniranju Europske unije o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 priložen Ugovoru o funkcioniranju Europske unije o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–   uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 26. travnja 2017.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija od 13. srpnja 2017(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0391/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog ili ga zamijeniti drugim tekstom;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)  Smanjenje potražnje za energijom jedna je od pet dimenzija energetske strategije Unije koja je donesena 25. veljače 2015. Većom energetskom učinkovitošću ostvarit će se koristi za okoliš, smanjiti emisije stakleničkih plinova, poboljšati energetska sigurnost smanjenjem ovisnosti o uvozu energije u Uniju, sniziti troškovi energije u kućanstvima i poduzećima, pomoći ublažiti energetsko siromaštvo te potaknuti otvaranje radnih mjesta i višesektorska gospodarska aktivnost. To je u skladu s obvezama Unije preuzetima u okviru energetske unije i globalnog klimatskog programa koji su u prosincu 2015. Pariškim sporazumom uspostavile stranke Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.

(1)  Smanjenje potražnje za energijom jedna je od pet dimenzija strategije energetske unije koja je donesena 25. veljače 2015. Većom energetskom učinkovitošću diljem cijelog energetskog lanca, uključujući proizvodnju, prijenos, distribuciju i krajnju potrošnju energije, ostvarit će se koristi za okoliš, poboljšati kvaliteta zraka i javno zdravlje, smanjiti emisije stakleničkih plinova, poboljšati energetska sigurnost smanjenjem ovisnosti o uvozu energije u Uniju, sniziti troškovi energije u kućanstvima i poduzećima, pomoći ublažiti energetsko siromaštvo te potaknuti konkurentnost, otvaranje radnih mjesta i višesektorska gospodarska aktivnost te na taj način poboljšati kvaliteta života građana. To je u skladu s obvezama Unije preuzetima u okviru energetske unije i globalnog klimatskog programa koji je uspostavljen na Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP21) održanoj u Parizu u prosincu 2015. („Pariški sporazum”) i u kojem se navodi da povećanje prosječne globalne temperature treba biti znatno manju od 2 °C iznad predindustrijskih razina i da bi trebalo ulagati napore kako bi se povećanje ograničilo na 1,5 °C.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća9 napreduje se u smjeru energetske unije, prema kojoj bi se energetska učinkovitost trebala smatrati zasebnim izvorom energije. Načelo „energetska učinkovitost na prvome mjestu” treba se uzeti u obzir pri određivanju novih pravila za opskrbu i ostala područja politike. Komisija bi trebala osigurati da energetska učinkovitost i upravljanje potrošnjom dobiju jednaku važnost kao i proizvodni kapaciteti. Energetska učinkovitost mora se uzeti u obzir pri svakom relevantnom planiranju energetskog sustava ili donošenju financijskih odluka. Uvijek kad je to troškovno učinkovitije od jednakovrijednih rješenja u pogledu ponude, moraju se provesti poboljšanja energetske učinkovitosti. Time bi se trebalo pridonijeti višestrukim koristima energetske učinkovitosti za europsko društvo, osobito za građane i poduzeća.

(2)  Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća9 napreduje se u smjeru energetske unije, prema kojoj bi se energetska učinkovitost trebala smatrati zasebnim izvorom energije. Načelo „energetska učinkovitost na prvome mjestu” treba se uzeti u obzir pri određivanju novih pravila za opskrbu i ostala područja politike. Komisija bi trebala dati prednost energetskoj učinkovitosti i upravljanju potrošnjom u odnosu na povećane proizvodne kapacitete. Energetska učinkovitost mora se uzeti u obzir pri svakom planiranju energetskog sustava i donošenju financijskih odluka. Uvijek kad je to troškovno učinkovitije od jednakovrijednih rješenja u pogledu ponude, moraju se realizirati ulaganja u poboljšanje učinkovitosti krajnje energije. Time bi se trebalo pridonijeti višestrukim koristima povećanja energetske učinkovitosti u svim fazama energetskog lanca, čime će se povećati dobrobiti za europsko društvo. Komisija i države članice trebaju surađivati s lokalnim i regionalnim tijelima, gradovima, poduzećima i građanima diljem Unije kako bi se ostvario puni potencijal tih koristi te uspješno provele planirane mjere politike te kako bi se zajamčilo da povećanje energetske učinkovitosti, kao rezultat tehnoloških i ekonomskih promjena te promjena u ponašanju, bude popraćeno povećanim gospodarskim rastom.

__________________

__________________

9 Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

9 Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(2a)  Za sve bi se oblike primarne energije (iz neobnovljivih i obnovljivih izvora) trebala uzeti u obzir dodatna potrošnja energije koja je potrebna za dobivanje te energije, za izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije i upravljanje njima te njihovo rastavljanje, kao i za uklanjanje povezanih prijetnji za okoliš.

Obrazloženje

Ovaj amandman zamjenjuje amandman 3 nacrta izvješća. Cilj mu je razjasniti da se odnosi na potrošnju energije, a ne na ljudski rad.

Amandman  4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(2b)  Mjere država članica trebale bi imati potporu dobro osmišljenim i učinkovitim financijskim instrumentima Unije, poput europskih strukturnih i investicijskih fondova, Europskog fonda za strateška ulaganja i Europske investicijske banke, kojima bi se trebalo podržati ulaganja u energetsku učinkovitost u svim fazama energetskog lanca i koristiti sveobuhvatnu analizu troškova i koristi uz upotrebu modela diferenciranih diskontnih stopa. Financijska potpora trebala bi biti usmjerena na troškovno učinkovite metode za povećanje energetske učinkovitosti, što bi dovelo do smanjenja energetske potrošnje. Postizanje ambicioznih ciljeva energetske učinkovitosti zahtijeva uklanjanje barijera poput nedavnog pojašnjenja Eurostata o načinu na koji bilježiti ugovore o energetskom učinku u nacionalnim računima kako bi postalo jednostavnije ulagati u mjere energetske učinkovitosti.

Amandman  5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  Europsko vijeće na sastanku u listopadu 2014. utvrdilo je cilj povećanja energetske učinkovitosti od 27 % do 2030. koji bi trebalo preispitati do 2020. „vodeći računa o cilju Unije od 30 %”. U prosincu 2015. Europski parlament pozvao je Komisiju da procijeni i održivost cilja povećanja energetske učinkovitosti od 40 % za isto razdoblje. Stoga je primjereno preispitati i na odgovarajući način izmijeniti Direktivu kako bi se prilagodila kontekstu do 2030.

(3)  Europsko vijeće na sastanku u listopadu 2014. podržalo je cilj povećanja energetske učinkovitosti od 27 % do 2030. koji bi trebalo preispitati do 2020. „vodeći računa o cilju Unije od 30 %”. U prosincu 2015. Europski parlament pozvao je Komisiju da procijeni i održivost cilja povećanja energetske učinkovitosti od 40 % za isto razdoblje. Stoga je primjereno preispitati i na odgovarajući način izmijeniti Direktivu kako bi se prilagodila kontekstu do 2030.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  Nema obvezujućih ciljeva na nacionalnoj razini za 2030. Potrebu da Unija ostvari svoje ciljeve povećanja energetske učinkovitosti na razini EU-a 2020. i 2030., izražene u potrošnji primarne i krajnjoj potrošnji energije, trebalo bi jasno istaknuti u obliku obvezujućeg cilja od 30 %. To objašnjenje na razini Unije ne bi trebalo ograničavati države članice jer one i dalje mogu određivati nacionalne doprinose na temelju potrošnje primarne ili krajnje potrošnje energije, uštede primarne ili krajnje energije ili energetskog intenziteta. Države članice trebale bi određivati nacionalne okvirne doprinose energetskoj učinkovitosti uzimajući u obzir da potrošnja Unije 2030. ne smije biti veća od 1 321 Mtoe primarne energije i 987 Mtoe krajnje energije. To znači da bi se u usporedbi s razinama iz 2005. potrošnja primarne energije u Uniji trebala smanjiti 23 %, a krajnja potrošnja energije 17 %. Napredak u postizanju cilja Unije do 2030. treba redovito procjenjivati, što je i predviđeno zakonodavnim prijedlogom o upravljanju energetskom unijom.

(4)  Potrebu da Unija ostvari svoj cilj povećanja energetske učinkovitosti na razini EU-a, izražen u potrošnji primarne i krajnje energije, trebalo bi jasno istaknuti u obliku obvezujućeg cilja od 40 % za 2030. godinu. Taj cilj na razini Unije ne bi trebao ograničavati države članice jer one i dalje mogu određivati nacionalne ciljeve na temelju potrošnje primarne ili krajnje energije, uštede primarne ili krajnje energije ili energetskog intenziteta. Države članice trebale bi određivati nacionalne obvezujuće ciljeve za povećanje energetske učinkovitosti uzimajući u obzir da potrošnja Unije 2030. ne smije biti veća od 1 132 Mtoe primarne energije i 849 Mtoe krajnje energije. To znači da bi se u usporedbi s razinama iz 2005. potrošnja primarne energije u Uniji trebala smanjiti 34 %, a krajnja potrošnja energije 31 %. Napredak u postizanju cilja Unije do 2030. treba redovito procjenjivati, što je i predviđeno zakonodavnim prijedlogom o upravljanju energetskom unijom.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4a)  Načelo jednakosti između država članica trebalo bi se primjenjivati pri utvrđivanju nacionalnih ciljeva za povećanje energetske učinkovitosti. Energija je osnovna potreba, stoga su minimalne razine potrošnje energije neizbježne, što je činjenica koja se treba uzeti u obzir na odgovarajući način pri određivanju nacionalnih ciljeva. Općenito, zemlje u kojima je potrošnja energije po glavi stanovnika niža od prosjeka Unije trebale bi imati veću fleksibilnost pri određivanju svojih ciljeva.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4b)  Na operativnu učinkovitost energetskih sustava u svakom trenutku utječe sposobnost neometanog i fleksibilnog unosa električne energije proizvedene iz različitih izvora, s različitim stupnjem inercije i vremenom pokretanja, u mrežu. Takvim poboljšanjem učinkovitosti omogućit će se bolja upotreba obnovljive energije, kao što je energija vjetra u kombinaciji s plinskim turbinama, kako bi se izbjeglo preopterećivanje mreža koje se opskrbljuju iz velikih konvencionalnih postrojenja za proizvodnju energije koja imaju znatnu termalnu inerciju.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4c)  Komisija i države članice trebaju zajamčiti da smanjenje potrošnje energije proizlazi iz veće energetske učinkovitosti, a ne iz makroekonomskih okolnosti.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4d)  Države članice trebale bi utvrditi potencijale za isplativu energetsku učinkovitost na temelju izračuna odozdo prema gore za svaki sektor zasebno jer oni ovise o njihovoj kombinaciji izvora energije, strukturi gospodarstva i brzini gospodarskog razvoja.

Obrazloženje

Simulacije odozdo prema gore omogućuju državama članicama precizniji izračun mogućnosti ušteda koje će se postići na isplativ način te će se tako na odgovarajući način izdati preporuke u području politike.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  Obvezu država članica da uspostavljaju dugoročne strategije za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada i obavješćuju o njima Komisiju trebalo bi izbrisati iz Direktive 2012/27/EU i dodati Direktivi 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća jer se u nju bolje uklapa zbog dugoročnih planova za zgrade približno nulte energije i cilja dekarbonizacije u zgradama.

(5)  Obvezu država članica da uspostavljaju dugoročne strategije za olakšavanje obnove nacionalnog fonda zgrada i da obavješćuju o njima Komisiju trebalo bi izbrisati iz Direktive 2012/27/EU i dodati Direktivi 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća10 jer se u nju bolje uklapa zbog dugoročnih planova za zgrade približno nulte energije i cilja dekarbonizacije u zgradama.

__________________

__________________

10 Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.).

10 Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.).

Amandman    12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  U kontekstu klimatskog i energetskog okvira do 2030. obveze uštede energije trebale bi se produljiti nakon 2020. Produljivanjem razdoblja obveze nakon 2020. omogućila bi se veća stabilnost za ulagače te bi se time potaknuli dugoročna ulaganja i dugoročne mjere energetske učinkovitosti kao što je obnova zgrada.

(6)  U kontekstu klimatskog i energetskog okvira do 2030. obveze uštede energije trebale bi se produljiti nakon 2020. Produljivanjem razdoblja obveze nakon 2020. omogućila bi se veća stabilnost za ulagače te bi se time potaknuli dugoročna ulaganja i dugoročne mjere energetske učinkovitosti kao što je temeljita obnova zgrada, s dugoročnim ciljem dobivanja fonda zgrada približno nulte energije. Obveza uštede energije bila je ključna za stvaranje lokalnog rasta i otvaranje lokalnih radnih mjesta i treba se nastaviti kako bi se zajamčilo da Unija može postići svoje energetske i klimatske ciljeve stvaranjem dodatnih prilika i smanjiti ovisnost energetske potrošnje o rastu. Suradnja s privatnim sektorom važna je kako bi se procijenilo pod kojim se uvjetima mogu otvoriti privatna ulaganja u projekte energetske učinkovitosti te kako bi se razvili novi modeli stvaranja prihoda za inovacije u području energetske učinkovitosti.

Amandman    13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(6a)  Poboljšanja energetske učinkovitosti također imaju pozitivan učinak na kvalitetu zraka jer više energetski učinkovitih zgrada smanjuje potražnju za gorivima za ogrjev, a posebice za krutim gorivima za ogrjev. Zato mjere energetske učinkovitosti doprinose poboljšanju kvalitete zraka u zatvorenim i otvorenim prostorima te pomažu da se na troškovno učinkovit način ostvare ciljevi politike Unije u vezi s kvalitetom zraka, koji su osobito utvrđeni u Direktivi (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća1a. Smanjenje energetske potražnje u zgradama trebalo bi se smatrati elementom politike kvalitete zraka općenito, a osobito u državama članicama u kojima postoje poteškoće u ostvarivanju graničnih vrijednosti Unije za emisije onečišćivača zraka te bi energetska učinkovitost mogla pomoći u ostvarivanju tih ciljeva.

 

__________________

 

1a Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1. – 31.)

Obrazloženje

Sektor stambenih zgrada odgovoran je za znatne udjele emisija onečišćujućih tvari u Europi koje proizlaze iz dima prouzročenog izgaranjem krutih goriva koja se upotrebljavaju za ogrjev. Te onečišćujuće tvari povećavaju mortalitet, morbiditet i broj hospitalizacija, osobito s obzirom na to da izmjerene vrijednosti emisija često znatno prelaze granične vrijednosti uspostavljene zakonodavstvom EU-a o kvaliteti zraka.

Amandman    14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Države članice dužne su ispuniti kumulativnu obvezu uštede energije u krajnjoj potrošnji tijekom cijelog razdoblja obveze koja odgovara „novoj” uštedi od 1,5 % godišnje prodaje energije. Taj zahtjev mogao bi se ispuniti novim mjerama politike koje se donose tijekom novog razdoblja obveze od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030. ili novim pojedinačnim djelovanjima koja se temelje na mjerama politike donesenima tijekom ili prije prethodnog razdoblja, no koja se uvode tek u novom razdoblju i dovode do ušteda energije.

(7)  Države članice dužne su ispuniti kumulativnu obvezu uštede energije u krajnjoj potrošnji tijekom cijelog razdoblja obveze koja odgovara „novoj” uštedi od barem 1,5 %. Taj zahtjev mogao bi se ispuniti novim energetskim uštedama koje proizlaze iz mjera politike pod uvjetom da se može dokazati da te mjere rezultiraju pojedinačnim djelovanjima koja će dati provjerljive uštede energije nakon 2020. godine. Uštede u svakom razdoblju trebale bi se kumulativno zbrajati iznosima ušteda koje treba ostvariti u prethodnom razdoblju ili prethodnim razdobljima.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)  Nove uštede trebale bi se smatrati dopunom dotadašnjih mjera, tako da se uštede do kojih bi ionako došlo ne smiju iskazati. Kako bi se izračunao učinak novih mjera, smiju se uračunavati samo neto uštede koje se mjere kao promjena potrošnje energije koja se može izravno pripisati odgovarajućoj mjeri energetske učinkovitosti. Kako bi se izračunale neto uštede, države članice trebale bi utvrditi osnovni scenarij s pomoću kojeg bi se vidjelo kako bi se situacija razvila bez predmetne politike. Politička intervencija trebala bi se usporediti s tim utvrđenim scenarijem. Države članice trebale bi uzeti u obzir da će se u istom razdoblju možda provesti i druge političke intervencije kojima će se također utjecati na uštede energije pa se sve promjene od uvođenja političke intervencije koja se ocjenjuje neće moći pripisati isključivo toj mjeri. Djelovanja stanke obveznice, stranke sudionice ili ovlaštene stranke trebala bi zaista pridonijeti ostvarivanju iskazane uštede kako bi se ispunio zahtjev značajnosti.

(9)  Nove uštede energije trebale bi se smatrati dopunom dotadašnjih mjera, tako da se uštede do kojih bi ionako došlo ne smiju iskazati. Kako bi se izračunao učinak novih mjera, smiju se uračunavati samo neto uštede koje se mjere kao promjena potrošnje energije koja se može izravno pripisati odgovarajućoj mjeri energetske učinkovitosti. Kako bi se izračunale neto uštede, države članice trebale bi utvrditi osnovni scenarij s pomoću kojeg bi se vidjelo kako bi se situacija razvila bez predmetne politike. Politička intervencija trebala bi se ocjenjivati u odnosu na taj utvrđeni scenarij. Države članice trebale bi uzeti u obzir da će se u istom razdoblju možda provesti i druge političke intervencije kojima će se također utjecati na uštede energije pa se neće sve promjene od uvođenja političke intervencije koja se ocjenjuje moći pripisati isključivo toj mjeri. Djelovanja stranke obveznice, stranke sudionice ili ovlaštene stranke trebala bi zaista pridonijeti ostvarivanju iskazane uštede kako bi se ispunio zahtjev značajnosti.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(9a)  Važno je uključiti sve korake energetskog lanca u izračun ušteda kako bi se povećao potencijal energetskih ušteda u prijenosu i distribuciji električne energije.

Amandman    17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)  Uštede energije koje proizlaze iz provedbe zakonodavstva Unije ne smiju se iskazati osim ako se predmetnom mjerom premašuje minimum propisan predmetnim zakonodavstvom Unije, bilo da je riječ o postavljanju ambicioznijih zahtjeva energetske učinkovitosti na nacionalnoj razini ili većoj primjeni mjere. S obzirom na to da je obnova zgrada važan i dugoročan doprinos povećanju ušteda energije, potrebno je objasniti da se sve uštede energije koje proizlaze iz mjera obnove postojećih zgrada mogu iskazati ako se provode uz mjere koje bi se i inače provele da nema te mjere politike i ako država članica dokaže da je stranka obveznica, stranka sudionica ili ovlaštena stranka doista pridonijela ostvarivanju uštede koja se iskazuje za tu mjeru.

(10)  Uštede energije koje proizlaze iz provedbe zakonodavstva Unije ne smiju se iskazati osim ako se predmetnom mjerom premašuje minimum propisan predmetnim zakonodavstvom Unije, bilo da je riječ o postavljanju ambicioznijih zahtjeva energetske učinkovitosti na nacionalnoj razini ili većoj primjeni mjere. Zgrade predstavljaju znatan potencijal za dodatno povećanje energetske učinkovitosti, a obnova zgrada važan je i dugoročan element, uz ekonomije razmjera, u povećanju ušteda energije. Potrebno je stoga objasniti da se sve uštede energije koje proizlaze iz mjera obnove postojećih zgrada mogu iskazati ako se provode uz mjere koje bi se i inače provele da nema te mjere politike i ako država članica dokaže da je stranka obveznica, stranka sudionica ili ovlaštena stranka doista pridonijela ostvarivanju uštede koja se iskazuje za tu mjeru.

Amandman    18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10a)  Učinkovito upravljanje vodom može predstavljati znatan doprinos uštedi energije. Vodni sektor i sektor zbrinjavanja otpadnih voda čine 3,5% uporabe električne energije u Uniji1a. Štoviše, očekuje se da će potražnja za vodom porasti za 25 % do 2040., uglavnom u urbanim područjima. Istodobno, istjecanje vode iznosi 24 % ukupne količine vode koja se potroši u Uniji, što za posljedicu ima gubitke energije i vode. Stoga sve mjere namijenjene učinkovitijem upravljanju vodom i smanjenju uporabe vode imaju potencijal za znatan doprinos cilju Unije za povećanje energetske učinkovitosti1b.

 

__________________

 

1a Svjetska energetska prognoza iz 2016., Međunarodna agencija za energiju, 2016.

 

1b Svjetska energetska prognoza iz 2016., Međunarodna agencija za energiju, 2016.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10b)  Ta revizija uključuje odredbe o postupanju s energetskom učinkovitosti kao s infrastrukturnim prioritetom, priznajući da odgovara definiciji infrastrukture koju koriste MMF i druge ekonomske institucije, te se njome energetsku učinkovitost postavlja kao ključni element i prioritet u budućim odlukama o ulaganjima u europsku energetsku infrastrukturu1a.

 

__________________

 

1a Tekst izvješća Europskog parlamenta od 2. lipnja 2016. o provedbi Direktive o energetskoj učinkovitosti (2012/27/EU)–(2015/2232(INI))

Amandman    20

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10c)  Sektor energije najveći je potrošač vode u Uniji, s 44 % potrošnje vode1a. Uporaba pametnih tehnologija i postupaka za učinkovito upravljanje vodom ima potencijal stvaranja znatnih ušteda energije uz istodobno povećanje konkurentnosti poduzeća.

 

__________________

 

1a Radni dokument službi Komisije, Poljoprivreda i održivo upravljanje vodom u EU-u, 28. travnja 2017.

Amandman    21

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10d)  Vodni sektor i sektor zbrinjavanja otpadnih voda također mogu pridonijeti proizvodnji energije iz obnovljivih izvora i smanjenju opskrbe fosilnom energijom. Na primjer, oporaba energije iz mulja nastalog pročišćavanjem otpadnih voda pruža mogućnost proizvodnje energije na licu mjesta.

Amandman    22

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)  Od poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada osobito bi koristi trebali imati potrošači pogođeni energetskim siromaštvom. Države članice već mogu tražiti od stranaka obveznica da u mjere uštede energije uključe socijalne ciljeve u pogledu energetskog siromaštva, a tu bi mogućnost sada trebalo proširiti na alternativne mjere i pretvoriti u obvezu, no pritom se državama članicama ostavlja potpuna sloboda u pogledu opsega, područja primjene i sadržaja takvih mjera. U skladu s člankom 9. Ugovora politike energetske učinkovitosti Unije trebale bi biti uključive i osigurati potrošačima pogođenim energetskim siromaštvom pristup mjerama energetske učinkovitosti.

(12)  Od poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada koristi bi trebali imati svi potrošači, a osobito kućanstva s niskim dohotkom, uključujući ona pogođena energetskim siromaštvom. Svaka država članica može definirati energetsko siromaštvo i što čini kućanstvo s niskim dohotkom u skladu sa specifičnim nacionalnim okolnostima. Države članice već mogu tražiti od stranaka obveznica da u mjere uštede energije uključe socijalne ciljeve u pogledu energetskog siromaštva. Tu bi mogućnost sada trebalo proširiti na alternativne mjere i pretvoriti u obvezu, ostavljajući pritom državama članicama potpunu slobodu u pogledu opsega, područja primjene i sadržaja takvih mjera. U skladu s člankom 9. Ugovora politike energetske učinkovitosti Unije trebale bi biti uključive i osigurati energetski siromašnim potrošačima s niskim prihodima pristup mjerama energetske učinkovitosti. U tu bi svrhu države članice trebale kvantificirati svoje ciljeve, popratiti programe adekvatnom financijskom podrškom i nadzirati provedbu svojih mjera.

Amandman    23

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(12a)  Odgovaranje na dnevnu i noćnu potražnju za električnom energijom važan je instrument za poboljšanje energetske učinkovitosti jer se tako znatno povećavaju mogućnosti uštede energije za potrošače omogućujući im donošenje odluka na temelju informacija o mogućnosti optimizacije potrošnje energije u razdobljima potražnje, uključujući razdoblja najveće potražnje, kao bi se omogućilo bolje korištenje mreža za prijenos i proizvodnih resursa.

Obrazloženje

Ovaj amandman odnosi se na uvodnu izjavu 19. nacrta izvješća. Cilj mu je razjasniti je i odnosi se na pametnu mrežu.

Amandman    24

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(12b)  Jeftina energija postiže se pružanjem pomoći potrošačima da smanje svoju uporabu energije smanjenjem potreba za energijom u zgradama, poboljšanjima učinkovitosti uređaja, dostupnošću prijevoznih sredstava s niskom potrošnjom energije povezanih s javnim prijevozom i vožnjom bicikla. Poboljšanje ovojnica zgrade te smanjenje potrebe za energijom i uporabe energije temeljni su aspekti za poboljšanje zdravstvenih uvjeta dijelova stanovništva s niskim prihodima.

Amandman    25

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(12c)  Ključno je podići razinu svijesti i pružiti točne informacije svim građanima Unije o koristima veće energetske učinkovitosti i njezinoj mogućoj provedbi. Veća energetska učinkovitost također je ključna za geopolitički položaj i sigurnost Unije smanjenjem ovisnosti EU-a o uvozu goriva iz trećih zemalja.

Amandman  26

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(12d)  S obzirom na to da je oko 50 milijuna kućanstava u Uniji pogođeno energetskim siromaštvom, mjere energetske učinkovitosti moraju činiti središnji dio svake troškovno učinkovite strategije kojom se želi riješiti problem energetskog siromaštva i ranjivosti potrošača te moraju nadopunjavati politike socijalne sigurnosti na razini država članica. Kako bi se osiguralo da se mjerama energetske učinkovitosti na održiv način smanji energetsko siromaštvo stanara, treba se uzeti u obzir troškovna učinkovitost takvih mjera, kao i cjenovna pristupačnost za vlasnike i stanare te se financijska potpora za takve mjere treba zajamčiti na razini država članica. Objekti iz fonda zgrada u Uniji morat će dugoročno postati zgrade približno nulte energije, u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. Sadašnje stope obnove zgrada nisu dostatne, a najteže je doći do zgrada čiji su stanari građani s niskim prihodima zahvaćeni energetskim siromaštvom. Stoga su mjere utvrđene u ovoj uredbi u pogledu obveza uštede energije, sustava obveze energetske učinkovitosti i alternativnih mjera politike od posebne važnosti.

Amandman    27

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(12e)  Troškovi i koristi svih poduzetih mjera za povećanje energetske učinkovitosti, uključujući rokove isplate, trebali bi biti u cijelosti transparentni za potrošače.

Amandman    28

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)  Energijom koja se proizvede na ili u zgradama s pomoću tehnologija obnovljivih izvora energije smanjuje se potreba za fosilnom energijom. Smanjenje potrošnje energije i upotreba energije iz obnovljivih izvora u zgradarstvu važne su mjere za smanjenje energetske ovisnosti Unije i emisija stakleničkih plinova, posebno s obzirom na ambiciozne klimatske i energetske ciljeve zadane do 2030. kao i globalnu obvezu preuzetu na Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP21) održanoj u prosincu 2015. u Parizu. Države članice trebale bi stoga određenu količinu obnovljive energije proizvedene na ili u zgradama za vlastite potrebe moći uzeti u obzir kad je riječ o ispunjenju zahtjeva uštede energije. U tu svrhu državama članicama trebalo bi dopustiti da se služe metodologijama izračuna utvrđenima u Direktivi 2010/31/EU.

(13)  Energijom koja se proizvede na ili u zgradama s pomoću tehnologija obnovljivih izvora energije smanjuje se opskrba fosilnom energijom. Smanjenje potrošnje energije i upotreba energije iz obnovljivih izvora u građevinskom sektoru važne su mjere za smanjenje energetske ovisnosti Unije i emisija stakleničkih plinova, posebno s obzirom na ambiciozne klimatske i energetske ciljeve zadane do 2030. kao i globalnu obvezu preuzetu Pariškim sporazumom.

Amandman    29

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(13a)  Energetska ravnoteža u poduzećima i industrijama država članica može se poboljšati djelovanjem koje se temelji na načelima kružnog gospodarstva uz pomoć pravilne uporabe industrijskog otpada kao sekundarne sirovine, pod uvjetom da je njezin energetski potencijal viši od potencijala alternativnih primarnih sirovina.

Obrazloženje

Ovaj amandman odnosi se na uvodnu izjavu 22. nacrta izvješća.

Amandman    30

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(13b)  Iskorištavanjem novih poslovnih modela i tehnologija države članice trebale bi nastojati promicati i olakšavati poduzimanje mjera za povećanje energetske učinkovitosti, uključujući s pomoću inovativnih energetskih usluga za velike i male kupce.

Amandman    31

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(13c)  Države članice trebale bi pokazati visoku razinu fleksibilnosti u osmišljavanju i provedbi alternativnih mjera za utvrđivanje nacionalnih prioriteta za energetsku učinkovitost, uključujući energetski učinkovite proizvode i energetski učinkovite tehnološke proizvodne procese. Potpora je potrebna za djelovanja usmjerena na ciljeve povezane s učinkovitom uporabom prirodnih resursa ili potrebom za uvođenjem kružnog gospodarstva.

Obrazloženje

Ovaj amandman izmjenjuje amandman 23 nacrta izvješća.

Amandman    32

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)  U okviru mjera utvrđenih u Komunikaciji Komisije „Ostvarivanje novih pogodnosti za potrošače energije”, u kontekstu energetske unije i strategije grijanja i hlađenja trebaju se ojačati minimalna prava potrošača na jasne i pravodobne informacije o potrošnji energije. Stoga bi trebalo izmijeniti članke od 9. do 11. i Prilog VII. Direktive 2012/27/EU kako bi se omogućile česte i točnije povratne informacije o potrošnji energije. Osim toga, trebalo bi objasniti da prava povezana s obračunom i informacijama o obračunu vrijede za grijanje, hlađenje ili potrošnju tople vode iz centralnog izvora čak i ako ne postoji izravni ugovorni odnos s dobavljačem energije. Za potrebe tih odredaba pojam „krajnji korisnik” trebao bi obuhvaćati krajnje kupce koji kupuju energiju za grijanje, hlađenje ili toplu vodu za vlastite potrebe kao i stanare pojedinačnih jedinica u zgradama s više stanova i višenamjenskim zgradama ako se te jedinice opskrbljuju iz centralnog izvora. Pojam „zasebno mjerenje” trebao bi se odnositi na mjerenje potrošnje u pojedinačnim jedinicama u tim zgradama. Do 1. siječnja 2020. nova postavljena brojila toplinske energije i razdjelnici topline trebali bi se moći očitavati na daljinu kako bi se troškovno učinkovito i često pružale informacije o potrošnji. Novi članak 9.a trebao bi se primjenjivati samo na grijanje, hlađenje i toplu vodu iz centralnog izvora.

(14)  U okviru mjera utvrđenih u Komunikaciji Komisije „Ostvarivanje novih pogodnosti za potrošače energije”, u kontekstu energetske unije i strategije grijanja i hlađenja trebaju se ojačati minimalna prava potrošača na točne, pouzdane, jasne i pravodobne informacije o potrošnji energije. Iako bi se individualno mjerenje i dalje trebalo zahtijevati kad je tehnički izvedivo i troškovno učinkovito u pogledu proporcionalnosti u vezi s potencijalom ušteda energije, članke od 9. do 11. i Prilog VII. Direktive 2012/27/EU trebalo bi izmijeniti kako bi se omogućile česte i točnije povratne informacije o potrošnji energije, uzimajući u obzir dostupnost i mogućnosti uređaja za mjerenje, u cilju optimizacije uporabe energije. Države članice trebale bi također voditi računa o tome da je za uspješnu provedbu novih tehnologija za mjerenje potrošnje energije potrebno povećano ulaganje u obrazovanje i vještine za krajnje korisnike i dobavljače energije. Osim toga, trebalo bi objasniti i da prava povezana s obračunom i informacijama o obračunu ili potrošnji vrijede za grijanje, hlađenje ili potrošnju tople vode iz centralnog izvora, čak i ako ne postoji izravni pojedinačni ugovorni odnos s dobavljačem energije. Za potrebe tih odredaba pojam „krajnji korisnik”, osim krajnjih kupaca koji kupuju energiju za grijanje, hlađenje ili toplu vodu za vlastitu krajnju upotrebu, treba obuhvaćati i stanare pojedinačnih jedinica u zgradama s više stanova i višenamjenskim zgradama ako se te jedinice opskrbljuju iz centralnog izvora i ako stanari nemaju izravan ili pojedinačan ugovor s dobavljačem energije. Pojam „zasebno mjerenje” trebao bi se odnositi na mjerenje potrošnje u pojedinačnim jedinicama u tim zgradama. Do 1. siječnja 2020. nova postavljena brojila toplinske energije i razdjelnici topline trebali bi se moći očitavati na daljinu kako bi se troškovno učinkovito i često pružale informacije o potrošnji. Novi članak 9.a trebao bi se primjenjivati samo na grijanje, hlađenje i toplu vodu iz centralnog izvora.

Amandman    33

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(14a)  Informacije o obračunu i godišnji obračuni važno su sredstvo informiranja kupaca. Podaci o potrošnji i troškovima mogu također prenijeti druge informacije koje pomažu potrošačima da usporede svoj trenutačni ugovor s drugim ponudama te da se odluče na podnošenje žalbe ili postupak rješavanja sporova. Međutim, uzimajući u obzir da su sporovi povezani s obračunima vrlo čest izvor žalbi potrošača, što je čimbenik koji pridonosi stalnim niskim razinama zadovoljstva potrošača i njihova sudjelovanja u energetskom sektoru, potrebno je pojednostaviti i pojasniti račune te ih učiniti razumljivijima, istodobno osiguravajući da se zasebnim instrumentima, kao što su informacije o obračunu, alati za informiranje i godišnji obračuni, pružaju sve informacije potrebne za omogućavanje potrošačima da reguliraju svoju potrošnju energije, usporede ponude i promijene dobavljača.

Amandman    34

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(14b)  Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) koja pripadaju području primjene ove Direktive jesu ona poduzeća koja zapošljavaju manje od 250 osoba i čiji godišnji promet ne prelazi 50 milijuna EUR i/ili čija ukupna godišnja bilanca ne prelazi 43 milijuna EUR, u skladu s člankom 2. stavkom 1. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ1a.

 

_______________

 

1a. Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća

Obrazloženje

Koncept MSP-ova treba se razjasniti jer postoje razna tumačenja definicije MSP-ova u članku 8. Direktive 2012/27/EU te dovode do golemog administrativnog opterećenja.

Amandman    35

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 15.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(15a)  Izgradnjom jedinica distribuirane proizvodnje energije smanjuju se gubitci u prijenosu te se omogućuje fleksibilna prilagodba promjenjivoj potražnji lokalnih potrošača za energijom. Učinkovitost jedinica za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije iznosi 80 – 90 %. Postrojenja za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije (jedinice distribuirane proizvodnje) koja se nalaze blizu gusto naseljenih područja i koja su opremljena toplinskim akumulatorima omogućuju proizvodnju električne energije i energije za grijanje i hlađenje, u skladu sa sljedećim modelom:

 

 

 

pri čemu je: η – učinkovitost pretvorbe u krajnju energiju,

 

Ep – primarna energija iz neobnovljivih izvora,

 

Eel – električna energija,

 

Qkog – toplinska energija dobivena kogeneracijom,

 

Qchłodz – energija koja se koristi za hlađenje dobivena kogeneracijom.

Obrazloženje

Ovaj amandman zamjenjuje amandman 24 nacrta izvješća.

Amandman    36

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 15.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(15b)  Povećanje energetske učinkovitosti izravan je rezultat sljedećih koraka u postupcima proizvodnje i konverzije energije: učinkovite konverzije primarne energije u krajnju energiju, učinkovitog prijenosa te energije do potrošača u obliku električne ili toplinske energije ili goriva, te njezine štedljive upotrebe koju provode krajnji korisnici; učinak uštede na potrošačko tržište ne bi se trebao smatrati jedinim ciljem takve učinkovitosti jer do takvog učinka može doći zbog nepovoljnih cijena energije.

Amandman    37

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16)  S obzirom na tehnološki napredak i rastući udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije trebalo bi preispitati zadani koeficijent za uštede električne energije u kWh kako bi se uzele u obzir promjene faktora primarne energije za električnu energiju. Izračuni faktora primarne energije za električnu energiju temelje se na godišnjim prosječnim vrijednostima. Za proizvodnju električne i toplinske energije iz nuklearnih izvora upotrebljava se metoda izračunavanja na temelju fizičkog udjela energije, a za proizvodnju električne i toplinske energije iz fosilnih goriva i biomase na temelju tehničke konverzije. Za negorivu obnovljivu energiju metoda je izravni ekvivalent na temelju pristupa ukupne primarne energije. Za izračun udjela primarne energije za električnu energiju pri kogeneraciji primjenjuje se metoda utvrđena u Prilogu II. Direktivi 2012/27/EU. Međutim, upotrebljava se prosječni položaj na tržištu, a ne marginalni. Za negorive obnovljive energije pretpostavlja se učinkovitost konverzije 100 %, za geotermalne elektrane 10 % i za nuklearne elektrane 33 %. Ukupna učinkovitost za kogeneraciju izračunava se na temelju najnovijih podataka Eurostata. U pogledu granica sustava faktor primarne energije iznosi 1 za sve izvore energije. Izračuni se temelje na najnovijoj verziji referentnog scenarija PRIMES. Vrijednost faktora primarne energije temelji se na projekciji za 2020. Analizom su obuhvaćene države članice EU-a i Norveška. Podaci za Norvešku temelje se na podacima mreže ENTSO-E.

(16)  Strogo se ograničavajući na ciljeve ove Direktive i s obzirom na tehnološki napredak i rastući udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije trebalo bi pažljivo analizirati i po mogućnosti preispitati zadani koeficijent za uštede električne energije u kWh kako bi se uzele u obzir promjene faktora primarne energije za električnu energiju, održavajući kombinaciju izvora energije dotične države članice, s pomoću usporedive i transparentne metodologije.

Amandman    38

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(16a)  Uzimajući u obzir da je Europsko vijeće u svojim zaključcima od 10. lipnja 2011. o Planu za energetsku učinkovitost (10709/11) istaknulo da zgrade predstavljaju 40 % potrošnje primarne energije u Uniji, što predstavlja 50 % krajnje energije, te da bi, kako bi se omogućio gospodarski rast i potaknulo zapošljavanje u sektorima u kojima su potrebne posebne kvalifikacije, npr. u građevinskom sektoru i sektoru proizvodnje građevinskih proizvoda, kao i u profesionalnim aktivnostima poput arhitekture i urbanističkog planiranja, te u savjetodavnim službama za tehnologije grijanja i hlađenja, države članice trebale izraditi dugoročnu strategiju u tim područjima i za razdoblje nakon 2020. mobiliziranjem sredstava za ulaganja u opsežnu termičku modernizaciju stambenih i javnih zgrada, kao i sredstava za izgradnju novih zgrada približno nulte energije.

Obrazloženje

Potencijal za povećanje energetske učinkovitosti se, s tehničkog stajališta, najlakše može iskoristiti u sektoru stanovanja.

Amandman    39

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(16b)  Faktor primarne energije trebao bi se upotrebljavati kao alat za smanjenje potrošnje i ovisnosti o fosilnim gorivima i povećanje energetske učinkovitosti, kao i za dodatno širenje izvora obnovljive energije. U tom bi se pogledu zadani koeficijent za uštede električne energije u kWh trebao prilagoditi kada tehnološke, gospodarske ili društvene promjene pokažu da je potreban niži zadani koeficijent. Komisija bi također trebala analizirati zadani koeficijent faktora primarne energije do 2024. i po potrebi iznijeti zakonodavni prijedlog kako bi ga prilagodila.

Obrazloženje

Tehnološke, gospodarske ili društvene promjene mogu zahtijevati prilagodbu zadanog koeficijenta. Budući da se ta kretanja brzo međusobno prate, važno je da Komisija revidira zadani koeficijent unutar određenog vremenskog razdoblja.

Amandman    40

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17)  Kako bi se osiguralo da se prilozi Direktivi i usklađene referentne vrijednosti učinkovitosti iz članka 14. stavka 10. mogu ažurirati, potrebno je proširiti delegiranje ovlasti koje su dodijeljene Komisiji.

Briše se.

Obrazloženje

O ažuriranjima bi se uvijek trebalo dogovoriti s državama članicama i Europskim parlamentom.

Amandman    41

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)  Kako bi se moglo procijeniti učinkovitost Direktive 2012/27/EU, trebalo bi uvesti obvezu opće revizije Direktive i izvješća Europskom parlamentu i Vijeću do 28. veljače 2024.

(18)  Kako bi se moglo procijeniti učinkovitost Direktive 2012/27/EU, trebalo bi uvesti obvezu opće revizije Direktive i izvješća Europskom parlamentu i Vijeću do 28. veljače 2024. Taj će datum biti nakon globalnog pregleda stanja 2023. u skladu s Okvirnom konvencijom UN-a o promjeni klime (UNFCCC) te će omogućiti eventualna usklađivanja tom procesu, uzimajući u obzir i razvoje događaja povezane s gospodarstvom i inovacijama.

Amandman    42

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(19a)  Države članice čiji je BDP po glavi stanovnika niži od prosjeka BDP-a po glavi stanovnika Unije trebale bi moći povećati potrošnju primarne energije, pod uvjetom da se pri pretvorbi u krajnju energiju, njezinom daljnjem prijenosu i distribuciji, kao i korisnim uštedama na potrošačkom tržištu vodi računa o znatnom povećanju energetske učinkovitosti u svakoj fazi tehnološkog procesa koji se sastoji od protoka puštenog toka primarne energije.

Obrazloženje

Standardi koji se odnose na potrošnju iskoristive energije trebali bi biti uravnoteženi u svim državama članicama EU-a.

Amandman    43

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(19b)  Lokalna i regionalna tijela trebala bi imati vodeću ulogu u razvoju i osmišljavanju, provedbi i procjeni mjera iz ove Direktive kako bi se na odgovarajući način mogla baviti posebnim značajkama svoje klime, kulture i društva.

Obrazloženje

U Rezoluciji Parlamenta iz veljače 2016. naglašena je uloga lokalnih i regionalnih tijela u razvoju politika EU-a u područjima kao što su klimatske promjene, energetska sigurnost i urbani rast, u kojima su uštede energije i mjere za učinkovitost te obnovljivi izvori energije od ključne važnosti. Regije trebaju biti uključene na svim razinama zbog bolje koordinacije i interakcije, posebice u zemljama s visokim stupnjem decentralizacije i prijenosa ovlasti.

Amandman    44

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(19c)  S obzirom na nejednaku distribuciju proizvodnih kapaciteta u Uniji, ukupna energetska učinkovitost može se povećati uz pomoć uvoza krajnje energije iz trećih zemalja. Stoga se javlja potreba za politikama Unije kojima će se ne samo regulirati trgovina primarnom energijom, što između ostalog podrazumijeva izgradnju plinovoda i naftovoda, već i uvoz krajnje energije u pograničnim područjima.

Obrazloženje

Uvoženje krajnje energije, npr. iz susjednih trećih zemalja, može biti energetski učinkovitije od uvoženja energije iz udaljenijih područja EU-a.

Amandman    45

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 1. – stavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ovom se Direktivom uspostavlja zajednički okvir mjera za poticanje energetske učinkovitosti u Uniji kako bi se osiguralo ostvarivanje krovnog cilja povećanja energetske učinkovitosti Unije za 20 % do 2020. i obvezujućeg krovnog cilja povećanja energetske učinkovitosti od 30 % do 2030. te se omogućuju daljnja poboljšanja energetske učinkovitosti nakon tih razdoblja. Njome se utvrđuju pravila čija je namjena uklanjanje prepreka na tržištu energije i prevladavanje tržišnih neuspjeha koji ograničavaju učinkovitost u opskrbi energijom i njezinoj uporabi te se osigurava utvrđivanje okvirnih nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti i doprinosa do 2020. i 2030.;

1.  Ovom se Direktivom uspostavlja zajednički okvir mjera za poticanje energetske učinkovitosti u Uniji, uz provedbu načela „energetske učinkovitosti na prvome mjestu” kroz cijeli energetski lanac, uključujući proizvodnju, prijenos distribuciju i krajnju potrošnju energije kako bi se osiguralo ostvarivanje krovnog cilja povećanja energetske učinkovitosti Unije za 20 % do 2020. i obvezujućeg krovnog cilja povećanja energetske učinkovitosti od 40 % do 2030. te se omogućuju daljnja poboljšanja energetske učinkovitosti nakon 2030., u skladu s ciljevima Unije u području energije i klime za 2050. i u skladu s Pariškim sporazumom. Njome se utvrđuju pravila čija je namjena uklanjanje prepreka na tržištu energije i prevladavanje tržišnih neuspjeha koji ograničavaju učinkovitost u opskrbi energijom i njezinoj uporabi te se osigurava utvrđivanje okvirnih nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti do 2020. i obvezujućih nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti do 2030.;

Amandman    46

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 1. – stavak 1.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1a.  Direktivom se pridonosi provedbi načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu” i osigurava da energetska učinkovitost i upravljanje potrošnjom imaju jednaku važnost kao i proizvodni kapaciteti. Energetska učinkovitost mora se uzeti u obzir pri svakom relevantnom planiranju energetskog sustava ili donošenju financijskih odluka.

Amandman    47

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 1. – stavak 1.b (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1b.  Kako bi se potaknulo privatno financiranje mjera za povećanje energetske učinkovitosti i energetsku obnovu, Komisija započinje dijalog s javnim i privatnim financijskim institucijama kako bi se utvrdili mogući mehanizmi politika. S obzirom na veliki potencijal za poboljšanje energetske učinkovitosti u građevinskom sektoru, treba posebno voditi računa o ulaganjima u taj sektor, uz glavni naglasak na stambenim zgradama s kućanstvima s niskim prihodima kojima prijeti energetsko siromaštvo. Osim toga, kako bi ulaganja u projekte za energetsku učinkovitost ulagačima bila financijski zanimljivija i izvediva, Komisija treba razmotriti opcije o tome kako male projekte povezati u veće. Komisija najkasnije do 1. siječnja 2019. mora dati državama članicama smjernice kako potaknuti privatna ulaganja.

Amandman    48

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 2. – stavak 1. – točka 1.a (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(1a)  U članku 2. umeće se sljedeća točka:

 

„(1.a)  „lanac konverzija energije” znači tehnološki postupak koji počinje oslobađanjem primarne energije i njezinim prijenosom do tržišta u obliku krajnje energije, gdje je potrošač pretvara u iskoristivu energiju (rad);”

Obrazloženje

Ovim se amandmanom izmjenjuje amandman 39 nacrta izvješća u cilju veće jasnoće.

Amandman    49

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.b (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 2. – stavak 1. – točka 3.

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(1b)   u članku 2. točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

(3) „krajnja potrošnja energije” znači cjelokupna energija kojom se opskrbljuju industrija, promet, kućanstva, usluge i poljoprivreda. Isključena je isporuka sektoru za pretvorbu energije i samoj energetskoj industriji;

(3) „krajnja potrošnja energije” znači potrošnja električne energije kojom se opskrbljuje potrošačko tržište, a koja je potrebna industriji i prometu, kao i energije kojom se opskrbljuju kućanstva, uslužne djelatnosti i poljoprivreda; ta potrošnja ovisi o ukupnoj snazi koja je dostupna za odašiljanje, što uključuje radnu i jalovu snagu, pri opskrbi takvom energijom;”

Obrazloženje

Električna energija dostupna za odašiljanje uvijek bi trebala biti veća od potražnje zbog nejednake potrošnje na tržištu kako bi se izbjegli nestanci struje. Ona općenito premašuje potražnju za 20 %.

Amandman    50

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.c (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 2. – stavak 1. – točka 9.a (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(1c)   U članku 2. umeće se sljedeća točka:

 

„(9.a)   „zgrada javnog tijela” znači, za potrebe članka 5., zgrada koju posjeduje i upotrebljava središnja država ili bilo koje drugo javno tijelo na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, uključujući zgrade koje služe kao bolnice, objekti za zdravstvenu skrb, obrazovne institucije i socijalni stanovi;”

Amandman    51

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 3. – stavci 1., 2., 3.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 3.

Članak 3.

Ciljevi povećanja energetske učinkovitosti

Ciljevi povećanja energetske učinkovitosti

1.  Svaka država članica određuje okvirni nacionalni cilj povećanja energetske učinkovitosti do 2020. na temelju potrošnje primarne energije ili krajnje potrošnje energije, uštede primarne ili krajnje energije ili energetskog intenziteta. Države članice obavješćuju Komisiju o tim ciljevima u skladu s člankom 24. stavkom 1. i Prilogom XIV. dijelom 1. Pritom te ciljeve također iskazuju kao apsolutnu razinu potrošnje primarne energije i krajnje potrošnje energije 2020. te objašnjavaju kako su i na temelju kojih podataka izračunale tu razinu.

1.  Svaka država članica određuje okvirni nacionalni cilj povećanja energetske učinkovitosti do 2020. na temelju potrošnje primarne energije ili krajnje energije, uštede primarne ili krajnje energije ili energetskog intenziteta. Države članice obavješćuju Komisiju o tim ciljevima u skladu s člankom 24. stavkom 1. i Prilogom XIV. dijelom 1. Pritom te ciljeve također iskazuju kao apsolutnu razinu potrošnje primarne energije i krajnje energije 2020. te objašnjavaju kako su i na temelju kojih podataka izračunale tu razinu.

Pri određivanju navedenih ciljeva države članice uzimaju u obzir:

Pri određivanju navedenih ciljeva države članice uzimaju u obzir:

(a)  da potrošnja energije Unije 2020. ne smije biti viša od 1 483 Mtoe primarne energije i 1 086 Mtoe krajnje energije;

(a)  da potrošnja energije Unije 2020. ne smije biti viša od 1 483 Mtoe primarne energije ili 1 086 Mtoe krajnje energije;

(b)  mjere predviđene ovom Direktivom;

(b)  mjere predviđene ovom Direktivom;

(c)  mjere usvojene s ciljem ostvarivanja nacionalnih ciljeva uštede energije donesenih u skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2006/32/EZ; i

(c)  mjere usvojene s ciljem ostvarivanja nacionalnih ciljeva uštede energije donesenih u skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2006/32/EZ i

(d)  druge mjere za poticanje energetske učinkovitosti u državama članicama i na razini Unije.

(d)  druge mjere za poticanje energetske učinkovitosti u državama članicama i na razini Unije.

Pri određivanju navedenih ciljeva države članice mogu također uzeti u obzir nacionalne okolnosti koje utječu na potrošnju primarne energije kao što su:

Pri određivanju navedenih ciljeva države članice mogu također uzeti u obzir nacionalne okolnosti koje utječu na potrošnju primarne energije kao što su:

(a)  preostali troškovno učinkovit potencijal za uštedu energije;

(a)  preostali troškovno učinkovit potencijal za uštedu energije;

(b)  razvoj i predviđanja u vezi s BDP-om;

(b)  razvoj i predviđanja u vezi s BDP-om;

(c)  promjene u izvozu i uvozu energije;

(c)  promjene u izvozu i uvozu energije;

(d)  razvoj svih izvora obnovljive energije, nuklearne energije te hvatanja i skladištenja ugljika i

(d)  razvoj svih izvora obnovljive energije, nuklearne energije te hvatanja i skladištenja ugljika i

(e)  pravodobno djelovanje.

(e)  pravodobno djelovanje.

2.  Komisija do 30. lipnja 2014. procjenjuje ostvareni napredak i vjerojatnost da će Unija ostvariti potrošnju energije od najviše 1 483 Mtoe primarne energije i najviše 1 086 Mtoe krajnje energije 2020.

2.  Komisija do 30. lipnja 2014. procjenjuje ostvareni napredak i vjerojatnost da će Unija ostvariti potrošnju energije od najviše 1 483 Mtoe primarne energije i/ili najviše 1 086 Mtoe krajnje energije 2020.

3.  Pri provedbi preispitivanja iz stavka 2. Komisija:

3.  Pri provedbi preispitivanja iz stavka 2. Komisija:

(a)  zbraja nacionalne okvirne ciljeve povećanja energetske učinkovitosti koje su dostavile države članice;

(a)  zbraja nacionalne okvirne ciljeve povećanja energetske učinkovitosti koje su dostavile države članice;

(b)  procjenjuje može li se zbroj tih ciljeva smatrati pouzdanim pokazateljem ostvaruje li se cilj na razini cijele Unije prema planu, uzimajući u obzir ocjenu prvog godišnjeg izvješća u skladu s člankom 24. stavkom 1. i ocjenu nacionalnih akcijskih planova za energetsku učinkovitost u skladu s člankom 24. stavkom 2.;

(b)  procjenjuje može li se zbroj tih ciljeva smatrati pouzdanim pokazateljem toga ostvaruje li se cilj na razini cijele Unije prema planu, uzimajući u obzir ocjenu prvog godišnjeg izvješća u skladu s člankom 24. stavkom 1. i ocjenu nacionalnih akcijskih planova za energetsku učinkovitost u skladu s člankom 24. stavkom 2.;

(c)  uzima u obzir dopunsku analizu proizišlu iz:

(c)  uzima u obzir dopunsku analizu proizišlu iz:

i.  procjene napretka u potrošnji energije te u potrošnji energije u odnosu na gospodarsku aktivnost na razini Unije, uključujući napredak u učinkovitosti opskrbe energijom u državama članicama koje svoje nacionalne okvirne ciljeve temelje na krajnjoj potrošnji energije ili uštedi krajnje energije, uključujući napredak zbog usklađivanja navedenih država članica s poglavljem III. ove Direktive;

i.  procjene napretka u potrošnji energije te u potrošnji energije u odnosu na gospodarsku aktivnost na razini Unije, uključujući napredak u učinkovitosti opskrbe energijom u državama članicama koje svoje nacionalne okvirne ciljeve temelje na krajnjoj potrošnji energije ili uštedi krajnje energije, uključujući napredak zbog usklađivanja navedenih država članica s poglavljem III. ove Direktive;

ii.  rezultata oblikovanja modela u odnosu na buduća kretanja u potrošnji energije na razini Unije;

ii.  rezultata oblikovanja modela u odnosu na buduća kretanja u potrošnji energije na razini Unije;

(d)   uspoređuje rezultate iz točaka od (a) do (c) s količinom potrošene energije potrebne kako 2020. potrošnja energije ne bi prelazila 1 483 Mtoe primarne energije i 1 086 Mtoe krajnje energije.

(d)   uspoređuje rezultate iz točaka od (a) do (c) s količinom potrošene energije potrebne kako 2020. potrošnja energije ne bi prelazila 1 483 Mtoe primarne energije i/ili 1 086 Mtoe krajnje energije.

Amandman    52

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 3. – stavak 4.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.  Svaka država članica određuje okvirne nacionalne doprinose energetskoj učinkovitosti za ostvarivanje cilja Unije do 2030. iz članka 1. stavka 1. u skladu s člancima [4.] i [6.] Uredbe (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom]. Kad određuju te doprinose, države članice uzimaju u obzir da energetska potrošnja Unije 2030. ne smije biti veća od 1 321 Mtoe primarne energije i 987 Mtoe krajnje energije. Države članice obavješćuju Komisiju o tim doprinosima u okviru svojih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s postupkom iz članaka [3.] i od [7.] do [11.] Uredbe (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom].”;

4.  Svaka država članica određuje obvezujuće nacionalne ciljeve povećanja energetske učinkovitosti koji moraju kumulativno biti u skladu s ciljem Unije do 2030. iz članka 1. stavka 1.te u skladu s člancima [4.] i [6.] Uredbe (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom].

 

Kad određuju razinu svojih ciljeva, države članice uzimaju u obzir da energetska potrošnja Unije 2030. ne smije biti veća od 1 132 Mtoe primarne energije i 849 Mtoe krajnje energije.

 

Kako bi se državama članicama pružila dostatna fleksibilnost da ispune obvezujuće nacionalne ciljeve energetske učinkovitosti, omogućujući pritom njihovim gospodarstvima da se razviju i industrijskoj proizvodnji i aktivnosti da se povećaju, dozvoljava im se da uspostave svoje ciljeve na temelju energetskog intenziteta koji je omjer između energetske potrošnje i bruto domaćeg proizvoda (BDP).

 

Nacionalnim ciljevima energetske učinkovitosti treba voditi računa o svim fazama energetskog lanca, uključujući proizvodnju, prijenos, distribuciju i krajnju potrošnju.

 

Države članice obavješćuju Komisiju o tim ciljevima u okviru svojih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s postupkom iz članaka [3.] i od [7.] do [11.] Uredbe (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom].;

Amandman    53

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 5.

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(2a)  članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 5.

Članak 5.

Zgrade javnih tijela kao uzor

Zgrade javnih tijela kao uzor

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 7. Direktive 2010/31/EU, svaka država članica osigurava da se od 1. siječnja 2014. 3 % ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti obnovi svake godine kako bi se ispunili barem minimalni zahtjevi energetskih svojstava koje je odredila primjenom članka 4. Direktive 2010/31/EU.

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 7. Direktive 2010/31/EU, svaka država članica osigurava da se od 1. siječnja 2014. 3 % ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti obnovi svake godine kako bi se ispunili barem minimalni zahtjevi energetskih svojstava koje je odredila primjenom članka 4. Direktive 2010/31/EU. Od 1. siječnja 2021. ovaj se stavak primjenjuje na sve grijane i/ili hlađene zgrade u vlasništvu i uporabi tijela javne vlasti uzimajući u obzir njihove odgovarajuće nadležnosti i administrativni ustroj.

Stopa od 3 % izračunava se na temelju ukupne površine poda zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti dotične države članice čija je ukupna korisna površina poda veća od 500 m2 i koje 1. siječnja svake godine ne ispunjavaju nacionalne minimalne zahtjeve energetskih svojstava određene primjenom članka 4. Direktive 2010/31/EU. Prag se od 9. srpnja 2015. smanjuje na 250 m2.

Stopa od 3 % izračunava se na temelju ukupne površine poda zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti dotične države članice čija je ukupna korisna površina poda veća od 500 m2 i koje 1. siječnja svake godine ne ispunjavaju nacionalne minimalne zahtjeve energetskih svojstava određene primjenom članka 4. Direktive 2010/31/EU. Prag se od 9. srpnja 2015. smanjuje na 250 m2 i primjenjuje se na zgrade koje posjeduju i upotrebljavaju javna tijela od 1. siječnja 2021. uzimajući u obzir njihove odgovarajuće nadležnosti i administrativni ustroj.

Ako država članica zahtijeva da se obveza obnove 3 % ukupne površine poda svake godine proširi na površinu poda u vlasništvu i uporabi administrativnih odjela ispod razine središnje vlasti, stopa od 3 % izračunava se na temelju ukupne površine poda zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti i navedenih administrativnih odjela dotične države članice čija je ukupna korisna površina poda veća od 500 m2, odnosno od 9. srpnja 2015. veća od 250 m2 i koje 1. siječnja svake godine ne ispunjavaju nacionalne minimalne zahtjeve energetskih svojstava određene primjenom članka 4. Direktive 2010/31/EU.

 

Pri provedbi mjera za opsežnu obnovu zgrada središnje vlasti u skladu s prvim podstavkom, države se članice mogu odlučiti razmatrati zgradu u cjelini, uključujući njezinu ovojnicu, opremu, poslovanje i održavanje.

Pri provedbi mjera za opsežnu obnovu zgrada javnih tijela u skladu s prvim podstavkom, države članice mogu se odlučiti razmatrati zgradu u cjelini, uključujući njezinu ovojnicu, opremu, poslovanje i održavanje.

Države članice zahtijevaju da se zgradama središnje vlasti s najnižim energetskim svojstvima da prednost pri provedbi mjera povećanja energetske učinkovitosti ako je to troškovno učinkovito i tehnički izvedivo.

Države članice zahtijevaju da se zgradama javnih tijela s najnižim energetskim svojstvima da prednost pri provedbi mjera povećanja energetske učinkovitosti ako je to troškovno učinkovito i tehnički izvedivo.

2.  Države članice mogu odlučiti da neće odrediti ili primjenjivati zahtjeve iz stavka 1. na sljedeće kategorije zgrada:

2.  Države članice mogu odlučiti da neće odrediti ili primjenjivati zahtjeve iz stavka 1. na sljedeće kategorije zgrada:

(a)   zgrade koje su službeno zaštićene zbog toga što pripadaju posebno zaštićenom području ili zbog svoje posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, u mjeri u kojoj bi se ispunjavanjem određenih minimalnih zahtjeva energetskih svojstava na neprihvatljiv način promijenio njihov značaj ili izgled;

(a)   zgrade koje su službeno zaštićene zbog toga što pripadaju posebno zaštićenom području ili zbog svoje posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, u mjeri u kojoj bi se ispunjavanjem određenih minimalnih zahtjeva energetskih svojstava na neprihvatljiv način promijenio njihov značaj ili izgled;

(b)   zgrade koje su u vlasništvu oružanih snaga ili središnje vlasti i koje su namijenjene nacionalnoj obrani, osim pojedinačnih prostora za stanovanje ili uredskih zgrada za oružane snage i drugo osoblje koje zapošljavaju nadležna tijela za nacionalnu obranu;

(b)   zgrade koje su u vlasništvu oružanih snaga ili središnje vlasti i koje su namijenjene nacionalnoj obrani, osim pojedinačnih prostora za stanovanje ili uredskih zgrada za oružane snage i drugo osoblje koje zapošljavaju nadležna tijela za nacionalnu obranu;

(c)   zgrade koje se koriste u obredne i vjerske svrhe.

(c)   zgrade koje se koriste u obredne i vjerske svrhe.

3.  Ako država članica obnovi više od 3 % ukupne površine poda zgrada središnje vlasti u određenoj godini, višak može uračunati u godišnju stopu obnove bilo koje od prethodne ili sljedeće tri godine.

3.  Ako država članica obnovi više od 3 % ukupne površine poda zgrada javnih tijela u određenoj godini, višak može uračunati u godišnju stopu obnove bilo koje od prethodne ili sljedeće tri godine.

4.  Države članice mogu u godišnju stopu obnove zgrada središnje vlasti uračunati nove zgrade koje su u vlasništvu i uporabi kao zamjena za određene zgrade središnje vlasti srušene tijekom bilo koje od prethodne dvije godine ili zgrade koje su prodane, srušene ili stavljene izvan uporabe tijekom bilo koje od dvije prethodne godine zbog intenzivnije uporabe drugih zgrada.

4.  Države članice mogu u godišnju stopu obnove zgrada javnih tijela uračunati nove zgrade koje su u vlasništvu i uporabi kao zamjena za određene zgrade javnih tijela srušene tijekom bilo koje od prethodne dvije godine ili zgrade koje su prodane, srušene ili stavljene izvan uporabe tijekom bilo koje od dvije prethodne godine zbog intenzivnije uporabe drugih zgrada.

5.  Za potrebe stavka 1. države članice do 31. prosinca 2013. uspostavljaju i objavljuju popis grijanih i/ili hlađenih zgrada središnje vlasti čija je ukupna korisna površina poda veća od 500 m2, odnosno od 9. srpnja 2015. veća od 250 m2, osim zgrada izuzetih na temelju stavka 2. Popis sadržava sljedeće podatke:

5.  Za potrebe stavka 1. države članice do 31. prosinca 2013. uspostavljaju i objavljuju popis grijanih i/ili hlađenih zgrada središnje države čija je ukupna korisna površina poda veća od 500 m2, odnosno od 9. srpnja 2015. veća od 250 m2, osim zgrada izuzetih na temelju stavka 2. Popis sadržava sljedeće podatke:

(a)   površinu poda u m2; i

(a)   površinu poda u m2

(b)   energetska svojstva svake zgrade ili relevantne podatke o energiji.

(b)   energetska svojstva svake zgrade;

 

(ba)   stvarnu izmjerenu potrošnju energije.

 

Od 1. siječnja 2021. ovaj se stavak primjenjuje na sve grijane i/ili hlađene zgrade koje posjeduju ili upotrebljavaju javna tijela.

6.  Ne dovodeći u pitanje članak 7. Direktive 2010/31/EU, države se članice mogu odlučiti za alternativni pristup stavcima od 1. do 5. ovog članka te pritom poduzimaju druge troškovno učinkovite mjere, uključujući velike radove obnove i mjere za promjenu ponašanja korisnika zgrada, kako bi do 2020. ostvarile uštede energije u prihvatljivim zgradama u vlasništvu i uporabi tijela javne vlasti koje su barem jednake uštedama propisanima u stavku 1. i o kojima se izvješćuje na godišnjoj osnovi.

6.  Ne dovodeći u pitanje članak 7. Direktive 2010/31/EU, države se članice mogu odlučiti za alternativni pristup stavcima od 1. do 5. ovog članka te pritom poduzimaju druge troškovno učinkovite mjere, uključujući velike radove obnove i mjere za promjenu ponašanja korisnika zgrada, kako bi do 2030. ostvarile uštede energije u prihvatljivim zgradama u vlasništvu i uporabi javnih tijela koje su barem jednake uštedama propisanima u stavku 1. i o kojima se izvješćuje na godišnjoj osnovi.

Za potrebe alternativnog pristupa države članice mogu procijeniti uštede energije koje bi ostvarile primjenom stavaka od 1. do 4. koristeći se odgovarajućim standardnim vrijednostima za potrošnju energije u referentnim zgradama središnje vlasti prije i nakon obnove te na temelju procijenjene površine njihova fonda. Kategorije referentnih zgrada središnje vlasti reprezentativne su za fond takvih zgrada.

Za potrebe alternativnog pristupa države članice mogu procijeniti uštede energije koje bi ostvarile primjenom stavaka od 1. do 4. koristeći se odgovarajućim standardnim vrijednostima za potrošnju energije u referentnim zgradama javnih tijelaprije i nakon obnove te na temelju procijenjene površine njihova fonda. Kategorije referentnih zgrada javnih tijela reprezentativne su za fond takvih zgrada.

Države članice koje se odluče za alternativni pristup do 31. prosinca 2013. obavješćuju Komisiju o alternativnim mjerama koje planiraju usvojiti i pokazuju kako namjeravaju ostvariti jednako poboljšanje energetskih svojstava zgrada središnje vlasti.

Države članice koje se odluče za alternativni pristup [u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive] obavješćuju Komisiju o alternativnim mjerama koje planiraju usvojiti i pokazuju kako namjeravaju ostvariti jednako poboljšanje energetskih svojstava zgrada javnih tijela.

7.  Države članice potiču javna tijela, uključujući tijela na regionalnoj i lokalnoj razini, i tijela za socijalno stanovanje na koja se primjenjuje javno pravo, uzimajući u obzir njihove odgovarajuće nadležnosti i administrativni ustroj, da:

7.  Države članice potiču javna tijela, uključujući tijela na regionalnoj i lokalnoj razini, i tijela za socijalno stanovanje na koja se primjenjuje javno pravo, uzimajući u obzir njihove odgovarajuće nadležnosti i administrativni ustroj, da:

(a)   donesu plan za energetsku učinkovitost, koji može biti samostalan ili dio šireg klimatskog ili okolišnog plana i koji sadrži specifične ciljeve i djelovanja u vezi s uštedom energije i energetskom učinkovitošću, kako bi slijedila primjer zgrada središnje vlasti utvrđen u stavcima 1., 5. i 6.;

(a)   donesu plan za energetsku učinkovitost i dugoročnu strategiju obnove za svaku zgradu, koji mogu biti samostalni ili dio šireg klimatskog ili okolišnog plana i koji sadrže specifične ciljeve i procjene troškova životnog ciklusa te djelovanja u vezi s uštedom energije i energetskom učinkovitošću, kako bi slijedila primjer zgrada javnih tijela utvrđen u stavcima 1., 5. i 6.;

(b)   uspostave sustav gospodarenja energijom, uključujući energetske preglede, u sklopu provedbe svog plana;

(b)   uspostave sustav gospodarenja energijom, uključujući energetske preglede, u sklopu provedbe svog plana;

(c)   prema potrebi upotrebljavaju poduzeća za energetske usluge i ugovore o energetskom učinku za financiranje obnove i provedbu planova s ciljem dugoročnog održavanja ili poboljšanja energetske učinkovitosti.

(c)   prema potrebi upotrebljavaju poduzeća za energetske usluge i ugovore o energetskom učinku za financiranje obnove i provedbu planova s ciljem dugoročnog održavanja ili poboljšanja energetske učinkovitosti.

 

7a.  Države članice izvješćuju o godišnjoj uštedi energije ostvarenoj zahvaljujući obnovama, među ostalim o udjelu velikih radova obnove, te o ukupnoj obnovljenoj površini poda, u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom].”

Amandman    54

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 7.

Članak 7.

Obveza uštede energije

Obveza uštede energije

1.  Države članice ostvaruju kumulativne uštede krajnje energije koje su jednakovrijedne barem:

1.  Države članice ostvaruju kumulativne uštede krajnje energije koje su jednakovrijedne barem:

(a)  novim uštedama svake godine od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. od 1,5 % godišnje prodaje energije krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2013.;

(a)  novim uštedama svake godine od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. od 1,5 % godišnje prodaje energije krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2013.;

(b)  novim uštedama svake godine od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030. od 1,5 % godišnje prodaje energije krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2019.

(b)  novim uštedama svake godine od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030. od najmanje 1,5 % godišnje prodaje energije krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2019.

Države članice i dalje ostvaruju nove godišnje uštede od 1,5 % u desetogodišnjem razdoblju nakon 2030., osim ako se na temelju revizija Komisije do 2027. i svakih deset godina nakon toga zaključi da nije potrebno ostvariti dugoročne energetske i klimatske ciljeve Unije za 2050.

Države članice i dalje ostvaruju nove godišnje uštede od 1,5 % u desetogodišnjem razdoblju nakon 2030., osim ako se na temelju revizija Komisije do 2027. i svakih deset godina nakon toga zaključi da nije potrebno ostvariti dugoročne energetske i klimatske ciljeve Unije za 2050.

 

Uštede u svakom razdoblju kumulativno se temelje na iznosu ušteda ostvarenih u prethodnom razdoblju (ili više njih). Kada se mjerama politike, programima i/ili pojedinačnim djelovanjima više ne ostvaruju uštede, gubitak tih ušteda obračunava se pri izračunu ukupnog iznosa uštede koji je potrebno ostvariti na kraju svakog razdoblja, a gubitak se zamjenjuje novim uštedama.

Za potrebe točke (b) i ne dovodeći u pitanje stavke 2. i 3. države članice mogu uračunati samo one uštede energije nastale na temelju novih mjera politike uvedenih nakon 31. prosinca 2020. ili mjera politike uvedenih tijekom razdoblja od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. ako se može dokazati da te mjere rezultiraju pojedinačnim djelovanjima koja se poduzimaju nakon 31. prosinca 2020. i kojima se ostvaruju uštede.

Propisane uštede za razdoblja navedena u točki (b) kumulativne su i dodatne su uz uštede propisane za razdoblja navedena u točki (a). U tu svrhu i ne dovodeći u pitanje stavke 2. i 3. države članice mogu uračunati samo one uštede energije nastale na temelju novih mjera politike uvedenih nakon 31. prosinca 2020. ili ranijih mjera politike ako se može dokazati da te mjere rezultiraju novim pojedinačnim djelovanjima koja se poduzimaju nakon 31. prosinca 2020. i kojima se ostvaruju uštede. Države članice također mogu uračunati uštede iz pojedinačnih djelovanja poduzetih tijekom razdoblja od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020., pod uvjetom da nastavljaju pružati provjerljive uštede energije i nakon 2020.

Iz tih se izračuna djelomično ili potpuno može isključiti količina prodane energije upotrijebljene za promet.

Samo za potrebe razdoblja navedenih u točki (a) iz tih se izračuna djelomično ili potpuno može isključiti količina prodane energije upotrijebljene za promet. Prodana energija upotrijebljena za promet u potpunosti se uključuje u izračune za razdoblje navedeno u točki (b) i nakon toga.

Države članice odlučuju kako će se izračunana količina novih ušteda rasporediti tijekom svakog od razdoblja iz točaka (a) i (b) sve dok su postignute propisane ukupne kumulativne uštede do kraja svakog razdoblja.

Države članice odlučuju kako će se izračunana količina novih ušteda rasporediti tijekom svakog od razdoblja iz točaka (a) i (b) sve dok su postignute propisane ukupne kumulativne uštede do kraja svakog razdoblja.

2.  Podložno stavku 3. svaka država članica može:

2.  Podložno stavku 3. svaka država članica može:

(a)  provesti propisan izračun iz stavka 1. točke (a) koristeći se vrijednošću od 1 % za 2014. i 2015.; 1,25 % za 2016. i 2017. i 1,5 % za 2018., 2019. i 2020.;

(a)  provesti propisan izračun iz stavka 1. točke (a) koristeći se vrijednošću od 1 % za 2014. i 2015.; 1,25 % za 2016. i 2017. i 1,5 % za 2018., 2019. i 2020.;

(b)  iz izračuna isključiti cjelokupnu prodanu količinu ili dio prodane količine energije koja se upotrebljava u industrijskim djelatnostima navedenima u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ;

(b)  iz izračuna isključiti cjelokupnu prodanu količinu ili dio prodane količine energije koja se upotrebljava u industrijskim djelatnostima navedenima u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ;

(c)  dopustiti da se uštede energije ostvarene u sektorima pretvorbe, distribucije i prijenosa energije, uključujući infrastrukturu za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje, kao rezultat provedbe zahtjeva utvrđenih u članku 14. stavku 4., članku 14. stavku 5. točki (b) i članku 15. stavcima od 1. do 6. i 9. uračunaju u iznos uštede energije propisan stavkom 1.;

(c)  dopustiti da se uštede energije ostvarene u sektorima pretvorbe, distribucije i prijenosa energije, uključujući infrastrukturu za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje, kao rezultat provedbe zahtjeva utvrđenih u članku 14. stavku 4., članku 14. stavku 5. točki (b) i članku 15. stavcima od 1. do 6. i 9. uračunaju u iznos uštede energije propisan stavkom 1. točkama (a) i (b);

(d)  uračunati u iznos uštede energije iz stavka 1. uštede energije proizišle iz novih pojedinačnih djelovanja koja se provode od 31. prosinca 2008. i nastavljaju ostvarivati učinak 2020. i nakon toga te koja se mogu mjeriti i provjeriti. i

(d)  uračunati u iznos uštede energije iz stavka 1. točke (a) uštede energije proizišle iz novih pojedinačnih djelovanja koja se provode od 31. prosinca 2008. i nastavljaju ostvarivati učinak 2020. i nakon toga te koja se mogu mjeriti i provjeriti i

(e)  isključiti pri izračunu zahtjeva uštede energije iz stavka 1. količinu energije koja se može provjeriti proizvedenu na ili u zgradama za vlastite potrebe na temelju mjera politike kojima se promiče novo postavljanje tehnologija obnovljivih izvora energije.

 

3.  Sve odabrane opcije u skladu sa stavkom 2. zajedno ne smiju iznositi više od 25 % uštede energije iz stavka 1. Države članice primjenjuju i izračunavaju učinak odabranih opcija za razdoblja iz stavka 1. točaka (a) i (b):

3.  Sve odabrane opcije u skladu sa stavkom 2. zajedno ne smiju iznositi više od 25 % uštede energije iz stavka 1. Države članice odvojeno primjenjuju i izračunavaju učinak odabranih opcija za razdoblja iz stavka 1. točaka (a) i (b):

(a)   za izračun iznosa uštede energije propisanog za razdoblje iz stavka 1. točke (a) države članice mogu primijeniti stavak 2. točke od (a) do (d);

(a)   za izračun iznosa uštede energije propisanog za razdoblje iz stavka 1. točke (a) države članice mogu primijeniti stavak 2. točke od (a) do (d);

(b)  za izračun iznosa uštede energije propisanog za razdoblje iz stavka 1. točke (b) države članice mogu primijeniti stavak 2. točke od (b) do (e), uz uvjet da pojedinačna djelovanja u smislu točke (d) i dalje ostvaruju učinak koji se može provjeriti i mjeriti nakon 31. prosinca 2020.

(b)  za izračun iznosa uštede energije propisanog za razdoblje iz stavka 1. točke (b) države članice mogu primijeniti samo stavak 2. točku (c).

4.  Uštede energije koje se ostvare nakon 31. prosinca 2020. ne smiju se uračunati u kumulativne uštede propisane za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

4.  Uštede energije koje se ostvare nakon 31. prosinca 2020. ne smiju se uračunati u kumulativne uštede propisane za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

5.  Države članice osiguravaju da se uštede ostvarene na temelju mjera politike iz članaka 7.a, 7.b i članka 20. stavka 6. izračunavaju u skladu s Prilogom V.

5.  Države članice osiguravaju da se uštede ostvarene na temelju mjera politike iz članaka 7.a, 7.b i članka 20. stavka 6. izračunavaju u skladu s Prilogom V.

6.  Države članice ostvaruju propisan iznos ušteda iz stavka 1. uspostavom sustava obveze energetske učinkovitosti iz članka 7.a ili donošenjem alternativnih mjera iz članka 7.b. Države članice mogu kombinirati sustav obveze energetske učinkovitosti s alternativnim mjerama politike.

6.  Države članice ostvaruju propisan iznos ušteda iz stavka 1. uspostavom sustava obveze energetske učinkovitosti iz članka 7.a ili donošenjem alternativnih mjera iz članka 7.b. Države članice mogu kombinirati sustav obveze energetske učinkovitosti s alternativnim mjerama politike.

7.  Države članice dokazuju da se u slučaju preklapanja učinka mjera politike ili pojedinačnih djelovanja uštede energije ne uračunavaju dvaput.”;

7.  Države članice dokazuju da se u slučaju preklapanja učinka mjera politike ili pojedinačnih djelovanja uštede energije ne uračunavaju dvaput.”;

Amandman    55

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ako države članice odluče ispuniti svoje obveze ostvarivanja propisanih ušteda iz članka 7. stavka 1. u okviru sustava obveze energetske učinkovitosti, one ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 2. osiguravaju da stranke obveznice iz stavka 2. koje posluju na državnom području pojedinačne države članice ispune kumulativni zahtjev uštede energije u krajnjoj potrošnji utvrđen u članku 7. stavku 1.

1.  Ako države članice odluče ispuniti svoje obveze ostvarivanja propisanih ušteda iz članka 7. stavka 1. u okviru sustava obveze energetske učinkovitosti, one ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 2. osiguravaju da stranke obveznice iz stavka 2. koje posluju na državnom području pojedinačne države članice ispune kumulativni zahtjev uštede energije u krajnjoj potrošnji utvrđen u članku 7. stavku 1. ili omogućuju strankama obveznicama da na godišnjoj osnovi doprinose nacionalnom fondu za energetsku učinkovitost u skladu s člankom 20. stavkom 6.

Amandman    56

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 2.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Države članice na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija imenuju stranke obveznice među distributerima energije i/ili poduzećima za maloprodaju energije koji posluju na njihovu državnom području, a mogu uključiti i distributere goriva za prijevoz i poduzeća za maloprodaju goriva za prijevoz koji posluju na njihovu državnom području. Stranke obveznice ostvaruju iznos uštede energije potreban za ispunjavanje obveze među krajnjim kupcima koje određuje država članica, neovisno o izračunu provedenom u skladu s člankom 7. stavkom 1., ili, ako države članice tako odluče, putem potvrđene uštede drugih stranaka kako je opisano u stavku 5. točki (b).

2.  Države članice na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija imenuju stranke obveznice među distributerima energije, poduzećima za maloprodaju energije i distributerima goriva za prijevoz ili poduzećima za maloprodaju goriva za prijevoz koji posluju na njihovu državnom području. Stranke obveznice ostvaruju iznos uštede energije potreban za ispunjavanje obveze među krajnjim kupcima koje određuje država članica, neovisno o izračunu provedenom u skladu s člankom 7. stavkom 1., ili, ako države članice tako odluče, putem potvrđene uštede drugih stranaka kako je opisano u stavku 5. točki (b).

Amandman    57

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak -2.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2a.  Ako su poduzeća za maloprodaju energije imenovana strankama obveznicama u skladu sa stavkom 2., države članice jamče da poduzeća za maloprodaju energije pri ispunjavanju svojih obveza ne stvore prepreke potrošačima za zamjenu jednog dobavljača drugim.

Obrazloženje

Pravo potrošača na jednostavnu zamjenu jednog dobavljača drugim ključno je za održavanje vrlo konkurentnog dobavljačkog tržišta s nižim cijenama za potrošače. To bi se moglo ugroziti prodajom „paketa” kojima se potrošača na dulje razdoblje veže za jednog dobavljača. Obvezivanje poduzeća za prodaju energije na kupnju potvrda o uštedi energije od trećih strana moglo bi biti alternativa za održavanje mogućnosti zamjene dobavljača.

Amandman    58

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 5. – točka a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  u nametnute obveze uštede uključuju zahtjeve sa socijalnim ciljem, uključujući i zahtjev da se dio mjera za povećanje energetske učinkovitosti provede kao prioritet u kućanstvima koja su pogođena energetskim siromaštvom i u socijalnim stanovima;

(a)  u nametnute obveze uštede uključuju zahtjeve sa socijalnim ciljem, uključujući i zahtjev da se većina mjera za povećanje energetske učinkovitosti provede kao prioritet u kućanstvima s niskim prihodima koja su pogođena energetskim siromaštvom i u socijalnim stanovima; države članice izračunavaju iznos ušteda dobivenih u tim kućanstvima u usporedbi s ukupnom količinom ušteda ostvarenih u svim kućanstvima u okviru ovog članka; te se uštede objavljuju u skladu sa stavkom 6. ovog članka i uključuju se u integrirana nacionalna energetska i klimatska izvješća o napretku u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom].

Amandman    59

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 5. – točka b

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  mogu dopustiti strankama obveznicama da u svoju obvezu uračunaju potvrđene uštede energije koje su ostvarili pružatelji energetskih usluga ili druge treće osobe, uključujući ako stranke obveznice putem tijela koja je odobrila država ili putem tijela javne vlasti promiču mjere koje mogu, ali ne moraju uključivati formalna partnerstva i mogu se kombinirati s drugim izvorima financiranja. Ako to dopuste, države članice osiguravaju uspostavljanje jasnog i transparentnog postupka odobrenja koji je otvoren za sve sudionike na tržištu i kojim se nastoji umanjiti troškove certifikacije;

(b)  mogu dopustiti strankama obveznicama da u svoju obvezu uračunaju potvrđene uštede energije koje su ostvarili pružatelji energetskih usluga ili druge treće osobe, uključujući ako stranke obveznice putem tijela koja je odobrila država ili putem tijela javne vlasti promiču mjere koje mogu, ali ne moraju uključivati formalna partnerstva i mogu se kombinirati s drugim izvorima financiranja; ako to dopuste, države članice osiguravaju uspostavljanje jasnog, transparentnog i participativnog akreditiranog postupka odobrenja koji je otvoren za sve sudionike na tržištu i kojim se nastoji umanjiti troškove certifikacije;

Amandman    60

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 5. – točka ca (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ca)  dopuštaju da se dodatne uštede ostvarene održivijim tehnologijama u sustavima za centralizirano grijanje ili hlađenje u urbanim okruženjima (što jednako dovodi do smanjenja onečišćivača i čestica) uračunaju u iznos uštede energije propisan stavkom 1.;

Amandman    61

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Article 7a – paragraph 5 – point c b (new)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(cb)  promiču donošenje mjera kojima se rješava potencijal za uštedu energije u grijanju i hlađenju, pružajući naposljetku dodatne nagrade za intervencije koje imaju za posljedicu ublažavanje onečišćenja;

Amandman    62

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 5. – točka cc (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(cc)  uspostavljaju instrumente kojima se potvrđuju uštede energije koje su posljedica energetskih revizija ili istovjetnih sustava upravljanja energijom iz članka 8. kako bi se te uštede uračunale u iznos uštede energije propisan stavkom 1.;

Amandman    63

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 5. – točka cd (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(cd)  mogu dopustiti strankama obveznicama da u svoju obvezu uračunaju uštede energije u krajnjoj potrošnji ostvarene infrastrukturom za učinkovito grijanje i hlađenje.

Amandman    64

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 5. – točka ce (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ce)  osiguravaju da stranke obveznice, koje ne isporučuju energiju privatnim kućanstvima, ne trebaju provoditi mjere za povećanje energetske učinkovitosti u privatnim kućanstvima;

Obrazloženje

Mnoga poduzeća obveznici ne isporučuju energiju privatnim kućanstvima. Stoga te stranke ne mogu provesti mjere u kućanstvima.

Amandman    65

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 5. – točka cf (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(cf)  procjenjuju učinak izravnih i neizravnih troškova takvih programa na konkurentnost energetski intenzivnih industrija izloženih međunarodnom tržišnom natjecanju i poduzimaju mjere za smanjenje tog učinka;

Obrazloženje

Energetski intenzivne industrije podliježu mnogim različitim obvezama (tj. ETS...). Ta su poduzeća često izložena međunarodnom tržišnom natjecanju i stoga ih je potrebno zaštititi od premještanja izvora ugljika.

Amandman    66

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a – stavak 6.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

6a.  Države članice u okviru svojih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova informiraju Komisiju o svojim planiranim mjerama politike iz članka 7. stavka 2. točke (c). Potrebno je izračunati učinak tih mjera i uključiti ih u te planove. Izračun koji države članice upotrebljavaju temelji se na objektivnim, nediskriminirajućim kriterijima koji su izrađeni u dogovoru s Komisijom najkasnije do 1. siječnja 2019.

Amandman    67

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.b – stavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ako države članice odluče ispuniti svoje obveze ostvarivanja ušteda u skladu s člankom 7. stavkom 1. u okviru alternativnih mjera politike, one osiguravaju da se uštede energije propisane člankom 7. stavkom 1. ostvaruju među krajnjim kupcima.

1.  Ako države članice odluče ispuniti svoje obveze ostvarivanja ušteda u skladu s člankom 7. stavkom 1. u okviru alternativnih mjera politike, one osiguravaju da se uštede energije propisane člankom 7. stavkom 1. u potpunosti ostvaruju među krajnjim kupcima.

Amandman    68

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.b – stavak -1.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1a.  Nadalje, sve mogućnosti za povećanje energetske učinkovitosti, uključujući od goriva za prijevoz visoke učinkovitosti, prihvatljive su za kumulativni zahtjev uštede energije u krajnjoj potrošnji utvrđen u članku 7. stavku 1.

Obrazloženje

Dodana vrijednost učinkovitih i čistih komponenti mješavine goriva u dekarbonizaciji prometnog sektora; komponente mješavine goriva za promet mogu se računati za postizanje cilja povećanja energetske učinkovitosti.

Amandman    69

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.b – stavak 2.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Pri oblikovanju alternativnih mjera politike radi ostvarivanja ušteda energije države članice uzimaju u obzir učinak na kućanstva koja su pogođena energetskim siromaštvom.

2.  Pri oblikovanju alternativnih mjera politike radi ostvarivanja ušteda energije države članice uzimaju u obzir učinak na kućanstva s niskim prihodima, uključujući ona zahvaćena energetskim siromaštvom, i jamče da se mjere prioritetno provedu u tim kućanstvima te u socijalnim stanovima.

 

Države članice izračunavaju iznos ušteda ostvaren u tim kućanstvima u usporedbi s ukupnom količinom ušteda ostvarenih u svim kućanstvima u okviru ovog članka.

 

Te se uštede objavljuju i uvrštavaju u integrirane nacionalna energetska i klimatska izvješća o napretku u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom].

Amandman    70

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.c (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4a) Umeće se sljedeći članak:

 

„Članak 7.c

 

Isporuka usluga energetske učinkovitosti

 

Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama jamči da se isporuka usluga na tržištu energetske učinkovitosti provodi u konkurentnom i transparentnom okviru kako bi se krajnjem potrošaču osigurale koristi u pogledu mjera energetske učinkovitosti u smislu nižih troškova i bolje kvalitete usluge. U tu svrhu države članice različitim gospodarskim subjektima, osobito MSP-ovima, jamče nediskriminirajući pristup tržištu usluga energetske učinkovitosti te im olakšavaju sudjelovanje pod jednakim uvjetima u odnosu na vertikalno integrirane sudionike i omogućuju prevladavanje položaja tržišne prednosti subjekata koji distribuiraju ili prodaju energiju. U tu svrhu države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi zajamčile da integrirani sudionici trećim stranama omogućuju iste uvjete i sredstva koje oni upotrebljavaju za isporuku usluga energetske učinkovitosti.”

Amandman    71

Prijedlog direktive

Članak 1- – stavak 1. – točka 5. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Članak 9. – stavak 1. – podstavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju da, onoliko koliko je to tehnički moguće, financijski opravdano i razmjerno s obzirom na potencijalne uštede energije, krajnji kupci prirodnog plina dobiju pojedinačna brojila po konkurentnim cijenama koja točno odražavaju stvarnu potrošnju energije krajnjih kupaca i daju informacije o stvarnom vremenu uporabe.;

Države članice osiguravaju da, onoliko koliko je to tehnički moguće, financijski opravdano i razmjerno s obzirom na potencijalne uštede energije, krajnji kupci prirodnog plina dobiju, u pogledu odabrane tehnologije i funkcionalnosti, pojedinačna brojila i uređaje za upravljanje grijanjem po konkurentnim cijenama koja točno odražavaju stvarnu potrošnju energije krajnjih kupaca i daju informacije o stvarnom vremenu uporabe i drugim značajkama, kako je primjenjivo u skladu s odredbama o mjerenju električne energije iz članaka od 19. do 22. Direktive (EU) .../... [o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (preinaka)].

Obrazloženje

Mjerenjem električne energije i plina povećava se osviještenost potrošača o stvarnim razinama potrošnje i stoga se mogu potaknuti promjene ponašanja koje će pridonositi većoj energetskoj učinkovitosti i većim uštedama.

Amandman    72

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka c – podtočka ii. a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 9. – stavak 2. – podstavak 1.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Pametnim sustavom mjerenja krajnjim se potrošačima osigurava pristup podacima o njihovoj potrošnji energije i vremenskom nizu razdoblja za obračun na tržištu.

Amandman    73

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka d

Direktiva 2012/27/EU

Članak 9. – stavak 3.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)  stavak 3. briše se;

(d)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

 

„3.  U pogledu formata podataka i funkcionalnosti odredbe su, u mjeri u kojoj je to prikladno, usklađene s člancima od 18. do 21. Direktive o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (preinaka). S podacima o potrošačima postupa se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 (Opća uredba o zaštiti podataka). Krajnjim kupcima ne naplaćuje se pristup njihovim podacima u formatu koji je za njih koristan.”

Obrazloženje

U skladu s odredbama o mjerenju električne energije, potrošači moraju ostati vlasnici svojih osobnih podataka. Podaci trebaju biti usklađeni i dostupni svim sudionicima na tržištu kad ih potrošač želi podijeliti kako bi se zajamčila konkurentna maloprodajna tržišta.

Amandman    74

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 9.a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 9.a

Članak 9.a

Mjerenje, zasebno mjerenje i raspodjela troškova za grijanje i hlađenje te toplu vodu u kućanstvu

Mjerenje, zasebno mjerenje i raspodjela troškova za grijanje i hlađenje te toplu vodu u kućanstvu

1.  Države članice osiguravaju da krajnji kupci centraliziranoga grijanja, centraliziranog hlađenja i tople vode u kućanstvima dobiju brojila po konkurentnim cijenama koja točno odražavaju stvarnu potrošnju energije krajnjih kupaca.

1.  Države članice osiguravaju da krajnji kupci centraliziranoga grijanja, centraliziranog hlađenja i tople vode u kućanstvima dobiju brojila po konkurentnim cijenama koja točno odražavaju stvarnu potrošnju energije krajnjih kupaca.

Ako se zgrada opskrbljuje grijanjem i hlađenjem ili toplom vodom iz centralnog izvora koji opslužuje više zgrada ili iz mreže za centralizirano grijanje i hlađenje, brojilo toplinske energije ili tople vode postavlja se uvijek na izmjenjivaču topline ili mjestu isporuke.

Ako se zgrada opskrbljuje grijanjem, hlađenjem ili toplom vodom iz centralnog izvora koji opslužuje više zgrada ili iz mreže za centralizirano grijanje ili hlađenje, brojilo se postavlja na izmjenjivaču topline ili mjestu isporuke.

2.  U zgradama s više stanova i višenamjenskim zgradama koje imaju centralni izvor grijanja ili hlađenja ili se opskrbljuju iz mreže za centralizirano grijanje ili hlađenje pojedinačna brojila postavljaju se radi mjerenja potrošnje toplinske energije, energije za hlađenje ili tople vode u svakoj jedinici.

2.  U zgradama s više stanova i višenamjenskim zgradama koje imaju centralni izvor grijanja ili hlađenja ili se opskrbljuju iz sustavȃ za centralizirano grijanje ili hlađenje pojedinačna brojila postavljaju se radi mjerenja potrošnje toplinske energije, energije za hlađenje ili tople vode u svakoj jedinici ako je to tehnički izvedivo i troškovno učinkovito u smislu razmjernosti u odnosu na potencijalne uštede energije.

Ako uporaba pojedinačnih brojila nije tehnički izvediva ili troškovno učinkovita, za mjerenje grijanja ili hlađenja u svakoj jedinici zgrade upotrebljavaju se pojedinačni razdjelnici troškova grijanja za mjerenje potrošnje topline na svakom radijatoru, osim ako predmetna država članica dokaže da bi postavljanje takvih razdjelnika troškova grijanja bilo troškovno neučinkovito. U tom se slučaju mogu razmotriti alternativne troškovno učinkovite metode mjerenja potrošnje topline. Svaka država članica jasno određuje i objavljuje uvjete tehničke neizvedivosti i troškovne neučinkovitosti.

Ako uporaba pojedinačnih brojila nije tehnički izvediva ili troškovno učinkovita, za mjerenje grijanja ili hlađenja u svakoj jedinici zgrade upotrebljavaju se pojedinačni razdjelnici troškova grijanja za mjerenje potrošnje topline na svakom radijatoru, osim ako predmetna država članica dokaže da bi postavljanje takvih razdjelnika troškova grijanja bilo troškovno neučinkovito. U tom se slučaju mogu razmotriti alternativne troškovno učinkovite metode mjerenja potrošnje topline. Nakon savjetovanja s Komisijom, svaka država članica jasno određuje i objavljuje opće kriterije, metodologije i/ili postupke za utvrđivanje uvjeta tehničke neizvedivosti i troškovne neučinkovitosti.

U novim zgradama kao što su one iz prvog podstavka ili u slučaju velike obnove takvih zgrada, kako je utvrđeno u Direktivi 2010/31/EU, uvijek se osiguravaju pojedinačna brojila.

U novim zgradama s više stanova i u stambenom dijelu novih višenamjenskih zgrada, ako one imaju centralni izvor grijanja za toplu vodu ili se opskrbljuju iz sustavȃ centraliziranog grijanja, pojedinačna brojila, neovisno o podstavcima 1. i 2., postavljaju se za toplu vodu.

3.  Ako se zgrade s više stanova i višenamjenske zgrade opskrbljuju iz sustava centraliziranog grijanja ili hlađenja ili ako u takvim zgradama prevladavaju vlastiti zajednički sustavi grijanja ili hlađenja, države članice uvode transparentna pravila za raspodjelu troškova potrošnje grijanja, hlađenja i tople vode u takvim zgradama kako bi osigurale transparentnost i točnost obračuna individualne potrošnje uključujući za:

3.  Ako se zgrade s više stanova i višenamjenske zgrade opskrbljuju iz sustava centraliziranog grijanja ili hlađenja ili ako u takvim zgradama prevladavaju vlastiti zajednički sustavi grijanja ili hlađenja, države članice uvode transparentna pravila za raspodjelu troškova potrošnje grijanja, hlađenja i tople vode u takvim zgradama kako bi osigurale transparentnost i točnost obračuna individualne potrošnje uključujući za:

(a)   toplu vodu za potrebe kućanstva;

(a)   toplu vodu za potrebe kućanstva;

(b)   toplinu koju ispuštaju instalacije u zgradi i za potrebe grijanja zajedničkih prostora (ako su stubišta i hodnici opremljeni radijatorima);

(b)   toplinu koju ispuštaju instalacije u zgradi i za potrebe grijanja zajedničkih prostora (ako su stubišta i hodnici opremljeni radijatorima);

(c)   potrebe grijanja ili hlađenja stanova.

(c)   potrebe grijanja ili hlađenja stanova.

4.  Za potrebe ovog članka od 1. siječnja 2020. brojila i razdjelnici troškova koji se postavljaju moraju se moći očitati na daljinu.

4.  Za potrebe ovog članka od 1. siječnja 2020. brojila i razdjelnici troškova grijanja koji su novo postavljeni moraju se moći očitati na daljinu. Uvjeti tehničke izvedivosti i troškovne učinkovitosti iz prvog i drugog podstavka stavka 2. i dalje se primjenjuju.

Brojila i razdjelnici troškova koji su već postavljeni, ali koji se ne mogu očitati na daljinu, mogu se naknadno opremiti tom funkcijom ili zamijeniti uređajima koji se mogu očitati na daljinu do 1. siječnja 2027., osim ako predmetna država članica dokaže da to nije troškovno učinkovito.;

Brojila i razdjelnici troškova grijanja koji su već postavljeni, ali koji se ne mogu očitati na daljinu, moraju se naknadno opremiti tom funkcijom ili zamijeniti uređajima koji se mogu očitati na daljinu do 1. siječnja 2027., osim ako predmetna država članica dokaže da to nije troškovno učinkovito.;

Amandman    75

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Članak 10. – stavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ako krajnji kupci nemaju pametna brojila iz Direktive 2009/73/EZ, države članice do 31. prosinca 2014. osiguravaju da su informacije o obračunu točne i temeljene na stvarnoj potrošnji plina, u skladu s Prilogom VII. točkom 1.1., ako je to tehnički izvedivo i gospodarski opravdano.;

1.  Ako krajnji kupci nemaju pametna brojila iz Direktive 2009/73/EZ, države članice do 31. prosinca 2014. osiguravaju da su informacije o obračunu pouzdane, točne i temeljene na stvarnoj potrošnji plina, u skladu s Prilogom VII. točkom 1.1., ako je to tehnički izvedivo i gospodarski opravdano.;

Amandman    76

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka c

Direktiva 2012/27/EU

Članak 10. – stavak 2. – podstavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Brojilima postavljenima u skladu s Direktivom 2009/73/EZ osiguravaju se točne informacije o obračunu na temelju stvarne potrošnje. Države članice osiguravaju da krajnji kupci imaju mogućnost jednostavnog pristupa dodatnim informacijama o prethodnoj potrošnji čime im se omogućuju detaljne samoprovjere.;

Brojilima ugrađenima u skladu s Direktivom 2009/73/EZ pružaju se točne informacije o obračunu na temelju stvarne potrošnje. Države članice osiguravaju da krajnji kupci imaju mogućnost jednostavnog pristupa dodatnim informacijama o prethodnoj potrošnji čime im se omogućuju detaljne samoprovjere.;

Obrazloženje

Točan obračun treba biti zajamčen kad su uključene funkcionalnosti pametnih brojila.

Amandman    77

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 8.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 10.a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 10.a

Članak 10.a

Informacije o obračunu i potrošnji za grijanje i hlađenje te toplu vodu u kućanstvu

Informacije o obračunu i potrošnji za grijanje i hlađenje te toplu vodu u kućanstvu

1.  Države članice osiguravaju da su informacije o obračunu i potrošnji točne i utemeljene na stvarnoj potrošnji u skladu s Prilogom VII.a točkama 1. i 2. za sve krajnje korisnike kojima su postavljena brojila i razdjelnici troškova.

1.  Ako su brojila ili razdjelnici troškova grijanja ugrađeni, države članice osiguravaju da su informacije o obračunu i potrošnji pouzdane, točne i utemeljene na stvarnoj potrošnji ili rezultatima očitanja razdjelnika troškova grijanja, u skladu s Prilogom VII.a točkama 1. i 2. za sve krajnje korisnike, odnosno za fizičke ili pravne osobe koje kupuju energiju za grijanje, hlađenje ili toplu vodu za vlastitu krajnju uporabu, ili fizičke ili pravne osobe koje se koriste pojedinačnom zgradom ili jedinicom u zgradi s više stanova ili višenamjenskoj zgradi koja se opskrbljuje grijanjem, hlađenjem ili toplom vodom iz centralnog izvora, bez postojanja izravnog ili pojedinačnog ugovora s dobavljačem energije.

Ta se obveza može, osim u slučaju zasebnog mjerenja potrošnje u skladu s člankom 9.a stavkom 2., ispuniti s pomoću sustava redovitog samoočitanja prilikom kojeg krajnji kupci obavješćuju dobavljača energije o rezultatima očitanja brojila. Obračun se temelji na procijenjenoj potrošnji ili paušalnom iznosu samo ako krajnji kupac nije dostavio rezultate očitanja brojila za određeno obračunsko razdoblje.

Ta se obveza može, ako tako predvidi država članica i osim u slučaju zasebnog mjerenja potrošnje na temelju razdjelnika troškova u skladu s člankom 9.a stavkom 2., ispuniti s pomoću sustava redovitog samoočitanja prilikom kojeg krajnji kupac ili krajnji korisnik dostavlja rezultate očitanja brojila. Obračun se temelji na procijenjenoj potrošnji ili paušalnom iznosu samo ako krajnji kupac ili krajnji korisnik nije dostavio rezultate očitanja brojila za određeno obračunsko razdoblje.

2.  Države članice:

2.  Države članice:

(a)  ako su dostupne informacije o obračunu energije i prethodnoj potrošnji krajnjih korisnika, zahtijevaju da se one stave na raspolaganje pružatelju energetskih usluga kojeg odredi krajnji korisnik;

(a)  ako su dostupne informacije o obračunu energije i prethodnoj potrošnji ili rezultatima očitanja razdjelnika troškova grijanja krajnjih korisnika, zahtijevaju da se one na zahtjev krajnjeg korisnika stave na raspolaganje pružatelju energetskih usluga kojeg odredi krajnji korisnik;

(b)  osiguravaju da se krajnjim kupcima ponudi mogućnost primanja informacija o obračunu i računa u elektroničkom obliku te da na zahtjev dobiju jasno i razumljivo objašnjenje o tome kako je izrađen njihov račun, posebno ako se računi ne temelje na stvarnoj potrošnji;

(b)  osiguravaju da se krajnjim kupcima ponudi mogućnost primanja informacija o obračunu i računa u elektroničkom obliku;

(c)  osiguravaju da svi konačni korisnici u skladu s Prilogom VII. točkom 3. uz račun prime primjerene informacije o stvarnoj potrošnji;

(c)  osiguravaju da svi krajnji korisnici u skladu s Prilogom VII.a točkom 3. uz račun prime jasne i razumljive informacije o stvarnoj potrošnji;

(d)  mogu na zahtjev krajnjeg kupca propisati da se pružanje informacija o obračunu ne smatra zahtjevom za plaćanje. U takvim slučajevima države članice osiguravaju fleksibilne aranžmane za stvarno plaćanje;

(d)  mogu na zahtjev krajnjeg kupca propisati da se pružanje informacija o obračunu ne smatra zahtjevom za plaćanje; u takvim slučajevima države članice osiguravaju fleksibilne aranžmane za stvarno plaćanje;

 

(da)  promiču kibersigurnost i jamče da je zaštita privatnosti i podataka krajnjih korisnika u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije.

 

2a.  Države članice odlučuju o tome tko je odgovoran za pružanje informacija iz stavka 1.i 2. tim krajnjim korisnicima koji nemaju izravan ili pojedinačan ugovor s dobavljačem energije.

Amandman    78

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 11. – podtočka -a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 15. – stavak 4. – podstavak 1.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(-a) u stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

 

„Nakon savjetovanja s relevantnim dionicima Komisija utvrđuje zajedničku metodologiju u svrhu poticanja mrežnih operatora da smanje gubitke, da provode ulagačke programe za troškovno/energetski učinkovitu infrastrukturu i da na odgovarajući način uzimaju u obzir energetsku učinkovitost i fleksibilnost mreže. Komisija do ... [12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive] donosi delegirani akt u skladu s člankom 23. kojim se dopunjuje ova Direktiva navođenjem te metodologije.”

Amandman    79

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 11.– podtočka a – podtočka ii.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 15. – stavak 5. – podstavak 3.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Operatori prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava ispunjavaju zahtjeve utvrđene u Prilogu XII.;

Operatori prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava uzimaju u obzir potrebu za osiguravanjem kontinuiteta opskrbe toplinskom energijom pri povezivanju s mrežom, jamčenju pristupa mreži i odašiljanju iz visokoučinkovite kogeneracije te ispunjavaju zahtjeve utvrđene u Prilogu XII.

Obrazloženje

Konkurentna i sigurna opskrba energijom ključna je za zaštitu troškovno učinkovitog industrijskog poslovanja, rješavanje potreba svih potrošača i njihovu zaštitu od neočekivanih gubitaka opskrbe toplinskom energijom.

Amandman    80

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 11.a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 19.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(11a)  Umeće se sljedeći članak:

 

„Članak 19.a

 

Financiranja europskih banaka za energetsku učinkovitost

 

Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prilagođavaju svoje ciljeve politike u cilju prepoznavanja energetske učinkovitosti kao zasebnog izvora energije i prepoznavanja ulaganja u energetsku učinkovitost kao dijela svojih portfelja ulaganja u infrastrukturu.

 

EIB i EBRD, zajedno s nacionalnim razvojnim bankama, osmišljavaju, stvaraju i financiraju programe i projekte prilagođene sektoru učinkovitosti, uključujući za energetski siromašna kućanstva.

 

Države članice iskorištavaju sve mogućnosti i alate predložene u okviru inicijative Pametno financiranje za pametne zgrade.”

Obrazloženje

Potrebna je znatna promjena kako bi financijske institucije pružale financijske instrumente koji su prikladni za veća ulaganja u energetsku učinkovitost.

Amandman    81

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 11.b (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 20. – stavak 6.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(11b)  U članak 20. umeće se sljedeći stavak:

 

„6a.   Države članice olakšavaju programe otplate preko računa i/ili poreza u okviru kojih ulaganja u energetsku učinkovitost predfinanciraju financijske institucije iz stavka 1. ovog članka, nacionalni fond za energetsku učinkovitost iz stavka 4. ovog članka ili stranke obveznice kako su definirane u članku 7. stavku 4., a vraćaju putem fiksne premije dodane distribucijskim naknadama povezanima s pojedinačnim brojilom (otplata preko računa) ili putem premije za porez na imovinu povezan sa zgradom (otplata putem poreza). Otplata ostaje povezana s brojilom ili imovinom, umjesto s vlasnikom ili stanarom. Razdoblje vraćanja utvrđuje se tako da redovite otplate ne budu veće od ušteda na troškovima energije.”

Obrazloženje

Programima otplate preko računa stvara se pouzdaniji izvor otplate od tradicionalnih proizvoda za financiranje te se smanjuju transakcijski i administrativni troškovi povezivanjem otplate s brojilom umjesto s vlasnikom ili stanarom. Ako otplata preko računa bude dobro osmišljena, bit će jednaka uštedama na režijskim troškovima zbog manje potrošnje energije ili niža od njih. Nadalje, programima otplate preko računa nadilaze se suprotstavljeni interesi najmoprimaca i najmodavaca.

Amandman    82

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 12.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 23. – stavak 3.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

3a.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

Amandman    83

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 13.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 24. – stavak 4.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

4a.  U kontekstu izvješća o stanju energetske unije Komisija izvješćuje o funkcioniranju tržišta ugljika u skladu s člankom 29. stavkom 1. i stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) XX/20XX [Uredba o upravljanju energetskom unijom], uzimajući u obzir učinke provedbe ove Direktive.

Amandman    84

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 13.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 24. – stavak 12.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

12.  Komisija procjenjuje provedbu ove Direktive najkasnije do 28. veljače 2024. i svakih pet godina nakon toga te podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Tom se izvješću prema potrebi prilažu prijedlozi za daljnje mjere.;

12.  Komisija procjenjuje provedbu ove Direktive najkasnije do 28. veljače 2024. i svakih pet godina nakon toga te podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću s procjenom opće učinkovitosti ove Direktive i potrebe da se politika energetske učinkovitosti Unije dodatno prilagodi u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma te s razvojima događaja povezanima s gospodarstvom i inovacijama. Tom se izvješću prema potrebi prilažu prijedlozi za daljnje mjere.

Amandman    85

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 13.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 24. – stavak 12.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

12a.  Do 31. prosinca 2019. Komisija provodi zasebnu detaljnu analizu potencijala energetske učinkovitosti u vezi sa sljedećim:

 

(a) konverzijom i pretvorbom energije;

 

(b) prijenosom i distribucijom energije;

 

(c) proizvodnjom i naknadnim prijevozom energije, tj. energijom potrošenom za crpljenje fosilnih goriva i prijevoz tog goriva do mjesta uporabe;

 

(d) skladištenjem energije.

 

Komisija će na temelju rezultata svoje analize po potrebi Europskom parlamentu i Vijeću predstaviti prijedlog zakonodavnog akta o tom pitanju najkasnije do 31. siječnja 2021.

Amandman    86

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka a

Direktiva 2012/27/EU

Prilog IV. – bilješka 3.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  U Prilogu IV. bilješka 3. zamjenjuje se sljedećim: „(3) Primjenjuje se ako se uštede energije izračunavaju s obzirom na primarnu energiju koristeći se pristupom odozdo prema gore na temelju krajnje potrošnje energije. Za uštede električne energije u kWh države članice mogu primjenjivati zadani koeficijent od 2,0. Države članice mogu primjenjivati drukčiji koeficijent pod uvjetom da ga mogu opravdati..

(a)  U Prilogu IV. bilješka 3. zamjenjuje se sljedećim: „(3) Primjenjuje se samo u svrhu ove Direktive i ako se uštede energije izračunavaju s obzirom na primarnu energiju koristeći se pristupom odozdo prema gore na temelju krajnje potrošnje energije. Za uštede električne energije u kWh države članice primjenjuju koeficijent uspostavljen transparentnom metodom usporedivom među državama članicama, na temelju nacionalnih okolnosti koje utječu na potrošnju primarne energije. Te okolnosti moraju biti valjano obrazložene, mjerljive i provjerljive te se temeljiti na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima. Države članice mogu primjenjivati zadani koeficijent od 2,0 ili drukčiji koeficijent pod uvjetom da ga mogu opravdati. Pritom države članice uzimaju u obzir svoje kombinacije izvora energije uključene u njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima koji se prijavljuju Komisiji u skladu s Uredbom (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom]. Zadani koeficijent revidira se svakih 5 godina na temelju stvarnih zabilježenih podataka.

Amandman    87

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Prilog V. – stavak  2. – točka a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  nužno je dokazati da su to aditivne uštede koje bi se svakako ostvarile, neovisno o aktivnostima stranaka obveznica, stranaka sudionica, ovlaštenih stranaka i/ili provedbenih tijela javne vlasti. Kako bi se utvrdilo koje se uštede mogu prijaviti kao aditivne, države članice uspostavljaju referentnu vrijednost kojom se opisuje moguće kretanje potrošnje energije u slučaju da predmetna mjera politike ne bude provedena. Pri uspostavljanju referentne vrijednosti nužno je u obzir uzeti sljedeće čimbenike: kretanje potrošnje energije, promjene u ponašanju potrošača, razvoj tehnologije i promjene uzrokovane drugim mjerama provedenim na nacionalnoj razini i razini EU-a;

(a)  nužno je dokazati da su to aditivne uštede koje bi se svakako ostvarile, neovisno o aktivnostima stranaka obveznica, stranaka sudionica, ovlaštenih stranaka i/ili provedbenih tijela javne vlasti; kako bi se utvrdilo koje se uštede mogu prijaviti kao aditivne, države članice uspostavljaju referentnu vrijednost kojom se opisuje moguće kretanje potrošnje energije u slučaju da predmetna mjera politike i posljedično novo pojedinačno djelovanje ne budu provedeni; pri uspostavljanju referentne vrijednosti nužno je u obzir uzeti sljedeće čimbenike: kretanje potrošnje energije, promjene u ponašanju potrošača, razvoj tehnologije i promjene uzrokovane drugim mjerama provedenim na nacionalnoj razini i razini EU-a;

Amandman    88

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Prilog V. – stavak  2. – točka b

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  uštede nastale primjenom obveznog zakonodavstva Unije smatraju se uštedama koje bi se svakako ostvarile, neovisno o aktivnostima stranaka obveznica, stranaka sudionica, ovlaštenih stranaka i/ili provedbenih tijela javne vlasti te se stoga ne mogu prijaviti u smislu članka 7. stavka 1., osim ušteda koje se odnose na obnavljanje postojećih zgrada pod uvjetom da je ispunjen kriterij značajnosti iz dijela 3. stavka (h);

(b)  uštede nastale primjenom obveznog zakonodavstva Unije smatraju se uštedama koje bi se svakako ostvarile, neovisno o aktivnostima stranaka obveznica, stranaka sudionica, ovlaštenih stranaka i/ili provedbenih tijela javne vlasti te se stoga ne mogu prijaviti u smislu članka 7. stavka 1., osim ušteda povezanih s mjerama kojima se promiče obnavljanje postojećih zgrada pod uvjetom da je ispunjen kriterij značajnosti iz dijela 3. stavka (h);

Amandman    89

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Prilog V. – stavak 2. – točka h

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)  pri izračunu ušteda energije u obzir se uzima trajanje mjera. To se može provesti zbrajanjem ušteda koje će se ostvariti svakom pojedinačnom mjerom od datuma njezine provedbe do 31. prosinca 2020. ili do 31. prosinca 2030., prema potrebi. Osim toga, države članice mogu primijeniti drugu metodu ako procijene da se njome može ostvariti barem jednaka ukupna količina ušteda. Ako upotrebljavaju druge metode, države članice osiguravaju da ukupni iznos ušteda energije izračunan primjenom tih drugih metoda ne premašuje iznos ušteda energije koji bi dobile kada bi uštede izračunale kao zbroj ušteda koje će se ostvariti svakom pojedinačnom mjerom od datuma njezine provedbe do 31. prosinca 2020. ili do 31. prosinca 2030., prema potrebi. Države članice u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima u okviru upravljanja energetskom unijom detaljno opisuju koje su druge metode upotrebljavale i kojim su odredbama osigurale ispunjavanje tog obvezujućeg zahtjeva za izračun.

(h)  pri izračunu ušteda energije u obzir se uzima trajanje mjera i stopa smanjenja ušteda tijekom vremena. Taj se izračun provodi zbrajanjem ušteda koje će se ostvariti svakom pojedinačnom mjerom od datuma njezine provedbe do 31. prosinca 2020. ili do 31. prosinca 2030., prema potrebi. Osim toga, države članice mogu primijeniti drugu metodu ako procijene da se njome može ostvariti barem jednaka ukupna količina ušteda. Ako upotrebljavaju druge metode, države članice osiguravaju da ukupni iznos ušteda energije izračunan primjenom tih drugih metoda ne premašuje iznos ušteda energije koji bi dobile kada bi uštede izračunale kao zbroj ušteda koje će se ostvariti svakom pojedinačnom mjerom od datuma njezine provedbe do 31. prosinca 2020. ili do 31. prosinca 2030., prema potrebi. Države članice u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima u okviru Uredbe o upravljanju energetskom unijom detaljno opisuju koje su druge metode upotrebljavale i kojim su odredbama osigurale ispunjavanje tog obvezujućeg zahtjeva za izračun.

Amandman  90

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Prilog V. – stavak 3. – točka d

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(d)  iznos uštede energije koji se zahtijeva ili se treba ostvariti mjerom politike iskazan je kao krajnja potrošnja energije ili kao potrošnja primarne energije, na temelju faktora konverzije utvrđenih u Prilogu IV.;

(d)  iznos uštede energije koji se zahtijeva ili se treba ostvariti mjerom politike iskazan je kao potrošnja krajnje i primarne energije, na temelju faktora konverzije utvrđenih u Prilogu IV.;

Amandman    91

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Prilog V. – stavak 3. – podstavak 2.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kad je riječ o mjerama provedenim na temelju članka 7. stavka 2. točke (e), države članice mogu primijeniti metodologiju utvrđenu u skladu s Direktivom 2010/31/EU u mjeri u kojoj je to dosljedno zahtjevima iz članka 7. ove Direktive i ovog Priloga.

Briše se.

Amandman    92

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 2. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Prilog VII.a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Prilog VII.a

Prilog VII.a

Minimalni zahtjevi za informacije o obračunu i potrošnji na temelju stvarne potrošnje grijanja, hlađenja i tople vode

Minimalni zahtjevi za informacije o obračunu i potrošnji grijanja, hlađenja i tople vode

1.   Obračun na temelju stvarne potrošnje

1.   Obračun na temelju stvarne potrošnje ili na temelju rezultata očitanja razdjelnika troškova grijanja

Kako bi se krajnjim korisnicima omogućilo reguliranje vlastite potrošnje energije, obračun se najmanje jednom godišnje mora provesti na temelju stvarne potrošnje.

Kako bi se krajnjim korisnicima omogućilo reguliranje vlastite potrošnje energije, obračun se najmanje jednom godišnje provodi na temelju stvarne potrošnje ili na temelju rezultata očitanja razdjelnika troškova grijanja.

2.   Minimalna učestalost informacija o obračunu i potrošnji

2.   Minimalna učestalost informacija o obračunu i potrošnji

Od [Ovdje unijeti ….stupanje na snagu], ako su ugrađena brojila za daljinsko očitavanje ili razdjelnici troškova, informacije o obračunu ili potrošnji stavljaju se na raspolaganje najmanje jednom tromjesečno na zahtjev ili ako su se krajnji kupci opredijelili za primanje elektroničkog obračuna, a u ostalim se slučajevima to provodi dvaput godišnje.

Od [Ovdje unijeti …. datum prenošenja], ako su ugrađena brojila ili razdjelnici troškova grijanja koji se mogu očitati na daljinu, informacije o obračunu ili potrošnji na temelju stvarne potrošnje ili na temelju rezultata očitanja razdjelnika troškova grijanja pružaju se krajnjim korisnicima najmanje jednom tromjesečno na zahtjev ili ako su se krajnji kupci opredijelili za primanje elektroničkog obračuna, a u ostalim se slučajevima to provodi dvaput godišnje.

Od 1. siječnja 2022., ako su ugrađena brojila za daljinsko očitavanje ili razdjelnici troškova, informacije o obračunu ili potrošnji stavljaju se na raspolaganje najmanje jednom mjesečno. Grijanje i hlađenje mogu se izuzeti od te odredbe izvan sezone grijanja/hlađenja.

Od 1. siječnja 2022., ako su ugrađena brojila za daljinsko očitavanje ili razdjelnici troškova grijanja, informacije o obračunu ili potrošnji na temelju stvarne potrošnje ili na temelju rezultata očitanja razdjelnika troškova grijanja pružaju se krajnjim korisnicima najmanje jednom mjesečno. Te su informacije također stalno dostupne putem interneta i ažuriraju se onoliko često koliko to omogućuju korišteni uređaji i sustavi za mjerenje. Grijanje i hlađenje mogu se izuzeti od te odredbe izvan sezone grijanja/hlađenja.

3.  Minimalne informacije na temelju stvarne potrošnje koje sadržava račun

3.  Minimalne informacije koje sadržava račun

Države članice osiguravaju da se krajnjim korisnicima na računima ili zajedno s računima u jasnom i razumljivom obliku na raspolaganje stave sljedeće informacije:

Države članice osiguravaju da se krajnjim korisnicima na računima ili zajedno s računima u jasnom i razumljivom obliku na raspolaganje stave sljedeće informacije ako su temeljene na stvarnoj potrošnji ili na rezultatima očitanja razdjelnika troškova grijanja:

(a)  važeće stvarne cijene i stvarna potrošnja energije;

(a)  važeće stvarne cijene i stvarna potrošnja energije ili ukupni troškovi grijanja i rezultati očitanja razdjelnika troškova grijanja;

(b)  informacije o mješavini goriva, uključujući informacije za krajnje korisnike koji se grijanjem ili hlađenjem opskrbljuju iz centraliziranih sustava;

(b)  informacije o stvarnoj mješavini goriva i povezanim emisijama stakleničkih plinova, uključujući informacije za krajnje korisnike koji se grijanjem ili hlađenjem opskrbljuju iz centraliziranih sustava, te objašnjenje o različitim porezima, pristojbama i tarifama;

(c)  usporedbe sadašnje potrošnje energije krajnjeg korisnika i potrošnje u istom razdoblju prošle godine u grafičkom obliku, prilagođeno za grijanje i hlađenje u odnosu na klimatske uvjete;

(c)  usporedbe sadašnje potrošnje energije krajnjeg korisnika i potrošnje u istom razdoblju prošle godine u grafičkom obliku, prilagođeno za grijanje i hlađenje u odnosu na klimatske uvjete;

(d) podatke za kontakt organizacija krajnjih kupaca, energetskih agencija ili sličnih tijela, uključujući adrese internetskih stranica, gdje se mogu pronaći informacije o raspoloživim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti, usporedivim profilima krajnjih korisnika i objektivnim tehničkim specifikacijama opreme koja koristi energiju.

(d) podatke za kontakt organizacija krajnjih kupaca, energetskih agencija ili sličnih tijela, uključujući adrese internetskih stranica, gdje se mogu pronaći informacije o raspoloživim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti, usporedivim profilima krajnjih korisnika i objektivnim tehničkim specifikacijama opreme koja koristi energiju.

 

(da)  informacije o relevantnim postupcima podnošenja žalbe, uslugama pučkog pravobranitelja ili alternativnim mehanizmima za rješavanje sporova;

Osim toga, države članice osiguravaju da se krajnjim kupcima na računima ili zajedno s računima u jasnom i razumljivom obliku na raspolaganje stave usporedbe s prosječnim uobičajenim ili referentnim krajnjim korisnikom iz iste kategorije korisnika ili da se krajnje kupce uputi na navedene informacije.”.

(db)  usporedbe s prosječnim uobičajenim ili referentnim krajnjim korisnikom iz iste kategorije korisnika.

 

Računi koji se ne temelje na stvarnoj potrošnji ili rezultatima očitanja razdjelnika troškova grijanja sadrže jasno i razumljivo objašnjenje toga kako je izračunat iznos naveden na računu i barem informacije navedene u točkama (d) i (da).

Amandman    93

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 2.a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Prilog IX. – dio 1. – točka g

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

2a.  u Prilogu IX. dijelu I. točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

(g) Gospodarska analiza: popis učinaka

(g) Gospodarska analiza: popis učinaka

U gospodarskoj se analizi uzimaju u obzir i svi relevantni gospodarski učinci.

U gospodarskoj se analizi uzimaju u obzir i svi relevantni gospodarski učinci.

Države članice pri donošenju odluka mogu procijeniti i uzeti u obzir troškove i uštede energije u analiziranim scenarijima proizišle iz povećanja fleksibilnosti u opskrbi energijom te iz optimalnijeg rada elektroenergetskih mreža, uključujući izbjegnute troškove i uštede proizišle iz smanjenja ulaganja u infrastrukturu.

Države članice pri donošenju odluka procjenjuju i uzimaju u obzir troškove i uštede energije u analiziranim scenarijima proizišle iz povećanja fleksibilnosti u opskrbi energijom te iz optimalnijeg rada elektroenergetskih mreža, uključujući izbjegnute troškove i uštede proizišle iz smanjenja ulaganja u infrastrukturu.

Troškovi i koristi koji se uzimaju u obzir uključuju najmanje sljedeće:

Troškovi i koristi koji se uzimaju u obzir uključuju najmanje sljedeće:

i. koristi

i. koristi

— vrijednost proizvodnje za potrošače (toplinska i električna energija),

— vrijednost proizvodnje za potrošače (toplinska i električna energija),

u mjeri u kojoj je to moguće, vanjske koristi kao što su koristi za zdravlje i okoliš;

— vanjske koristi kao što su koristi za okoliš, koristi u pogledu emisija stakleničkih plinova te koristi za zdravlje i sigurnost,

 

— učinke na tržište rada, energetsku sigurnost, konkurentnost;

ii. troškove

ii. troškove

— kapitalne troškove postrojenja i opreme,

— kapitalne troškove postrojenja i opreme,

— kapitalne troškove povezanih energetskih mreža,

— kapitalne troškove povezanih energetskih mreža,

— varijabilne i fiksne operativne troškove,

— varijabilne i fiksne operativne troškove,

— troškove energije,

— troškove energije,

u mjeri u kojoj je to moguće, troškove u vezi s okolišem i zdravljem.

— troškove u vezi s okolišem, zdravljem i sigurnošću,

 

— učinke na tržište rada, energetsku sigurnost, konkurentnost.”

Obrazloženje

Gospodarski učinci mjera za povećanje energetske učinkovitosti propisno se razmatraju u analizi troškova i koristi u skladu s navedenim neiscrpnim popisom učinaka.

Amandman    94

Prijedlog direktive

Prilog – točka 2.b (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Prilog XII. – podtstavak 1. – točka a

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

2b.   U Prilogu XII. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) utvrđuju i objavljuju standardna pravila u vezi s pokrivanjem i podjelom troškova tehničke prilagodbe, kao što su priključci na mrežu i jačanje mreže, poboljšanjem rada mreže i nediskriminirajućom primjenom kodeksa o mreži potrebnih za integraciju novih proizvođača koji u međusobno povezanu mrežu isporučuju električnu energiju proizvedenu iz visokoučinkovite kogeneracije;

„(a) utvrđuju i objavljuju standardna pravila u pogledu pokrivanja i podjele troškova tehničke prilagodbe, poput priključaka na mrežu, jačanja mreže i uvođenja novih mreža, poboljšanja rada mreže i pravila u pogledu nediskriminirajuće primjene kodeksa o mreži potrebnih za integraciju novih proizvođača koji u međusobno povezanu mrežu isporučuju električnu energiju proizvedenu iz visokoučinkovite kogeneracije i iz drugih raspršenih izvora;

Obrazloženje

Potrebno je uzeti u obzir i visokoučinkovite mreže i nove raspršene izvore energije.

(1)

SL C 246, 28.7.2017, str. 42.

(2)

SL C 342, 12.10.2017, str. 119.


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (20.9.2017)

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti

(COM(2016)0761 – C8-0498/2016 – 2016/0376(COD))

Izvjestiteljica za mišljenje: Jytte Guteland

AMANDMANI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)  Smanjenje potražnje za energijom jedna je od pet dimenzija energetske strategije Unije koja je donesena 25. veljače 2015. Većom energetskom učinkovitošću ostvarit će se koristi za okoliš, smanjiti emisije stakleničkih plinova, poboljšati energetska sigurnost smanjenjem ovisnosti o uvozu energije u Uniju, sniziti troškovi energije u kućanstvima i poduzećima, pomoći ublažiti energetsko siromaštvo te potaknuti otvaranje radnih mjesta i višesektorska gospodarska aktivnost. To je u skladu s obvezama Unije preuzetima u okviru energetske unije i globalnog klimatskog programa koji su u prosincu 2015. Pariškim sporazumom uspostavile stranke Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.

(1)  Smanjenje potražnje za energijom jedna je od pet dimenzija energetske strategije Unije koja je donesena 25. veljače 2015. Većom energetskom učinkovitošću ostvarit će se koristi za okoliš, poboljšati kvaliteta zraka zahvaljujući manjoj potražnji za krutim gorivima za grijanje u energetski učinkovitim zgradama, poboljšati zdravlje građana Unije zbog smanjenja zagađenja zraka i stvaranja zdrave klime u prostorijama, smanjiti emisije stakleničkih plinova, poboljšati energetska sigurnost smanjenjem ovisnosti o uvozu energije u Uniju, sniziti troškovi energije u kućanstvima i poduzećima, pomoći ublažiti energetsko siromaštvo te potaknuti otvaranje radnih mjesta i višesektorska gospodarska aktivnost. To je u skladu s obvezama Unije preuzetima u okviru energetske unije i globalnog klimatskog programa koji su u prosincu 2015. Pariškim sporazumom uspostavile stranke Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća9 napreduje se u smjeru energetske unije, prema kojoj bi se energetska učinkovitost trebala smatrati zasebnim izvorom energije. Načelo „energetska učinkovitost na prvome mjestu” treba se uzeti u obzir pri određivanju novih pravila za opskrbu i ostala područja politike. Komisija bi trebala osigurati da energetska učinkovitost i upravljanje potrošnjom dobiju jednaku važnost kao i proizvodni kapaciteti. Energetska učinkovitost mora se uzeti u obzir pri svakom relevantnom planiranju energetskog sustava ili donošenju financijskih odluka. Uvijek kad je to troškovno učinkovitije od jednakovrijednih rješenja u pogledu ponude, moraju se provesti poboljšanja energetske učinkovitosti. Time bi se trebalo pridonijeti višestrukim koristima energetske učinkovitosti za europsko društvo, osobito za građane i poduzeća.

(2)  Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća9 napreduje se u smjeru energetske unije, prema kojoj bi se energetska učinkovitost trebala smatrati zasebnim izvorom energije. Načelo „energetska učinkovitost na prvome mjestu” treba se uzeti u obzir pri određivanju novih pravila za opskrbu i ostala područja politike te bi ga financijske institucije trebale prepoznati tako što bi mu dodijelile namjenska sredstva i instrumente. Komisija bi trebala osigurati da energetska učinkovitost i upravljanje potrošnjom dobiju jednaku važnost kao i proizvodni kapaciteti. Energetska učinkovitost mora se uzeti u obzir pri svakom relevantnom planiranju energetskog sustava ili donošenju financijskih odluka. Uvijek kad je to troškovno učinkovitije od jednakovrijednih rješenja u pogledu ponude, moraju se provesti poboljšanja energetske učinkovitosti. Time bi se trebalo pridonijeti višestrukim koristima energetske učinkovitosti za europsko društvo, osobito za građane i poduzeća.

__________________

__________________

9 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

9 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  Europsko vijeće na sastanku u listopadu 2014. utvrdilo je cilj povećanja energetske učinkovitosti od 27 % do 2030. koji bi trebalo preispitati do 2020. „vodeći računa o cilju Unije od 30 %”. U prosincu 2015. Europski parlament pozvao je Komisiju da procijeni i održivost cilja povećanja energetske učinkovitosti od 40 % za isto razdoblje. Stoga je primjereno preispitati i na odgovarajući način izmijeniti Direktivu kako bi se prilagodila kontekstu do 2030.

(3)  Europsko vijeće na sastanku u listopadu 2014. utvrdilo je cilj povećanja energetske učinkovitosti od 27 % do 2030. koji bi trebalo preispitati do 2020. „vodeći računa o cilju Unije od 30 %”. U lipnju 2016. Europski parlament pozvao je Komisiju da postavi obvezujući cilj za povećanje energetske učinkovitosti od 40 % do 2030., čime će se također odraziti razina potencijala isplative energetske učinkovitosti. Stoga je primjereno preispitati i na odgovarajući način izmijeniti Direktivu kako bi se prilagodila kontekstu do 2030.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(3.a)  Veliki višak emisijskih jedinica u sustavu Unije za trgovanje emisijama (ETS), uslijed gospodarskog pada, priljeva međunarodnih jedinica za ugljik i prekomjerne raspodjele, doveo je do niskih cijena emisijskih jedinica ETS-a. Ne očekuje se da se cijena ugljika u doglednoj budućnosti poveća do razine koja bi u dovoljnoj mjeri potakla poboljšanja u uštedi energije i obnovljivim izvorima energije; zato je na razini Unije potrebno zadržati konkretne mjere i stabilan dugoročni okvir za ulaganja u uštedu energije.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  Nema obvezujućih ciljeva na nacionalnoj razini za 2030. Potrebu da Unija ostvari svoje ciljeve povećanja energetske učinkovitosti na razini EU-a 2020. i 2030., izražene u potrošnji primarne i krajnjoj potrošnji energije, trebalo bi jasno istaknuti u obliku obvezujućeg cilja od 30 % . To objašnjenje na razini Unije ne bi trebalo ograničavati države članice jer one i dalje mogu određivati nacionalne doprinose na temelju potrošnje primarne ili krajnje potrošnje energije, uštede primarne ili krajnje energije ili energetskog intenziteta. Države članice trebale bi određivati nacionalne okvirne doprinose energetskoj učinkovitosti uzimajući u obzir da potrošnja Unije 2030. ne smije biti veća od 1 321 Mtoe primarne energije i 987 Mtoe krajnje energije. To znači da bi se u usporedbi s razinama iz 2005. potrošnja primarne energije u Uniji trebala smanjiti 23 %, a krajnja potrošnja energije 17 %. Napredak u postizanju cilja Unije do 2030. treba redovito procjenjivati, što je i predviđeno zakonodavnim prijedlogom o upravljanju energetskom unijom.

(4)  Obvezujući ciljevi za 2030. trebali bi postojati i na nacionalnoj razini i razini Unije. Potrebu da Unija ostvari svoje ciljeve povećanja energetske učinkovitosti na razini EU-a 2020. i 2030., izražene u potrošnji primarne ili krajnjoj potrošnji energije, trebalo bi jasno istaknuti obvezujućim ciljem energetske učinkovitosti od 40 %. Osim toga, države članice moraju osmisliti nacionalne energetske planove, uključujući obvezujuće nacionalne ciljeve, sastavljene u skladu s Uredbom (EU) XX (20XX) [Upravljanje energetskom unijom]. To objašnjenje na razini Unije ne bi trebalo ograničavati države članice jer one i dalje mogu određivati nacionalne ciljeve na temelju potrošnje primarne ili krajnje potrošnje energije, uštede primarne ili krajnje energije ili energetskog intenziteta. Države članice trebale bi određivati nacionalne obvezujuće ciljeve energetske učinkovitosti uzimajući u obzir da potrošnja Unije 2030. ne smije biti veća od 1 132 Mtoe primarne energije i 849 Mtoe krajnje energije. To znači da bi se u usporedbi s razinama iz 2005. potrošnja primarne energije u Uniji trebala smanjiti 34 %, a krajnja potrošnja energije 31 %. Napredak u postizanju cilja Unije do 2030. treba redovito procjenjivati, što je i predviđeno zakonodavnim prijedlogom o upravljanju energetskom unijom.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  U kontekstu klimatskog i energetskog okvira do 2030. obveze uštede energije trebale bi se produljiti nakon 2020. Produljivanjem razdoblja obveze nakon 2020. omogućila bi se veća stabilnost za ulagače te bi se time potaknuli dugoročna ulaganja i dugoročne mjere energetske učinkovitosti kao što je obnova zgrada.

(6)  U kontekstu ciljeva dekarbonizacije iz Pariškog sporazuma te klimatskog i energetskog okvira do 2030. kao i klimatskih i energetskih ciljeva Unije do 2050., obveze uštede energije trebale bi se produljiti nakon 2020. Produljivanjem razdoblja obveze s dugoročnom vizijom i povezanim mjerama politike nakon 2020. omogućila bi se veća stabilnost za ulagače te bi se time potaknuli dugoročna ulaganja i dugoročne mjere energetske učinkovitosti kao što je obnova zgrada i izgradnja zgrada približno nulte energije. Suradnja s privatnim sektorom važna je da bi se procijenilo na temelju čega se mogu potaknuti privatna ulaganja u projekte energetske učinkovitosti.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(6.a)  Poboljšanja energetske učinkovitosti imaju pozitivan učinak i na kvalitetu zraka jer se u energetski učinkovitijim zgradama smanjuje potražnja za gorivima potrebnima za grijanje, a posebno krutim gorivima za grijanje. Zato mjere energetske učinkovitosti doprinose poboljšanju kvalitete zraka u zatvorenim i otvorenim prostorima te pomažu da se na ekonomičan način ostvare ciljevi politike Unije u vezi s kvalitetom zraka, koji su napose utvrđeni u Direktivi (EU) 2016/2284 („Direktiva o kvaliteti zraka”)1a. Smanjenje potražnje za energijom u zgradama trebalo bi smatrati elementom politike u vezi s kvalitetom zraka općenito, a posebno u državama članicama u kojima je problematično ostvariti granične vrijednosti Unije u pogledu emisija onečišćivača zraka, a energetska učinkovitost može pomoći da se ti ciljevi postignu.

 

__________________

 

1a Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1. – 31.)

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)  Iako će se dugoročnim mjerama energetske učinkovitosti i dalje ostvarivati uštede energije nakon 2020., za ostvarivanje sljedećeg cilja Unije u pogledu povećanja energetske učinkovitosti do 2030. tim bi se mjerama trebale ostvariti nove uštede nakon 2020. S druge strane, uštede energije koje se ostvare nakon 31. prosinca 2020. ne smiju se uračunati u kumulativne uštede koje su propisane za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

(8)  Iako će se dugoročnim mjerama energetske učinkovitosti i dalje ostvarivati uštede energije nakon 2020., za ostvarivanje sljedećeg cilja Unije u pogledu povećanja energetske učinkovitosti do 2030. i energetskih i klimatskih ciljeva Unije do 2050. u skladu s Pariškim sporazumom tim bi se mjerama trebale ostvariti nove uštede nakon 2020. S druge strane, uštede energije koje se ostvare nakon 31. prosinca 2020. ne smiju se uračunati u kumulativne uštede koje su propisane za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)  Uštede energije koje proizlaze iz provedbe zakonodavstva Unije ne smiju se iskazati osim ako se predmetnom mjerom premašuje minimum propisan predmetnim zakonodavstvom Unije, bilo da je riječ o postavljanju ambicioznijih zahtjeva energetske učinkovitosti na nacionalnoj razini ili većoj primjeni mjere. S obzirom na to da je obnova zgrada važan i dugoročan doprinos povećanju ušteda energije, potrebno je objasniti da se sve uštede energije koje proizlaze iz mjera obnove postojećih zgrada mogu iskazati ako se provode uz mjere koje bi se i inače provele da nema te mjere politike i ako država članica dokaže da je stranka obveznica, stranka sudionica ili ovlaštena stranka doista pridonijela ostvarivanju uštede koja se iskazuje za tu mjeru.

(10)  Uštede energije koje proizlaze iz provedbe zakonodavstva Unije smiju se iskazati samo ako su nastale na temelju novih mjera politike, bilo da su uvedene nakon 31. prosinca 2020. ili prije tog datuma, ako se može dokazati da te mjere rezultiraju novim pojedinačnim djelovanjima koja se poduzimaju nakon 31. prosinca 2020. i kojima se ostvaruju nove uštede i da se predmetnom mjerom premašuje minimum propisan predmetnim zakonodavstvom Unije, bilo da je riječ o postavljanju ambicioznijih zahtjeva energetske učinkovitosti na nacionalnoj razini ili većoj primjeni mjere. U zgradama leži znatan potencijal za daljnje povećanje energetske učinkovitosti i obnova zgrada važan je i dugoročan doprinos povećanju ušteda energije te ju je potrebno ubrzati s obzirom na relativno kratko razdoblje koje preostaje za obnovu postojećeg fonda zgrada. Potrebno je objasniti da se sve uštede energije koje proizlaze iz mjera obnove postojećih zgrada mogu iskazati ako se provode uz mjere koje bi se i inače provele da nema te mjere politike i ako država članica dokaže da je stranka obveznica, stranka sudionica ili ovlaštena stranka doista pridonijela ostvarivanju uštede koja se iskazuje za tu mjeru.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10.a)  Učinkovito gospodarenje vodama može znatno doprinijeti uštedi energije. Vodni sektor koristi oko 3,5 % električne energije u Uniji1a. Pri obradi i prijevozu vode tijekom kojih se koriste sustavi za crpljenje i tlačni sustavi pogonjeni elektromotorom troši se dosta energije. Očekuje se da će potražnja za vodom narasti za 25 % do 2040., ponajprije u gradovima. Istovremeno propuštanja vode čine 24 % ukupno potrošene količine vode u Europi, pri čemu se rasipaju i energija i voda. Stoga bi svaka mjera usmjerena na učinkovitije gospodarenje vodama i smanjenje njezine upotrebe doprinijela postizanju cilja povećanja energetske učinkovitosti u Uniji.

 

_______________

 

1a Svjetska energetska prognoza iz 2016., Međunarodna agencija za energiju, 2016.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(10.b)  Industrijski sektor najveći je potrošač vode u Europi s udjelom od 44 %1a. Primjenom inteligentnih tehnologija i postupaka učinkovitog gospodarenja vodom mogle bi se ostvariti znatne uštede energije i istovremeno ojačati konkurentnost poduzeća. Isto vrijedi i za gradove, u kojima troškovi vode iznose 30 do 50 % računa općina za električnu energiju.

 

________________

 

1a Radni dokument službi Komisije, Poljoprivreda i održivo upravljanje vodom u EU-u, 28. travnja 2017.

Amandman    12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)  Od poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada osobito bi koristi trebali imati potrošači pogođeni energetskim siromaštvom. Države članice već mogu tražiti od stranaka obveznica da u mjere uštede energije uključe socijalne ciljeve u pogledu energetskog siromaštva, a tu bi mogućnost sada trebalo proširiti na alternativne mjere i pretvoriti u obvezu, no pritom se državama članicama ostavlja potpuna sloboda u pogledu opsega, područja primjene i sadržaja takvih mjera. U skladu s člankom 9. Ugovora politike energetske učinkovitosti Unije trebale bi biti uključive i osigurati potrošačima pogođenim energetskim siromaštvom pristup mjerama energetske učinkovitosti.

(12)  Trebalo bi zajamčiti da od poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada osobito imaju koristi potrošači s niskim prihodima koji su opasnosti od energetskog siromaštva. Države članice već mogu tražiti od stranaka obveznica da u mjere uštede energije uključe socijalne ciljeve u pogledu energetskog siromaštva, a tu bi mogućnost sada trebalo proširiti na alternativne mjere, učvrstiti kroz zahtjev da se znatan dio provede kao prioritet i pretvoriti u obvezu, no pritom se državama članicama ostavlja potpuna sloboda u pogledu opsega, područja primjene i sadržaja takvih mjera. U skladu s člankom 9. Ugovora politike energetske učinkovitosti Unije trebale bi biti uključive i osigurati potrošačima pogođenim energetskim siromaštvom pristup mjerama energetske učinkovitosti. U tu svrhu potrebno je ispravno definirati energetsko siromaštvo, provedbu mjeru u državama članicama treba pratiti, a programe treba popratiti odgovarajućim financijskim instrumentima.

Amandman    13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(12.a)  S obzirom na to da je oko 50 milijuna kućanstava u Uniji pogođeno energetskim siromaštvom, mjere energetske učinkovitosti moraju činiti središnji dio svake ekonomične strategije kojom se želi riješiti energetsko siromaštvo i ranjivost potrošača te one nadopunjuju politike socijalne sigurnosti na razini država članica.

Obrazloženje

Mjere za povećanje energetske učinkovitosti moraju biti usmjerene na osobe kojima prijeti energetsko siromaštvo, koje neće imati sredstava za potrebna ulaganja. No, ulaganje u kućanstva kojima prijeti energetsko siromaštvo donijet će znatne prednosti tim kućanstvima i društvu općenito.

Amandman    14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(12.b)  Svi potrošači trebali bi moći profitirati od mjera energetske učinkovitosti koje provode s obzirom na to da su svi troškovi, razdoblje povrata i koristi u potpunosti transparentni.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(12.c)  Objekti iz fonda zgrada u Uniji morat će do 2050. postati „zgrade približno nulte energije”, u skladu s ciljevima konferencije COP21 (Pariški sporazum). Sadašnje stope obnove zgrada nisu dostatne, a najteže je doći do zgrada čiji su vlasnici ili stanari građani s niskim prihodima ugroženi energetskim siromaštvom. Stoga su mjere utvrđene u člancima 7., 7.a i 7.b posebno važne.

Obrazloženje

Mjere za povećanje energetske učinkovitosti moraju biti usmjerene na osobe kojima prijeti energetsko siromaštvo, koje neće imati sredstava za potrebna ulaganja. No, ulaganje u kućanstva kojima prijeti energetsko siromaštvo donijet će znatne prednosti tim kućanstvima i društvu općenito.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)  Energijom koja se proizvede na ili u zgradama s pomoću tehnologija obnovljivih izvora energije smanjuje se potreba za fosilnom energijom. Smanjenje potrošnje energije i upotreba energije iz obnovljivih izvora u zgradarstvu važne su mjere za smanjenje energetske ovisnosti Unije i emisija stakleničkih plinova, posebno s obzirom na ambiciozne klimatske i energetske ciljeve zadane do 2030. kao i globalnu obvezu preuzetu na Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP21) održanoj u prosincu 2015. u Parizu. Države članice trebale bi stoga određenu količinu obnovljive energije proizvedene na ili u zgradama za vlastite potrebe moći uzeti u obzir kad je riječ o ispunjenju zahtjeva uštede energije. U tu svrhu državama članicama trebalo bi dopustiti da se služe metodologijama izračuna utvrđenima u Direktivi 2010/31/EU.

(13)  Energijom koja se proizvede na ili u zgradama s pomoću tehnologija obnovljivih izvora energije smanjuje se potreba za fosilnom energijom. Smanjenje potrošnje energije i upotreba energije iz obnovljivih izvora u zgradarstvu važne su mjere za smanjenje energetske ovisnosti Unije i emisija stakleničkih plinova, posebno s obzirom na ambiciozne klimatske i energetske ciljeve zadane do 2030. kao i globalnu obvezu preuzetu na Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP21) održanoj u prosincu 2015. u Parizu, prema kojoj bi se povećanje globalne prosječne temperature trebalo zadržati na znatno ispod 2°C te bi se trebali ulagati napori da se porast temperature ograniči na 1,5 C; Države članice trebale bi stoga donijeti ambiciozne i dugoročne strategije obnove u skladu s člankom 2.a Direktive 2010/31/EU na snazi, s ciljem ostvarenja visokoenergetski učinkovitog fonda zgrada približno nulte energije (NZEB) do 2050., dok bi se preostale energetske potrebe ispunile obnovljivom energijom.

Amandman    17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)  U okviru mjera utvrđenih u Komunikaciji Komisije „Ostvarivanje novih pogodnosti za potrošače energije”, u kontekstu energetske unije i strategije grijanja i hlađenja trebaju se ojačati minimalna prava potrošača na jasne i pravodobne informacije o potrošnji energije. Stoga bi trebalo izmijeniti članke od 9. do 11. i Prilog VII. Direktive 2012/27/EU kako bi se omogućile česte i točnije povratne informacije o potrošnji energije. Osim toga, trebalo bi objasniti da prava povezana s obračunom i informacijama o obračunu vrijede za grijanje, hlađenje ili potrošnju tople vode iz centralnog izvora čak i ako ne postoji izravni ugovorni odnos s dobavljačem energije. Za potrebe tih odredaba pojam „krajnji korisnik” trebao bi obuhvaćati krajnje kupce koji kupuju energiju za grijanje, hlađenje ili toplu vodu za vlastite potrebe kao i stanare pojedinačnih jedinica u zgradama s više stanova i višenamjenskim zgradama ako se te jedinice opskrbljuju iz centralnog izvora. Pojam „zasebno mjerenje” trebao bi se odnositi na mjerenje potrošnje u pojedinačnim jedinicama u tim zgradama. Do 1. siječnja 2020. nova postavljena brojila toplinske energije i razdjelnici topline trebali bi se moći očitavati na daljinu kako bi se troškovno učinkovito i često pružale informacije o potrošnji. Novi članak 9.a trebao bi se primjenjivati samo na grijanje, hlađenje i toplu vodu iz centralnog izvora.

(14)  U okviru mjera utvrđenih u Komunikaciji Komisije „Ostvarivanje novih pogodnosti za potrošače energije”, u kontekstu energetske unije i strategije grijanja i hlađenja trebaju se ojačati minimalna prava potrošača na jasne i pravodobne informacije o potrošnji energije. Stoga bi u cilju optimizacije načina na koji potrošači koriste energije trebalo izmijeniti članke od 9. do 11. i Prilog VII. Direktive 2012/27/EU kako bi se omogućile česti i točniji podaci i povratne informacije o potrošnji energije kada je to tehnički izvedivo i troškovno učinkovito s obzirom na postavljene mjerne uređaje. Osim toga, trebalo bi pojasniti i da se prava povezana s obračunom i informacijama o obračunu ili potrošnji odnose na potrošače grijanja, hlađenja ili tople vode iz centralnog izvora, čak i ako ne postoji izravan pojedinačan ugovorni odnos s dobavljačem energije. Definicija pojma „krajnji kupac” može se tumačiti tako da uključuje samo fizičke ili pravne osobe koje kupuju energiju na temelju izravnog, pojedinačnog ugovora s dobavljačem energije. Pojam „krajnji korisnik” trebao bi se odnositi na širu skupinu potrošača. Pojam „krajnji korisnik” trebao bi uz krajnje kupce koji kupuju energiju za grijanje, hlađenje ili toplu vodu za vlastite potrebe obuhvaćati i stanare pojedinačnih jedinica u zgradama s više stanova i višenamjenskim zgradama ako se te jedinice opskrbljuju iz centralnog izvora i ako ti stanari nemaju izravan ili pojedinačan ugovor s dobavljačem energije. Do 1. siječnja 2020. nova postavljena brojila toplinske energije i razdjelnici topline trebali bi se moći očitavati na daljinu kako bi se troškovno učinkovito i često pružale informacije o potrošnji. Novi članak 9.a trebao bi se primjenjivati samo na grijanje, hlađenje i toplu vodu iz centralnog izvora. Države članice trebale bi imati diskrecijsko pravo same odlučivati kako žele osmisliti detaljne mjere za davanje čestih i potpunijih povratnih informacija o potrošnji energije osobama koje žive u pojedinačnim jedinicama u zgradama s više stanova ili višenamjenskim zgradama koje imaju centralni izvor grijanja, hlađenja ili tople vode. Pojam „zasebno mjerenje” trebao bi se odnositi na mjerenje potrošnje u pojedinačnim jedinicama u tim zgradama. Troškovna učinkovitost zasebnog mjerenja ovisi o tome jesu li povezani troškovi razmjerni u odnosu na potencijalne uštede energije.

Amandman    18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(14.a)  S obzirom na te nove zahtjeve, države članice trebale bi uzeti u obzir to da inovacije i nove tehnologije iziskuju pojačana ulaganja u obrazovanje i stjecanje vještina, koji su potrebni za uspješnu primjenu tih tehnologija i kako bi se omogućilo i građanima i poduzećima da doprinesu ostvarenju ciljeva povećanja energetske učinkovitosti koje je postavila Komisija ili države članice.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)  Određene odredbe članka 15. Direktive 2012/27/EU koje se odnose na pretvorbu, prijenos odnosno transport i distribuciju energije trebalo bi staviti izvan snage. Zbog revizije pravne stečevine u području energetike mogle bi se preoblikovati obveze država članica u skladu s različitim pravnim aktima u području energetike. To preoblikovanje ne bi trebalo utjecati na obvezu država članica u pogledu usklađenosti s bitnim zahtjevima Direktive 2012/27/EU koji se mogu u potpunosti ili djelomično uključiti u druge pravne akte.

(15)  Određene odredbe članka 15. Direktive 2012/27/EU koje se odnose na pretvorbu, prijenos odnosno transport i distribuciju energije trebalo bi uskladiti s relevantnim odredbama za tržište električne energije. Zbog revizije pravne stečevine u području energetike mogle bi se preoblikovati obveze država članica u skladu s različitim pravnim aktima u području energetike. To preoblikovanje ne bi trebalo utjecati na obvezu država članica u pogledu usklađenosti s bitnim zahtjevima Direktive 2012/27/EU.

Amandman    20

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)  Kako bi se moglo procijeniti učinkovitost Direktive 2012/27/EU, trebalo bi uvesti obvezu opće revizije Direktive i izvješća Europskom parlamentu i Vijeću do 28. veljače 2024.

(18)  Propisi o energetici i propisi o klimi komplementarni su i trebali bi se međusobno podupirati. Stoga bi, u sklopu obveza iz Pariškog sporazuma, Komisija trebala u roku od šest mjeseci od globalnog pregleda stanja 2023. u skladu s Okvirnom konvencijom UN-a o promjeni klime (UNFCCC) provesti opću reviziju Direktive 2012/27/EU i Europskom parlamentu i Vijeću predstaviti izvješće s ocjenom opće učinkovitosti Direktive 2012/27/EU i potrebe da se politika energetske učinkovitosti Unije prilagodi u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. Takve revizije i izvješća trebalo bi poduzimati i pri budućim globalnim pregledima stanja.

Amandman    21

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 1. – stavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ovom se Direktivom uspostavlja zajednički okvir mjera za poticanje energetske učinkovitosti u Uniji kako bi se osiguralo ostvarivanje krovnog cilja povećanja energetske učinkovitosti Unije za 20 % do 2020. i obvezujućeg krovnog cilja povećanja energetske učinkovitosti od 30 % do 2030. te se omogućuju daljnja poboljšanja energetske učinkovitosti nakon tih razdoblja. Njome se utvrđuju pravila čija je namjena uklanjanje prepreka na tržištu energije i prevladavanje tržišnih neuspjeha koji ograničavaju učinkovitost u opskrbi energijom i njezinoj uporabi te se osigurava utvrđivanje okvirnih nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti i doprinosa do 2020. i 2030.;

1.  Ovom se Direktivom uspostavlja zajednički okvir mjera za poticanje energetske učinkovitosti u Uniji kako bi se osiguralo ostvarivanje krovnog cilja povećanja energetske učinkovitosti Unije za 20 % do 2020. i obvezujućeg krovnog cilja povećanja energetske učinkovitosti od 40 % do 2030. te se omogućuju daljnja poboljšanja energetske učinkovitosti nakon tih razdoblja u skladu s prethodno postavljenim dugoročnim ciljevima i obvezama preuzetima u okviru energetske unije, kao i s globalnim klimatskim ciljem u okviru Pariškog sporazuma. Njome se utvrđuju pravila čija je namjena uklanjanje prepreka na tržištu energije i prevladavanje tržišnih neuspjeha koji ograničavaju učinkovitost u opskrbi energijom i njezinoj uporabi te je povezana s načelom Unije prema kojem se energetska učinkovitost postavlja na prvo mjesto, pri čemu se ostvaruju višestruke koristi za klimu, građane i poduzeća Unije. Nadalje, Direktivom se osigurava utvrđivanje nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti do 2020. i i obvezujućih nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti i doprinosa do 2030.;

 

Radi pokretanja privatnih ulaganja u mjere energetske učinkovitosti i energetsku obnovu Komisija mora pokrenuti dijalog s javnim i privatnim financijskim institucijama kako bi se osmislili potencijalni politički mehanizmi. S obzirom na veliki potencijal za poboljšanje energetske učinkovitosti u sektoru zgrada, posebno treba uzeti u obzir ulaganja u tom sektoru, uz glavni naglasak na stambenim zgradama s kućanstvima s niskim prihodima kojima prijeti energetsko siromaštvo. Osim toga, kako bi ulaganja u projekte energetske učinkovitosti ulagačima učinila financijski privlačnijima i izvedivijima, Komisija bi trebala razmotriti mogućnosti objedinjavanja malih projekata u veće. Komisija će najkasnije do 1. siječnja 2019. dati državama članicama smjernice kako potaknuti privatna ulaganja.

Amandman    22

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 2. – stavak 1. – točka 8.a (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

1.a  U članku 2. dodaje se nova točka 8.a:

 

8.a  „tijelo javne vlasti” znači svaka vlast ili druga javna uprava, na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, uključujući bolnice i zdravstvene ustanove, kao i obrazovne zgrade i socijalne stanove;

Amandman  23

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 3.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 3.

Članak 3.

Ciljevi povećanja energetske učinkovitosti

Ciljevi povećanja energetske učinkovitosti

1.   Svaka država članica određuje okvirni nacionalni cilj povećanja energetske učinkovitosti do 2020. na temelju potrošnje primarne energije ili krajnje potrošnje energije, uštede primarne ili krajnje energije ili energetskog intenziteta. Države članice obavješćuju Komisiju o tim ciljevima u skladu s člankom 24. stavkom 1. i Prilogom XIV. dijelom 1. Pritom te ciljeve također iskazuju kao apsolutnu razinu potrošnje primarne energije i krajnje potrošnje energije 2020. te objašnjavaju kako su i na temelju kojih podataka izračunale tu razinu.

1.   Svaka država članica određuje okvirni nacionalni cilj povećanja energetske učinkovitosti do 2020. i obvezujući nacionalni cilj do 2030. na temelju potrošnje primarne energije ili krajnje potrošnje energije, uštede primarne ili krajnje energije ili energetskog intenziteta. Države članice obavješćuju Komisiju o tim ciljevima u skladu s člankom 24. stavkom 1. i Prilogom XIV. dijelom 1. Pritom te ciljeve također iskazuju kao apsolutnu razinu potrošnje primarne energije i krajnje potrošnje energije 2020. te objašnjavaju kako su i na temelju kojih podataka izračunale tu razinu.

Pri određivanju navedenih ciljeva države članice uzimaju u obzir:

Pri određivanju navedenih ciljeva države članice uzimaju u obzir:

(a)  da potrošnja energije Unije 2020. ne smije biti viša od 1 483 Mtoe primarne energije i 1 086 Mtoe krajnje energije;

(a)  da potrošnja energije Unije 2020. ne smije biti viša od 1 483 Mtoe primarne energije i 1 086 Mtoe krajnje energije;

(b)  mjere predviđene ovom Direktivom;

(b)  mjere predviđene ovom Direktivom;

(c)  mjere usvojene s ciljem ostvarivanja nacionalnih ciljeva uštede energije donesenih u skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2006/32/EZ; i

(c)  mjere usvojene s ciljem ostvarivanja nacionalnih ciljeva uštede energije donesenih u skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2006/32/EZ; i

(d)  druge mjere za poticanje energetske učinkovitosti u državama članicama i na razini Unije.

(d)  druge mjere za poticanje energetske učinkovitosti u državama članicama i na razini Unije.

Pri određivanju navedenih ciljeva države članice mogu također uzeti u obzir nacionalne okolnosti koje utječu na potrošnju primarne energije kao što su:

Pri određivanju navedenih ciljeva države članice mogu također uzeti u obzir nacionalne okolnosti koje utječu na potrošnju primarne energije kao što su:

(a)  preostali troškovno učinkovit potencijal za uštedu energije;

(a)  preostali troškovno učinkovit potencijal za uštedu energije;

(b)  razvoj i predviđanja u vezi s BDP-om;

(b)  razvoj i predviđanja u vezi s BDP-om;

(c)  promjene u izvozu i uvozu energije;

(c)  promjene u izvozu i uvozu energije;

 

(c a)  tehnološki razvoj koji može olakšati ostvarivost ciljeva;

(d)  razvoj svih izvora obnovljive energije, nuklearne energije te hvatanja i skladištenja ugljika i i

(d)  razvoj svih izvora obnovljive energije, nuklearne energije te hvatanja i skladištenja ugljika i i

 

(da)  Pariški sporazum iz prosinca 2015., kojim se od Unije i država članica zahtijeva da ograniče porast prosječne globalne temperature na razinu znatno manju od 2°C, a po mogućnosti ne višu od 1,5°C; i

 

(db)  klimatske i energetske ciljeve Unije do 2050.

(e)  pravodobno djelovanje.

(e)  pravodobno djelovanje.

2. Komisija do 30. lipnja 2014. procjenjuje ostvareni napredak i vjerojatnost da će Unija ostvariti potrošnju energije od najviše 1 483 Mtoe primarne energije i najviše 1 086 Mtoe krajnje energije 2020.

2. Komisija do 30. lipnja 2014. procjenjuje ostvareni napredak i vjerojatnost da će Unija ostvariti potrošnju energije od najviše 1 483 Mtoe primarne energije i najviše 1 086 Mtoe krajnje energije 2020.

3. Pri provedbi preispitivanja iz stavka 2. Komisija:

3. Pri provedbi preispitivanja iz stavka 2. Komisija:

(a)  zbraja nacionalne okvirne ciljeve povećanja energetske učinkovitosti koje su dostavile države članice;

(a)  zbraja nacionalne ciljeve povećanja energetske učinkovitosti koje su dostavile države članice;

(b)  procjenjuje može li se zbroj tih ciljeva smatrati pouzdanim pokazateljem ostvaruje li se cilj na razini cijele Unije prema planu, uzimajući u obzir ocjenu prvog godišnjeg izvješća u skladu s člankom 24. stavkom 1. i ocjenu nacionalnih akcijskih planova za energetsku učinkovitost u skladu s člankom 24. stavkom 2.;

(b)  procjenjuje može li se zbroj tih ciljeva smatrati pouzdanim i realnim pokazateljem, utemeljenim na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima, ostvaruje li se cilj na razini cijele Unije prema planu, uzimajući u obzir ocjenu prvog godišnjeg izvješća u skladu s člankom 24. stavkom 1. i ocjenu nacionalnih akcijskih planova za energetsku učinkovitost u skladu s člankom 24. stavkom 2.;

(c)  uzima u obzir dopunsku analizu proizišlu iz:

(c)  uzima u obzir dopunsku analizu proizišlu iz:

(i)  procjene napretka u potrošnji energije te u potrošnji energije u odnosu na gospodarsku aktivnost na razini Unije, uključujući napredak u učinkovitosti opskrbe energijom u državama članicama koje svoje nacionalne okvirne ciljeve temelje na krajnjoj potrošnji energije ili uštedi krajnje energije, uključujući napredak zbog usklađivanja navedenih država članica s poglavljem III. ove Direktive;

(i)  procjene napretka u potrošnji energije te u potrošnji energije u odnosu na gospodarsku aktivnost na razini Unije, uključujući napredak u učinkovitosti opskrbe energijom u državama članicama koje svoje nacionalne okvirne ciljeve temelje na krajnjoj potrošnji energije ili uštedi krajnje energije, uključujući napredak zbog usklađivanja navedenih država članica s poglavljem III. ove Direktive;

(ii)  rezultata oblikovanja modela u odnosu na buduća kretanja u potrošnji energije na razini Unije;

(ii)  rezultata oblikovanja modela u odnosu na buduća kretanja u potrošnji energije na razini Unije;

(d)   uspoređuje rezultate iz točaka od (a) do (c) s količinom potrošene energije potrebne kako 2020. potrošnja energije ne bi prelazila 1 483 Mtoe primarne energije i 1 086 Mtoe krajnje energije.

(d)   uspoređuje rezultate iz točaka od (a) do (c) s količinom potrošene energije potrebne kako 2020. potrošnja energije ne bi prelazila 1 483 Mtoe primarne energije i 1 086 Mtoe krajnje energije.

4. Svaka država članica određuje okvirne nacionalne doprinose energetskoj učinkovitosti za ostvarivanje cilja Unije do 2030. iz članka 1. stavka 1. u skladu s člancima [4.] i [6.] Uredbe (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom]. Kad određuju te doprinose, države članice uzimaju u obzir da energetska potrošnja Unije 2030. ne smije biti veća od 1 321 Mtoe primarne energije i 987 Mtoe krajnje energije. Države članice obavješćuju Komisiju o tim doprinosima u okviru svojih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s postupkom iz članaka [3.] i od [7.] do [11.] Uredbe (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom].”;

4. Svaka država članica utvrđuje tehnički i ekonomski potencijal za poboljšanje energetske učinkovitosti u svim sektorima s pristupom „odozdo prema gore”, uključujući način na koji će mjere specifičnih politika na svim razinama energetskog sustava, od razine opskrbe energijom, prijenosa i distribucije do krajnje potrošnje energije, doprinijeti postizanju obvezujućih nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti u skladu s ciljem Unije do 2030. iz članka 1. stavka 1. u skladu s člancima [4.] i [6.] Uredbe (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom]. Kad određuju te ciljeve, države članice uzimaju u obzir da energetska potrošnja Unije 2030. ne smije biti veća od 1 132 Mtoe primarne energije i 849 Mtoe krajnje energije. Države članice obavješćuju Komisiju o svojim nacionalnim ciljevima u okviru svojih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s postupkom iz članaka [3.] i od [7.] do [11.] Uredbe (EU) XX/20XX [upravljanje energetskom unijom]. Države članice također svake godine izvješćuju Komisiju o napretku koji su ostvarile u postizanju svojih ciljeva.

Amandman    24

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 5.

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(2.a)  članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

„Članak 5.

Zgrade javnih tijela kao uzor

Zgrade javnih tijela kao uzor

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 7. Direktive 2010/31/EU, svaka država članica osigurava da se od 1. siječnja 2014. 3 % ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti obnovi svake godine kako bi se ispunili barem minimalni zahtjevi energetskih svojstava koje je odredila primjenom članka 4. Direktive 2010/31/EU.

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 7. Direktive 2010/31/EU, svaka država članica osigurava da se od 1. siječnja 2014. 3 % ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti obnovi svake godine kako bi se ispunili barem minimalni zahtjevi energetskih svojstava koje je odredila primjenom članka 4. Direktive 2010/31/EU. Od 1. siječnja 2021. ovaj se stavak primjenjuje na sve grijane i/ili hlađene zgrade u vlasništvu i uporabi tijela javne vlasti uzimajući u obzir njihove odgovarajuće nadležnosti i administrativni ustroj.

Stopa od 3 % izračunava se na temelju ukupne površine poda zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti dotične države članice čija je ukupna korisna površina poda veća od 500 m2 i koje 1. siječnja svake godine ne ispunjavaju nacionalne minimalne zahtjeve energetskih svojstava određene primjenom članka 4. Direktive 2010/31/EU. Prag se od 9. srpnja 2015. smanjuje na 250 m2.

Stopa od 3 % izračunava se na temelju ukupne površine poda zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti dotične države članice čija je ukupna korisna površina poda veća od 500 m2 i koje 1. siječnja svake godine ne ispunjavaju nacionalne minimalne zahtjeve energetskih svojstava određene primjenom članka 4. Direktive 2010/31/EU. Prag se od 9. srpnja 2015. smanjuje na 250 m2 i primjenjuje se na zgrade u vlasništvu i uporabi tijela javne vlasti od 1. siječnja 2021. uzimajući u obzir njihove odgovarajuće nadležnosti i administrativni ustroj.

Ako država članica zahtijeva da se obveza obnove 3 % ukupne površine poda svake godine proširi na površinu poda u vlasništvu i uporabi administrativnih odjela ispod razine središnje vlasti, stopa od 3 % izračunava se na temelju ukupne površine poda zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti i navedenih administrativnih odjela dotične države članice čija je ukupna korisna površina poda veća od 500 m2, odnosno od 9. srpnja 2015. veća od 250 m2 i koje 1. siječnja svake godine ne ispunjavaju nacionalne minimalne zahtjeve energetskih svojstava određene primjenom članka 4. Direktive 2010/31/EU.

 

Pri provedbi mjera za opsežnu obnovu zgrada središnje vlasti u skladu s prvim podstavkom, države se članice mogu odlučiti razmatrati zgradu u cjelini, uključujući njezinu ovojnicu, opremu, poslovanje i održavanje.

Pri provedbi mjera za opsežnu obnovu zgrada tijela javne vlasti u skladu s prvim podstavkom, države članice mogu odlučiti razmatrati zgradu u cjelini, uključujući njezinu ovojnicu, opremu, poslovanje i održavanje.

Države članice zahtijevaju da se zgradama središnje vlasti s najnižim energetskim svojstvima da prednost pri provedbi mjera povećanja energetske učinkovitosti ako je to troškovno učinkovito i tehnički izvedivo.

Države članice zahtijevaju da se zgradama tijela javne vlasti s najnižim energetskim svojstvima da prednost pri provedbi mjera povećanja energetske učinkovitosti ako je to troškovno učinkovito i tehnički izvedivo.

2.  Države članice mogu odlučiti da neće odrediti ili primjenjivati zahtjeve iz stavka 1. na sljedeće kategorije zgrada:

2.  Države članice mogu odlučiti da neće odrediti ili primjenjivati zahtjeve iz stavka 1. na sljedeće kategorije zgrada:

(a)   zgrade koje su službeno zaštićene zbog toga što pripadaju posebno zaštićenom području ili zbog svoje posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, u mjeri u kojoj bi se ispunjavanjem određenih minimalnih zahtjeva energetskih svojstava na neprihvatljiv način promijenio njihov značaj ili izgled;

(a)   zgrade koje su službeno zaštićene zbog toga što pripadaju posebno zaštićenom području ili zbog svoje posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, u mjeri u kojoj bi se ispunjavanjem određenih minimalnih zahtjeva energetskih svojstava na neprihvatljiv način promijenio njihov značaj ili izgled;

(b)   zgrade koje su u vlasništvu oružanih snaga ili središnje vlasti i koje su namijenjene nacionalnoj obrani, osim pojedinačnih prostora za stanovanje ili uredskih zgrada za oružane snage i drugo osoblje koje zapošljavaju nadležna tijela za nacionalnu obranu;

(b)   zgrade koje su u vlasništvu oružanih snaga ili središnje vlasti i koje su namijenjene nacionalnoj obrani, osim pojedinačnih prostora za stanovanje ili uredskih zgrada za oružane snage i drugo osoblje koje zapošljavaju nadležna tijela za nacionalnu obranu;

(c)   zgrade koje se koriste u obredne i vjerske svrhe.

(c)   zgrade koje se koriste u obredne i vjerske svrhe.

3.  Ako država članica obnovi više od 3 % ukupne površine poda zgrada središnje vlasti u određenoj godini, višak može uračunati u godišnju stopu obnove bilo koje od prethodne ili sljedeće tri godine.

3.  Ako država članica obnovi više od 3 % ukupne površine poda zgrada tijela javne vlasti u određenoj godini, višak može uračunati u godišnju stopu obnove bilo koje od prethodne ili sljedeće tri godine.

4.  Države članice mogu u godišnju stopu obnove zgrada središnje vlasti uračunati nove zgrade koje su u vlasništvu i uporabi kao zamjena za određene zgrade središnje vlasti srušene tijekom bilo koje od prethodne dvije godine ili zgrade koje su prodane, srušene ili stavljene izvan uporabe tijekom bilo koje od dvije prethodne godine zbog intenzivnije uporabe drugih zgrada.

4.  Države članice mogu u godišnju stopu obnove zgrada tijela javne vlasti uračunati nove zgrade koje su u vlasništvu i uporabi kao zamjena za određene zgrade tijela javne vlasti srušene tijekom bilo koje od prethodne dvije godine ili zgrade koje su prodane, srušene ili stavljene izvan uporabe tijekom bilo koje od dvije prethodne godine zbog intenzivnije uporabe drugih zgrada.

5.  Za potrebe stavka 1. države članice do 31. prosinca 2013. uspostavljaju i objavljuju popis grijanih i/ili hlađenih zgrada središnje vlasti čija je ukupna korisna površina poda veća od 500 m2, odnosno od 9. srpnja 2015. veća od 250 m2, osim zgrada izuzetih na temelju stavka 2. Popis sadržava sljedeće podatke:

5.  Za potrebe stavka 1. države članice do 31. prosinca 2013. uspostavljaju i objavljuju popis grijanih i/ili hlađenih zgrada tijela javne vlasti čija je ukupna korisna površina poda veća od 500 m2, odnosno od 9. srpnja 2015. veća od 250 m2, osim zgrada izuzetih na temelju stavka 2. Popis sadržava sljedeće podatke:

(a)   površinu poda u m2; i

(a)   površinu poda u m2; i

(b)   energetska svojstva svake zgrade ili relevantne podatke o energiji.

(b)   energetska svojstva svake zgrade;

 

(c)   stvarnu izmjerenu potrošnju energije.

6.  Na dovodeći u pitanje članak 7. Direktive 2010/31/EU, države se članice mogu odlučiti za alternativni pristup stavcima od 1. do 5. ovog članka te pritom poduzimaju druge troškovno učinkovite mjere, uključujući velike radove obnove i mjere za promjenu ponašanja korisnika zgrada, kako bi do 2020. ostvarile uštede energije u prihvatljivim zgradama u vlasništvu i uporabi središnje vlasti koje su barem jednake uštedama propisanima u stavku 1. i o kojima se izvješćuje na godišnjoj osnovi.

6.  Na dovodeći u pitanje članak 7. Direktive 2010/31/EU, države se članice mogu odlučiti za alternativni pristup stavcima od 1. do 5. ovog članka te pritom poduzimaju druge troškovno učinkovite mjere, uključujući velike radove obnove i mjere za promjenu ponašanja korisnika zgrada, kako bi do 2030. ostvarile uštede energije u prihvatljivim zgradama u vlasništvu i uporabi tijela javne vlasti koje su barem jednake uštedama propisanima u stavku 1. i o kojima se izvješćuje na godišnjoj osnovi.

Za potrebe alternativnog pristupa države članice mogu procijeniti uštede energije koje bi ostvarile primjenom stavaka od 1. do 4. koristeći se odgovarajućim standardnim vrijednostima za potrošnju energije u referentnim zgradama središnje vlasti prije i nakon obnove te na temelju procijenjene površine njihova fonda. Kategorije referentnih zgrada središnje vlasti reprezentativne su za fond takvih zgrada.

Za potrebe alternativnog pristupa države članice mogu procijeniti uštede energije koje bi ostvarile primjenom stavaka od 1. do 4. koristeći se odgovarajućim standardnim vrijednostima za potrošnju energije u referentnim zgradama tijela javne vlasti prije i nakon obnove te na temelju procijenjene površine njihova fonda. Kategorije referentnih zgrada tijela javne vlasti reprezentativne su za fond takvih zgrada.

Države članice koje se odluče za alternativni pristup do 31. prosinca 2013. obavješćuju Komisiju o alternativnim mjerama koje planiraju usvojiti i pokazuju kako namjeravaju ostvariti jednako poboljšanje energetskih svojstava zgrada središnje vlasti.

Države članice koje se odluče za alternativni pristup u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive obavješćuju Komisiju o alternativnim mjerama koje planiraju usvojiti i pokazuju kako namjeravaju ostvariti jednako poboljšanje energetskih svojstava zgrada tijela javne vlasti.

7.  Države članice potiču javna tijela, uključujući tijela na regionalnoj i lokalnoj razini, i tijela za socijalno stanovanje na koja se primjenjuje javno pravo, uzimajući u obzir njihove odgovarajuće nadležnosti i administrativni ustroj, da:

7.  Države članice potiču javna tijela, uključujući tijela na regionalnoj i lokalnoj razini, i tijela za socijalno stanovanje na koja se primjenjuje javno pravo, uzimajući u obzir njihove odgovarajuće nadležnosti i administrativni ustroj, da:

(a)   donesu plan za energetsku učinkovitost, koji može biti samostalan ili dio šireg klimatskog ili okolišnog plana i koji sadrži specifične ciljeve i djelovanja u vezi s uštedom energije i energetskom učinkovitošću, kako bi slijedila primjer zgrada središnje vlasti utvrđen u stavcima 1., 5. i 6.;

(a)   donesu plan za energetsku učinkovitost i dugoročnu strategiju obnove za svaku zgradu, koji mogu biti samostalni ili dio šireg klimatskog ili okolišnog plana i koji sadrže specifične ciljeve i procjene troškova životnog ciklusa te djelovanja u vezi s uštedom energije i energetskom učinkovitošću, kako bi slijedila primjer zgrada tijela javne vlasti utvrđen u stavcima 1., 5. i 6.;

(b)   uspostave sustav gospodarenja energijom, uključujući energetske preglede, u sklopu provedbe svog plana;

(b)   uspostave sustav gospodarenja energijom, uključujući energetske preglede, u sklopu provedbe svog plana;

(c)   prema potrebi upotrebljavaju poduzeća za energetske usluge i ugovore o energetskom učinku za financiranje obnove i provedbu planova s ciljem dugoročnog održavanja ili poboljšanja energetske učinkovitosti.

(c)   prema potrebi upotrebljavaju poduzeća za energetske usluge i ugovore o energetskom učinku za financiranje obnove i provedbu planova s ciljem dugoročnog održavanja ili poboljšanja energetske učinkovitosti.

 

7.a  Države članice izvješćuju o godišnjoj uštedi energije ostvarenoj zahvaljujući obnovama, među ostalim o udjelu velikih radova obnove, te o ukupnoj obnovljenoj površini poda, u skladu s člankom 19. Uredbe o upravljanju [ ].

Amandman    25

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7. – naslov i stavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Obveza uštede energije

Programi potpore za uštedu energije

1. Države članice ostvaruju kumulativne uštede krajnje energije koje su jednakovrijedne barem:

1. Kako bi se osiguralo postizanje energetskih i klimatskih ciljeva Unije do 2050. i dugoročnih ciljeva iz Pariškog sporazuma, države članice ostvaruju kumulativne uštede krajnje energije koje su jednakovrijedne barem:

(a)  novim uštedama svake godine od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. od 1,5 % godišnje prodaje energije krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2013.;

(a)  novim uštedama svake godine od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. od 1,5 % godišnje prodaje energije krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2013.;

(b)  novim uštedama svake godine od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030. od 1,5 % godišnje prodaje energije krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2019.

(b)  novim uštedama svake godine od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030. od 1,5 % godišnje prodaje energije krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2019.

 

(ba)  novim uštedama svake godine od 1. siječnja 2031. do 31. prosinca 2040. od 1,5 % godišnje prodaje energije krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2029.

 

(bb)  novim uštedama svake godine od 1. siječnja 2041. do 31. prosinca 2050. od 1,5 % godišnje prodaje energije krajnjim kupcima prema prosjeku za zadnje tri godine prije 1. siječnja 2039.

 

Ako Komisija na temelju revizija uvidi da je to potrebno, države članice usklađuju svoje godišnje obveze uštede prema sljedećim razdobljima: 2014. – 2020., 2021. – 2030., 2031. – 2040. i 2041. – 2050.

Amandman    26

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7. – stavak 1. – podstavak 2.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice i dalje ostvaruju nove godišnje uštede od 1,5 % u desetogodišnjem razdoblju nakon 2030., osim ako se na temelju revizija Komisije do 2027. i svakih deset godina nakon toga zaključi da nije potrebno ostvariti dugoročne energetske i klimatske ciljeve Unije za 2050.

Države članice i dalje ostvaruju nove godišnje uštede od 1,5 % u razdoblju 2031. – 2040. i 2041. – 2050., osim ako se iz revizija, koje se temelje na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima koje je utvrdila Komisija, do 2027. i svakih deset godina nakon toga zaključi da je za ostvarivanje dugoročnih energetskih i klimatskih ciljeva te ciljeva dekarbonizacije Unije za 2050. potrebno prilagoditi godišnju obvezu uštede energije.

Amandman    27

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7. – stavak 1. – podstavak 3.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Za potrebe točke (b) i ne dovodeći u pitanje stavke 2. i 3. države članice mogu uračunati samo one uštede energije nastale na temelju novih mjera politike uvedenih nakon 31. prosinca 2020. ili mjera politike uvedenih tijekom razdoblja od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. ako se može dokazati da te mjere rezultiraju pojedinačnim djelovanjima koja se poduzimaju nakon 31. prosinca 2020. i kojima se ostvaruju uštede.

Za potrebe točke (b) i ne dovodeći u pitanje stavke 2. i 3. države članice mogu uračunati samo one uštede energije nastale na temelju novih mjera politike bez obzira na to jesu li uvedene nakon 31. prosinca 2020. ili ranije ako se može dokazati da te mjere rezultiraju novim pojedinačnim djelovanjima koja se poduzimaju nakon 31. prosinca 2020. i kojima se ostvaruju nove uštede.

Amandman    28

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7. – stavak 1. – podstavak 4.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Iz tih se izračuna djelomično ili potpuno može isključiti količina prodane energije upotrijebljene za promet.

Od 2014. do 2020. iz tih se izračuna djelomično ili potpuno može isključiti količina prodane energije upotrijebljene za promet. Od 2021. nadalje iz tih se izračuna ne smije isključiti količina prodane energije upotrijebljene za promet.

Amandman    29

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7. – stavak 1. – podstavak 5.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice odlučuju kako će se izračunana količina novih ušteda rasporediti tijekom svakog od razdoblja iz točaka (a) i (b) sve dok su postignute propisane ukupne kumulativne uštede do kraja svakog razdoblja.

Države članice odlučuju kako će se izračunana količina novih ušteda rasporediti tijekom svakog od razdoblja iz točaka (a), (b), (ba) i (bb) sve dok su postignute propisane ukupne kumulativne uštede do kraja svakog razdoblja.

Obrazloženje

Te bi se odredbe također trebale primjenjivati u razdobljima od 2030. do 2050. kako bi se osigurao stabilan okvir za ulaganja.

Amandman    30

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7. – stavak 2.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Podložno stavku 3. svaka država članica može:

2.  Podložno stavku 3. svaka država članica može:

(a)  provesti propisan izračun iz stavka 1. točke (a) koristeći se vrijednošću od 1 % za 2014. i 2015.; 1,25 % za 2016. i 2017. i 1,5 % za 2018., 2019. i 2020.;

(a)  provesti propisan izračun iz stavka 1. točke (a) koristeći se vrijednošću od 1 % za 2014. i 2015.; 1,25 % za 2016. i 2017. i 1,5 % za 2018., 2019. i 2020.;

(b)  iz izračuna isključiti cjelokupnu prodanu količinu ili dio prodane količine energije koja se upotrebljava u industrijskim djelatnostima navedenima u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ;

 

(c)  dopustiti da se uštede energije ostvarene u sektorima pretvorbe, distribucije i prijenosa energije, uključujući infrastrukturu za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje, kao rezultat provedbe zahtjeva utvrđenih u članku 14. stavku 4., članku 14. stavku 5. točki (b) i članku 15. stavcima od 1. do 6. i 9. uračunaju u iznos uštede energije propisan stavkom 1.;

(c)  dopustiti da se uštede energije ostvarene u sektorima pretvorbe, distribucije i prijenosa energije, uključujući infrastrukturu za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje, kao rezultat provedbe zahtjeva utvrđenih u članku 14. stavku 4., članku 14. stavku 5. točki (b) i članku 15. stavcima od 1. do 6. i 9. uračunaju u iznos uštede energije propisan stavkom 1.;

(d)  uračunati u iznos uštede energije iz stavka 1. uštede energije proizišle iz novih pojedinačnih djelovanja koja se provode od 31. prosinca 2008. i nastavljaju ostvarivati učinak 2020. i nakon toga te koja se mogu mjeriti i provjeriti. i

 

(e)  isključiti pri izračunu zahtjeva uštede energije iz stavka 1. količinu energije koja se može provjeriti proizvedenu na ili u zgradama za vlastite potrebe na temelju mjera politike kojima se promiče novo postavljanje tehnologija obnovljivih izvora energije.

 

Amandman    31

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7. – stavak 3.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Sve odabrane opcije u skladu sa stavkom 2. zajedno ne smiju iznositi više od 25 % uštede energije iz stavka 1. Države članice primjenjuju i izračunavaju učinak odabranih opcija za razdoblja iz stavka 1. točaka (a) i (b):

3.  Sve odabrane opcije u skladu sa stavkom 2. zajedno ne smiju iznositi više od 25 % uštede energije iz stavka 1. Države članice primjenjuju i izračunavaju učinak odabranih opcija za razdoblja iz stavka 1. točaka (a) i (b):

(a)  za izračun iznosa uštede energije propisanog za razdoblje iz stavka 1. točke (a) države članice mogu primijeniti stavak 2. točke od (a) do (d);

(a)  za izračun iznosa uštede energije propisanog za razdoblje iz stavka 1. točke (a) države članice mogu primijeniti stavak 2. točke (a) i (c);

(b)  za izračun iznosa uštede energije propisanog za razdoblje iz stavka 1. točke (b) države članice mogu primijeniti stavak 2. točke od (b) do (e), uz uvjet da pojedinačna djelovanja u smislu točke (d) i dalje ostvaruju učinak koji se može provjeriti i mjeriti nakon 31. prosinca 2020.

(b)  za izračun iznosa uštede energije propisanog za razdoblje iz stavka 1. točaka (b), (ba) i (bb) države članice mogu primijeniti stavak 2. točku (c).

Amandman    32

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7. – stavak 7.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

7.  Države članice dokazuju da se u slučaju preklapanja učinka mjera politike ili pojedinačnih djelovanja uštede energije ne uračunavaju dvaput.;

7.  Iako su dobiti od učinkovitosti iz primarne i krajnje energije međusobno komplementarne, države članice dokazuju da se u slučaju preklapanja učinka mjera politike ili pojedinačnih djelovanja uštede energije ne uračunavaju dvaput.

Amandman    33

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 7.a

Članak 7.a

Sustavi obveze energetske učinkovitosti

Programi potpore za energetsku učinkovitost

1.  Ako države članice odluče ispuniti svoje obveze ostvarivanja propisanih ušteda iz članka 7. stavka 1. u okviru sustava obveze energetske učinkovitosti, one ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 2. osiguravaju da stranke obveznice iz stavka 2. koje posluju na državnom području pojedinačne države članice ispune kumulativni zahtjev uštede energije u krajnjoj potrošnji utvrđen u članku 7. stavku 1.

1.  Ako države članice odluče ispuniti svoje obveze ostvarivanja propisanih ušteda iz članka 7. stavka 1. u okviru programa potpore za energetsku učinkovitost, one ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 2. osiguravaju da stranke obveznice iz stavka 2. koje posluju na državnom području pojedinačne države članice ispune kumulativni zahtjev uštede energije u krajnjoj potrošnji utvrđen u članku 7. stavku 1.

2.  Države članice na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija imenuju stranke obveznice među distributerima energije i/ili poduzećima za maloprodaju energije koji posluju na njihovu državnom području, a mogu uključiti i distributere goriva za prijevoz i poduzeća za maloprodaju goriva za prijevoz koji posluju na njihovu državnom području. Stranke obveznice ostvaruju iznos uštede energije potreban za ispunjavanje obveze među krajnjim kupcima koje određuje država članica, neovisno o izračunu provedenom u skladu s člankom 7. stavkom 1., ili, ako države članice tako odluče, putem potvrđene uštede drugih stranaka kako je opisano u stavku 5. točki (b).

2.  Države članice na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija imenuju stranke obveznice među distributerima energije i/ili poduzećima za maloprodaju energije koji posluju na njihovu državnom području te uključuju distributere goriva za prijevoz i poduzeća za maloprodaju goriva za prijevoz koji posluju na njihovu državnom području. Stranke obveznice ostvaruju iznos uštede energije potreban za ispunjavanje obveze među krajnjim kupcima koje određuje država članica, neovisno o izračunu provedenom u skladu s člankom 7. stavkom 1., ili, ako države članice tako odluče, putem potvrđene uštede drugih stranaka kako je opisano u stavku 5. točki (b).

3.  Države članice izražavaju iznos uštede energije koji se zahtijeva od svake stranke obveznice kao krajnju potrošnju energije ili potrošnju primarne energije. Metoda odabrana za iskazivanje propisanog iznosa uštede energije upotrebljava se i za izračun ušteda koje iskazuju stranke obveznice. Primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u Prilogu IV.

3.  Države članice izražavaju iznos uštede energije koji se zahtijeva od svake stranke obveznice kao krajnju potrošnju energije ili potrošnju primarne energije. Metoda odabrana za iskazivanje propisanog iznosa uštede energije upotrebljava se i za izračun ušteda koje iskazuju stranke obveznice. Primjenjuju se faktori konverzije utvrđeni u Prilogu IV.

4.  Države članice uspostavljaju sustave mjerenja, nadzora i provjere u okviru kojih se provode dokumentirani pregledi na statistički bitnom udjelu i reprezentativnom uzorku mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti koje su uspostavile stranke obveznice. Ti se mjerenje, nadzor i provjera provode neovisno o strankama obveznicama.

4.  Države članice uspostavljaju sustave mjerenja, nadzora i provjere u okviru kojih se provode dokumentirani pregledi na statistički bitnom udjelu i reprezentativnom uzorku mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti koje su uspostavile stranke obveznice. Ti se mjerenje, nadzor i provjera provode neovisno o strankama obveznicama.

5.  U sklopu sustava obveze energetske učinkovitosti države članice:

5.  U sklopu programa potpore za energetsku učinkovitost države članice:

(a)  u nametnute obveze uštede uključuju zahtjeve sa socijalnim ciljem, uključujući i zahtjev da se dio mjera za povećanje energetske učinkovitosti provede kao prioritet u kućanstvima koja su pogođena energetskim siromaštvom i u socijalnim stanovima;

(a)  u nametnute obveze uštede uključuju i objavljuju zahtjeve sa socijalnim ciljem, uključujući i zahtjev da se znatan dio mjera za povećanje energetske učinkovitosti provede kao prioritet u kućanstvima s niskim primanjima kojima prijeti energetsko siromaštvo ili u socijalnim stanovima, te olakšavaju pristup potrebnoj financijskoj potpori preko primjerenih financijskih instrumenata;

(b)  mogu dopustiti strankama obveznicama da u svoju obvezu uračunaju potvrđene uštede energije koje su ostvarili pružatelji energetskih usluga ili druge treće osobe, uključujući ako stranke obveznice putem tijela koja je odobrila država ili putem tijela javne vlasti promiču mjere koje mogu, ali ne moraju uključivati formalna partnerstva i mogu se kombinirati s drugim izvorima financiranja. Ako to dopuste, države članice osiguravaju uspostavljanje jasnog i transparentnog postupka odobrenja koji je otvoren za sve sudionike na tržištu i kojim se nastoji umanjiti troškove certifikacije;

(b)  dopuštaju strankama obveznicama da u svoju obvezu uračunaju potvrđene uštede energije koje su ostvarili pružatelji energetskih usluga ili druge treće osobe, uključujući ako stranke obveznice putem tijela koja je odobrila država, kao što su davatelji socijalnih stanova, ili putem tijela javne vlasti promiču mjere koje mogu, ali ne moraju uključivati formalna partnerstva i mogu se kombinirati s drugim izvorima financiranja. Ako to dopuste, države članice osiguravaju uspostavljanje jasnog i transparentnog postupka odobrenja koji je otvoren za sve sudionike na tržištu i kojim se nastoji umanjiti troškove certifikacije;

(c)  mogu dopustiti strankama obveznicama da uštede ostvarene u određenoj godini obračunaju kao da su ostvarene u bilo kojoj od četiri prethodne ili tri sljedeće godine sve dok se time ne prelazi završetak razdoblja obveze utvrđenih u članku 7. stavku 1.

(c)  mogu dopustiti strankama obveznicama da uštede ostvarene u određenoj godini obračunaju kao da su ostvarene u bilo kojoj od četiri prethodne ili tri sljedeće godine sve dok se time ne prelazi završetak razdoblja obveze utvrđenih u članku 7. stavku 1.

6.  Jednom godišnje države članice objavljuju ostvarene uštede energije prema strankama obveznicama ili prema potkategorijama stranaka obveznica i ukupno u okviru sustava.

6.  Jednom godišnje države članice objavljuju ostvarene uštede energije prema strankama obveznicama ili prema potkategorijama stranaka obveznica i ukupno u okviru sustava.

Amandman    34

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 7.b

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 7.b

Članak 7.b

Alternativne mjere politike

Alternativne mjere politike

1.  Ako države članice odluče ispuniti svoje obveze ostvarivanja ušteda u skladu s člankom 7. stavkom 1. u okviru alternativnih mjera politike, one osiguravaju da se uštede energije propisane člankom 7. stavkom 1. ostvaruju među krajnjim kupcima.

1.  Ako države članice odluče ispuniti svoje obveze ostvarivanja ušteda u skladu s člankom 7. stavkom 1. u okviru alternativnih mjera politike, one osiguravaju da se uštede energije propisane člankom 7. stavkom 1. ostvaruju među krajnjim kupcima.

2.  Pri oblikovanju alternativnih mjera politike radi ostvarivanja ušteda energije države članice uzimaju u obzir učinak na kućanstva koja su pogođena energetskim siromaštvom.

2.  Pri oblikovanju alternativnih mjera politike radi ostvarivanja ušteda energije i jamčenja poduzimanja ambicioznih energetskih obnova postojećih zgrada države članice donose mjere od kojih korist imaju kućanstva s niskim primanjima kojima prijeti energetsko siromaštvo ili su u socijalnim stanovima. Te se mjere objavljuju.

3.  Za sve mjere osim onih koje se odnose na mjere oporezivanja države članice uspostavljaju sustave mjerenja, nadzora i provjere u okviru kojih se provode dokumentirani pregledi na statistički bitnom udjelu i reprezentativnom uzorku mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti koje su uspostavile stranke sudionice ili ovlaštene stranke. Ti se mjerenje, nadzor i provjera provode neovisno o strankama sudionicama i ovlaštenim strankama.”;

3.  Za sve mjere osim onih koje se odnose na mjere oporezivanja države članice uspostavljaju sustave mjerenja, nadzora i provjere u okviru kojih se provode dokumentirani pregledi na statistički bitnom udjelu i reprezentativnom uzorku mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti koje su uspostavile stranke sudionice ili ovlaštene stranke. Ta se mjerenja, nadzor i provjera provode neovisno o strankama sudionicama i ovlaštenim strankama.

Amandman    35

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 8. – stavak 4.

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(4.a)  U članku 8. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.  Države članice osiguravaju da u poduzećima koja nisu MSP-ovi energetski pregled na neovisan i troškovno učinkovit način provedu kvalificirani i/ili akreditirani stručnjaci ili da ga provedu i nadziru neovisna tijela na temelju nacionalnog zakonodavstva do 5. prosinca 2015. i najmanje svake četiri godine od datuma prethodnog energetskog pregleda.

„4.  Države članice osiguravaju da u poduzećima koja nisu MSP-ovi energetski pregled na neovisan i troškovno učinkovit način provedu kvalificirani i/ili akreditirani stručnjaci ili da ga provedu i nadziru neovisna tijela na temelju nacionalnog zakonodavstva do 5. prosinca 2015. i najmanje svake četiri godine od datuma prethodnog energetskog pregleda.

 

Države članice daju poticaje MSP-ovima s potrošnjom energije po prometu višom od prosjeka EU-a kako bi ispunili ciljeve utvrđene u ovom stavku.

Amandman    36

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 4.b (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 8. – stavak 6.

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(4.b)  u članku 8. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

6.  Poduzeća koja nisu MSP-ovi i koja provode sustav gospodarenja energijom ili sustav upravljanja okolišem, koji ovjerava neovisno tijelo u skladu s relevantnim europskim ili međunarodnim normama, izuzeta su od primjene zahtjeva iz stavka 4., pod uvjetom da države članice osiguraju da predmetni sustav upravljanja uključuje energetski pregled u skladu s minimalnim kriterijima na temelju Priloga VI.

6.  Poduzeća koja nisu MSP-ovi i poduzeća koja su MSP-ovi s visokom potrošnjom energije po zaposleniku i po prometu i koja provode sustav gospodarenja energijom ili sustav upravljanja okolišem, koji ovjerava neovisno tijelo u skladu s relevantnim europskim ili međunarodnim normama, izuzeta su od primjene zahtjeva iz stavka 4., pod uvjetom da države članice osiguraju da predmetni sustav upravljanja uključuje energetski pregled u skladu s minimalnim kriterijima na temelju Priloga VI.

Amandman    37

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Članak 9. – stavak 1. – podstavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju da, onoliko koliko je to tehnički moguće, financijski opravdano i razmjerno s obzirom na potencijalne uštede energije, krajnji kupci prirodnog plina dobiju pojedinačna brojila po konkurentnim cijenama koja točno odražavaju stvarnu potrošnju energije krajnjih kupaca i daju informacije o stvarnom vremenu uporabe.

Države članice osiguravaju da, onoliko koliko je to tehnički moguće, troškovno učinkovito i razmjerno s obzirom na potencijalne uštede energije, krajnji kupci prirodnog plina dobiju pojedinačna brojila po konkurentnim cijenama koja točno odražavaju stvarnu potrošnju energije krajnjih kupaca i daju informacije o stvarnom vremenu uporabe.

Obrazloženje

Kupci imaju pravo na jasne, razumljive i pravovremene informacije o svojoj energetskoj potrošnji. Međutim, brojila toplinske energije i razdjelnici topline u zgradama s više stanova ili višenamjenskim zgradama opravdani su samo ako je to tehnički izvedivo, isplativo i razmjerno u odnosu na potencijalnu uštedu energije jer u suprotnom može dovesti do neželjenih posljedica kao što je stvaranje novih opasnosti od energetskog siromaštva umjesto njegova suzbijanja te spriječiti druge mjere kojima bi se postigli bolji rezultati energetske učinkovitosti za kupce.

Amandman    38

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 9.a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 9.a

Članak 9.a

Mjerenje, zasebno mjerenje i raspodjela troškova za grijanje i hlađenje te toplu vodu u kućanstvu

Mjerenje, zasebno mjerenje i raspodjela troškova za grijanje i hlađenje te toplu vodu u kućanstvu

1. Države članice osiguravaju da krajnji kupci centraliziranoga grijanja, centraliziranog hlađenja i tople vode u kućanstvima dobiju brojila po konkurentnim cijenama koja točno odražavaju stvarnu potrošnju energije krajnjih kupaca.

1. Države članice osiguravaju da krajnji kupci centraliziranoga grijanja, centraliziranog hlađenja i tople vode u kućanstvima dobiju brojila po konkurentnim cijenama koja točno odražavaju stvarnu potrošnju energije krajnjih kupaca.

Ako se zgrada opskrbljuje grijanjem i hlađenjem ili toplom vodom iz centralnog izvora koji opslužuje više zgrada ili iz mreže za centralizirano grijanje i hlađenje, brojilo toplinske energije ili tople vode postavlja se uvijek na izmjenjivaču topline ili mjestu isporuke.

Ako se zgrada opskrbljuje grijanjem, hlađenjem ili toplom vodom iz centralnog izvora koji opslužuje više zgrada ili iz mreže za centralizirano grijanje ili hlađenje, brojilo se uvijek postavlja na izmjenjivaču topline ili mjestu isporuke.

2.  U zgradama s više stanova i višenamjenskim zgradama koje imaju centralni izvor grijanja ili hlađenja ili se opskrbljuju iz mreže za centralizirano grijanje ili hlađenje pojedinačna brojila postavljaju se radi mjerenja potrošnje toplinske energije, energije za hlađenje ili tople vode u svakoj jedinici.

2.  U zgradama s više stanova i višenamjenskim zgradama koje imaju centralni izvor grijanja ili hlađenja ili se opskrbljuju iz mreže za centralizirano grijanje ili hlađenje pojedinačna brojila postavljaju se radi mjerenja potrošnje toplinske energije, energije za hlađenje ili tople vode u svakoj jedinici ako je to tehnički izvedivo, troškovno učinkovito i razmjerno u odnosu na potencijalnu uštedu energije.

Ako uporaba pojedinačnih brojila nije tehnički izvediva ili troškovno učinkovita, za mjerenje grijanja ili hlađenja u svakoj jedinici zgrade upotrebljavaju se pojedinačni razdjelnici troškova grijanja za mjerenje potrošnje topline na svakom radijatoru, osim ako predmetna država članica dokaže da bi postavljanje takvih razdjelnika troškova grijanja bilo troškovno neučinkovito. U tom se slučaju mogu razmotriti alternativne troškovno učinkovite metode mjerenja potrošnje topline. Svaka država članica jasno određuje i objavljuje uvjete tehničke neizvedivosti i troškovne neučinkovitosti.

Ako uporaba pojedinačnih brojila nije tehnički izvediva, troškovno učinkovita ili razmjerna u odnosu na potencijalnu uštedu energije, za mjerenje grijanja ili hlađenja u svakoj jedinici zgrade upotrebljavaju se pojedinačni razdjelnici troškova grijanja za mjerenje potrošnje topline na svakom radijatoru, osim ako predmetna država članica dokaže da bi postavljanje takvih razdjelnika troškova grijanja bilo troškovno neučinkovito. U tom se slučaju mogu razmotriti alternativne troškovno učinkovite metode mjerenja potrošnje topline. Svaka država članica jasno određuje i objavljuje uvjete tehničke neizvedivosti i troškovne neučinkovitosti.

U novim zgradama kao što su one iz prvog podstavka ili u slučaju velike obnove takvih zgrada, kako je utvrđeno u Direktivi 2010/31/EU, uvijek se osiguravaju pojedinačna brojila.

U novim zgradama kao što su one iz prvog podstavka ili u slučaju velike obnove takvih zgrada, kako je utvrđeno u Direktivi 2010/31/EU, brojila tople vode osiguravaju se ako je to tehnički izvedivo, troškovno učinkovito i razmjerno u odnosu na potencijalnu uštedu energije te vodeći računa da se time ne poveća rizik od energetskog siromaštva.

3.  Ako se zgrade s više stanova i višenamjenske zgrade opskrbljuju iz sustava centraliziranog grijanja ili hlađenja ili ako u takvim zgradama prevladavaju vlastiti zajednički sustavi grijanja ili hlađenja, države članice uvode transparentna pravila za raspodjelu troškova potrošnje grijanja, hlađenja i tople vode u takvim zgradama kako bi osigurale transparentnost i točnost obračuna individualne potrošnje uključujući za:

3.  Ako se zgrade s više stanova i višenamjenske zgrade opskrbljuju iz sustava centraliziranog grijanja ili hlađenja ili ako u takvim zgradama prevladavaju vlastiti zajednički sustavi grijanja ili hlađenja, države članice uvode i objavljuju transparentna nacionalna pravila za raspodjelu troškova potrošnje grijanja, hlađenja i tople vode u takvim zgradama kako bi osigurale transparentnost i točnost obračuna individualne potrošnje uključujući za:

4. Za potrebe ovog članka od 1. siječnja 2020. brojila i razdjelnici troškova koji se postavljaju moraju se moći očitati na daljinu.

4. Za potrebe ovog članka od 1. siječnja 2020. brojila i razdjelnici troškova grijanja koji se postavljaju moraju se moći očitati na daljinu. Uvjeti tehničke izvedivosti i troškovne učinkovitosti iz prvog i drugog podstavka stavka 2. i dalje se primjenjuju.

Brojila i razdjelnici troškova koji su već postavljeni, ali koji se ne mogu očitati na daljinu, mogu se naknadno opremiti tom funkcijom ili zamijeniti uređajima koji se mogu očitati na daljinu do 1. siječnja 2027., osim ako predmetna država članica dokaže da to nije troškovno učinkovito.”;

Brojila i razdjelnici troškova grijanja koji su već postavljeni, ali koji se ne mogu očitati na daljinu, mogu se naknadno opremiti tom funkcijom ili zamijeniti uređajima koji se mogu očitati na daljinu do 1. siječnja 2027., osim ako predmetna država članica dokaže da to nije troškovno učinkovito.”;

Amandman    39

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka c

Direktiva 2012/27/EU

Članak 10. – stavak 2. – podstavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Brojilima ugrađenima u skladu s Direktivom 2009/73/EZ osiguravaju se točne informacije o obračunu na temelju stvarne potrošnje. Države članice osiguravaju da krajnji kupci imaju mogućnost jednostavnog pristupa dodatnim informacijama o prethodnoj potrošnji čime im se omogućuju detaljne samoprovjere.

Brojilima ugrađenima u skladu s Direktivom 2009/73/EZ osiguravaju se točne informacije o obračunu na temelju stvarne potrošnje. Države članice osiguravaju da krajnji kupci imaju mogućnost jednostavnog pristupa dodatnim informacijama o prethodnoj potrošnji čime im se omogućuju detaljne samoprovjere. Kako bi se osigurala privatnost krajnjih korisnika, države članice jamče da se brojilima poštuje privatnost i da se koriste u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) 2016/679 (Opća uredba o zaštiti podataka). Države članice također vode računa o važnosti otpornosti sustava mjerenja na kiberkriminal. U tom pogledu Komisija prije 1. siječnja 2019. analizira treba li se Direktiva 2013/40/EU (o napadima na informacijske sustave) ažurirati kako bi uključivala sustave mjerenja.

Amandman    40

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 8.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 10.a – stavak 1. – podstavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju da su informacije o obračunu i potrošnji točne i utemeljene na stvarnoj potrošnji u skladu s Prilogom VII.a točkama 1. i 2. za sve krajnje korisnike kojima su postavljena brojila i razdjelnici troškova.

Države članice osiguravaju da su informacije o obračunu i potrošnji točne i utemeljene na stvarnoj potrošnji ili na rezultatima očitanja razdjelnika troškova grijanja u skladu s Prilogom VII.a točkama 1. i 2. za sve krajnje kupce kojima su postavljena brojila ili razdjelnici troškova grijanja.

Amandman    41

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 8.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 10.a – stavak 1. – podstavak 2.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Države članice mogu odlučiti tko će pružiti informacije o obračunu i potrošnji na temelju stvarne potrošnje ili rezultatima očitanja razdjelnika troškova grijanja za krajnje korisnike, odnosno fizičke ili pravne osobe koje stanuju u pojedinačnim zgradama ili jedinicama u zgradama s više stanova ili višenamjenskim zgradama koje imaju centralni izvor grijanja, hlađenja ili tople vode, bez izravnog ili pojedinačnog ugovora s dobavljačem energije.

Obrazloženje

Nije uvijek moguće ispuniti obvezu dostavljanja informacija o obračunu i potrošnji krajnjim korisnicima preko razdjelnika troškova grijanja jer se njima ne mjeri stvarna potrošnja grijanja, a i zato što bi bilo vrlo skupo i tehnološki složeno zamijeniti ih brojilima električne energije. Informacije o obračunu potrošnje grijanja na temelju očitanja brojila za grijanje trebaju se u pravilu dostavljati samo krajnjem kupcu. Države članice trebale bi pojedinačno odlučiti o tome koje će se informacije dostavljati krajnjem korisniku (u slučaju da on nije krajnji kupac), uzimajući u obzir posebnost infratsrukture zgrada u svakom području i trenutačni pravni status.

Amandman    42

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 8.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 10.a – stavak 2. – točka a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  ako su dostupne informacije o obračunu energije i prethodnoj potrošnji krajnjih korisnika, zahtijevaju da se one stave na raspolaganje pružatelju energetskih usluga kojeg odredi krajnji korisnik;

(a)  ako su dostupne informacije o obračunu energije i prethodnoj potrošnji ili rezultatima očitanja razdjelnika troškova grijanja krajnjih kupaca, zahtijevaju da se one na zahtjev krajnjeg kupca stave na raspolaganje pružatelju energetskih usluga kojeg odredi krajnji kupac;

Amandman    43

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 8.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 10.a – stavak 2. – točka c

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)  osiguravaju da svi konačni korisnici u skladu s Prilogom VII. točkom 3. uz račun prime primjerene informacije o stvarnoj potrošnji;

(c)  osiguravaju da se svim krajnjim kupcima u skladu s Prilogom VII.a točkom 3. uz račun dostave primjerene informacije o stvarnoj potrošnji ili rezultatima očitanja razdjelnika troškova grijanja;

Amandman    44

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 11.a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 19.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

11.a  Umeće se članak 19.a:

 

Članak 19.a

 

Financiranje energetske učinkovitosti od strane europskih banaka

 

Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prilagođavaju svoje ciljeve politika kako bi se energetska učinkovitost prepoznala kao zaseban izvor energije, a ulaganja u energetsku učinkovitost kao dio njihova portfelja ulaganja u infrastrukturu.

 

EIB i EBRD zajedno s nacionalnim razvojnim bankama osmišljavaju, stvaraju i financiraju programe i projekte prilagođene sektoru energetske učinkovitosti, uključujući za kućanstva pogođena energetskim siromaštvom.

 

Države članice iskorištavaju u potpunosti mogućnosti i alate predložene u okviru inicijative „Pametno financiranje za pametne zgrade”.

Obrazloženje

Potrebne su znatne promjene kako bi financijske institucije osigurale financijske instrumente koji su adekvatni za ulaganja u energetsku učinkovitost velikih razmjera.

Amandman    45

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 12.a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Članak 24. – stavak 4.

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

(12.a)  u članku 24. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

4.   Komisija prati učinak provedbe ove Direktive na direktive 2003/87/EZ, 2009/28/EZ i 2010/31/EU te na Odluku br. 406/2009/EZ, kao i na industrijske sektore, posebno na one koji su izloženi znatnom riziku od istjecanja ugljika kako je određeno u Odluci 2010/2/EU.

Komisija prati učinak provedbe ove Direktive na direktive 2003/87/EZ, 2009/28/EZ i 2010/31/EU te na Uredbu br. ... (Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama) te svake godine podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Ako na temelju redovitih izvješća Komisija posjeduje dokaze o tome da interakcija politika dovodi do nepravilnog funkcioniranja tržišta ugljika, ona podnosi zakonodavni prijedlog s mjerama za poboljšanje njegova funkcioniranja.”

 

(Originalne/sadašnje točke 13. i 14. prijedloga bit će renumerirane te će postati točka 14. i točka 15.)

Obrazloženje

S obzirom na krhku ravnotežu ponude i potražnje koja se očekuje nakon 2020. dodatni pad u potražnji prouzročen preklapanjem sustava EU-a za trgovanje emisijama i drugih klimatskih politika može izazvati situaciju u kojoj će opskrba emisijskim jedinicama biti duže vrijeme jednaka potražnji ili veća od nje. Stoga bi trebalo neutralizirati negativan učinak klimatskih politika koje se preklapaju tako što će se u rezervu za stabilizaciju tržišta staviti količina emisijskih jedinica koja je jednaka uštedama emisija postignutima izvan sustava EU-a za trgovanje emisijama.

Amandman    46

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 13.

Direktiva 2012/27/EU

Članak 24. – stavak 12.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

12.  Komisija procjenjuje provedbu ove Direktive najkasnije do 28. veljače 2024. i svakih pet godina nakon toga te podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Tom se izvješću prema potrebi prilažu prijedlozi za daljnje mjere.

12.  U roku od šest mjeseci od globalnog pregleda stanja UNFCCC-a 2023. i zatim nakon kasnijih globalnih pregleda Komisija provodi opću reviziju ove Direktive te Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće s ocjenom opće učinkovitosti ove Direktive i potrebe da se politika energetske učinkovitosti Unije prilagodi u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. Tom se izvješću prema potrebi prilažu prijedlozi za daljnje mjere.

Obrazloženje

Reviziju ove Direktive treba promatrati u novom globalnom kontekstu koji je nastao donošenjem Pariškog sporazuma. Ambiciozne mjere energetske učinkovitosti bit će ključne za ispunjenje europskih obveza i moraju se ažurirati svakih pet godina.

Amandman    47

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka a

Direktiva 2012/27/EU

Prilog IV. – bilješka 3

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  U Prilogu IV. bilješka 3. zamjenjuje se sljedećim: „(3) Primjenjuje se ako se uštede energije izračunavaju s obzirom na primarnu energiju koristeći se pristupom odozdo prema gore na temelju krajnje potrošnje energije. Za uštede električne energije u kWh države članice mogu primjenjivati zadani koeficijent od 2,0. Države članice mogu primjenjivati drukčiji koeficijent pod uvjetom da ga mogu opravdati.

(a)  U Prilogu IV. bilješka 3. zamjenjuje se sljedećim: „(3) Primjenjuje se ako se uštede energije izračunavaju s obzirom na primarnu energiju koristeći se pristupom odozdo prema gore na temelju krajnje potrošnje energije. Za uštede električne energije u kWh države članice mogu primjenjivati zadani koeficijent od 2,0. Države članice mogu primjenjivati drukčiji koeficijent pod uvjetom da ga mogu opravdati na temelju nacionalnih okolnosti koje utječu na potrošnju primarne energije. Te okolnosti trebale bi biti argumentirane, mjerljive i dokazive te bi se trebale temeljiti na objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima.

Amandman    48

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Prilog V. – točka 2. – podtočka a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  nužno je dokazati da su to aditivne uštede koje bi se svakako ostvarile, neovisno o aktivnostima stranaka obveznica, stranaka sudionica, ovlaštenih stranaka i/ili provedbenih tijela javne vlasti. Kako bi se utvrdilo koje se uštede mogu prijaviti kao aditivne, države članice uspostavljaju referentnu vrijednost kojom se opisuje moguće kretanje potrošnje energije u slučaju da predmetna mjera politike ne bude provedena. Pri uspostavljanju referentne vrijednosti nužno je u obzir uzeti sljedeće čimbenike: kretanje potrošnje energije, promjene u ponašanju potrošača, razvoj tehnologije i promjene uzrokovane drugim mjerama provedenim na nacionalnoj razini i razini EU-a;

(a)  nužno je dokazati da su to aditivne uštede koje bi se svakako ostvarile, neovisno o aktivnostima stranaka obveznica, stranaka sudionica, ovlaštenih stranaka i/ili provedbenih tijela javne vlasti. Kako bi se utvrdilo koje se uštede mogu prijaviti kao aditivne, države članice uspostavljaju referentnu vrijednost kojom se opisuje moguće kretanje potrošnje energije u slučaju da predmetna mjera politike i pojedinačne mjere koje iz nje proizlaze ne budu provedene. Pri uspostavljanju referentne vrijednosti nužno je u obzir uzeti sljedeće čimbenike: kretanje potrošnje energije, promjene u ponašanju potrošača, razvoj tehnologije i promjene uzrokovane drugim mjerama provedenim na nacionalnoj razini i razini EU-a;

Amandman    49

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Prilog V. – točka 2. – podtočka h

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)  pri izračunu ušteda energije u obzir se uzima trajanje mjera. To se može provesti zbrajanjem ušteda koje će se ostvariti svakom pojedinačnom mjerom od datuma njezine provedbe do 31. prosinca 2020. ili do 31. prosinca 2030., prema potrebi. Osim toga, države članice mogu primijeniti drugu metodu ako procijene da se njome može ostvariti barem jednaka ukupna količina ušteda. Ako upotrebljavaju druge metode, države članice osiguravaju da ukupni iznos ušteda energije izračunan primjenom tih drugih metoda ne premašuje iznos ušteda energije koji bi dobile kada bi uštede izračunale kao zbroj ušteda koje će se ostvariti svakom pojedinačnom mjerom od datuma njezine provedbe do 31. prosinca 2020. ili do 31. prosinca 2030., prema potrebi. Države članice u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima u okviru upravljanja energetskom unijom detaljno opisuju koje su druge metode upotrebljavale i kojim su odredbama osigurale ispunjavanje tog obvezujućeg zahtjeva za izračun.

(h)  pri izračunu ušteda energije u obzir se uzima trajanje mjera zbrajanjem ušteda koje će se ostvariti svakom pojedinačnom mjerom od datuma njezine provedbe do 31. prosinca 2020. ili do 31. prosinca 2030., prema potrebi. Osim toga, države članice mogu primijeniti drugu metodu ako procijene da se njome može ostvariti barem jednaka ukupna količina ušteda. Ako upotrebljavaju druge metode, države članice osiguravaju da ukupni iznos ušteda energije izračunan primjenom tih drugih metoda ne premašuje iznos ušteda energije koji bi dobile kada bi uštede izračunale kao zbroj ušteda koje će se ostvariti svakom pojedinačnom mjerom od datuma njezine provedbe do 31. prosinca 2020. ili do 31. prosinca 2030., prema potrebi. Države članice u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima u okviru upravljanja energetskom unijom detaljno opisuju koje su druge metode upotrebljavale i kojim su odredbama osigurale ispunjavanje tog obvezujućeg zahtjeva za izračun.

Amandman    50

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2012/12/EU

Prilog V. – točka 3. – podstavak 2.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Kad je riječ o mjerama provedenim na temelju članka 7. stavka 2. točke (e), države članice mogu primijeniti metodologiju utvrđenu u skladu s Direktivom 2010/31/EU u mjeri u kojoj je to dosljedno zahtjevima iz članka 7. ove Direktive i ovog Priloga.

Briše se.

Amandman    51

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Prilog V. – točka 5. – podtočka aa (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(aa)  izvorima koji su upotrijebljeni u izračunu podataka o prodanoj energiji, uključujući obrazloženje za upotrebu alternativnih statističkih izvora i moguće razlike u pogledu izračunatih količina (ako su upotrijebljeni drugi izvori, a ne Eurostat);

Amandman    52

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 1. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Prilog V. – točka 5. – podtočka h

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(h)  trajanju mjera i načinu njihova izračunavanja ili na čemu se temelje;

(h)  trajanju mjera i načinu njihova izračunavanja ili na čemu se temelje, kao i bilo kojoj metodi za koju se procjenjuje da ostvaruje u najmanju ruku isti ukupni iznos ušteda;

Amandman    53

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 2. – podtočka b

Direktiva 2010/31/EU

Prilog VII.a – naslov

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Minimalni zahtjevi za informacije o obračunu i potrošnji na temelju stvarne potrošnje grijanja, hlađenja i tople vode

Minimalni zahtjevi za informacije o obračunu i potrošnji grijanja, hlađenja i tople vode

Amandman    54

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 2. – podtočka b

Direktiva 2010/31/EU

Prilog VII.a – točka 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Obračun na temelju stvarne potrošnje

Obračun na temelju stvarne potrošnje ili na temelju rezultata očitanja razdjelnika troškova grijanja

Kako bi se krajnjim korisnicima omogućilo reguliranje vlastite potrošnje energije, obračun se najmanje jednom godišnje mora provesti na temelju stvarne potrošnje.

Kako bi se krajnjim korisnicima omogućilo reguliranje vlastite potrošnje energije, obračun se najmanje jednom godišnje provodi na temelju stvarne potrošnje ili na temelju rezultata očitanja razdjelnika troškova grijanja.

Amandman    55

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 2. – podtočka b

Direktiva 2010/31/EU

Prilog VII.a – točka 2. – stavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Od [Ovdje unijeti ….stupanje na snagu], ako su ugrađena brojila za daljinsko očitavanje ili razdjelnici troškova, informacije o obračunu ili potrošnji stavljaju se na raspolaganje najmanje jednom tromjesečno na zahtjev ili ako su se krajnji kupci opredijelili za primanje elektroničkog obračuna, a u ostalim se slučajevima to provodi dvaput godišnje.

Od [Ovdje unijeti … datum prenošenja], ako su ugrađena brojila ili razdjelnici troškova grijanja koji se mogu očitati na daljinu, informacije o obračunu ili potrošnji na temelju stvarne potrošnje ili na temelju rezultata očitanja razdjelnika troškova grijanja stavljaju se na raspolaganje najmanje jednom tromjesečno na zahtjev ili ako su se krajnji kupci opredijelili za primanje elektroničkog obračuna, a u ostalim se slučajevima to provodi dvaput godišnje.

Amandman    56

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 2. – podtočka b

Direktiva 2010/31/EU

Prilog VII. – točka 2. – stavak 2.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Od 1. siječnja 2022., ako su ugrađena brojila za daljinsko očitavanje ili razdjelnici troškova, informacije o obračunu ili potrošnji stavljaju se na raspolaganje najmanje jednom mjesečno. Grijanje i hlađenje mogu se izuzeti od te odredbe izvan sezone grijanja/hlađenja.

Od 1. siječnja 2022., ako su ugrađena brojila ili razdjelnici troškova grijanja koji se mogu očitati na daljinu, informacije o obračunu ili potrošnji na temelju stvarne potrošnje ili na temelju rezultata očitanja razdjelnika troškova grijanja stavljaju se na raspolaganje najmanje jednom mjesečno. Grijanje i hlađenje mogu se izuzeti od te odredbe izvan sezone grijanja/hlađenja.

Amandman    57

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 2. – podtočka b

Direktiva 2010/31/EU

Prilog VII. – točka 3. – naslov

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Minimalne informacije na temelju stvarne potrošnje koje sadržava račun

Minimalne informacije navedene na računu te utemeljene na stvarnoj potrošnji ili rezultatima očitanja razdjelnika troškova grijanja

Amandman    58

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 2. – podtočka b

Direktiva 2012/27/EU

Prilog VII.a – točka 3. – stavak 1. – uvodni dio

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice osiguravaju da se krajnjim korisnicima na računima ili zajedno s računima u jasnom i razumljivom obliku na raspolaganje stave sljedeće informacije:

Države članice osiguravaju da su sljedeće informacije točne i da se krajnjim korisnicima stave na raspolaganje na računima ili zajedno s računima u jasnom i razumljivom obliku:

Amandman    59

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 2. – podtočka b

Direktiva 2010/31/EU

Prilog VII.a – točka 3. – stavak 1. – točka a

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  važeće stvarne cijene i stvarna potrošnja energije;

(a)  trenutačne stvarne cijene i stvarnu potrošnju ili ukupne troškove grijanja i rezultate očitanja razdjelnika troškova grijanja;

Obrazloženje

Prilog VII.a potrebno je izmijeniti kako bi bio u skladu s člankom 10.a.

Amandman    60

Prijedlog direktive

Prilog I. – točka 2.a (nova)

Direktiva 2012/27/EU

Prilog IX. – dio 1. – točka g.

 

Tekst na snazi

Izmjena

 

2.a   u Prilogu IX. dijelu I. točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

(g) Gospodarska analiza: popis učinaka

(g) Gospodarska analiza: popis učinaka

U gospodarskoj se analizi uzimaju u obzir i svi relevantni gospodarski učinci.

U gospodarskoj se analizi uzimaju u obzir i svi relevantni gospodarski učinci.

Države članice pri donošenju odluka mogu procijeniti i uzeti u obzir troškove i uštede energije u analiziranim scenarijima proizišle iz povećanja fleksibilnosti u opskrbi energijom te iz optimalnijeg rada elektroenergetskih mreža, uključujući izbjegnute troškove i uštede proizišle iz smanjenja ulaganja u infrastrukturu.

Države članice pri donošenju odluka procjenjuju i uzimaju u obzir troškove i uštede energije u analiziranim scenarijima proizišle iz povećanja fleksibilnosti u opskrbi energijom te iz optimalnijeg rada elektroenergetskih mreža, uključujući izbjegnute troškove i uštede proizišle iz smanjenja ulaganja u infrastrukturu.

Troškovi i koristi koji se uzimaju u obzir uključuju najmanje sljedeće:

Troškovi i koristi koji se uzimaju u obzir uključuju najmanje sljedeće:

(i) Koristi

(i) Koristi

– vrijednost proizvodnje za potrošače (toplinska i električna energija),

– vrijednost proizvodnje za potrošače (toplinska i električna energija),

u mjeri u kojoj je to moguće, vanjske koristi kao što su koristi za zdravlje i okoliš;

– vanjske koristi kao što su koristi za okoliš, emisije stakleničkih plinova i zdravlje,

 

– troškove tržišta rada, energetsku sigurnost, konkurentnost

(ii) Troškovi

(ii) Troškovi

– kapitalne troškove postrojenja i opreme,

– kapitalne troškove postrojenja i opreme,

– kapitalne troškove povezanih energetskih mreža,

– kapitalne troškove povezanih energetskih mreža,

– varijabilne i fiksne operativne troškove,

– varijabilne i fiksne operativne troškove,

– troškove energije

– troškove energije

u mjeri u kojoj je to moguće, troškove u vezi s okolišem i zdravljem.

– troškove u vezi s okolišem i zdravljem

 

– troškove tržišta rada, energetsku sigurnost, konkurentnost

OBRAZLOŽENJE

Ostvarivanje naših ciljeva iz Pariškog sporazuma

Europska unija mora biti predvodnik u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. Povijesni Pariški sporazum pruža nam jasan okvir za ublažavanje globalnog zatopljenja i njegovih teških posljedica za ovu generaciju i mnoge buduće generacije. Energetska učinkovitost naš je glavni instrument za dekarbonizaciju europske opskrbe energijom, zgrada, prometa i industrije. Prijedlozi iz ovog izvješća doveli bi do predviđenog smanjenja emisija stakleničkih plinova u Uniji od 47 % do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 1990., što znači da bismo sigurno trebali ostvarili naš cilj smanjenja od 40 % iz Pariškog sporazuma. Time se osigurava međusobno podupiranje europskih ciljeva u pogledu zaštite klime i energetske učinkovitosti. Međutim, moramo nastaviti s naporima za postizanje neto ugljične neutralnosti do 2050. te se stoga moramo zalagati za energetsku učinkovitost i nakon 2030.

Energetska sigurnost

Energetska ovisnost izaziva ozbiljne ekonomske i geopolitičke probleme u Europi. Europska unija uvozi 53 % ukupne energije koju troši i to po cijeni od više od 1 milijarde EUR dnevno. Smanjenjem ukupne količine energije koja je Europi potrebna mjere energetske učinkovitosti omogućuju nam da smanjimo svoju ovisnost o trećim zemljama i time povećamo svoju energetsku sigurnost. Prijedlozima iz ovog izvješća znatno bi se smanjio uvoz energije do 2050.: u razdoblju od 2021. do 2030. smanjenjem uvoza fosilnih goriva uštedjelo bi se 288 milijardi EUR, a ušteda bi dodatno rasla u razdoblju nakon 2050.

Energetsko siromaštvo

Između 50 i 125 milijuna ljudi u Europskoj uniji izloženo je riziku od energetskog siromaštva, odnosno nisu u mogućnosti grijati svoje domove ili platiti račune. Učinak europske energetske politike na energetsko siromaštvo ne smije se zanemariti niti jednostavno prepustiti nacionalnim socijalnim politikama. Potencijal za povećanje energetske učinkovitosti zgrada u Europi je golem, no rješenja moraju biti osmišljena tako da se izbjegnu neželjeni učinci koji bi dodatno povećati rizik od energetskog siromaštva. Odredbe o pojedinačnom mjerenju primjer su slučaja u kojem se takvi aspekti moraju pažljivo razmotriti.

Kako se približavamo dekarbonizaciji fonda zgrada u budućnosti, u zgradama koje posjeduju ili u kojima žive kućanstva s niskim prihodima bit će sve teže realizirati investicije potrebne za ostvarivanje pogodnosti. Stoga je bitno već sada započeti poduzimati ciljane mjere kako bi se pomoglo tim skupinama. U mjerama koje poduzimaju države članice prioritet bi trebala biti kućanstva pogođena energetskim siromaštvom i socijalni stanovi, zbog čega izvjestiteljica predlaže da države članice imaju obvezu zahtijevati da se znatan dio mjera provede u kućanstvima koja su pogođena energetskim siromaštvom ili su u socijalnim stanovima.

Gospodarski rast

Pogrešno se smatra da gospodarski rast istovremeno mora značiti porast energetske potrošnje. Uspjeh mjera energetske učinkovitosti pokazuje ne samo da je moguće smanjiti potrošnju energije tijekom gospodarskog rasta, već da mjere energetske učinkovitosti zapravo mogu znatno doprinijeti rastu. Konačna potrošnja energije u opadanju je od 2010. godine, dok je BDP Europske unije u porastu. Smanjenje potrošnje energije najjeftiniji je način za postizanje isplative energetske učinkovitosti. Iako su gospodarski modeli različiti, prijedlozi iz ovog izvješća imali bi utjecaj na BDP između neto učinka jednakog nuli i povećanja BDP-a od 4,1 %, pod uvjetom da su raspoloživa odgovarajuća financijska sredstva za ulaganja. Time nisu uzete u obzir druge gospodarske koristi mjera energetske učinkovitosti kao što je bolja kvaliteta zraka i bitne zdravstvene prednosti.

Također, mjere navedene u ovom izvješću osmišljene su kao pravi poticaj zapošljavanju. Modeli pokazuju da je uz odgovarajuća financijska sredstva za ulaganja moguće zapošljavanje od 405 000 do 4,8 milijuna osoba.

Zatvaranje rupa u zakonu

Ažuriranje ove Direktive prilika je za rješavanje problema uočenih u postojećem aktu. Jedna od važnih mjera direktive cilj je godišnje uštede energije od 1,5 %. Međutim, uz taj je zahtjev uveden niz fleksibilnosti, čime se državama članicama omogućilo da smanje svoje ambicije jer su u obzir mogle uzeti prošle mjere ili isključiti određene sektore iz izračuna. To je dovelo do situacije u kojoj je ostvarena samo polovina ciljeva godišnje uštede energije. Podrivanje tih ciljeva ne bi se smjelo nastaviti te stoga izvjestiteljica predlaže da se zatvore mnoge od tih rupa u zakonu. Također predlaže daljnju primjenu mjera koje su se pokazale učinkovitima, kao što je obnova javnih zgrada i energetske revizije poduzeća.

Zalaganje za građane

Europski parlament dosljedno glasa za progresivnije mjere energetske učinkovitosti. Zastupnici u Europskom parlamentu, kao predstavnici građana, uvidjeli su prednosti takve mjere ne samo za okoliš već i za zdravlje, potrošače i poduzeća. Najočitiji je primjer činjenica da bi se prijedlozima iz ovog izvješća broj godina života povećao za 17 milijuna zahvaljujući izrazitom poboljšanju kvalitete zraka. Parlament i dalje mora braniti interese građana, uključujući potrošače koji žele manje račune za grijanje i toplije kuće, poduzeća koja žele jeftiniju i čišću energiju i pravnu sigurnost te poduzetnike koji žele biti pravedno nagrađeni za tehnološki napredak kojim se stalno poboljšava energetska učinkovitost.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Energetska učinkovitost

Referentni dokumenti

COM(2016)0761 – C8-0498/2016 – 2016/0376(COD)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

12.12.2016

 

 

 

Odbor koji daje mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ENVI

12.12.2016

Izvjestitelj(ica) za mišljenje

       Datum imenovanja

Jytte Guteland

14.2.2017

Razmatranje u odboru

8.6.2017

 

 

 

Datum usvajanja

7.9.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

12

12

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Ivo Belet, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Mireille D’Ornano, Miriam Dalli, Seb Dance, Stefan Eck, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Arne Gericke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Jytte Guteland, Anneli Jäätteenmäki, Jean-François Jalkh, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Urszula Krupa, Peter Liese, Norbert Lins, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Frédérique Ries, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Ivica Tolić, Nils Torvalds, Adina-Ioana Vălean, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Nicola Caputo, Jørn Dohrmann, Elena Gentile, Jan Huitema, Merja Kyllönen, Stefano Maullu, Mairead McGuinness, Keith Taylor, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Bendt Bendtsen, Norbert Erdős, Jill Evans, Barbara Lochbihler, Olle Ludvigsson

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

32

+

ALDE

Anneli Jäätteenmäki, Frédérique Ries, Nils Torvalds

EFDD

Piernicola Pedicini

GUE/NGL

Lynn Boylan, Stefan Eck, Merja Kyllönen

PPE

Stefano Maullu

S&D

Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nicola Caputo, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Elena Gentile, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Olle Ludvigsson, Susanne Melior, Massimo Paolucci, Gilles Pargneaux, Pavel Poc, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Damiano Zoffoli, Carlos Zorrinho

Verts/ALE

Marco Affronte, Jill Evans, Benedek Jávor, Barbara Lochbihler, Davor Škrlec, Keith Taylor

12

-

ALDE

Valentinas Mazuronis

ECR

Jørn Dohrmann, Arne Gericke, Julie Girling, Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha, Jadwiga Wiśniewska

ENF

Mireille D'Ornano, Sylvie Goddyn, Jean-François Jalkh

PPE

Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer

12

0

ALDE

Jan Huitema

PPE

Ivo Belet, Bendt Bendtsen, Birgit Collin-Langen, Norbert Erdős, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Peter Liese, Norbert Lins, Mairead McGuinness, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Energetska učinkovitost

Referentni dokumenti

COM(2016)0761 – C8-0498/2016 – 2016/0376(COD)

Datum podnošenja EP-u

30.11.2016

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

12.12.2016

 

 

 

Odbor koji daje mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ENVI

12.12.2016

 

 

 

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Miroslav Poche

2.2.2017

 

 

 

Prethodni izvjestitelji

Adam Gierek

 

 

 

Razmatranje u odboru

23.3.2017

22.6.2017

4.9.2017

 

Datum usvajanja

28.11.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

33

30

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Zigmantas Balčytis, Xabier Benito Ziluaga, José Blanco López, David Borrelli, Jonathan Bullock, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Angelo Ciocca, Edward Czesak, Jakop Dalunde, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Fredrick Federley, Adam Gierek, Theresa Griffin, András Gyürk, Rebecca Harms, Hans-Olaf Henkel, Eva Kaili, Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jaromír Kohlíček, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Miapetra Kumpula-Natri, Christelle Lechevalier, Paloma López Bermejo, Edouard Martin, Angelika Mlinar, Dan Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Michel Reimon, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Neoklis Sylikiotis, Dario Tamburrano, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Claude Turmes, Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Martina Werner, Lieve Wierinck, Hermann Winkler, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Michèle Alliot-Marie, Pilar Ayuso, Gerben-Jan Gerbrandy, Benedek Jávor, Jude Kirton-Darling, Rupert Matthews, Clare Moody, Markus Pieper, Dennis Radtke, Dominique Riquet, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Albert Deß, Arndt Kohn, Sabine Verheyen

Datum podnošenja

6.12.2017


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

33

+

ALDE

Angelika Mlinar, Dominique Riquet, Fredrick Federley, Gerben-Jan Gerbrandy, Lieve Wierinck, Morten Helveg Petersen

EFDD

Dario Tamburrano, David Borrelli, Marco Zullo

GUE/NGL

Neoklis Sylikiotis, Paloma López Bermejo, Xabier Benito Ziluaga

S&D

Arndt Kohn, Carlos Zorrinho, Clare Moody, Dan Nica, Edouard Martin, Eva Kaili, José Blanco López, Jude Kirton-Darling, Kathleen Van Brempt, Martina Werner, Miapetra Kumpula-Natri, Miroslav Poche, Patrizia Toia, Peter Kouroumbashev, Theresa Griffin, Zigmantas Balčytis

VERTS/ALE

Benedek Jávor, Claude Turmes, Jakop Dalunde, Michel Reimon, Rebecca Harms

30

-

ECR

Anneleen Van Bossuyt, Edward Czesak, Evžen Tošenovský, Hans-Olaf Henkel, Rupert Matthews, Zdzisław Krasnodębski

EFDD

Jonathan Bullock

ENF

Angelo Ciocca, Barbara Kappel, Christelle Lechevalier

PPE

Albert Deß, Algirdas Saudargas, András Gyürk, Angelika Niebler, Christian Ehler, Cristian-Silviu Buşoi, Dennis Radtke, Henna Virkkunen, Hermann Winkler, Jerzy Buzek, Krišjānis Kariņš, Markus Pieper, Massimiliano Salini, Michèle Alliot-Marie, Paul Rübig, Pilar Ayuso, Pilar del Castillo Vera, Sabine Verheyen, Seán Kelly, Vladimir Urutchev

2

0

GUE/NGL

Jaromír Kohlíček

S&D

Adam Gierek

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Pravna napomena