Postupak : 2017/2054(INL)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0007/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0007/2018

Rasprave :

PV 07/02/2018 - 4
CRE 07/02/2018 - 4

Glasovanja :

PV 07/02/2018 - 7.2
CRE 07/02/2018 - 7.2
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0029

IZVJEŠĆE     
PDF 734kWORD 65k
26.1.2018
PE 608.038v02-00 A8-0007/2018

o sastavu Europskog parlamenta

(2017/2054(INL) – 2017/0900(NLE))

Odbor za ustavna pitanja

Izvjestitelji: Danuta Maria Hübner i Pedro Silva Pereira

POGREŠKE/DODACI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 PRILOG PRIJEDLOGU REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 PRILOG
 MIŠLJENJE MANJINE
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU I
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU II

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o sastavu Europskog parlamenta

(2017/2054(INL)2017/0900(NLE))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 14. stavak 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članak 10. UEU-a(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2013. o sastavu Europskog parlamenta s obzirom na izbore 2014.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenoga 2015. o reformi izbornog zakona Europske unije i njoj priloženi Prijedlog odluke Vijeća o usvajanju odredbi za izmjenu Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima(3);

–  uzimajući u obzir Odluku Europskog vijeća 2013/312/EU od 28. lipnja 2013. o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta,

–  uzimajući u obzir Sporazum na Veliki petak od 10. travnja 1998.,

–  uzimajući u obzir članke 45., 52. i 84. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja (A8-0007/2018),

A.  budući da se sastavom Europskog parlamenta moraju poštovati kriteriji iz članka 14. stavka 2. prvog podstavka UEU-a, to jest, da broj predstavnika građana Unije ne smije biti veći od 750, ne računajući predsjednika, i da je zastupljenost građana degresivno proporcionalna, a minimalni prag šest članova iz svake države članice te da se nijednoj državi članici ne dodjeljuje više od 96 mjesta;

B.  budući da se u članku 14. stavku 2. UEU-a navodi da je Europski parlament sastavljen od predstavnika građana Unije;

C.  budući da se u UEU-u i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije ističe važnost jednakosti i jednakog postupanja institucija Unije prema građanima; budući da je ključno ostvariti jednaku razinu zastupljenosti radi jačanja legitimnosti Europskog parlamenta kao zakonodavnog tijela koje predstavlja građane Unije;

D.  budući da je Europski parlament ispitao nekoliko prijedloga za trajni sustav raspodjele mjesta na temelju matematičkih formula koje je naručio i koje su mu predstavljene;

E.  budući da je vlada Ujedinjene Kraljevine 29. ožujka 2017. u skladu s člankom 50. stavkom 2. UEU-a obavijestila Europsko vijeće o svojoj namjeri da se povuče iz Europske unije te budući da dvogodišnji rok za pregovore i sklapanje sporazuma o povlačenju ističe 29. ožujka 2019., osim ako Europsko vijeće, u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom, jednoglasno odluči produljiti to razdoblje;

F.  budući da, ako se postojeća pravna situacija ne promijeni, Ujedinjena Kraljevina više neće biti članica Europske unije za vrijeme sljedećih europskih izbora 2019. godine;

G.  budući da je Europski parlament u Prijedlogu odluke Vijeća od 11. studenoga 2015. o usvajanju odredbi za izmjenu Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima istaknuo svoje stajalište o osnivanju zajedničke izborne jedinice u kojoj su nositelji izbornih lista kandidati svake političke grupacije za predsjednika Komisije;

H.  budući da je nekoliko država članica nedavno izrazilo podršku za osnivanje zajedničke izborne jedinice počevši od europskih izbora 2019. godine; budući da je preduvjet za osnivanje zajedničke izborne jedinice izmjena Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima, koju bi trebalo usvojiti najmanje jednu godinu prije europskih izbora, kako je utvrđeno u Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima Venecijanske komisije;

I.  budući da bi se osnivanjem takve izborne jedinice učvrstio pojam europskog građanstva i europski karakter izbora za Europski parlament;

J.  budući da u toj zajedničkoj izbornoj jedinici kao transnacionalne liste za europske izbore ne bi trebale biti prihvatljive samo liste koje podnesu etablirane europske političke stranke nego i liste koje podnesu nacionalne političke stranke ili pokreti koji nisu povezani s europskim političkim strankama, a koji ispunjavaju prethodno određene europske kriterije;

K.  budući da je Europski parlament u Prijedlogu odluke Vijeća od 11. studenoga 2015. o usvajanju odredbi za izmjenu Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima zatražio uvođenje obveznog praga za izborne jedinice i države članice koje funkcioniraju kao jedna izborna jedinica te u kojima se koristi sustav glasovanja za listu i koje imaju više od određenog broja zastupničkih mjesta; smatra da taj prag treba odrediti uzimajući u obzir novu raspodjelu mjesta;

1.  napominje da se trenutačna raspodjela mjesta u Europskom parlamentu utvrđena u Odluci Europskog vijeća 2013/312/EU primjenjuje samo na parlamentarni saziv 2014. – 2019.; stoga ističe da za parlamentarni saziv 2019. – 2024. treba donijeti novu odluku o sastavu Europskog parlamenta;

2.  uzima u obzir činjenicu da se u više slučajeva trenutačnom raspodjelom mjesta ne poštuje načelo degresivne proporcionalnosti i da se ona stoga mora ispraviti za sastav Europskog parlamenta od sljedećih europskih izbora 2019. godine;

3.  uviđa da određeni broj država članica smatra da pri odlučivanju o raspodjeli mjesta u Europskom parlamentu treba uzeti u obzir sustav glasovanja u Vijeću;

4.  ističe da, iako matematičke formule imaju velik potencijal za stvaranje trajnog sustava raspodjele mjesta u budućnosti, Parlament zbog političkih razloga ne može predložiti trajni sustav u ovoj fazi;

5.  prima na znanje činjenicu da ako se postojeća pravna situacija ne promijeni, Ujedinjena Kraljevina više neće biti država članica za vrijeme sljedećih europskih izbora 2019. godine;

6.  predlaže da se nova raspodjela mjesta u Parlamentu, kojom se poštuju kriteriji utvrđeni u članku 14. UEU-a, primjenjuje od sljedećih europskih izbora 2019. godine; ako se navedena pravna situacija u vezi s povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije promijeni, raspodjelu mjesta koja se primjenjuje tijekom parlamentarnog saziva 2014. – 2019. treba primjenjivati sve dok povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije ne postane pravovaljano;

7.  ističe da će prazna mjesta koja ostanu nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije omogućiti donošenje nove raspodjele mjesta u Parlamentu kojom će se provoditi načelo degresivne proporcionalnosti; nadalje ističe da bi predložena nova raspodjela omogućila smanjenje veličine Parlamenta; primjećuje da je popunjavanje samo neznatnog broja mjesta koja nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine ostanu prazna dovoljno da nijedna država članica ne izgubi mjesta te da se njime omogućuje dodjela znatnog broja mjesta zajedničkoj izbornoj jedinici;

8.  ističe da bi smanjenjem veličine Parlamenta ostao određeni broj mjesta za potrebe mogućih budućih proširenja Europske unije i zastupnika izabranih s transnacionalnih lista u zajedničkoj izbornoj jedinici;

9.  podsjeća na to da na temelju Sporazuma na Veliki petak građani Sjeverne Irske imaju neotuđivo pravo na državljanstvo Ujedinjene Kraljevine ili Irske, ili na oba ta državljanstva, te da na temelju prava na irsko državljanstvo imaju pravo i na građanstvo Unije;

10.  podsjeća na to da se degresivna proporcionalnost utvrđena Ugovorima temelji na broju mjesta po državi članici, a ne na nacionalnosti kandidata;

11.  poziva Vijeće da brzo dovrši reviziju Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima;

12.  ističe da će se reformom Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima koju je predložio Europski parlament učvrstiti europski karakter izbora i poslati pozitivna poruka o budućnosti europskog projekta;

13.  ističe da će se revizijom Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima stvoriti pravna osnova za uspostavu zajedničke izborne jedinice;

14.  smatra da se predloženom raspodjelom utemeljenom na načelima Ugovora pruža čvrsta osnova za metodu određivanja raspodjele mjesta u budućnosti, kojom će se poštovati kriteriji iz članka 14. UEU-a, posebno načelo degresivne proporcionalnosti, te koja će biti pravedna, transparentna, objektivna, u skladu s najnovijim demografskim kretanjima i razumljiva za europske građane;

15.  podnosi Europskom vijeću priloženi Prijedlog odluke Europskog vijeća o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta na temelju svojeg prava na inicijativu iz članka 14. stavka 2. UEU-a; ističe da je potrebno hitno donijeti tu odluku, za što se traži njegova suglasnost, kako bi države članice mogle na vrijeme donijeti potrebne nacionalne odredbe radi organiziranja europskih izbora za parlamentarni saziv 2019. – 2024.;

16.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i Prijedlog odluke Europskog vijeća priložen ovom dokumentu, zajedno s navedenim izvješćem svojeg Odbora za ustavna pitanja proslijedi Europskom vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)

Tim se člankom propisuje da su „Građani neposredno predstavljeni na razini Unije u Europskom parlamentu”.

(2)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0082.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0395.


PRILOG PRIJEDLOGU REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

Prijedlog

odluke Europskog vijeća

o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta

EUROPSKO VIJEĆE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 14. stavak 2.,

uzimajući u obzir inicijativu Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta,

budući da:

(1) Člankom 14. stavkom 2. prvim podstavkom Ugovora o Europskoj uniji utvrđuju se kriteriji za sastav Europskog parlamenta, to jest, da broj predstavnika građana Unije ne smije prijeći 750, ne računajući predsjednika, da zastupljenost treba biti degresivno proporcionalna, uz minimalan prag od šest članova po državi članici te da se nijednoj državi članici ne smije dodijeliti više od 96 mjesta.

(2)  Člankom 10. Ugovora o Europskoj uniji predviđa se, među ostalim, da se funkcioniranje Unije temelji na predstavničkoj demokraciji, pri čemu su građani na razini Unije neposredno zastupljeni u Europskom parlamentu, a države članice u Vijeću zastupaju njihove vlade, koje su same demokratski odgovorne svojim nacionalnim parlamentima ili građanima. Stoga se članak 14. stavak 2. Ugovora o Europskoj uniji o sastavu Europskog parlamenta primjenjuje u kontekstu širih institucionalnih dogovora određenih u Ugovorima, koji također uključuju odredbe o donošenju odluka u Vijeću.

(3)  Odgovarajuću pravnu osnovu za zajedničku izbornu jedinicu koja obuhvaća cijeli teritorij Unije treba pružiti odluka Vijeća o usvajanju odredbi za izmjenu Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima, kojom se u skladu s člankom 223. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije utvrđuju uvjeti za osnivanje takve zajedničke izborne jedinice.

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Pri primjeni odredaba iz članka 14. stavka 2. Ugovora o Europskoj uniji poštuju se sljedeća načela:

– pri raspodjeli mjesta u Europskom parlamentu u cijelosti se koriste minimalni i maksimalni pragovi po državi članici utvrđeni Ugovorom o Europskoj uniji kako bi se što vjernije odrazio odgovarajući broj stanovnika država članica,

–  degresivna proporcionalnost utvrđuje se na sljedeći način: omjer između broja stanovnika i broja mjesta svake države članice prije zaokruživanja na cijele brojeve razlikuje se ovisno o njihovu odgovarajućem broju stanovnika tako da svaki zastupnik u Europskom parlamentu iz države članice s većim brojem stanovnika zastupa više državljana nego svaki zastupnik iz države članice s manjim brojem stanovnika i obratno, što je veći broj stanovnika u nekoj državi članici, veća su njezina prava na veći broj mjesta,

  raspodjela mjesta odražava demografska kretanja u državama članicama.

Članak 2.

  Ukupan broj stanovnika država članica izračunava Komisija (Eurostat) na temelju najnovijih podataka koje pružaju države članice u skladu s metodom koja je utvrđena Uredbom (EU) br. 1260/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(1).

Članak 3.

1. Za parlamentarni saziv 2019. – 2024. broj zastupnika u Europskom parlamentu izabranih u svakoj državi članici utvrđuje se kako slijedi:

Belgija

21

Bugarska

17

Češka

21

Danska

14

Njemačka

96

Estonija

7

Irska

13

Grčka

21

Španjolska

59

Francuska

79

Hrvatska

12

Italija

76

Cipar

6

Latvija

8

Litva

11

Luksemburg

6

Mađarska

21

Malta

6

Nizozemska

29

Austrija

19

Poljska

52

Portugal

21

Rumunjska

33

Slovenija

8

Slovačka

14

Finska

14

Švedska

21

2. Međutim, ako na početku parlamentarnog saziva 2019. – 2024. Ujedinjena Kraljevina još bude država članica Unije, broj zastupnika u Europskom parlamentu po državi članici koji će preuzeti dužnost bit će broj predviđen u članku 3. Odluke Europskog vijeća 2013/312/EU(2) sve dok povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije ne postane pravovaljano.

Nakon što povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije postane pravovaljano, broj zastupnika u Europskom parlamentu izabranih u svakoj državi članici bit će broj naveden u stavku 1. ovoga članka.

Zastupnici u Europskom parlamentu koji popunjavaju dodatna mjesta proizašla iz razlike u broju mjesta dodijeljenih toj državi članici u prvom i drugom podstavku ovog stavka preuzimaju svoju dužnost u Parlamentu u isto vrijeme.

Članak 4.

Nakon stupanja na snagu odgovarajuće pravne osnove za transnacionalne liste uspostavlja se zajednička izborna jedinica koja obuhvaća cijeli teritorij Unije. Uvjeti postojanja te zajedničke izborne jedinice utvrđuju se u Odluci Vijeća o usvajanju odredbi za izmjenu Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima.

Međutim, ako na početku parlamentarnog saziva 2019. – 2024. Ujedinjena Kraljevina još bude država članica Unije i ako u Europskom parlamentu bude zastupnika izabranih s transnacionalnih lista, oni će preuzeti dužnost tek kad povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije postane pravovaljano.

Broj zastupnika izabranih u zajedničkoj izbornoj jedinici utvrđuje se na temelju broja država članica.

Članak 5.

Dovoljno unaprijed prije početka parlamentarnog saziva 2024. – 2029., u skladu s člankom 14. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji, Europski parlament Europskom vijeću podnosi prijedlog ažurirane raspodjele mjesta.

Članak 6.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objavljivanja u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u ...,

Za Europsko vijeće

Predsjednik

.

(1)

Uredba (EU) br. 1260/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o europskoj demografskoj statistici (SL L 330, 10.12.2013., str. 39.).

(2)

Odluka Europskog vijeća br. 2013/312/EU od 28. lipnja 2013. o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta (SL L 181, 29.6.2013., str. 57.).


OBRAZLOŽENJE

Raspodjela mjesta u Parlamentu politički je osjetljivo pitanje jer izravno utječe na zastupljenost građana u jedinoj izravno izabranoj europskoj instituciji. Stoga je iznimno važno pobrinuti se za to da se sastav Europskog parlamenta temelji na pravednim, transparentnim, objektivnim, održivim i pravičnim načelima.

Pri raspodjeli mjesta u Europskom parlamentu moraju se slijediti opće odredbe članka 14. Ugovora o Europskoj uniji. Te se odredbe odnose na veličinu Parlamenta, najveći i najmanji mogući broj mjesta koji se dodjeljuje svakoj državi članici te pravilo da se mjesta dodjeljuju u skladu s načelom degresivne proporcionalnosti. Načelo degresivne proporcionalnosti trenutačno je definirano u Odluci Europskog vijeća 2013/312/EU.

Trenutačnom raspodjelom mjesta u Parlamentu samo se djelomično poštuje načelo degresivne proporcionalnosti kako je definirano u sekundarnom zakonodavstvu. Ona je usvojena kao „pragmatično rješenje” osmišljeno, među ostalim, u cilju djelomične kompenzacije neravnoteža koje prouzročuje trenutačni sustav glasovanja u Vijeću. To se pragmatično rješenje 2013. temeljilo na načelu da „nitko ne dobiva ni ne gubi više od jednog mjesta”, što je rezultat postignutog političkog kompromisa. Takav je politički kompromis značio da u nekim slučajevima zastupnici u Europskom parlamentu iz država članica s manjim brojem stanovnika zastupaju više građana od svojih kolega iz naseljenijih država članica(1), što nije u skladu s načelom degresivne proporcionalnosti kako je trenutačno definirano.

Europski parlament oduvijek pridaje veliku važnost potrebi da se razmotri uspostava sustava raspodjele mjesta i da se istovremeno revidira sustav glasovanja u Vijeću kako bi se zajamčila međuinstitucijska ravnoteža(2). To se pitanje spominje i u Odluci Europskog vijeća od 28. lipnja 2013. o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta (2013/312/EU). Međutim, treba napomenuti da je za promjenu pravila o glasovanju u Vijeću nužna izmjena Ugovora.

Tijekom godina Parlament je uvidio važnost trajnog sustava kojim se jamči pravedna, objektivna i transparentna(3) raspodjela mjesta prije svakih europskih izbora u skladu s odredbama iz Ugovora. U tom je pogledu pokušao pronaći prikladnu metodu naručivši nekoliko studija kako bi se ispitali različiti matematički modeli raspodjele mjesta u Parlamentu. Međutim, trajni sustav još nije uspostavljen.

U svojoj Rezoluciji od 13. ožujka 2013. o sastavu Europskog parlamenta s obzirom na izbore 2014.(4) Parlament je odlučio predložiti sustav raspodjele zastupničkih mjesta. Europsko vijeće preuzelo je tu ideju u članku 4. svoje Odluke o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta iz lipnja 2013.(5) (za koju je Parlament dao suglasnost). Tom se odlukom Parlament obvezao da će do kraja 2016. predstaviti prijedlog „(...) sustava koji će u budućnosti omogućiti raspodjelu mjesta među državama članicama prije svakih izbora za Europski parlament (...)”. No zbog uvjerljivih političkih razloga povezanih s referendumom u Ujedinjenoj Kraljevini od 23. lipnja 2016. Parlament nije bio u mogućnosti izraditi taj prijedlog do kraja 2016., kao što je bilo predviđeno spomenutom Odlukom Europskog vijeća.

Izvjestitelji su ispitali niz prijedloga za trajni sustav raspodjele mjesta u Parlamentu na temelju matematičkih formula(6). Metoda FPS (fiksni broj, broj proporcionalan broju stanovnika, kvadratni korijen broja stanovnika) najbolje ispunjava kriterije od svih prijedloga. Tom metodom postižu se zanimljivi rezultati koje treba dodatno analizirati i uzeti u obzir za buduću dodjelu mjesta od izbora 2024. nadalje.

Iako ta formula i ostale formule ispunjavaju službene uvjete koji su potrebni za postizanje sastava Parlamenta koji u potpunosti udovoljava zahtjevima iz članka 14. stavka 2. UEU-a, njima se ne nudi rješenje koje je politički prihvatljivo i u dugoročnom smislu i u sadašnjem kontekstu. S obzirom na postojeći politički kontekst u ovom je trenutku teško obvezati se na trajni sustav raspodjele mjesta u Parlamentu. Politička nesigurnost dodatno je pogoršana pravnom nesigurnošću do koje je došlo zbog toga što je Ujedinjena Kraljevina aktivirala članak 50. Poseban razlog za to je činjenica da postupak za donošenje odluke Europskog vijeća u Prilogu ovoj Rezoluciji mora biti završen do ljeta 2018. zbog pravnih ograničenja nekih država članica. Povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a do tog roka neće biti završeno. Stoga je pravno i politički neizvedivo u ovoj fazi predložiti trajni sustav raspodjele mjesta u Parlamentu.

Nadalje, s obzirom na to da je Parlament već istaknuo važnost veze između trajnog sustava raspodjele mjesta i preispitivanja sustava glasovanja u Vijeću, što se ne može postići bez izmjene Ugovora, izvjestitelji smatraju da bi uspostavu sustava trebalo odgoditi dok politički kontekst ne bude zreo za sveobuhvatnu raspravu o međuinstitucijskoj ravnoteži.

Prijedlog izvjestitelja: rješenje na temelju načela

Izvjestitelji predstavljaju Nacrt odluke Europskog vijeća o utvrđivanju sastava Parlamenta kojim se predviđa pravedna i objektivna raspodjela mjesta utemeljena na jasnim načelima. Uzimajući u obzir potrebu država članica da dovoljno rano prije izbora imaju pravnu sigurnost u pogledu broja zastupnika koje biraju za parlamentarni saziv 2019. – 2024., izvjestitelji predlažu da se zadrži trenutačno važeća raspodjela mjesta za razdoblje u kojem je Ujedinjena Kraljevina još članica Unije. Nova raspodjela postat će važeća nakon što se Ujedinjena Kraljevina službeno i pravno povuče iz Unije.

Nova raspodjela temelji se na trima načelima:

1.  poštovanju načela degresivne proporcionalnosti, kako je propisano člankom 14. UEU-a;

2.  sprečavanju gubitka mjesta za države članice;

3.  minimalnoj preraspodjeli mjesta koja ostanu upražnjena povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz EU-a.

Predloženo rješenje održiva je opcija u sadašnjem političkom kontekstu te se njime u potpunosti poštuju tri prethodno navedena načela i svi kriteriji navedeni u članku 14. UEU-a. U prijedlogu izvjestitelja upotrebljava se minimalni broj mjesta Ujedinjene Kraljevine koja ostaju upražnjena nakon što se službeno i pravno završi povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a, čime se Parlament smanjuje na 705 zastupnika. To znači da 46 mjesta ostaje slobodno za moguća buduća proširenja ili se može djelomično koristiti za zajedničku izbornu jedinicu.

Nadalje, novom raspodjelom utemeljenom na načelima ispravljaju se sva kršenja načela degresivne proporcionalnosti, a da države članice ne gube mjesta, dok se istovremeno smanjuje veličina Parlamenta.

U Prilogu I. oslikava se učinak prijedloga izvjestitelja na raspodjelu mjesta među državama članicama. Posebno se pokazuje da se predloženim rješenjem poštuje načelo degresivne proporcionalnosti ispunjavanjem sljedećih dvaju kriterija:

(1)  nijedna država s manje stanovnika ne može imati više zastupničkih mjesta od države s više stanovnika,

(2)  omjer broja stanovnika i broja zastupničkih mjesta prije zaokruživanja na cijele brojeve veći je za države s većim brojem stanovnika.

Kad je riječ o pitanju zajedničke izborne jedinice, izvjestitelji ističu da se ono treba riješiti u okviru reforme izbornog zakona EU-a. U svojoj Rezoluciji od 11. studenoga 2015. o reformi izbornog zakona Europske unije Europski parlament istaknuo je mogućnost osnivanja zajedničke izborne jedinice u kojoj bi nositelji izbornih lista bili kandidati svake političke grupacije za predsjednika Komisije. Stoga, nakon što se donese pravna osnova, za buduće izbore trebalo bi razmotriti stvaranje zajedničke izborne jedinice i odvajanje dijela mjesta u Parlamentu u tu svrhu.

(1)

Francuski, britanski i španjolski zastupnici predstavljaju više građana od njemačkih zastupnika, nizozemski zastupnici predstavljaju više građana od rumunjskih zastupnika, švedski i austrijski više od mađarskih, danski više od bugarskih, a irski više od slovačkih.

(2)

To se pitanje spominje u rezolucijama Parlamenta P6_TA(2007)0429 i P7_TA-PROV(2014)0082.

(3)

Izvješće o raspodjeli mjesta u Europskom parlamentu među državama članicama

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/note/join/2011/432760/IPOL-AFCO_NT(2011)432760_EN.pdf i podrobna analiza na temu „reforma Europskog parlamenta: sastav, postupak i legitimnost”: http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/IDAN/2015/510002/IPOL_IDA(2015)510002_EN.pdf

(4)

P6_TA (2013) 0082

(5)

Odluka Europskog vijeća od 28. lipnja 2013. o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta

(6)

Detaljna analiza sastava Europskog parlamenta, Resorni odjel C, PE583.117 i prijedlozi za metodu FPS prof. Victoriana Ramireza Gonzáleza te rješenje „sastav od 700 mjesta bez gubitaka” koje predlažu prof. Grimmett, prof. Pukelsheim, prof. Ramirez González, prof. Slomczynski i prof. Zyczkowski


PRILOG

Rješenje utemeljeno na načelima za raspodjelu mjesta u Parlamentu za parlamentarni saziv 2019. – 2024.:

 

Broj stanovnika 2017.(1)

Trenutačna raspodjela mjesta

Broj stanovnika / zastupnici

Nova raspodjela

Broj stanovnika / zastupnici

Njemačka

82064489

96

854838

96

854838

Francuska

66661621

74

900833

79

854636

Ujedinjena Kraljevina

65341183

73

895085

 

 

Italija

61302519

73

839761

76

806612

Španjolska

46438422

54

859971

59

800662

Poljska

37967209

51

744455

52

744455

Rumunjska

19759968

32

617499

33

617499

Nizozemska

17235349

26

662898

29

615548

Belgija

11289853

21

537612

21

537612

Grčka

10793526

21

513977

21

513977

Češka

10445783

21

497418

21

497418

Portugal

10341330

21

492444

21

492444

Mađarska

9830485

21

468118

21

468118

Švedska

9998000

20

499900

21

476095

Austrija

8711500

18

483972

19

458500

Bugarska

7153784

17

420811

17

420811

Danska

5700917

13

438532

14

407208

Finska

5465408

13

420416

14

390386

Slovačka

5407910

13

415993

14

386279

Irska

4664156

11

424014

13

358781

Hrvatska

4190669

11

380970

12

349222

Litva

2888558

11

262596

11

262596

Slovenija

2064188

8

258024

8

258024

Latvija

1968957

8

246120

8

246120

Estonija

1315944

6

219324

7

187992

Cipar

848319

6

141387

6

141387

Luksemburg

576249

6

96042

6

96042

Malta

434403

6

72401

6

72401

UKUPNO

510860699

751

 

705

 

(1)

Utvrđen Odlukom Vijeća 2016/2353.


MIŠLJENJE MANJINE (23.1.2018)

podneseno u skladu s člankom 52.a stavkom 4. Poslovnika

Kazimierz Ujazdowski u ime Kluba zastupnika ECR-a

Ne slažemo se s odlukom o preraspodjeli mjesta nakon Brexita. EP gubi golemu priliku za smanjenje broja zastupnika na 678. Manji Europski parlament bio bi učinkovitiji, a naši bi građani znatno cijenili smanjenje proračuna. Štoviše, autori izvješća nisu predstavili objektivne kriterije za novu raspodjelu, što je suprotno prethodnim rezolucijama EP-a, te je stoga raspodjela mjesta proizvoljna.

ECR se protivi i pozivima na buduće stvaranje transnacionalne liste. Transnacionalni zastupnici u Europskom parlamentu, koji bi bili izvan tradicionalnih izbornih granica, samo će učiniti da se građani osjećaju još udaljenijima od EU-a. Naivno je pretpostaviti da će se time povećati odgovornost i sudjelovanje na europskim izborima jer će se nažalost postići upravo suprotno.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

23.1.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

4

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Michał Boni, Mercedes Bresso, Elmar Brok, Fabio Massimo Castaldo, Pascal Durand, Esteban González Pons, Danuta Maria Hübner, Diane James, Ramón Jáuregui Atondo, Alain Lamassoure, Jo Leinen, Morten Messerschmidt, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Markus Pieper, Paulo Rangel, Helmut Scholz, György Schöpflin, Pedro Silva Pereira, Barbara Spinelli, Claudia Țapardel, Josep-Maria Terricabras, Kazimierz Michał Ujazdowski, Guy Verhofstadt

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Pervenche Berès, Roberto Gualtieri, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Jérôme Lavrilleux, Georg Mayer, Rainer Wieland


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU I

on the draft Proposal for a decision of the European Council establishing the composition of the European Parliament

21

+

ALDE

Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Guy Verhofstadt

EFDD

Fabio Massimo Castaldo

GUE/NGL

Helmut Scholz, Barbara Spinelli

EPP

Michał Boni, Elmar Brok, Esteban González Pons, Danuta Maria Hübner, Alain Lamassoure, Markus Pieper, Paulo Rangel, György Schöpflin

S&D

Pervenche Berès, Mercedes Bresso, Ramón Jáuregui Atondo, Jo Leinen, Claudia Țapardel, Pedro Silva Pereira

VERTS/ALE

Pascal Durand, Josep-Maria Terricabras

4

-

ECR

Morten Messerschmidt, Kazimierz Michał Ujazdowski

ENF

Georg Mayer

NI

Diane James

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU II

on the draft Motion for a European Parliament Resolution

20

+

ALDE

Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Guy Verhofstadt

EFDD

Fabio Massimo Castaldo

GUE/NGL

Helmut Scholz, Barbara Spinelli

EPP

Michał Boni, Elmar Brok, Esteban González Pons, Danuta Maria Hübner, Alain Lamassoure, Paulo Rangel, György Schöpflin

S&D

Pervenche Berès, Mercedes Bresso, Ramón Jáuregui Atondo, Jo Leinen, Claudia Țapardel, Pedro Silva Pereira

VERTS/ALE

Pascal Durand, Josep-Maria Terricabras

4

-

ECR

Morten Messerschmidt, Kazimierz Michał Ujazdowski

ENF

Georg Mayer

NI

Diane James

1

0

EPP

Markus Pieper

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 5. veljače 2018.Pravna napomena