Postupak : 2017/2053(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0041/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0041/2018

Rasprave :

PV 13/03/2018 - 13
CRE 13/03/2018 - 13

Glasovanja :

PV 14/03/2018 - 8.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0076

IZVJEŠĆE     
PDF 836kWORD 97k
26.2.2018
PE 616.543v02-00 A8-0041/2018

o reformi sustava vlastitih sredstava Europske unije

(2017/2053(INI))

Odbor za proračune

Suizvjestitelji: Gérard Deprez, Janusz Lewandowski

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR
 MIŠLJENJE ODBORA ZA EKONOMSKU I MONETARNU POLITIKU
 MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ
 MIŠLJENJE ODBORA ZA USTAVNA PITANJA
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o reformi sustava vlastitih sredstava Europske unije

(2017/2053(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 311. i članak 332. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

  uzimajući u obzir članak 106.a i članak 171. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(1),

  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 608/2014 od 26. svibnja 2014. o utvrđivanju provedbenih mjera za sustav vlastitih sredstava Europske unije(2),

  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 od 26. svibnja 2014. o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava i vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u te o mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom(3),

  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 21. rujna 2017. naslovljenu „Pravedan i učinkovit sustav oporezivanja u Europskoj uniji za jedinstveno digitalno tržište” (COM(2017)0547),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. ožujka 2007. o budućnosti vlastitih sredstava Europske unije(4),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2011. naslovljenu „Ulaganje u budućnost: novi višegodišnji financijski okvir (VFO) za konkurentnu, održivu i uključivu Europu”(5),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. travnja 2014. o pregovorima o višegodišnjem financijskom okviru 2014. – 2020.: pouke koje treba izvući i smjernice za budućnost(6),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. travnja 2014. o nacrtu odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava(7),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica(8),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o pripremi poslijeizborne revizije VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.(9),

  uzimajući u obzir izvješće o budućem financiranju EU-a: završno izvješće i preporuke Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva iz prosinca 2016.,

  uzimajući u obzir članak 1. Odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za ustavna pitanja (A8-0041/2018),

A.  budući da se prema Ugovoru iz Rima od 25. ožujka 1957. Europska ekonomska zajednica trebala financirati iz nacionalnih doprinosa samo tijekom prijelaznoga razdoblja, a potom sustavom vlastitih sredstava;

B.  budući da je Europsko vijeće u Luxembourgu u travnju 1970. donijelo odluku o sustavu vlastitih sredstava, čime je priveden kraju sustav nacionalnih doprinosa, a uvedena su dva istinska vlastita sredstva, poljoprivredne pristojbe i carine, koja dopunjava treće sredstvo zasnovano na porezu na dodanu vrijednost (PDV);

C.  budući da je u lipnju 1988. Europsko vijeće uvelo vlastito sredstvo na temelju BND-a država članica s obzirom na to da prihodi ostvareni postojećim vlastitim sredstvima nisu bili dovoljni za podmirivanje ukupnih rashoda u okviru proračuna EU-a;

D.  budući da se udio sredstava na temelju BND-a znatno povećao, s 11 %, koliko je iznosio 1988., na 69 % 2014. godine, čime je to „preostalo sredstvo ravnoteže” preraslo u glavni izvor financiranja proračuna EU-a danas; budući da sredstva na temelju PDV-a trenutačno čine otprilike 12 % proračuna EU-a, tradicionalna vlastita sredstva (carine, poljoprivredne pristojbe i pristojbe za šećer i izoglukozu) oko 13 %, dok je preostali postotak obuhvaćen drugim prihodima, među ostalim porezima koje plaća osoblje EU-a ili novčanim kaznama koje plaćaju poduzeća koja prekrše zakone o tržišnom natjecanju;

E.  budući da su od uvođenja britanskog rabata 1984. na sastanku Europskog vijeća održanog u Fontainebleauu, kojim se 66 % neto doprinosa Ujedinjene Kraljevine nadoknađuje, postupno uvedeni ostali rabati i korektivni mehanizmi radi rješavanja nedostataka takozvanog operativnog proračunskog salda nekih država članica; budući da se te korekcije aktualno odnose na smanjenje financiranja korekcije za Ujedinjenu Kraljevinu ili na bruto smanjenje doprinosa na temelju PDV-a ili BND-a;

F.  budući da je Parlament tijekom posljednjeg desetljeća istaknuo u nizu rezolucija probleme i složenost sustava vlastitih sredstava EU-a te je u više navrata pozvao na temeljitu reformu kako bi sustav postao jednostavniji, transparentniji i demokratičniji, uključujući uvođenje novih i istinskih vlastitih sredstava kojima bi se postupno i u mjeri u kojoj je to moguće zamijenili doprinosi na temelju BND-a;

G.  budući da je 2011. Komisija iznijela ambiciozan zakonodavni paket o vlastitim sredstvima (COM(2011)0510), koji je predstavila zajedno s prijedlozima VFO-a za razdoblje 2014. – 2020., radi pojednostavnjivanja doprinosa država članica, uvođenja novih vlastitih sredstava – reformiranog PDV-a i poreza na financijske transakcije – te reforme korektivnih mehanizama; budući da je Vijeće zanemarilo te prijedloge;

H.  budući da je kao rezultat pregovora o VFO-u za razdoblje od 2014. – 2020. uspostavljena Skupina na visokoj razini za vlastita sredstva koja okuplja predstavnike svih triju glavnih institucija EU-a i kojom predsjeda Mario Monti; budući da je u prosincu 2016. Skupina predstavila svoje završno izvješće i preporuke, koji su temelj za izradu stajališta Parlamenta kako je navedeno u ovom izvješću; naglašava da su to izvješće usvojili svi članovi te skupine, uključujući članove koje je imenovalo Vijeće;

1.  napominje da će Komisija do svibnja 2018. predstaviti svoje prijedloge o VFO-u za razdoblje nakon 2020.; zahtijeva da budući VFO koji će predložiti Komisija obuhvaća ambiciozne prijedloge za reviziju odluke o vlastitim sredstvima i svih povezanih zakonodavnih akata, kao i za uvođenje novih vlastitih sredstava; ističe da će se i rashodovna i prihodovna strana narednog VFO-a smatrati jedinstvenim pitanjem u budućim pregovorima između Vijeća i Parlamenta; navodi da se neće postići dogovor o VFO-u ako se ne ostvari odgovarajući napredak u pogledu vlastitih sredstava;

2.  donosi ovo izvješće radi izražavanja svojeg stajališta o glavnim elementima reforme sustava vlastitih sredstava EU-a, uključujući sastav mogućeg skupa novih vlastitih sredstava, kao i o elementima postojećeg sustava koji bi trebali ostati na snazi; poziva Komisiju da u pripremi zakonodavnih prijedloga o vlastitim sredstvima EU-a, koji bi trebali imati široko područje primjene i koji bi se trebali predstaviti zajedno s prijedlozima o VFO-u nakon 2020., uzme u obzir stajališta Parlamenta; uvjeren je u nužnost ostvarivanja znatnog napretka u vezi s prihodovnom stranom proračuna EU-a kako bi se olakšalo postizanje dogovora o sljedećem VFO-u;

I.  Pravni okvir i postupak donošenja odluka

3.  podsjeća da se u članku 311. UFEU-a navodi: „Unija sebi osigurava sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provođenje svojih politika. Ne dovodeći u pitanje ostale prihode, proračun se u cijelosti financira iz vlastitih izvora.”; stoga ističe da pravni zahtjev kojim se propisuje da se proračun EU-a puni istinskim vlastitim sredstvima proizlazi izravno iz Ugovora;

4.  podsjeća na to da se člankom 310. UFEU-a propisuje da „prihodi i rashodi prikazani u proračunu EU-a moraju biti uravnoteženi”; u skladu s time napominje da bi se prihodima trebalo pokrivati sveukupne rashode, koje svake godine donosi proračunsko tijelo; naglašava da proračun EU-a ne može imati godišnji deficit ili se financirati zaduživanjem na financijskim tržištima;

5.  napominje da o glavnom zakonodavnom aktu kojim se utvrđuju odredbe u vezi sa sustavom vlastitih sredstava, takozvanoj odluci o vlastitim sredstvima, Vijeće odlučuje jednoglasno nakon savjetovanja s Parlamentom, te da ta odluka podliježe ratifikaciji svih država članica; ističe da je to jedan od najzahtjevnijih zakonodavnih postupaka predviđenih Ugovorom;

6.  napominje da u tom zakonodavnom aktu Vijeće među ostalim utvrđuje gornje granice vlastitih sredstava te može uspostaviti nove kategorije vlastitih sredstava ili ukinuti postojeće kategorije; ističe da, čak iako odluka o vlastitim sredstvima nema datum isteka, ona je izravno povezana s odgovarajućim VFO-om kojim se utvrđuje najviša razina rashoda za isto razdoblje;

7.  podsjeća da su Ugovorom iz Lisabona uvedene nove odredbe o provedbi zakonodavstva o vlastitim sredstvima, te se predvidjela mogućnost da Vijeće donese uredbu kvalificiranom većinom nakon što dobije suglasnost Parlamenta; međutim žali što se nekoliko provedbenih odredbi, posebno onih koje se odnose na izračun sredstava na temelju BND-a, i dalje nalazi u odluci o vlastitim sredstvima; stoga poziva na učinkovitiji postupak donošenja odluke o vlastitim sredstvima, koja bi se trebala donositi u okviru redovnog zakonodavnog postupka, što podrazumijeva glasovanje kvalificiranom većinom u Vijeću i suodlučivanje s Parlamentom; podsjeća da, sukladno članku 48. stavku 7. UEU-a, Europsko vijeće može donijeti odluku kojom se akti koji nisu obuhvaćeni redovnim zakonodavnim postupkom mogu donositi u skladu s tim postupkom koji je i dalje znatno demokratskiji i otvoreniji; poziva Europsko vijeće da bez odgode pokrene takav mehanizam;

8.  podsjeća na to da su države članice odgovorne za svoje fiskalne politike te naglašava da je pravo na ubiranje poreza središnji element suvereniteta država članica; ističe da reforma vlastitih sredstava EU-a ne predstavlja prijenos nacionalnog suvereniteta u tom području, nego da se njome trenutačni sustav usklađuje s duhom i slovom ugovorâ EU-a;

II.  Razlozi za reformu postojećeg sustava vlastitih sredstava

i.  Potreba za uklanjanjem nedostataka postojećeg sustava

9.  ističe da je postojeći sustav vlastitih sredstava vrlo složen, nepravedan, netransparentan i potpuno nerazumljiv za građane EU-a; posebno upozorava na netransparentnost izračuna koji se odnose na nacionalne rabate i korektivne mehanizme koji se primjenjuju na sustav vlastitih sredstava ili na statistička sredstva koja se temelje na PDV-u; nadalje ističe da sustav ne podliježe stvarnoj parlamentarnoj kontroli na razini EU-a te mu u suštini nedostaje demokratska legitimnost i odgovornost;

10.  ističe da način na koji se razvijao sustav vlastitih sredstava, koji je postupno zamijenio istinska vlastita sredstva takozvanim nacionalnim doprinosima, stavlja nerazmjerno velik naglasak na neto salda između država članica, čime se uvelike zanemaruje doprinos proračuna EU-a postizanju zajedničkih europskih ciljeva u korist svih građana EU-a; stoga žali što ukupni udio nacionalnih doprinosa proračunu EU-a, izračunat ili na temelju BND-a ili kao postotak statističkih sredstava na temelju PDV-u, predstavlja oko 83 % ukupnih prihoda EU-a;

11.  uvjeren je da je prevlast BND-a osnažila proračunsku logiku juste retour (pravednog povrata) koja je, kada je riječ o prihodovnoj i rashodovnoj strani proračuna EU-a, postala glavnim predmetom rasprava u Vijeću; u tom kontekstu s jedne strane ističe uvođenje britanskog rabata i niz povezanih rabata i ostalih korektivnih mehanizama u pogledu prihoda, te s druge strane nemogućnost postizanja dogovora o dostatnom iznosu sredstava za proračun EU-a u okviru godišnjeg proračunskog postupka; smatra da se EU mora udaljiti od koncepta neto operativnog salda jer su u praksi sve države članice korisnice proračuna EU-a;

12.  osobito smatra da na odluku o veličini godišnjeg proračuna EU-a utječu politička i financijska razmatranja na nacionalnoj razini, čime se stavljaju ograničenja na proračunske pregovore koji često završavaju tako da, kad je riječ o neto uplatiteljima i neto korisnicima u Vijeću, jedni dobivaju, a drugi gube, pri čemu se ne uzimaju u obzir obveze Unije, uključujući one koje je preuzelo Vijeće; smatra da su kao rezultat toga politike EU-a u kojima je europska dodana vrijednost najveća često područja u kojima se predlažu uštede te da je stoga projekt EU-a kao takav oslabljen;

13.  napominje da se nacionalni doprinosi u proračun EU-a mogu jasno identificirati na rashodovnoj strani nacionalnih proračuna te se često smatraju financijskim teretom, prevladavajući nad koristima od onih područja u kojima su rashodi EU-a često manje vidljivi; u tom pogledu ističe da je potrebno javnost bolje upoznati s koristima od proračuna EU-a;

14.  stoga je uvjeren da sadašnji sustav vlastitih sredstava u suštini krši slovo i duh Ugovora; ponovno naglašava svoj uvriježeni stav da je temeljita reforma sredstava EU-a nužna radi usklađivanja financiranja proračuna EU-a sa zahtjevima Ugovora i potrebama Unije u cjelini;

ii.  Potreba da se omogući Uniji da financira svoje politike i da se suoči s novim izazovima

15.  ističe da se VFO-om za razdoblje nakon 2020. treba osigurati ispravno financiranje politika i programa EU-a s jasnom europskom dodanom vrijednošću, ali i pružiti dodatna sredstva za rješavanje izazova koji su već utvrđeni u područjima kao što su rast i zapošljavanje, klimatske promjene, zaštita okoliša, konkurentnost, kohezija, inovacije, migracije, kontrola vanjskih granica EU-a, sigurnost i obrana;

16.  nadalje ističe da je potrebno izbjeći nedostatke trenutačnog VFO-a i od samog početka pružiti razinu sredstava kojom bi Unija mogla provoditi svoj politički program uz adekvatno financiranje i učinkovito odgovoriti na nepredviđene događaje ili krizne situacije koje se mogu zbiti tijekom razdoblja sljedećeg financijskog okvira; ističe da je potrebno riješiti opetovane probleme nedostatnih sredstava za plaćanje u okviru godišnjeg proračunskog postupka; podsjeća na znatnu mobilizaciju odredbi o fleksibilnosti VFO-a koja je bila potrebna radi suočavanja s migracijskom i izbjegličkom krizom;

17.  ne dovodeći u pitanje financijsku nagodbu, očekuje da će posljedice povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a biti važan izazov za sljedeći VFO i sve povezane proračunske odluke; uvjeren je da bi se uoči donošenja odluke o VFO-u za razdoblje nakon 2020. trebalo premostiti jaz koji će za sobom ostaviti „Brexit” te istovremeno zajamčiti da se proračun EU-a neće smanjiti, a programi EU-a snositi posljedice;

18.  pozdravlja prijedlog za stvaranje posebne linije za europodručje u proračunu EU-a koji je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker iznio u svom govoru o stanju Unije pred Europskim parlamentom i koji je podrobnije razrađen u Komunikaciji Komisije od 6. prosinca 2017. o novim proračunskim instrumentima za stabilnost europodručja u okviru Unije (COM(2017)0822); u tom pogledu traži da proračunski kapacitet u okviru proračuna EU-a iznosi iznad trenutačnih gornjih granica;

III.  Prema prihvatljivom i uravnoteženom sustavu vlastitih sredstava

Načela i pretpostavke kojima se uređuje uspostava novog sustava vlastitih sredstava

19.  podržava, radi osiguravanja stabilnog financiranja na razini EU-a, uspostavu transparentnog, jednostavnijeg i pravednijeg novog sustava vlastitih sredstava koji se oslanja na elemente postojećeg sustava koji su se pokazali učinkovitima; smatra da bi se reforma sustava vlastitih sredstava trebala temeljiti na nizu vodećih načela;

20.  ističe potrebu za povezivanjem prihoda s ciljevima politika, osobito onih u vezi s jedinstvenim tržištem, energetskom unijom, okolišem, klimom i prometom; u tom je pogledu uvjeren da bi se proračun EU-a trebao usredotočiti na politike s europskom dodanom vrijednošću kako je definirano u Rezoluciji Parlamenta o dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a(10);

21.  ističe da iz operativne perspektive nije moguće uvesti sva nova vlastita sredstva istodobno nego da je potrebna njihova postupna provedba; stoga smatra da bi se reforma sustava vlastitih sredstava mogla ostvariti s pomoću pristupa u dvije faze: prvo, treba uvesti manje tehnički složena vlastita sredstva čije prikupljanje podrazumijeva jednostavnije upravljanje uz razumne financijske izdatke, nakon čega treba uslijediti postupno uvođenje svakog dodatnog vlastitog sredstva na temelju utvrđenog rasporeda sve dok se ne postigne optimalna provedba;

22.  smatra da bi uvođenje novih vlastitih sredstava trebalo imati dvostruku svrhu, odnosno kao prvo bi trebalo dovesti do znatnog smanjenja udjela doprinosa na temelju BND-a (cilj od 40 %), čime bi se stvorile uštede za proračune država članica; kao drugo, trebalo bi omogućiti financiranje veće razine potrošnje EU-a u okviru VFO-a u razdoblju nakon 2020. godine, čime bi se ujedno premostio jaz koji će nastati istupanjem Ujedinjene Kraljevine; u tom kontekstu podsjeća da se novim vlastitim sredstvima ne namjerava povećati ukupna razina poreznog opterećenja za porezne obveznike u EU-u, na koje uvođenje novih vlastitih sredstava ne bi trebalo utjecati;

23.  poziva na ukidanje svih rabata i korekcija, uz istodobno jamčenje pravednog postupanja prema državama članicama; u tom kontekstu ističe da Brexit znači da će rabat za Ujedinjenu Kraljevinu i povezani „rabati na rabat” postati nepotrebni i prestati postojati, dok će reforma statističkih vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u postati neizbježna;

24.  smatra da su tradicionalna vlastita sredstva, ponajprije carine, poljoprivredne pristojbe i pristojbe za šećer i izoglukozu, pouzdani i istinski izvori prihoda EU-a, s obzirom na to da proizlaze izravno iz činjenice da je EU carinska unija te iz povezanih pravnih nadležnosti i zajedničke trgovinske politike; stoga smatra da bi se tradicionalna vlastita sredstva trebala zadržati kao izvor prihoda za proračun EU-a; smatra da bi se za proračun EU-a osigurao veći dio prihoda ako bi se udio troškova naplate koji zadržavaju države članice smanjio;

25.  uviđa da je doprinos na temelju BND-a pouzdan, stabilan i pravedan izvor prihoda za proračun EU-a te da ima vrlo snažnu potporu velike većine država članica; stoga smatra da bi ga se trebalo očuvati, no isključivo kao preostalo sredstvo ravnoteže za proračun EU-a, čime bi se stalo na kraj proračunskoj logici „pravednog povrata”; u tom kontekstu naglašava da je potrebno osigurati da se u svim nacionalnim proračunima doprinos na temelju BND-a istovjetno klasificira, odnosno kao prihod pripisan EU-u a ne kao rashodi nacionalnih vlada;

Kriteriji za utvrđivanje novih vlastitih sredstava

26.  slaže se sa stajalištem iz izvješća Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva prema kojem se trebaju uzeti u obzir sljedeći kriteriji za utvrđivanje mogućih novih vlastitih sredstava: pravednost, učinkovitost, dostatnost i stabilnost, transparentnost i jednostavnost, demokratska odgovornost i proračunska disciplina, naglasak na europskoj dodanoj vrijednosti, načelo supsidijarnosti i porezni suverenitet država članica te ograničenje troškova političkih transakcija;

27.  poziva Komisiju da na temelju gore navedenog prouči uvođenje sljedećeg skupa novih vlastitih sredstava;

Skup mogućih novih vlastitih sredstava

a.  Cilj: konsolidacija jedinstvenog tržišta, povećanje njegove transparentnosti i poboljšanje ravnopravnih uvjeta

•  Porez na dodanu vrijednost

28.  podsjeća da se PDV od svojeg začetka, prije gotovo 50 godina, koristio kao temelj za izračun jednog od vlastitih sredstava proračuna EU-a, te da to sredstvo trenutačno predstavlja oko 12 % prihoda EU-a;

29.  međutim napominje da trenutačni sustav ima ozbiljne nedostatke: sredstva se izračunavaju na temelju statističkih podataka; sustav je nepotrebno složen i nije izravno povezan s građanima; riječ je o pukom prijenosu dijela prihoda koji prikupljaju države članice te ne donosi dodanu vrijednost u odnosu na sredstva na temelju BND-a; osnovica za doprinose nije transparentna i ne postoji jednakost među poreznim obveznicima;

30. izražava žaljenje zbog činjenice da je OLAF u više navrata utvrdio ozbiljne slučajeve carinske prijevare u državama članicama koji su doveli do znatnog gubitka prihoda za proračun Unije; skreće pozornost na tematsko izvješće br. 19/2017 Europskog revizorskog suda pod nazivom „Uvozni postupci: nedostatci u pravnom okviru i nedjelotvorna provedba utječu na financijski interes EU-a” te je zabrinut da bi prevaranti mogli nastaviti pronalaziti „najslabije karike” među državama članicama kao točke ulaska u carinsku uniju i da bi se gubici u proračunu Unije mogli nastaviti i tijekom sljedećeg VFO-a; poziva Komisiju i države članice da poduzmu potrebne mjere za zaustavljanje tih aktivnosti koje štete proračunu Unije;

31.  podsjeća na zakonodavni prijedlog iz 2011. o novom sredstvu na temelju PDV-a, koji bi, da je proveden, rezultirao primjenom na razini EU-a fiksne stope na temelju neto vrijednosti isporuka dobara i usluga ili na temelju uvoza robe na koju bi se primjenjivala standardna zajednička stopa PDV-a; napominje da je, iako taj prijedlog nije bio prihvaćen, Europsko vijeće u veljači 2013. potaknulo Vijeće da nastavi s radom na tom predmetu; smatra da sadašnji kontekst pruža priliku za postizanje mogućeg napretka u tom pogledu;

32. pozdravlja prijedlog Skupine na visokoj razini u kojemu izlaže svoju viziju vlastitih sredstava na temelju PDV-a u cilju njihova pojednostavnjenja, smanjenja administrativnih troškova i jačanja veza između politike EU-a za PDV i stvarnog prikupljanja PDV-a;

33.  prima na znanje Akcijski plan Komisije za PDV („Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – vrijeme je za donošenje odluka”) objavljen 7. travnja 2016. (COM(2016)0148), te kasniji prijedlog od 4. listopada 2017. za niz temeljnih načela i ključnih reformi za područje PDV-a; podupire temeljitu reformu sustava PDV-a u EU-u, čiji bi cilj trebalo biti proširenje porezne osnovice, smanjenje mogućnosti za prijevare i troškova usklađivanja te stvaranje novih prihoda; smatra da bi se dio takvih novih prihoda trebao dodijeliti proračunu EU-a;

34.  smatra da bi se pojednostavnjena sredstva na osnovi PDV-a trebala temeljiti na zajedničkom nazivniku svih sustava PDV-a diljem EU-a te napominje da se slijedom toga ne bi uklonile sve nacionalne posebnosti koje su opravdane zbog raznih razloga;

35.  podržava utvrđivanje jedinstvene stope pristojbe (od 1 % do 2 %) na prihod iz reformiranog PDV-a koji u cijelosti prikupljaju uprave države članica kao vlastito sredstvo Unije; smatra da bi takav sustav mogao pružiti znatne i stabilne prihode za EU uz ograničen administrativni trošak;

36.  ističe da je Komisija već predstavila zakonodavne prijedloge za opsežnu reformu pravila EU-a o PDV-u i da se dodatne inicijative očekuju 2018.; ustraje u potrebi da se čim prije dovrše reforme PDV-a i to najkasnije prije početka sljedećeg VFO-a;

37.  poziva Komisiju da, u očekivanju usvajanja relevantnog zakonodavstva o PDV-u, iznese prijedlog za reformu vlastitog sredstva na temelju PDV-a kao dio svojeg budućeg zakonodavnog paketa o vlastitim sredstvima EU-a; smatra da bi se takvim prijedlogom trebalo voditi računa o glavnim rezultatima reforme PDV-a o kojoj se trenutačno raspravlja;

•  Porez na dobit

38.  podsjeća na to da je u svojoj Rezoluciji od 6. lipnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka(11), Parlament apelirao na Komisiju da podnese prijedlog za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit koja bi se trebala popratiti prikladnim i pravednim ključem preraspodjele kojim bi se ponudilo sveobuhvatno rješenje za štetne porezne prakse u Uniji te pojasnila i pojednostavnila pravila za poduzeća i olakšale prekogranične gospodarske aktivnosti unutar Unije;

39.  prima na znanje prijedloge Komisije za takvu osnovicu te podsjeća na svoj zahtjev da se nakon prijelaznog razdoblja ta konsolidirana osnovica proširi na sva poduzeća; ističe da se sadašnjim prijedlozima za tu osnovicu također treba obuhvatiti digitalno gospodarstvo; predlaže da se na temelju tih prijedloga digitalna prisutnost poduzeća tretira na isti način kao i njihov fizički nastan, definiranjem i utvrđivanjem stalnog digitalnog nastana;

40.  slaže se s ocjenom Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva da zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit kao osnova za novo vlastito sredstvo ispunjava sve kriterije koje je postavila Skupina; naglašava da je ta osnovica ključni element u razvoju jedinstvenog tržišta, koje je europsko javno dobro, s obzirom na to da se njime sprječava i neprimjereno porezno natjecanje među državama članicama i fiskalna optimizacija kojom se ugrožavaju ravnopravni uvjeti tržišnog natjecanja;

41.  podsjeća da utaja poreza u svim svojim oblicima EU-u prouzročuje gubitak koji Komisija procjenjuje na 1 bilijun EUR godišnje; ističe da nenaplaćene prihode od poreza treba vratiti usklađenom politikom borbe protiv prijevara i utaje poreza i s pomoću okvira koji se temelji na transparentnosti, suradnji i koordinaciji;

42.  traži od Komisije da na temelju zaključaka revizije Direktive o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit predloži stvaranje novog vlastitog sredstva za proračun Unije koje bi se izračunavalo na temelju prihoda koje je država članica ostvarila od zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit; podupire uspostavu jedinstvene stope pristojbe za prihode od zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit koja bi se prikupljala u svojstvu vlastitog sredstva; smatra da bi takav sustav mogao pružiti znatne i stabilne prihode za EU uz ograničen administrativni trošak;

•  Emisijska dobit

43.  smatra da bi prihodi koji proizlaze iz dobiti Europske središnje banke (prihodi Europske središnje banke od izdavanja valute) i time imaju izravnu vezu s monetarnom unijom EU-a, trebali biti temelj novog vlastitog sredstva umjesto da se uplaćuju u državne blagajne;

b.  Cilj: smanjenje financijskih špekulacija i jačanje porezne pravednosti u sektorima u kojima se koristi instrumentima agresivnog poreznog planiranja ili agresivnom poreznom optimizacijom

•  Porez na financijske transakcije na europskoj razini

44.  potiče napore koje je nakon prijedloga Komisije iz 2011. poduzela skupina od 11 država članica u okviru pojačane suradnje radi uspostave poreza na financijske transakcije; apelira na ostale države članice da se pridruže gore navedenoj skupini kako bi se izbjegli poremećaji na financijskim tržištima i osiguralo neometano funkcioniranje jedinstvenog tržišta;

45.  slaže se ocjenom Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva kojom se porez na financijske transakcije potvrđuje kao potencijalna osnova za novo vlastito sredstvo za proračun Unije, te istodobno smatra da se ostali načini oporezivanja financijskih aktivnosti također trebaju proučiti;

46.  stoga poziva na stvaranje novog vlastitog sredstva za proračun Unije koje će se izračunavati na temelju odabrane metode oporezivanja financijskih aktivnosti;

•  Oporezivanje poduzeća u digitalnom sektoru

47.  pozdravlja zaključke neslužbenog vijeća ministara financija održanog 16. rujna 2017. u kojima se poziva na razvoj novih poreznih pravila za digitalno gospodarstvo, kao odgovor na pismo četiriju ministara financija upućeno Komisiji sa zahtjevom da se ispitaju rješenja koja se temelje na konceptu uspostave takozvanog „poreza radi izjednačavanja” na dobit koju u EU-u ostvaruju digitalna poduzeća; ističe da je Komisija u svojoj komunikaciji od 21. rujna 2017., „Pravedan i učinkovit sustav oporezivanja u Europskoj uniji za jedinstveno digitalno tržište”, ponovno potvrdila da zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit pruža prikladan okvir za reviziju pravila u cilju modernih i stabilnih režima oporezivanja digitalnih poduzeća i rješavanja izazova u području oporezivanja koje predstavlja digitalno gospodarstvo; poziva na koordinirani pristup na razini EU-a, čak i na kratkoročna rješenja, radi sprečavanja poremećaja na jedinstvenom tržištu koji proizlaze iz jednostranih mjera i radi izbjegavanja nastanka poreznih oaza za digitalna poduzeća;

48.  slaže se da bi digitalno gospodarstvo trebalo imati moderan i stabilan fiskalni okvir kako bi se poticale inovacije, suzbijala fragmentacija tržišta i nepravedno tržišno natjecanje, i svim dionicima omogućilo iskorištavanje novih pravednih i uravnoteženih uvjeta dok se istodobno osigurava da digitalne platforme i poduzeća snose odgovarajući dio poreznih obveza ondje gdje ostvaraju dobit; štoviše ističe da je ključno da se zajamči porezna sigurnost za poslovna ulaganja kako bi se premostile postojeće razlike i spriječila pojava novih zakonskih rupa u pogledu oporezivanja unutar jedinstvenog tržišta;

49.  smatra ključnim da se poduzmu porezne mjere za digitalno tržište kako bi se ograničili utaja poreza i poremećaji u pogledu oporezivanja, agresivno porezno planiranje ili sustavi porezne optimizacije te zlouporaba europskih mehanizama za izbjegavanje poreza; smatra da se tim praksama narušava tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu i državama članicama oduzimaju njihovi prihodi od poreza;

50.  načelno poziva na stvaranje novog vlastitog sredstva za proračun Unije na temelju prikupljenog poreza na transakcije u digitalnom gospodarstvu; međutim smatra da je u svjetlu važnih pregovora koji se vode i na razini EU-a i na razini OECD-a prerano donijeti odluku o točnim dogovorima za uspostavu takvog sredstva;

51.  unatoč tome smatra da bi svaki dogovor koji nadležna tijela EU-a postignu, kao što su sustavi registracije ili nadzora ili regulatorni mehanizmi, trebao smjesta dopustiti prikupljanje pristojbi ili carina u korist proračuna Unije na temelju njihove europske dodane vrijednosti; smatra da su to javna dobra EU-a koja, kako navodi Skupina na visokoj razini za vlastita sredstva, pružaju temelj za utvrđivanje pristojbe koja predstavlja „ostali prihod” koji proizlazi iz politika Unije;

c.  Cilj: promicanje energetske tranzicije i borbe protiv globalnog zatopljenja

•  Porez i pristojbe za zaštitu okoliša

52.  potvrđuje da su borba protiv klimatskih promjena i prijelaz prema održivom, kružnom, niskougljičnom gospodarstvu i zajednički dogovoreni ciljevi energetske zajednice glavni ciljevi politika EU-a;

53.  ponavlja svoje uvjerenje da samo zajednički energetski porezi i porezi za zaštitu okoliša na razini EU-a mogu osigurati pravedno natjecanje među poduzećima i pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, te time djelovati kao pokretač progresivnijeg i održivijeg razvojnog modela;

54. naglašava važnost „zelenog oporezivanja” kao osobito primjerenog mehanizma za doprinos europskim vlastitim sredstvima; poziva Komisiju da u svrhu promicanja dodatnih budućih vlastitih sredstava Unije dodatno integrira prijedloge za dodatna ekološka vlastita sredstva, kako je navedeno u izvješću Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva te kako je istaknuo povjerenik za proračun EU-a, koji su u skladu s određenim politikama Unije kao što su energija (porez na energiju), zaštita okoliša i klimatske promjene (mehanizam za graničnu prilagodbu emisija CO2, porez na plastiku i sustav za trgovanje emisijama) i promet (porez na motorno gorivo i zrakoplovne karte);

55. poziva da se znatan udio prihoda od dražbi u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama iz četvrte faze (2021.) nadalje razmotri kao novo vlastito sredstvo EU-a; podsjeća da je Skupina na visokoj razini za vlastita sredstva već raspravljala o toj mogućnosti, a Komisija ju je izričito spomenula u svojoj komunikaciji od 14. veljače 2018. „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” (COM(2018)0098); usporedno s time poziva na uvođenje mehanizma za graničnu prilagodbu emisija CO2 kao novo vlastito sredstvo proračuna EU-a, što bi trebalo rezultirati jamčenjem ravnopravnih uvjeta u međunarodnoj trgovini i smanjenjem premještanja proizvodnje, uz istodobno uvrštenje troškova klimatskih promjena u cijenu uvezene robe;

56.  traži od Komisije da razmotri uvođenje pristojbe na plastične predmete i predmete za jednokratnu uporabu na razini EU-a, u cilju poticanja korištenja održivijih alternativa;

57.  smatra da bi se vlastita sredstva koja se temelje na porezu na električnu energiju preklapala s područjem primjene sustava EU-a za trgovanje emisijama te da bi se tako izazvala zabrinutost u odnosu na stabilnost uvjeta ulaganja i financijsko opterećenje kućanstava;

58.  smatra da u slučaju da pojedina država članica doživi pretjerano opterećenje prouzročeno nekim vlastitim sredstvom takvo opterećenje moglo bi se ublažiti s pomoću dodatne potpore u okviru programa EU-a, u ograničenom trajanju i iznosu te u skladu s ciljevima Unije; ističe da se takva potpora ne može dodijeliti uvođenjem novih rabata ili korekcijama na prihodovnoj strani proračuna EU-a;

59.  ističe da uvođenje poreza i pristojbi povezanih sa zaštitom okoliša ne smije utjecati na pravo svake države članice da utvrdi uvjete za iskorištavanje svojih energetskih resursa, svoj odabir među različitim izvorima energije i opću strukturu svoje opskrbe energijom;

Ostali izvori prihoda

60.  podsjeća na to da, iako vlastita sredstva trebaju biti glavi element prihoda za proračun EU-a, ona se unatoč tome dopunjuju onim što se u članku 311. naziva „ostali prihodi”, koji uključuju: porez na dohodak koji plaćaju dužnosnici EU-a; prihode koji proizlaze iz administrativnog poslovanja institucija, poput prihoda od prodaje robe, usluga iznajmljivanja i unajmljivanja, pružanja usluga i bankovnih kamata; doprinose država koje nisu članice EU-a određenim programima EU-a; zatezne kamate; kazne koje plaćaju poduzeća, u većini slučajeva u kojima je utvrđeno da su prekršila pravo tržišnog natjecanja EU-a te prihode od zaduživanja i kreditiranja EU-a;

61.  napominje da se saldo svake financijske godine unosi u proračun za sljedeću godinu kao prihod u slučaju viška, a da ostali prihodi, salda i tehničke prilagodbe, uključujući višak iz prethodne godine, odgovaraju oko 6 % ukupnih prihoda; ističe da su se posljednjih godina „ostali prihodi” uglavnom sastojali od novčanih kazni, koje same predstavljaju 2,5 % ukupnih prihoda (ne uključujući namjenske prihode);

62.  izražava žaljenje zbog toga što je dosad u raspravi o financiranju EU-a potencijal takvih drugih prihoda zanemaren; smatra da, čak i ako ti prihodi ne predstavljaju alternativu ostalim vlastitim sredstvima zbog svoje razine, nestabilnosti i nepredvidivosti, oni su ipak moguće sredstvo za pokrivanje povećanih financijskih potreba u okviru sljedećeg VFO-a;

63.  podsjeća na to da su pravni postupci kojima se uređuju takvi prihodi i moguće izmjene fleksibilniji nego oni za vlastita sredstva, s obzirom na to da nisu utvrđeni odlukom o vlastitim sredstvima nego sekundarnim zakonodavstvom te stoga ne podliježu zahtjevu za jednoglasnost;

64.  ponavlja svoj uvriježeni stav da svi prihodi koji proizlaze iz novčanih kazni izrečenih poduzećima za povredu prava tržišnog natjecanja EU-a ili povezanih sa zakašnjelim plaćanjima nacionalnih doprinosa u proračun EU-a trebaju biti dodatni prihod za proračun EU-a te ne bi trebali podrazumijevati odgovarajuće smanjenje doprinosa na temelju BND-a;

65.  u tu svrhu traži da se uspostavi posebna pričuva na prihodovnoj strani proračuna EU-a, koja će se postupno puniti svim vrstama nepredviđenih drugih prihoda; smatra da bi se ta pričuva trebala aktivirati za podmirivanje dodatnih potreba za plaćanjima, osobito onih vezanih uz mobilizaciju ukupne razlike za obveze ili posebnih instrumenata VFO-a;

66.  naglašava da naknade koje iziskuje provedba politika EU-a i naročito europskih programa, kao što je Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju za državljane trećih zemalja (ETIAS), imaju potencijal za proračun EU-a; smatra da bi se u određenim slučajevima takvi prihodi mogli namijeniti za istu politiku ili svrhu; smatra da bi se za generaciju programa i politika EU-a za razdoblje nakon 2020. ta vrsta potencijalnih prihoda trebala sustavnije razmatrati u cilju da se za proračun EU-a osigura dodatni izvor prihoda;

67. naglašava da su 2016. godine prihodi dodijeljeni decentraliziranim agencijama EU-a, kao što su pristojbe i naknade iz industrijskog sektora i doprinosi iz nacionalnih proračuna, iznosili oko milijardu EUR; poziva Komisiju da predloži dosljedan pristup u pogledu financiranja agencija iz naknada u sljedećem VFO-u;

***

68.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 168, 7.6.2014., str. 105.

(2)

SL L 168, 7.6.2014., str. 29.

(3)

SL L 168, 7.6.2014., str. 39.

(4)

SL C 27E, 31.1.2008., str. 214.

(5)

SL C 380E, 11.12.2012., str. 89.

(6)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0378.

(7)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0432.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0097.

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0309.

(10)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0401.

(11)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0310.


MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU (22.1.2018)

upućeno Odboru za proračune

o reformi sustava vlastitih sredstava Europske unije

(2017/2053(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Wim van de Camp

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  poziva na to da se reforme vlastitih sredstava usredotoče na moderne prioritete, pruže dovoljnu vrijednost za uloženi novac i djelotvorno financijsko upravljanje, te da se njima uspostavi predvidljiva i stabilna osnova za neovisan, transparentan i uravnotežen proračun EU-a kojim će se pokušati riješiti postojeći i rastući pritisak na proračun EU-a i pojednostavniti trenutačne složene i netransparentne odredbe o rabatu u cilju ukidanja takvih dogovora, te staviti na raspolaganje financijska sredstva potrebna za ispunjenje potreba naših građana;

2.  poziva na smanjenje ovisnosti EU-a o nacionalnim doprinosima na temelju PDV-a i BND-a, uzimajući u obzir sustav u kojemu se vlastita sredstva na temelju PDV-a zamjenjuju prijenosom udjela PDV-a prikupljenog na nacionalnoj razini;

3.  pozdravlja inicijative za sveobuhvatnu reformu vlastitih sredstava EU-a, s ciljem povećanja potpore od strane država članica i građana za istinski vjerodostojan i neovisan proračun EU-a, poticanja održivog gospodarstva EU-a i stvaranja dodatne vrijednost EU-a;

4.  ističe da je carinska unija temeljni stup EU-a i ključna u pregovorima EU-a, kao jednog od najvećih svjetskih trgovinskih blokova, o trgovinskim sporazumima; ističe da je međunarodna trgovina EU-a izravno povezana s njegovim tradicionalnim vlastitim sredstvima koja se također sastoje od carina na uvoz izvan EU-a i pristojbi na šećer te su 2015. iznosila 12,8 % ukupnih prihoda EU-a;

5.  naglašava potrebu za analizom učinka tradicionalnih vlastitih sredstava na sklapanje sporazuma o (slobodnoj) trgovini od strane EU-a i na utvrđivanje izvora prihoda kako bi se nadoknadilo moguće smanjenje tih sredstava i posljedična moguća nestabilnost;

6.  poziva na iscrpnu pravnu procjenu i provjeru mogućnosti uvođenja carina na trgovinu robom i uslugama koje se temelje na održivosti i emisijama i na to da se te mjere eventualno uvrste u međunarodnu trgovinsku politiku i sporazume EU-a s ciljem poticanja trgovinskih partnera da proizvodnju obavljaju na ekološki prihvatljiv način, ali i kao izvor vlastitih sredstava; u tom smislu naglašava da bi takve mjere trebalo uvesti samo ako su nedvojbeno u skladu s pravilima WTO-a i ako se njima jamče jednaki međunarodni uvjeti i konkurentnost europskih poduzeća, pri čemu mala i srednja poduzeća čine važnu stavku;

7.  podsjeća na ranije pozive na pristup carinskim pravilima i postupcima EU-a koji bi bio moderniji, djelotvorniji, učinkovitiji i jednoznačan, s manje razilaženja, uz optimizaciju i provedbu trenutačnog carinskog sustava EU-a, te uz poticanje suradnje kako bi se stalo na kraj utaji poreza i svim oblicima nepoštenog tržišnog natjecanja te kako bi se carine i pristojbe mogle učinkovito prikupljati kao vlastita sredstva EU-a;

8.  prima na znanje da su instrumenti trgovinske zaštite izvor vlastitih sredstava EU-a, ali da zbog svoje naravi ne mogu i ne smiju predstavljati predvidljivu i stabilnu osnovu za stalne doprinose sustavu vlastitih sredstava EU-a; naglašava da se instrumenti trgovinske zaštite ne bi trebali primarno koristiti kao izvor vlastitih sredstava EU-a, već da bi se oni trebali uspostavljati u odgovarajućim situacijama i proporcionalno, u skladu s primjenjivim pravilima.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

23.1.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

6

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

William (The Earl of) Dartmouth, Laima Liucija Andrikienė, Maria Arena, Tiziana Beghin, David Borrelli, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Eleonora Forenza, Karoline Graswander-Hainz, Nadja Hirsch, Yannick Jadot, France Jamet, Bernd Lange, David Martin, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Franz Obermayr, Artis Pabriks, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula, Iuliu Winkler

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Reimer Böge, Seán Kelly, Sander Loones, Fernando Ruas, Lola Sánchez Caldentey, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Virginie Rozière

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

25

+

ALDE

Nadja Hirsch, Hannu Takkula

EFDD

Tiziana Beghin, David Borrelli

PPE

Laima Liucija Andrikienė, Reimer Böge, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Seán Kelly, Sorin Moisă, Artis Pabriks, Fernando Ruas, Tokia Saïfi, Adam Szejnfeld, Jarosław Wałęsa, Iuliu Winkler

S&D

Maria Arena, Karoline Graswander-Hainz, Bernd Lange, David Martin, Alessia Maria Mosca, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Virginie Rozière, Joachim Schuster

VERTS/ALE

Yannick Jadot

6

-

ECR

David Campbell Bannerman, Sander Loones, Emma McClarkin, Joachim Starbatty

ENF

France Jamet, Franz Obermayr

4

0

EFDD

William (The Earl of) Dartmouth

GUE/NGL

Eleonora Forenza, Anne-Marie Mineur, Lola Sánchez Caldentey

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR (27.11.2017)

upućeno Odboru za proračune

o reformi sustava vlastitih sredstava Europske unije

(2017/2053(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Nedzhmi Ali

PRIJEDLOZI

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da zbog nedostatka sredstava treba ponovno obratiti više pozornosti na zaštitu financijskih interesa EU-a prilikom povećanja prihoda u proračunu EU-a iz povećane pripisane vrijednosti iznosa vlastitih sredstava; budući da takav stav treba zauzeti i prema poboljšanju suradnje i zajedničkom radu Komisije i država članica;

B.  budući da je proračun EU-a u prvom redu investicijski proračun, iako dijelom ima i redistributivnu funkciju među državama članicama, koji ponajprije služi pružanju potpore zajedničkim politikama i ciljevima EU-a na način da se njime pruža početni kapital za srednjoročna i dugoročna ulaganja;

C.  budući da bi jedan od glavnih ciljeva proračuna EU-a trebalo biti pružanje potpore ubrzanom rastu i otvaranju radnih mjesta u slabije razvijenim regijama radi postizanja jednake razine socijalnog i ekonomskog razvoja unutar svih država članica, čemu bi znatno trebao doprinijeti veći iznos vlastitih sredstava;

1.  smatra da bi vlastita sredstva trebalo usmjeriti na one projekte kojima se može postići najveća europska dodana vrijednost; smatra da bi rashode trebalo usmjeriti na područja u kojima je financiranje na europskoj razini neophodno ili pak u onim slučajevima u kojima nacionalno financiranje ne bi bilo dostatno za postizanje ciljeva na europskoj razini;

2.  naglašava da je sadašnji sustav vlastitih sredstava previše složen i njime se stavlja nejednak naglasak na neto bilance između država članica; podržava uvođenje novih vlastitih sredstava, kojima će se smanjiti ovisnost proračuna EU-a o doprinosima država članica na temelju BND-a i omogućiti da se financijska sredstva EU-a na bolji način izdvajaju za politike i prioritete EU-a; mišljenja je da se udio novih istinskih vlastitih sredstava treba povećati na najmanje 50 % prihodovne strane proračuna EU-a;

3.  smatra da predstojeći pregovori o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO), kao i Brexit, pružaju priliku EU-u za provedbu reforme sustava vlastitih sredstava; smatra da Komisija i države članice trebaju pripremiti reformu na temelju jasnih i zajedničko dogovorenih načela; stoga poziva države članice da provedu temeljitu reformu sustava kako bi buduće financiranje EU-a postalo stabilnije, održivije i predvidljivije, uz veći stupanj transparentnosti i odgovornosti prema građanima EU-a; poziva Komisiju da uzme u obzir preporuke Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva u svojem izvješću o budućem financiranju EU-a;

4.  poziva Komisiju i države članice da iskoriste reformu za uvođenje poticaja i stimuliranje država članica na ulaganje u europski projekt te da ukinu sve mehanizme popusta i korekcije, čime bi se utvrdila jasnija, stabilnija, pravednija i transparentnija struktura; smatra, u tom pogledu, da bi nacionalne doprinose proračunu EU-a trebalo isključiti iz izračuna deficita u okviru Pakta o stabilnosti i rastu;

5.  poziva države članice da uzmu u obzir rizik koji bi povećanje vlastitih sredstava moglo predstavljati za sustav ubiranja prihoda kojim bi se, kao posljedica toga, zahtijevalo uvođenje potrebnih zaštitnih mjera;

6.  skreće pozornost na potrebu osnaživanja postojećih sustava kontrole i uvođenja novih mehanizama za sprečavanje prijevara i nepravilnosti koji bi mogli naštetiti financijskim interesima EU-a prilikom prikupljanja novih vlastitih sredstava; poziva Komisiju, u tom pogledu, da bude spremna predložiti relevantne mjere za zaštitu financijskih interesa EU-a ako i kada države članice uvedu nova vlastita sredstva za proračun EU-a;

7.  izražava žaljenje zbog razlika u carinskim provjerama koje se provode unutar EU-a i velikih iznosa uključenih u prijevare koje zahvaćaju sustav prikupljanja vlastitih sredstava; naglašava važnost carinskih inspekcija i povezanog ubiranja carinskih pristojbi; skreće pozornost na prihode izgubljene zbog razlika između planiranog i prikupljenog PDV-a i prekograničnih prijevara u vezi s PDV-om; naglašava da krijumčarenje visoko oporezovane robe dovodi do ozbiljnih gubitaka u prihodima za proračun EU-a i država članica; poziva Komisiju da ojača zajedničku politiku u području carinske kontrole i na taj način uvede istinsku usklađenost s ciljem boljeg prikupljanja tradicionalnih vlastitih sredstava;

8.  podsjeća na važnost olakšavanja i ubrzavanja razmjene informacija s tijelima kao što su OLAF i Europol u cilju borbe protiv carinskih prijevara i prekograničnih poreznih kaznenih djela; skreće posebnu pozornost na sve češće slučajeve transnacionalnih prijevara u vezi s PDV-om, također poznate kao „kružna prijevara”, i poziva Komisiju da dodatno pojača mjere za suzbijanje i sprečavanje prijevara te vrste; smatra da je od ključne važnosti da se PDV optimizira na praktičnoj razini, bez nametanja dodatnog opterećenja za građane EU-a i države članice;

9.  smatra da temelj bilo kojeg novog usvojenog izvora sredstava trebaju biti tri osnovna kriterija: jednostavnost, pravednost i demokratski nadzor; podsjeća da načela koja je navela Skupina na visokoj razini za vlastita sredstva treba uzeti u obzir pri razmatranju novih izvora financiranja; ističe da bi novi sustav trebao biti razumljiv i transparentan za europske porezne obveznike i protivi se politici tzv. igre nulte sume koju neke države članice trenutačno primjenjuju; mišljenja je da se proračunski pregovori ne vode načelom europske dodane vrijednosti nego logikom „pravednog povrata” za države i proračunskog salda;

10.  nadalje, potiče Komisiju i države članice da također razmotre druga sredstva temeljena na porezima koja su dostupna EU-u, a mogla bi pružiti više europske dodane vrijednosti u određenim političkim područjima povezanim s rizikom te istovremeno ojačati proračun EU-a i smanjiti iznos sredstava koja se temelje na BND-u i PDV-u; smatra da sadašnji sustav vlastitih sredstava koji se temelji na PDV-u treba zamijeniti pravilnim prijenosom udjela PDV-a koji se ubire na nacionalnoj razini; smatra da se nova sredstva mogu pronaći i u europskim politikama kao što su one u području okoliša, energetike, klime i prometa;

11.  ističe da korištenje vlastitih sredstava treba biti usmjereno na europska javna dobra koja svim državama članicama mogu koristiti jednako i za koja djelovanje na razini EU-a nije samo relevantno već je neophodno, ili u slučajevima u kojima su nacionalne mogućnosti financiranja nedostatne za postizanje prioriteta i ciljeva EU-a; ističe, u tom pogledu, važnost proračuna EU-a za poticanje daljnje integracije EU-a i kohezije među državama članicama; napominje da su istraživanja i razvoj te unutarnja i vanjska sigurnost dva područja s izraženom europskom dodanom vrijednošću o kojima građani imaju pozitivan stav;

12.  ističe da EU treba razmotriti ulaganje manje napora u područjima za koja se smatra da Unija u njima ostvaruje ograničenu dodanu vrijednost ili ne uspijeva ispuniti obećanja; naglašava, međutim, da treba izdvojiti dovoljno sredstava za ostvarenje europskih ciljeva, a da u slučaju novih ciljeva treba predstaviti i nove izvore sredstava;

13.  izražava svoje uvjerenje da bi usmjeravanje vlastitih sredstava na projekte u području unutarnje i vanjske sigurnosti pozitivno odjeknulo među građanima, čime bi se povećala njihova europska dodana vrijednost; izražava zabrinutost zbog niske razine rashoda u nekim ključnim sigurnosnim područjima, primjerice za pripremna djelovanja za suradnju i istraživanje u području obrane i sigurnosti;

14.  pozdravlja povećano korištenje vlastitih sredstava za projekte u području istraživanja i razvoja, iako postoje dvojbe u pogledu vrste financiranih projekata; ističe da bi rashode trebalo usmjeriti na projekte koji su korisni za EU i koji su dugoročno isplativi, a ne na programe financiranja koji ostvaraju tek kratkoročnu korist;

15.  izražava zabrinutost zbog toga što je udio proračuna Unije namijenjen pitanjima povezanima s klimom malen; ustraje u tome da bi prihode iz vlastitih sredstava trebalo trošiti na projekte kojima se ostvaruje veća europska dodana vrijednost, što uključuje i borbu protiv klimatskih promjena;

16.  poziva na otvorenu raspravu o održavanju razina plaćanja za kohezijsku politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) u sljedećem programskom razdoblju, uzimajući u obzir dodatnost i visoku dodanu vrijednost koju te politike donose za europsku stabilnost, konkurentnost i gospodarski rast;

17.  poziva na ciljano povećanje kapaciteta u državama članicama koje imaju poteškoća s programima kojima se upravlja na centralnoj razini, kao što su Instrument za povezivanje Europe (CEF), Obzor 2020. i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU);

18.  poziva Komisiju da tijekom sljedeće godine Parlamentu podnese komunikaciju u kojoj će izložiti kako namjerava pomiriti dugoročne političke ciljeve, primjerice strategiju Europa 2020., sa situacijom koja će nastati po isteku sadašnjeg VFO-a 2020. godine; čvrsto je uvjeren da bi plan EU-a za sljedeće desetljeće trebao imati ključnu ulogu u procesu izrade sljedećih VFO-ova;

19.  podsjeća da bi pri dodjeli vlastitih sredstava trebalo povesti računa o dugoročnim projektima, kao što su Obzor 2020. i deset prioriteta Junckerove Komisije; poziva Komisiju da svoje prioritete usmjeri prema uspješnom ostvarenju tih dugoročnih projekata;

20.  smatra da bi se jednostavnijim i jasnijim pravilima doprinijelo bržoj raspodjeli sredstava te povećala učinkovitost i transparentnost, s obzirom na to da bi broj pogrešaka bio manji; poziva Komisiju da u tom smislu pripremi akcijski plan;

21.  izražava zabrinutost zbog načina na koji se mjeri raspodjela rashoda; smatra da sustav proračunske ravnoteže nije primjeren za projekte u kojima je sadržana europska dodana vrijednost, s obzirom na to da te projekte potencijalno može provoditi samo jedna država članica, u kojem bi slučaju došlo do neravnoteže u pogledu nacionalnih računa država članica;

22.  ističe da politike koje bi bile od koristi svim građanima EU-a i kojima bi se mogla pružiti veća europska dodana vrijednost nisu atraktivne iz perspektive neto bilanci; stoga smatra da je potrebno razviti nove metode mjerenja vrijednosti projekata i uvesti pojednostavnjeno izvješćivanje;

23.  ponovno ističe da je od ključne važnosti dodijeliti vlastita sredstva projektima kojima se potencijalno može ostvariti najveća europska dodana vrijednost, umjesto da se gleda samo na nacionalne račune pojedinačnih država članica; potiče Komisiju da predstavi ambiciozne prijedloge za nova vlastita sredstva; vjeruje da bi se na taj način mogao smanjiti relativni udio nacionalnih doprinosa iz BND-a u proračun EU-a, te tako pomoći da se stane na kraj antieuropskoj orijentiranosti na pravedan povrat neto bilanci;

24.  smatra da bi Komisija trebala razmotriti mogućnost ubiranja pristojbi na emisije CO2 određivanjem cijena ugljika, pomoću oporezivanja ili tržišnih instrumenata, kao sredstvo za jačanje proračuna EU-a; smatra da bi takav instrument također mogao osigurati europsku dodanu vrijednost jer bi ubiranje tog poreza moglo potaknuti promjene ponašanja potrošača i proizvođača u korist smanjenja emisija ugljika u budućnosti; međutim, mišljenja je da bi svako rješenje EU-a temeljeno na porezu trebalo imati što neutralniji utjecaj na ukupni udio poreza određene države članice; ističe da se u okviru takvog poreza također trebaju uzeti u obzir postojeći sustavi za trgovanje emisijama kako bi se izbjegla preklapanja i proturječne metode i ciljevi.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

20.11.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

17

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Inés Ayala Sender, Martina Dlabajová, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Arndt Kohn, Monica Macovei, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Bart Staes, Hannu Takkula, Tomáš Zdechovský, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Brian Hayes, Karin Kadenbach, Younous Omarjee, Julia Pitera

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Tiziana Beghin, Tiemo Wölken

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

17

+

ALDE

ECR

GUE/NGL

PPE

S&D

Greens

Nedzhmi Ali, Martina Dlabajová, Hannu Takkula

Monica Macovei

Younous Omarjee

Ingeborg Gräßle, Brian Hayes, Julia Pitera, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Tomáš Zdechovský, Joachim Zeller

Arndt Kohn, Karin Kadenbach, Inés Ayala Sender, Tiemo Wölken

Bart Staes

1

-

EFDD

Tiziana Beghin

1

0

GUE/NGL

Luke Ming Flanagan

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA EKONOMSKU I MONETARNU POLITIKU (29.1.2018)

upućeno Odboru za proračune

o reformi sustava vlastitih sredstava Europske unije

(2017/2053(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Luigi Morgano

PRIJEDLOZI

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da nedavna istraživanja pokazuju da većina europskih građana podržava veći stupanj djelovanja EU-a u područjima kao što su obrana i sigurnost, obrazovanje i inovacije te socijalne i ekonomske politike, što utječe na proračun;

B.  budući da će Brexit imati znatan učinak na prihodovnu stranu proračuna EU-a;

C.  budući da je ističe da je doprinos temeljen na BND-u uspostavljen radi uravnoteženja troškova koji nisu pokriveni ostalim prihodima na razini EU-a te da bi kao takav mogao biti dopunskog karaktera; budući da se udio doprinosa temeljenog na BND-u s 13,2 %, koliko je iznosio 1991., povećao na 66,3 % 2016. godine i da je danas glavni izvor financiranja proračuna EU-a;

1.  pozdravlja pristup iznesen u Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a prema kojemu temeljno načelo proračuna EU-a mora biti pružanje europske dodane vrijednosti u usporedbi s nacionalnim proračunima, postizanje ekonomije razmjera te osiguranje najučinkovitije i najusmjerenije upotrebe sredstava EU-a kako bi se „maksimizirao doprinos svakog potrošenog eura”;

2.  ističe da se reformiranim sustavom vlastitih sredstava EU-a ne bi trebalo dodatno porezno opteretiti građane EU-a te bi se trebalo izbjeći širenje regresivnosti sustava vlastitih sredstava EU-a;

3.  smatra da se prekomjernim oslanjanjem na doprinos temeljen na BND-u kao glavnom izvoru financiranja proračuna EU-a trajno potiče logika „pravedne dobiti”; pozdravlja rad Skupine na visokoj razini o vlastitim sredstvima, a posebno one mjere čiji je cilj kompenziranje udjela doprinosa temeljenog na BND-u; ističe da bi se upotrebom tradicionalnih i novih istinskih vlastitih sredstava djelomično mogao zamijeniti, a time i smanjiti doprinos temeljen na BND-u;

4.  smatra da bi se reformom sustava vlastitih sredstava trebalo upravljati pomoću načela jednostavnosti, stabilnosti, fleksibilnosti, transparentnosti, pravednosti, demokracije i dodane vrijednosti EU-a kako bi se građanima omogućilo bolje razumijevanje financiranja proračuna EU-a;

5.  kao što je navedeno u izvješću Skupine na visokoj razini, smatra da bi prednost trebalo dati istinskim vlastitim sredstvima s jasnim europskim opsegom;

6.  pozdravlja prijedlog Skupine na visokoj razini u kojemu izlaže svoju viziju vlastitih sredstava na temelju PDV-a u cilju njihova pojednostavljenja, smanjenja administrativnih troškova i jačanja veza s politikom za PDV EU-a i stvarnim prikupljanjem PDV-a; smatra da bi takva reforma vlastitih sredstava temeljenih na PDV-u doprinijela učinkovitijem suzbijanju poreznih prijevara, utaje i izbjegavanja plaćanja poreza; nadalje, smatra da bi se samo konačnim sustavom PDV-a EU-a i povezanim vlastitim sredstvima uspostavio pravedan sustav za europske građane u pogledu proračuna EU-a;

7.  smatra da bi Komisija, na temelju zaključaka preispitivanja Direktive o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit, trebala predložiti uvjete za dodjeljivanje dijela fiskalnih prihoda dobivenih iz zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit proračunu Unije kako bi se proporcionalno smanjili proračunski doprinosi država članica;

8.  pozdravlja raspravu o mogućim opcijama za oporezivanje kojima se podupiru napori EU-a u rješavanju izazova povezanih s okolišem;

9.  ističe da bi trebalo ukinuti sve popuste s prihodovne strane; smatra da udio troškova upravljanja državne carinske uprave dobiju od naplaćenih pristojbi i poreza ne bi smio prelaziti administrativne troškove;

10.  pozdravlja namjeru Komisije da podnese prijedlog o uspostavi posebne proračunske linije za europodručje u okviru proračuna EU-a;

11.  ističe da je, unatoč potrebi za dovoljnim financijskim sredstvima EU-a, važno ne povećavati porezno opterećenje za građane;

12.  prima na znanje Komisijin paket o EMU-u koji je Komisija donijela 6. prosinca 2017., u kojem iznosi prijedloge da se stvori položaj tzv. europskog ministra gospodarstva i financija, da se Europski stabilizacijski mehanizam pretvori u europski monetarni fond i da se uspostave novi proračunski instrumenti za stabilno europodručje u okviru EU-a;

13.  kako bi svi građani imali koristi od europodručja, smatra da bi bilo korisno uspostaviti proračunski kapacitet europodručja s posebnom proračunskom linijom u proračunu EU-a, u okviru Unije, ali iznad gornjih granica za preuzimanje obveza i plaćanja u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira i u skladu sa zakonskim ograničenjima Ugovorâ, izbjegavajući pritom preklapanja s postojećim politikama i fragmentiranost unutar proračuna; zalaže se za to da taj proračunski kapacitet obuhvaća sredstva i alate koji će mu omogućiti da vrši funkcije makroekonomske stabilizacije; naglašava, međutim, potrebu da države članice poštuju Pakt o stabilnosti i rastu, pa i njegove klauzule o fleksibilnosti; ističe potrebu da se zaštite ulaganja, spriječe nezaposlenost i nesigurnost, pruže poticaji za strukturne reforme kako bi se modernizirala gospodarstava država članica, realizirala potrebna ekonomska i socijalna konvergencija i ojačao financijski sustav u Europi kao cjelini;

14.  smatra da bi se, kako je to predložila Skupina na visokoj razini, proračunski kapacitet europodručja mogao financirati djelomično vlastitim sredstvima koja se lakše mogu uvesti u europodručje, kao što je udio prihoda koji proizlazi iz oporezivanja financijskih transakcija; međutim, ističe da je u proračunu potrebno izbjegavati povezanost određenih prihoda i rashoda;

15.  smatra da bi trebalo odrediti jasnu poveznicu između korištenja proračunskih sredstava i strateških ciljeva kako bi se zajamčila demokratska legitimnost mjera dogovorenih na europskoj razini; smatra da kako bi se povećala javna potpora europskim vlastitim sredstvima, ta bi sredstva trebala imati jasnu europsku dodanu vrijednost;

16.  smatra da demokracija, transparentnost i jasna poveznica između donošenja odluka i odgovornosti podupiru legitimnost javnih politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini, posebno u slučaju proračunske i fiskalne politike; prima na znanje prijedlog predsjednika Komisije da se unutar Komisije stvori položaj tzv. europskog ministra gospodarstva i financija; smatra da bi to moglo poboljšati demokratsku odgovornost sustava ekonomskog upravljanja EU-a, posebno prema Europskom parlamentu;

17.  smatra da bi odluku Vijeća o vlastitim sredstvima trebalo donijeti uz veće sudjelovanje Europskog parlamenta.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.1.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

39

13

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, David Coburn, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Sven Giegold, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Barbara Kappel, Wajid Khan, Wolf Klinz, Philippe Lamberts, Werner Langen, Sander Loones, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Fulvio Martusciello, Bernard Monot, Caroline Nagtegaal, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Martin Schirdewan, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Kay Swinburne, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Jakob von Weizsäcker

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Enrique Calvet Chambon, Matt Carthy, Mady Delvaux, Herbert Dorfmann, Ramón Jáuregui Atondo, Verónica Lope Fontagné, Thomas Mann, Luigi Morgano, Lieve Wierinck

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Edward Czesak, Manolis Kefalogiannis, Rainer Wieland

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

39

+

ALDE

Enrique Calvet Chambon, Ramon Tremosa i Balcells, Lieve Wierinck

PPE

Burkhard Balz, Herbert Dorfmann, Markus Ferber, Brian Hayes, Danuta Maria Hübner, Manolis Kefalogiannis, Esther de Lange, Werner Langen, Verónica Lope Fontagné, Ivana Maletić, Thomas Mann, Fulvio Martusciello, Luděk Niedermayer, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Anne Sander, Tom Vandenkendelaere, Rainer Wieland

S&D

Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Mady Delvaux, Jonás Fernández, Roberto Gualtieri, Cătălin Sorin Ivan, Ramón Jáuregui Atondo, Wajid Khan, Olle Ludvigsson, Luigi Morgano, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Jakob von Weizsäcker

VERTS/ALE

Sven Giegold, Philippe Lamberts, Molly Scott Cato, Ernest Urtasun

13

-

ALDE

Caroline Nagtegaal

ECR

Edward Czesak, Sander Loones, Bernd Lucke, Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner, Kay Swinburne

EFDD

David Coburn, Marco Valli

ENF

Gerolf Annemans, Bernard Monot

GUE/NGL

Matt Carthy, Martin Schirdewan

3

0

ALDE

Wolf Klinz

ENF

Barbara Kappel

GUE/NGL

Dimitrios Papadimoulis

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE (8.12.2017)

upućeno Odboru za proračune

o reformi sustava vlastitih sredstava Europske unije

(2017/2053(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Ivo Belet

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da su u svrhu pospješivanja prijelaza na održivo, kružno i niskougljično gospodarstvo, postizanja dogovorenih ciljeva energetske unije i ostvarivanja dosljednosti s obvezama iz Pariškog sporazuma potrebna značajna dodatna ulaganja u razdoblju od 2020. do 2030.;

2.  uvjeren je da su za ostvarenje konkretnog napretka u pogledu tih ključnih politika EU-a i postizanja nulte stope neto emisija do sredine ovoga stoljeća ključni uključivanje klimatskih pitanja u proračun EU-a i njegova temeljita reforma; napominje da se u članku 2. točki (c) Pariškog sporazuma ističe potreba „usklađivanja financijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene”;

3.  smatra da bi se reformom proračuna EU-a trebalo upravljati s pomoću načela supsidijarnosti, solidarnosti i održivosti s ciljem donošenja učinkovitijeg proračuna EU-a koji se temelji na kombinaciji novih i postojećih vlastitih sredstava, koja izravno i transparentno pridonose ulaganjima u projekte s jasnom europskom dodanom vrijednošću za građane, poduzeća i okoliš;

4.  podsjeća da bi uvođenje novih vlastitih sredstava ili drugih vrsta prihoda EU-a trebalo smanjiti ovisnost proračuna EU-a o doprinosima temeljenim na bruto nacionalnom dohotku (BND) država članica i dovesti do smanjenja tih doprinosa;

5.  smatra da bi se vlastita sredstva koja se temelje na porezu na električnu energiju preklapala s područjem primjene sustava EU-a za trgovanje emisijama te da bi se tako izazvala zabrinutost u odnosu na stabilnost uvjeta ulaganja i financijsko opterećenje kućanstava;

6.  napominje da se Glavna uprava za okoliš nalazi na drugom mjestu po broju izdanih novčanih kazni za neusklađenost sa zakonodavstvom EU-a, koje iznose 284 milijuna EUR za razdoblje od 2014. do 2017.; poziva da se prihodi koji izravno proizlaze iz zakonodavstva EU-a i njegove primjene ulažu u proračun EU-a kao „ostali prihodi” i da budu namijenjeni za ulaganja u projekte koji stvaraju najveću europsku dodanu vrijednost u području okoliša; no podsjeća da prihodi od novčanih kazni ne čine stabilan izvor prihoda u proračun EU-a;

7.  poziva da se dio prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica stakleničkih plinova na dražbi od Faze 4 (2021.) pa nadalje usmjeri prema konkretnim, održivim i niskougljičnim projektima EU-a, poput maksimizacije korištenja postojeće i, prema potrebi, razvoja nove prekogranične energetske infrastrukture (primjerice za olakšavanje integracije obnovljivih izvora energije), skladištenja energije i ulaganja u napredne inovacije u industriji, kako bi se doprinijelo pravednom prijelazu na niskougljično gospodarstvo; poziva Komisiju da dodatno razradi moguće načine korištenja postojećih i budućih sredstava i programa EU-a kako bi se podržao pravedan prijelaz u regijama s visokim korištenjem ugljena i visokim emisijama ugljika; napominje da se predviđa povećanje prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica na dražbi od Faze 4 pa nadalje;

8.  poziva da se analizira mogu li prihodi dobiveni iz zajednički dogovorenih sustava nacionalnih naplata cestarina, koji se temelje na udaljenosti, vremenu putovanja i prometnim emisijama pridonijeti financiranju projekata EU-a kojima se promiče razvoj mobilnosti bez emisija i mobilnosti s niskom razinom emisija, uključujući poticaje za vozila s niskom razinom emisija i bez emisija, poticaje za alternativne izvore energije s niskom razinom emisija za prijevoz i održivi multimodalni prijevoz, posebno brze željeznice i unutarnje plovidbe s niskim emisijama; poziva Komisiju i države članice da pri razvoju sustava naplata cestarina uzmu u obzir poseban položaj udaljenih i ruralnih područja kojima su svojstveni, primjerice, velike udaljenosti i nedostatak javnog prijevoza;

9.  smatra da bi dodatne prihode koji se ostvaruju zahvaljujući doprinosima povezanima s emisijama u zračnom prometu unutar EU-a posebno trebalo iskoristiti za povećanje istraživanja i ulaganja u zrakoplove s niskim emisijama ugljika u EU-u kao i za daljnje povećanje učinkovitosti korištenja zračnog prostora;

10.  smatra da bi u nedostatku usklađenih međunarodnih mjera za oporezivanje kerozina trebalo razmotriti pristojbu utemeljenu na intenzitetu emisija ugljika letova;

11.  smatra da bi moguće buduće brodarske doprinose koji se temelje na emisijama trebalo ponovno ulagati u europski brodarski sektor financiranjem istraživanja i razvoja čišćih tehnologija i održivih brodova;

12.  smatra da bi prihode od europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), a koji potječu od državljana trećih zemalja trebalo koristiti za ulaganje u istraživanja i razvoj u području čistog zračnog prijevoza s niskim razinama emisija i za daljnje povećanje učinkovitosti korištenja zračnog prostora te za poticanje financiranja europske granične i obalne straže;

13.  poziva na razmatranje mogućnosti uvođenja vlastitih sredstava koja bi odražavala sadržaj ugljika u potrošačkoj robi koja se prodaje na jedinstvenom tržištu, uključujući robu koja se uvozi na jedinstveno tržište, kao što su mehanizam za prilagodbu granica emisija ugljika ili porez na ugljik kojim bi se postupno zamijenio udio sadašnjih vlastitih sredstava koji se odnosi na PDV.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

7.12.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

37

7

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Zoltán Balczó, Ivo Belet, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Angélique Delahaye, Stefan Eck, Bas Eickhout, Karl-Heinz Florenz, Gerben-Jan Gerbrandy, Arne Gericke, Jens Gieseke, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Urszula Krupa, Peter Liese, Norbert Lins, Susanne Melior, Rory Palmer, Piernicola Pedicini, Pavel Poc, John Procter, Julia Reid, Annie Schreijer-Pierik, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jørn Dohrmann, Herbert Dorfmann, Luke Ming Flanagan, Martin Häusling, Krzysztof Hetman, Merja Kyllönen, Gesine Meissner, Nuno Melo, Ulrike Müller, Gabriele Preuß, Bart Staes, Claude Turmes

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Norbert Erdős, Sven Schulze

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

37

+

ALDE

Gerben-Jan Gerbrandy, Gesine Meissner, Ulrike Müller

EFDD:

Piernicola Pedicini

GUE/NGL:

Stefan Eck, Merja Kyllönen

NI:

Zoltán Balczó

PPE:

Ivo Belet, Angélique Delahaye, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Karl-Heinz Florenz, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, Krzysztof Hetman, Peter Liese, Norbert Lins, Nuno Melo, Annie Schreijer-Pierik, Sven Schulze

S&D:

Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Susanne Melior, Rory Palmer, Pavel Poc, Gabriele Preuß, Damiano Zoffoli

VERTS/ALE:

Marco Affronte, Bas Eickhout, Martin Häusling, Bart Staes, Claude Turmes

7

-

ECR:

Jørn Dohrmann, Arne Gericke, Urszula Krupa, John Procter, Jadwiga Wiśniewska

EFDD:

Julia Reid

ENF:

Sylvie Goddyn

1

0

GUE/NGL:

Luke Ming Flanagan

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ (24.1.2018)

upućeno Odboru za proračune

o reformi sustava vlastitih sredstava Europske unije

(2017/2053(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Nicola Caputo

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  poziva na temeljitu reformu sustava vlastitih sredstava, ali da se pritom ne poveća fiskalno opterećenje europskih poreznih obveznika, uključujući glavne prioritete i nova vlastita sredstva kojima bi se mogao smanjiti udio doprinosa temeljenih na BND-u, koji su 2016. iznosili 65,4 % prihoda Unije; ističe da se iako, većina prihoda EU-a još uvijek proizlazi iz nacionalnih doprinosa iz BND-a i PDV-a, oni ne smatraju istinskim vlastitim sredstvima; naglašava da su EU-u potrebni stabilni izvori vlastitih sredstava i ističe da, primjerice, prihodi od kazni nisu predvidljivi i da se stoga na temelju njih ne mogu planirati prihodi; također poziva da se postupno ukinu svi oblici rabata; naglašava da sadašnji sustav uključuje složene i netransparentne korektivne mehanizme kojima se doprinosi redovnom godišnjem manjku odobrenih sredstava za plaćanja;

2.  ističe da su u izvješću Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva izneseni novi prijedlozi, uključujući reformu vlastitih sredstava na temelju PDV-a i sustava trgovine emisijama EU-a, prikupljanje poreza na emisije CO2, porez na promet, porez na električnu energiju i prihode koji potječu iz jedinstvenog digitalnog tržišta; naglašava da bi uvođenje novih vlastitih sredstava moglo dovesti do veće političke usklađenosti između prihodovne i rashodovne strane proračuna; naglašava i da bi, unatoč ovim prijedlozima, doprinosi država članica i dalje trebali biti ključan izvor vlastitih sredstava u okviru jednostavnijeg, transparentnijeg, ravnopravnijeg i demokratski odgovornijeg sustava u kojem se sredstva troše na ispravan način;

3.  poziva sve strane da iz izvješća Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva izvedu odgovarajuće zaključke i razmotre provedivost preporuka kojima bi se proračun Unije učinio transparentnijim, stabilnijim, jednostavnijim, koherentnijim, poštenijim i predvidljivijim, poštujući pritom načelo supsidijarnosti i dalje produbljujući njegov solidarni i redistributivni karakter između bogatijih i siromašnijih zemalja; u tom smislu aktualni sustav vlastitih sredstava obilježen je visokim stupnjem složenosti koji podrazumijeva nedostatak transparentnosti koji treba riješiti zajedničkim naporima institucija EU-a i država članica;

4.  ističe da su novi oblici vlastitih sredstava nužni za financiranje novih zadaća Unije kao što su migracija, Pariški klimatski sporazum, unutarnja sigurnost i obrana i za nadoknadu očekivanog gubitka prihoda u iznosu od 9 do 12 milijardi EUR koji bi mogao biti posljedica Brexita; radi očuvanja dodane europske vrijednosti proračuna EU-a također napominje da su novi oblici vlastitih sredstava potrebni za ispravno financiranje tradicionalnih politika i novih prioriteta kako bi se izbjeglo moguće smanjenje sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku izneseno u „Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a” Komisije;

5.  naglašava da su poljoprivredne pristojbe istovremeno politički instrument i alat za financiranje ZPP-a te da će sporazumi o slobodnoj trgovini za posljedicu imati smanjenje prihoda od carina; prima na znanje da se u izvješću Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva preporučuje da se one i dalje zadrže unutar proračuna za ZPP jer su to jednostavna, djelotvorna i stvarna vlastita sredstva Unije; napominje da se udio tradicionalnih vlastitih sredstava godinama sustavno smanjuje, s obzirom na to smanjenje prosječne carinske stope nije u dovoljnom mjeri nadomješteno povećanim obujmom trgovine;

6.  naglašava da se dodatnim prihodima, među kojima su i kazne koje se izriču području tržišnog natjecanja te viši od očekivanih prihodi od carinskih pristojbi, ne otvaraju nove rashodovne mogućnosti nego smanjuju doprinosi koji se temelje na BND-u;

7.  ističe da bi se reformom vlastitih sredstava na temelju PDV-a (kojima bi se zamijenila ona već postojeća) te vlastitim sredstvima na temelju poreza na dobit, poreza na financijske transakcije i poreza na druge financijske aktivnosti također moglo poboljšati i funkcioniranje jedinstvenog tržišta;

8.  naglašava dodanu vrijednost ZPP-a za poticanje inovacija, konkurentnosti i održivosti u poljoprivrednom sektoru te jačanje dugoročne sigurnosti opskrbe hranom i okolišne sigurnosti u Uniji i jamčenje stabilnih cijena hrane, zahvaljujući stabilnijim prihodima poljoprivrednika i mjerama održivog ruralnog razvoja kojima se ulaže u seoske zajednice i poljoprivredna imanja kako bi se spriječilo iseljavanje iz ruralnih područja; potvrđuje da je potrebno reformirati ZPP kako bi se ojačala vjerodostojnost i kako bi se nepoljoprivrednoj javnosti objasnilo zašto je i dalje potrebno pružati potpore, uz više ekoloških javnih dobara i jamstvo pravednije raspodjele plaćanja i među državama članicama i unutar njih; naposljetku naglašava potrebu za očuvanjem doprinosa od poljoprivrednih pristojbi za financije EU-a;

9.  ističe da oko 500 milijuna europskih građana dnevno dobiva visokokvalitetne i cjenovno pristupačne namirnice prvenstveno zbog ZPP-a; nadalje ističe da navedeno svakog građanina EU-a košta 32 centa dnevno u prosjeku, što se može smatrati prilogom za zdrave i sigurne namirnice i raznovrsni poljoprivredni okoliš; naglašava da ZPP, kao jedina u potpunosti integrirana politika EU-a, ima najveću europsku dodanu vrijednost i da bi poljoprivredne politike koje bi se financirale na nacionalnoj razini bile znatno skuplje;

10.  naglašava da se prihodi mogu poboljšati i neizravno, pojednostavljenjima i smanjenjem birokratskog opterećenja u okviru zajedničke poljoprivredne politike;

11.  ustraje u tome da ona sredstva koja su poljoprivrednom sektoru bila dodijeljena preko mehanizama financijske discipline, a koja nisu potrošena, u proračunu za sljedeću godinu budu u cjelini stavljena na raspolaganje u obliku izravnih plaćanja;

12.  smatra da je ZPP djelotvoran i da treba potvrditi njegovu legitimnost kao jednog od ključnih instrumenata za djelovanje EU-a u pogledu zadržavanja i otvaranja radnih mjesta u ruralnim područjima, posebno u poljoprivrednom sektoru.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

23.1.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

28

7

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Richard Ashworth, José Bové, Daniel Buda, Nicola Caputo, Paolo De Castro, Jean-Paul Denanot, Albert Deß, Jørn Dohrmann, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Edouard Ferrand, Luke Ming Flanagan, Martin Häusling, Esther Herranz García, Peter Jahr, Ivan Jakovčić, Jarosław Kalinowski, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Mairead McGuinness, Ulrike Müller, James Nicholson, Maria Noichl, Marijana Petir, Laurenţiu Rebega, Bronis Ropė, Ricardo Serrão Santos, Czesław Adam Siekierski, Tibor Szanyi, Marc Tarabella, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Franc Bogovič, Stefan Eck, Jens Gieseke, Maria Heubuch, Karin Kadenbach, Momchil Nekov, Sofia Ribeiro, Annie Schreijer-Pierik, Hannu Takkula, Tom Vandenkendelaere, Thomas Waitz

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Stanisław Ożóg

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

28

+

ALDE

Ivan Jakovčić, Ulrike Müller, Hannu Takkula

EFDD

Marco Zullo

ENF

Rebega Laurentiu

PPE

Franc Bogovič, Daniel Buda, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Jens Gieseke, Esther Herranz García, Mairead McGuinness, Marijana Petir, Sofia Ribeiro, Annie Schreijer-Pierik, Czesław Adam Siekierski, Tom Vandenkendelaere

S & D

Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Nicola Caputo, Paolo De Castro, Jean-Paul Denanot, Karin Kadenbach, Maria Noichl, Ricardo Serrão Santos, Tibor Szanyi, Marc Tarabella

7

-

ECR

Jørn Dohrmann, Zbigniew Kuźmiuk, James Nicholson, Stanisław Ożóg

EFDD

John Stuart Agnew

GUE/NGL

Stefan Eck, Luke Ming Flanagan

5

0

ECR

Richard Ashworth

ENF

Philippe Loiseau

VERTS/ALE

José Bové, Martin Häusling, Bronis Ropė

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA USTAVNA PITANJA (11.10.2017)

upućeno Odboru za proračune

o reformi sustava vlastitih sredstava Europske unije

(2017/2053(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Mercedes Bresso

PRIJEDLOZI

Odbor za ustavna pitanja poziva Odbor za proračune da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ponavlja svoju snažnu potporu sveobuhvatnoj reformi sustava vlastitih sredstava Europske unije; podsjeća na to da je trenutačni sustav vlastitih sredstava u suprotnosti s Ugovorima s obzirom da je u članku 310. stavku 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) utvrđeno da Unija ne donosi nijedan akt koji bi mogao imati znatne posljedice za proračun, a da pritom ne osigura mogućnost financiranja rashoda koji proizlaze iz tog akta, a da je u članku 311. UFEU-a utvrđeno da se proračun Unije u cijelosti financira iz vlastitih sredstava; ističe, međutim, da u praksi većina prihoda proizlazi iz nacionalnih doprinosa u obliku postotka BND-a (69,1 %) i PDV-a (12,4 %) koji se ne smatraju istinskim vlastitim sredstvima jer su doveli do toga da države članice vode politiku u skladu s geslom da jedni dobivaju onoliko koliko drugi gube

2.  ističe da je trenutačni sustav vlastitih sredstava obilježen izuzetnom složenošću i manjkom transparentnosti; poziva stoga institucije EU-a i države članice da djelotvorno i konstruktivno uklone te nedostatke;

3.  smatra da je potrebno povećati ulogu Parlamenta u postupku utvrđivanja vlastitih sredstava; vjeruje da je prelazak s jednoglasnog odlučivanja na odlučivanje kvalificiranom većinom i na redovni zakonodavni postupak za usvajanje vlastitih sredstava pružio Parlamentu i Vijeću jednaka prava kada je riječ o odlučivanju o rashodovnoj i prihodovnoj strani proračuna EU-a;

4.  naglašava da je važno iskoristiti priliku koja se pružila zahvaljujući Brexitu i potiče države članice i Komisiju da se izmijene trenutačni sustav popusta i ispravaka koje ne samo da je suprotan odredbama i duhu Ugovora, već se njime težište rasprava pomiče s europske dodane vrijednosti proračuna EU-a na učinak „neto iznosa“ na doprinose država članica, ne uzimajući u obzir učinak prelijevanja proračuna EU-a;

5.  ističe da bi u proračunu EU-a trebalo osigurati sustav stvarnih vlastitih sredstava u skladu s preporukama Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva;

6.  poziva Komisiju da počne razmatrati na koji bi način sredstva koja se izravno stvaraju politikama EU-a mogla postati prihodi za proračun EU-a;

7.  vjeruje da bi se svaka reforma sustava vlastitih sredstava trebala temeljiti na načelima pravednosti, stabilnosti, jedinstva, solidarnosti, održivosti, supsidijarnosti i razumljivosti za europske građane; podsjeća na načela o procjeni mogućih novih vlastitih sredstava navedena u izvješću Marija Montija i Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva i smatra da ona predstavljanju korisne smjernice za raspravu o reformi; naglašava, nadalje, da je važno osigurati dovoljno prihoda za proračun EU-a kako bi se politike EU-a mogle primjereno i pouzdano financirati, posebno nakon Brexita;

8.  smatra da bi reformu prihodovne strane proračuna trebala slijediti reforma rashodovne strane kako bi se stvaranjem jasne poveznice između rashoda EU-a i politika i prioriteta EU-a povećala europska dodana vrijednost rashoda EU-a i pružila podrška politikama EU-a u ključnim područjima nadležnosti EU-a, koja imaju veliki potencijal za stvaranje europske dodane vrijednosti, kao što su jedinstveno tržište, zaštita okoliša i djelovanje protiv klimatskih promjena, energetska unija, zajednička obrambena politika te kako bi se smanjila fiskalna heterogenost na jedinstvenom tržištu, kako je preporučeno u izvješću Marija Montija;(1);

9.  podsjeća da će pri provedbi budućih reformi biti važno zadržati jedinstvo proračuna EU-a i ograničiti korištenje programa i instrumenata koja se odvijaju paralelno s proračunom EU-a te da se oni trebaju ograničiti na strogo opravdane slučajeve i da se nad njima treba provoditi ispravan nadzor u skladu s preporukom Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva;

10.  skreće pozornost na činjenicu da je potrebno temeljito promisliti o posljedicama rasprave o budućnosti Europe koju je Komisija pokrenula u ožujku 2017., u okviru koje se raspravljalo o reformi sustava vlastitih sredstava; smatra da svih pet scenarija o budućnosti EU-a koje je u ožujku 2017. iznijela Komisija iziskuju dodatna sredstva proizašla iz stvarnih vlastitih sredstava kako bi se ispunili ciljevi iz članka 3. Ugovora o Europskoj uniji, koji su sada utvrđeni i u okviru novih prioriteta Unije; ustraje na važnosti poštovanja jedinstva proračuna i smanjenja, a ne povećanja, njegove složenosti kako bi se osigurala interna i eksterna usklađenost politika EU-a.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

11.10.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

14

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Mercedes Bresso, Richard Corbett, Pascal Durand, Danuta Maria Hübner, Diane James, Alain Lamassoure, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Markus Pieper, Paulo Rangel, György Schöpflin, Pedro Silva Pereira, Claudia Țapardel, Kazimierz Michał Ujazdowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ashley Fox, Enrique Guerrero Salom, Jérôme Lavrilleux, Jasenko Selimovic

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Tadeusz Zwiefka

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

14

+

ALDE

Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jasenko Selimovic

PPE

Danuta Maria Hübner, Alain Lamassoure, Jérôme Lavrilleux, Paulo Rangel, György Schöpflin, Tadeusz Zwiefka

S&D

Mercedes Bresso, Richard Corbett, Enrique Guerrero Salom, Pedro Silva Pereira, Claudia Țapardel

VERTS/ALE

Pascal Durand

3

-

ECR

Ashley Fox, Kazimierz Michał Ujazdowski

NI

Diane James

0

0

 

 

Napomena: Markus Pieper (PPE) napomenuo je da je i on glasovao za nacrt mišljenja.

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Završno izvješće i preporuke Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva pod nazivom „Financiranje EU-a u budućnosti” iz prosinca 2016.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

22.2.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

4

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Nedzhmi Ali, Lefteris Christoforou, Gérard Deprez, Manuel dos Santos, André Elissen, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, Esteban González Pons, John Howarth, Zbigniew Kuźmiuk, Vladimír Maňka, Siegfried Mureşan, Jan Olbrycht, Urmas Paet, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Jordi Solé, Patricija Šulin, Eleftherios Synadinos, Indrek Tarand, Isabelle Thomas, Inese Vaidere, Daniele Viotti, Tiemo Wölken, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Xabier Benito Ziluaga, Jean-Paul Denanot, Janusz Lewandowski, Ivana Maletić, Stanisław Ożóg, Pavel Poc, Nils Torvalds, Helga Trüpel, Tomáš Zdechovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Anders Primdahl Vistisen


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

31

+

ALDE

Nedzhmi Ali, Gérard Deprez, Urmas Paet, Nils Torvalds

ECR

Zbigniew Kuźmiuk, Stanisław Ożóg

PPE

Lefteris Christoforou, José Manuel Fernandes, Esteban González Pons, Janusz Lewandowski, Ivana Maletić, Siegfried Mureşan, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Patricija Šulin, Inese Vaidere, Tomáš Zdechovský

S&D

Jean-Paul Denanot, Eider Gardiazabal Rubial, Jens Geier, John Howarth, Vladimír Maňka, Pavel Poc, Isabelle Thomas, Daniele Viotti, Tiemo Wölken, Manuel dos Santos

VERTS/ALE

Jordi Solé, Indrek Tarand, Helga Trüpel

4

-

ECR

Anders Primdahl Vistisen

ENF

André Elissen, Marco Zanni

NI

Eleftherios Synadinos

1

0

GUE/NGL

Xabier Benito Ziluaga

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 9. ožujka 2018.Pravna napomena