Postupak : 2017/2191(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0049/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0049/2018

Rasprave :

PV 18/04/2018 - 24
CRE 18/04/2018 - 24

Glasovanja :

PV 19/04/2018 - 10.16

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0187

IZVJEŠĆE     
PDF 689kWORD 94k
1.3.2018
PE 612.214v02-00 A8-0049/2018

o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja

(2017/2191(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Ramon Tremosa i Balcells

AMANDMANI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
 MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
 MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja

(2017/2191(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 39., 42., 101. do 109. i 174.,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 31. svibnja 2017. o politici tržišnog natjecanja za 2016. (COM(2017)0285) i radni dokument službi Komisije objavljen istog datuma kao popratni dokument,

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora(1),

–  uzimajući u obzir bijelu knjigu od 9. srpnja 2014. naslovljenu „Prema učinkovitijoj kontroli koncentracija u EU-u” (COM(2014)0449),

–  uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EU) br. 2017/1084 od 14. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u vezi s potporama za infrastrukture luka i zračnih luka, pragova za prijavu potpora za kulturu i očuvanje baštine i za potpore za sportsku i višenamjensku rekreativnu infrastrukturu te regionalnih operativnih programa potpora za najudaljenije regije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 702/2014 u vezi s izračunavanjem prihvatljivih troškova(2),

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ovlašćivanju tijela država članica nadležnih za tržišno natjecanje za učinkovitije provođenje pravila i osiguravanje pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta (COM(2017)0142),

–  uzimajući u obzir Obavijest Komisije od 19. srpnja 2016. o pojmu državne potpore iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. veljače 2014. o sporazumima o suradnji EU-a o provedbi politike tržišnog natjecanja i daljnjim koracima(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2016. o posebnoj situaciji otoka(5),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2016. o Zelenoj knjizi o maloprodajnim financijskim uslugama(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a(7) te svoja izvješća o toj temi iz prethodnih godina,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenoga 2017. o akcijskom planu o maloprodajnim financijskim uslugama(8),

–  uzimajući u obzir relevantna pravila, smjernice, odluke, rezolucije, komunikacije i dokumente Komisije na temu tržišnog natjecanja,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o izvješću o politici tržišnog natjecanja za 2016.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum o boljoj izradi zakonodavstva(9),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0049/2018),

1.  pozdravlja Izvješće o politici tržišnog natjecanja za 2016. od 31. svibnja 2017. (COM(2017)0285), koje pokazuje da su u poštenom konkurentnom okruženju ulaganja i inovacije ključ europske budućnosti;

2.  čvrsto podržava neovisnost Komisije i nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje u njihovoj misiji osmišljavanja i učinkovite provedbe pravila EU-a o tržišnom natjecanju na korist svih građana EU-a i poduzeća koja djeluju u Uniji;

3.  pozdravlja i dodatno potiče napore Komisije koja, uz strukturirani dijalog s povjerenicom za tržišno natjecanje Margrethe Vestager, održava redoviti kontakt sa zastupnicima u nadležnom odboru Parlamenta i njegovoj radnoj skupini za tržišno natjecanje; uvjeren je da je godišnje izvješće Komisije o politici tržišnog natjecanja ključno u pogledu demokratske kontrole te pozdravlja povratne informacije Komisije na sve posebne zahtjeve koje je iznio Parlament;

4.  poziva Komisiju da osigura redovito informiranje i razmjene s Europskim parlamentom o pripremi i provedbi zakonodavstva EU-a, međunarodnih sporazuma i drugih neobvezujućih propisa u području politike tržišnog natjecanja u skladu s Međuinstitucionalnim sporazumom između Komisije i Parlamenta; napominje da se navedeno ne provodi na zadovoljavajući način, na primjer u pregovorima o sporazumu između EU-a i Kanade o razmjeni informacija u postupcima tržišnog natjecanja; poziva Vijeće da što je prije moguće ratificira sporazum između EU-a i Kanade; namjerava u nadležnom odboru promicati redovite razmjene gledišta s Europskom mrežom za tržišno natjecanje (ECN) i nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje;

5.  poziva Komisiju da prati provedbu zakonodavstva povezanog s dovršetkom jedinstvenog tržišta, na primjer u energetskom sektoru (uključujući potrošnju iz vlastite proizvodnje) i prometnom sektoru, na digitalnom tržištu i u području maloprodajnih financijskih usluga, u cilju poboljšanja provedbe pravila EU-a o tržišnom natjecanju i postizanja njihove ujednačene primjene u državama članicama;

6.  ističe da je potrebno produbiti jedinstveno tržište i pripremiti put za novu fazu dovršetka i slobodu poslovnog nastana u svim sektorima; naglašava da su potrebne strukturne reforme i fiskalna konsolidacija u okviru Pakta za stabilnost i rast; poziva Komisiju da se umjesto uvođenja novih pravila i novih institucija pobrine da sve države članice poštuju postojeća pravila, čime bi se tom paktu vratila vjerodostojnost;

7.  napominje da državne potpore mogu biti neophodan instrument za osiguravanje potrebne infrastrukture i opskrbe u energetskom i prometnom sektoru, posebice u Europi, u kojoj je u tijeku prelazak na čišće i klimatski prihvatljivije sustave energetske opskrbe i prijevoza;

8.  napominje da državne potpore mogu biti nužne da bi se zajamčilo pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa, uključujući energetiku, prijevoz i telekomunikacije; naglašava da je intervencija države često najbolji instrument politike za osiguranje usluga ključnih za pružanje podrške izoliranim, udaljenim ili perifernim regijama i otocima u Uniji;

9.  smatra da je važno zajamčiti tržišno natjecanje kojim se osigurava mogućnost prekograničnih preuzimanja na unutarnjem europskom tržištu financijskih usluga, uključujući sektor osiguranja;

10.  naglašava da je povezanost perifernih regija i otoka ključna za održavanje i razvoj prihvatljivih razina ekonomske i socijalne inicijative održavanjem vitalnih poslovnih veza;

11.  ističe da je pristup gotovini iz bankomata neophodna javna usluga koja se mora osigurati bez bilo kakvih diskriminirajućih, protutržišnih ili nepoštenih praksi te da stoga povezani troškovi ne smiju biti previsoki;

12.  pozdravlja napore koje je Glavna uprava za tržišno natjecanje uložila tijekom 2016. kako bi se nastavila povećavati stabilnost i uravnoteženost radne snage; nadalje, pozdravlja poboljšanja u upravljanju ljudskim resursima u Glavnoj upravi za tržišno natjecanje te činjenicu da je fluktuacija osoblja pala na najnižu razinu otkako postoje mjerenja (s 13,9 % 2015. na 10,8 % 2016.(10)); poziva Komisiju da u Glavnu upravu za tržišno natjecanje preusmjeri dostatne financijske i ljudske resurse te da osigura stabilna financijska sredstva za modernizaciju elektroničkih i informatičkih alata uprave kako bi se ona mogla nositi sa sve većim radnim opterećenjem i tehnološkim napretkom; ponovno poziva da se odjeli koji sastavljaju smjernice strogo odvoje od odjela odgovornih za njihovu primjenu;

13.  pozdravlja napredak koji je Glavna uprava za tržišno natjecanje ostvarila u području jednakih mogućnosti, uključujući zastupljenost žena od 36 % na razini srednjeg menadžmenta;

14.  ponovno ističe da zbog korupcije u javnoj nabavi dolazi do ozbiljnog tržišnog narušavanja europske konkurentnosti; ponavlja da je javna nabava jedna od državnih aktivnosti koje su najpodložnije korupciji; ističe da je u nekim državama članicama rizik od korupcije veći u javnoj nabavi koju financira Unija nego u javnoj nabavi koja se financira iz nacionalnih izvora; poziva Komisiju da nastavi raditi na sprečavanju zlouporabe sredstava EU-a i da potiče odgovornost u javnoj nabavi; također pozdravlja osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja;

15.  svjestan je da se pravilima EU-a ne utvrđuje ciljano trajanje protumonopolskih istraga, što znači da se odluke ponekad donose prekasno, nakon što su konkurenti bili primorani napustiti tržište;

16.  poziva Komisiju da donese indikativne smjernice za skraćivanje trajanja protumonopolskih istraga i postupaka u slučaju zlouporabe vladajućeg položaja na tržištu kako bi se spriječila neizvjesnost i prekomjerno opterećenje za poduzeća te oblikovalo tržišno okruženje koje je na korist potrošača; upozorava da bi fleksibilniji vremenski okviri trebali biti dopušteni samo u složenim slučajevima u kojima se istrage moraju proširiti na druga poduzeća;

17.  naglašava da bi indikativno trajanje moglo pomoći tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja da učinkovitije upotrebljavaju svoje resurse, iako brzinu istraga treba uskladiti s potrebom da se na odgovarajući način zaštiti pravo na obranu te kvaliteta istraga; napominje da bi Komisija i dionici radi ubrzanja velikih protumonopolskih istraga mogli u većoj mjeri primjenjivati pojednostavljene postupke u protumonopolskim slučajevima i poboljšati pristup relevantnim dokumentima;

18.  prima na znanje da se većina odluka o pitanjima borbe protiv monopola donosi na nacionalnoj razini; stoga poziva Komisiju da, vodeći računa o načelu supsidijarnosti i proporcionalnosti te uz potporu Europske mreže za tržišno natjecanje, prati globalnu dosljednost i neovisnost politike tržišnog natjecanja i njezinu provedbu na unutarnjem tržištu; naglašava da je neovisnost nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje izuzetno važna i stoga pozdravlja prijedlog Komisije o inicijativi ECN+, usmjeren na jačanje kapaciteta nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje kako bi se osigurala učinkovitija provedba prava tržišnog natjecanja EU-a;

19.  smatra da bi Komisija trebala provjeriti da su nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje dostatno opremljena u smislu financijskih, ljudskih i tehničkih resursa kako bi svoj posao mogla obavljati potpuno neovisno te da je izbor ili imenovanje njihovih direktora i višeg rukovodstva transparentan i bez političkog utjecaja; naglašava da je neovisnost nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje, među ostalim u proračunskom smislu, od ključne važnosti da bi se zajamčila učinkovita provedba prava tržišnog natjecanja EU-a; poziva države članice da se pobrinu da nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje objavljuju godišnja izvješća sa statističkim podacima i obrazloženim sažetkom svojih aktivnosti te traži da Komisija o tim ključnim temama podnosi godišnje izvješće Parlamentu; smatra da nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje moraju imati uspostavljene postupke kojima se jamči da njihovo osoblje i direktori tijekom razumnog razdoblja nakon napuštanja svojeg radnog mjesta neće prihvaćati poslove koji bi mogli dovesti do sukoba interesa u odnosu na određeni predmet u koji su bili uključeni dok su radili u nacionalnom tijelu nadležnom za tržišno natjecanje; ističe važnost Europske mreže za tržišno natjecanje, koja predstavlja platformu za redovitu razmjenu informacija između Komisije i nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje kako bi se osigurala učinkovita i dosljedna primjena pravila tržišnog natjecanja; poziva Komisiju da vodi računa o mišljenju nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje;

20.  smatra da bi među poduzećima, osobito među MSP-ovima, moglo bilo korisno provesti studiju o poznavanju i razumijevanju prava EU-a o tržišnom natjecanju i pravila o državnim potporama radi bolje provedbe prava EU-a o tržišnom natjecanju i istodobno radi prikupljanja korisnih smjernica;

21.  smatra da privremene mjere mogu, pogotovo u digitalnom gospodarstvu, predstavljati važno sredstvo kojim se tržišno natjecanje može zaštiti od ozbiljne i nepopravljive štete zbog eventualnih povreda tijekom istrage; poziva Komisiju da razmotri dostupne mogućnosti za ubrzanje postupaka pred tijelima nadležnima za tržišno natjecanje u pogledu primjene članaka 101. i 102. UFEU-a ili za jednostavnije donošenje privremenih mjera; poziva Komisiju da o tome provede studiju te da Europskom parlamentu i Vijeću predstavi njezine rezultate i, ako je potrebno, zakonodavni prijedlog;

22.  poziva Komisiju da s obzirom na moguću reformu Uredbe o koncentracijama detaljno provjeri vodi li se u postojećim postupcima ocjenjivanja dovoljno računa o uvjetima na digitalnim tržištima; smatra da bi možda trebalo prilagoditi kriterije za ocjenu koncentracija u digitalnom gospodarstvu; osim toga, ističe da bi neovisnost nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje trebala biti zajamčena ne samo kod primjene članaka 101. i 102. UFEU-a, nego i kod provedbe europskih propisa o kontroli koncentracija; stoga naglašava da su u tom području potrebna ujednačena pravila na razini Unije;

23.  pozdravlja stalne napore koje Komisija ulaže kako bi se pojasnili različiti aspekti definicije državne potpore, kako je vidljivo iz Obavijest Komisije o pojmu državne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a, što je važan sastavni element inicijative o modernizaciji državnih potpora; osobito napominje napore koji se ulažu u pojašnjenje pojmova „poduzeće” i „gospodarska djelatnost”; međutim, napominje da je i dalje teško, osobito u području socijalnih pitanja, odrediti jasnu razliku između gospodarskih i negospodarskih aktivnosti; nadalje, ističe da je ispravno tumačenje Ugovora zadaća Suda Europske unije;

24.  ponavlja da je pošteno tržišno natjecanje u području poreza važno za integritet unutarnjeg tržišta i da bi svi tržišni igrači, uključujući digitalna poduzeća, trebali pošteno plaćati svoj dio poreza ondje gdje ostvaruju dobit i natjecati se pod jednakim uvjetima; pozdravlja Komisijine temeljite istrage u tom području i ističe da je borba protiv porezne prijevare i agresivnog poreznog planiranja potrebna kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti na jedinstvenom tržištu i osnažili zdravi javni proračuni; naglašava da se pravila o državnim potporama primjenjuju i na oslobođenje od poreza te da je ključno ukloniti štetne prakse kojima se narušava tržišno natjecanje, kao što su selektivne porezne olakšice; poziva države članice da Komisiji osiguraju pristup svim relevantnim informacijama koje razmjenjuju nacionalna porezna tijela kako bi se procijenila usklađenost njihovih odluka o porezima i poreznih dogovora s pravilima tržišnog natjecanja Unije;

25.  izražava zabrinutost zbog činjenice da tijela nadležna za tržišno natjecanje nisu poduzela mjere protiv retroaktivnog ukidanja programa potpora za obnovljivu energiju; ističe da je to nepoduzimanje mjera dodatno narušilo tržišno natjecanje jer su međunarodni ulagači uspjeli dobiti pravnu zaštitu, dok lokalni nisu; poziva Komisiju da istraži narušavajuće učinke postojećih plaćanja za korištenje kapaciteta i moratorija na plaćanje za nuklearnu energiju na tržištima električne energije;

26.  poziva da se smjernice o državnim potporama u području oporezivanja revidiraju kako bi se obuhvatili slučajevi nepoštenog tržišnog natjecanja, koji nadilaze odluke o porezima i transfernim cijenama;

27.  ističe da porezne politike i propisi trebaju biti jednostavni i transparentni;

28.  snažno pozdravlja odluku Komisije protiv nezakonitih poreznih olakšica odobrenih Amazonu i njezine prethodne povijesne odluke o nezakonitim selektivnim poreznim pogodnostima te naglašava da je neophodno osigurati brzi povrat nezakonitih potpora; napominje da je Luksemburg najavio da se namjerava žaliti protiv odluke u slučaju Amazon, što je učinila i Irska u slučaju Applea; poziva Komisiju da nastavi pratiti stanje u svim državama članicama i da djeluje protiv svih nezakonitih državnih potpora u usporedivim slučajevima radi jamčenja jednakog postupanja i ponovnog uspostavljanja jednakih uvjeta na tržištu;

29.  ističe potrebu za oporezivanjem digitalnih poduzeća na temelju njihove stvarne djelatnosti u državama članicama obuhvaćanjem prometa ostvarenog putem digitalnih platformi, čime bi se spriječio konkurentski nepovoljniji položaj poduzeća koja svoje poslovanje vode uz trajnu fizičku prisutnost;

30.  smatra da porezno planiranje može otežati pošteno tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu jer nove sudionike te male i srednje poduzetnike koji posluju u samo jednoj zemlji stavlja u nepovoljniji položaj od multinacionalnih korporacija koje mogu premještati dobit ili se služiti drugim oblicima agresivnog poreznog planiranja s pomoću raznih odluka i instrumenata koji su dostupni samo njima; sa zabrinutošću napominje da zahvaljujući tim manjim poreznim obvezama multinacionalne korporacije ostvaruju veću dobit nakon oporezivanja, čime na jedinstvenom tržištu stvaraju nejednake uvjete u odnosu na svoje konkurente koji se ne mogu služiti agresivnim poreznim planiranjem i koji se oporezuju u istom mjestu u kojem ostvaruju dobit;

31.  traži od Komisije da započne pregovore sa svim državama i teritorijima koji imaju dobar pristup zajedničkom tržištu, ali u kojima nedostaje stvarna kontrola državnih potpora, u cilju borbe protiv nepoštenog tržišnog natjecanja u području poreza;

32.  svjestan je da je za sanaciju banaka koje su važne u određenoj regiji moguće koristiti javna sredstva; poziva Komisiju da objasni pod kojim je to uvjetima moguće, posebice s obzirom na pravila EU-a o državnim potporama i sanaciji vlastitim sredstvima; smatra da je postojeći pravni okvir nejasan i poziva Komisiju da ga poboljša;

33.  podsjeća da bi, u skladu s Direktivom o sustavima osiguranja depozita, sustave osiguranja depozita radi sprječavanja bankrota kreditne institucije trebalo upotrebljavati u sklopu jasno definiranog okvira i da bi se pri tome u svakom slučaju trebala poštovati pravila o državnim potporama;

34.  poziva Komisiju da svake godine ocijeni jesu li i dalje ispunjeni zahtjevi za primjenu članka 107. stavka 3. točke (b) UFEU-a u financijskom sektoru;

35.  smatra da se nakon financijske krize koncentracija u bankarskom sektoru povećala te da su u nekim slučajevima europska i nacionalna nadzorna tijela to poticala; poziva Komisiju da prati tu pojavu i da na europskoj razini provede studiju za svaku državu članicu kako bi se istražio utjecaj te pojave na tržišno natjecanje;

36.  pozdravlja činjenicu da se povjerenica Vestager tijekom strukturiranog dijaloga s Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku 21. studenoga 2017. obvezala da će analizirati moguća narušavanja tržišnog natjecanja koja proizlaze iz ESB-ova programa kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora te pružiti kvalitativan odgovor na njih; u tom kontekstu naglašava da je koncept selektivnosti u dodjeli državnih potpora osnovni kriterij koji se mora temeljito istražiti; nadalje, u tom pogledu ističe članak 4. stavak 3. UEU-a, koji sadrži takozvano načelo lojalnosti;

37.  poziva Komisiju da pomno prati aktivnosti u sektoru bankarskog poslovanja s građanima i u sektoru financijskih usluga u pogledu bilo kakvog kršenja protumonopolskih pravila i kartelskog djelovanja te da u provedbi protumonopolskih pravila EU-a tijesno surađuje s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje;

38.  smatra da je prioritet zajamčiti da se u slučaju budućih bankarskih kriza pravila o državnim potporama strogo i nepristrano poštuju tako da porezni obveznici budu zaštićeni od preuzimanja tereta spašavanja banaka;

39.  podupire zaključke istrage Komisije u sektoru e-trgovine o tome da prekogranična e-trgovina može doprinijeti daljnjoj integraciji jedinstvenog tržišta, predstavljati konkurentnu prednost za poduzeća i povećati izbor potrošača, no da mjere uskraćivanja pristupa na temelju lokacije u tom pogledu predstavljaju značajnu prepreku; ponavlja da bi to u određenim okolnostima moglo biti u suprotnosti s člankom 101.; pozdravlja obvezu Komisije da se usmjeri na provedbu pravila EU-a o tržišnom natjecanju koja su se uspostavila ili proširila kao posljedica pojave i sve veće važnosti digitalnog gospodarstva; također pozdravlja cilj Komisije da proširi dijalog s nacionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje kako bi se osigurala dosljedna primjena pravila EU-a o tržišnom natjecanju na prakse povezane s e-trgovinom;

40.  poziva glavnog europskog pregovarača za Brexit da u suradnji s povjerenicom Vestager što prije započne poštenu i transparentnu raspravu o budućnosti odnosa između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine u pogledu tržišnog natjecanja;

41.  smatra da Brexit ne bi smio ugroziti tekuće istrage(11) o mogućim kršenjima prava EU-a o tržišnom natjecanju od strane Ujedinjene Kraljevine ili poduzeća sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini te da bi svaka konačna odluka koju Komisija donese nakon 29. ožujka 2019. i dalje trebala biti obvezujuća;

42.  prima na znanje Komisijinu obavijest o utvrđenim činjenicama i njezin preliminarni zaključak o tome da je Google zloupotrijebio svoj dominantni tržišni položaj tražilice i dao nezakonitu prednost jednom svom drugom proizvodu – svojoj usluzi za usporedbu cijena; poziva Komisiju da se pobrine da Google zaista te bez odlaganja provede pravni lijek kako bi se spriječila daljnja zlouporaba dominantnog položaja; naglašava da Komisija treba provesti detaljnu analizu i pratiti kako bi prijedlog Googlea funkcionirao u praksi u cilju ponovne uspostave ravnopravnih uvjeta potrebnih za razvoj konkurentnosti i inovacija; napominje da se bez potpunog strukturnog odvajanja općih i specijaliziranih usluga pretraživanja tog poduzeća pristupom koji se temelji na dražbi možda neće osigurati jednako postupanje; poziva Komisiju i glavnog izvršnog direktora Googlea da prisustvuju zajedničkom javnom saslušanju Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO); smatra da bi sva poduzeća, među ostalim u digitalnom sektoru, trebala tijesno surađivati s Parlamentom, uključujući prisustvovanjem na javnim saslušanjima;

43.  poziva Komisiju da poduzme ambicioznije korake kako bi uklonila nezakonite prepreke tržišnom natjecanju na internetu i osigurala nesmetano kupovanje putem interneta za potrošače u Uniji koji kupuju od prodavača u drugoj državi članici, ali i da pritom ne stvori nove prepreke zbog postojećih razlika u potrošačkom pravu;

44.  poziva Komisiju da savjesno provodi i što je prije moguće zaključi sve ostale neriješene protumonopolske istrage, poput predmeta Android i AdSense, te istrage u sektoru pretraživanja putovanja i lokalnog pretraživanja, u kojima Google navodno zlorabi svoj dominantni položaj na štetu postojećih i potencijalnih konkurenata, kojima je onemogućen ulazak i razvoj u tom području; naglašava da bi Komisija trebala biti dobro pripremljena i opremljena za prvi slučaj velike količine podataka, što podrazumijeva oko 5.2 terabita podataka; u tom pogledu naglašava da se korištenje osobnih podataka u velikim tehnološkim poduzećima provodi u dosad nezabilježenim razmjerima i da potrošači često nisu svjesni ili obaviješteni o tome u kojoj se mjeri njihovi podaci koriste, primjerice za profiliranje ili ciljano oglašavanje; smatra da digitalna poduzeća predstavljaju poseban izazov za porezna tijela i tijela nadležna za tržišno natjecanje, osobito kada je riječ o algoritmima, umjetnoj inteligenciji ili vrijednosti podataka; potiče Komisiju da razvije instrumente politika i provedbe za suočavanje s pojavom digitalnih gospodarstava te da osigura da ima na raspolaganju cijeli tim interno zaposlenih visokotehnoloških inženjera i stručnjaka za napredne tehnologije dostupnih za praćenje i rješavanje slučajeva narušavanja tržišnog natjecanja u području digitalnog gospodarstva;

45.  ističe važnost istraga u tijeku u farmaceutskom sektoru s obzirom na sve više dokaza o narušavanju tržišta u tom području, uključujući količinska ograničenja, manipuliranje cijenama i prepreke dostupnosti generičkih lijekova;

46.  pozdravlja informativni članak Komisije od 6. listopada 2017., u kojem potvrđuje provođenje nenajavljenih inspekcija o pristupu konkurentnih pružatelja usluga informacijama o bankovnim računima; poziva Komisiju da bude oprezna u pogledu tog pitanja, posebice kada stupe na snagu regulatorni tehnički standardi za strogu autentifikaciju klijenata i sigurnu komunikaciju;

47.  pozdravlja istragu Komisije o kartelu proizvođača kamiona i zaključke te istrage;

48.  traži od Komisije da pojasni pravila o državnim potporama za europske i neeuropske zračne prijevoznike radi uspostave jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za njihove operacije usmjerene na europska i neeuropska tržišta; smatra da bi u određenim scenarijima potpora za restrukturiranje mogla predstavljati narušavanje tržišta; smatra da se ista pravila o tržišnom natjecanju trebaju primjenjivati na sve zračne prijevoznike kada lete u Uniju ili iz Unije te na nacionalne i niskotarifne prijevoznike, uzimajući pritom u obzir položaj prijevoznika čije operacije nemaju znatan utjecaj na tržište; napominje da je Komisija odobrila Lufthansinu kupnju LGW-a, društva kćeri Air Berlina, pod uvjetom ispunjavanja određenih obveza kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja; poziva Komisiju da prati stanje u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju te da suzbije sve prakse koje narušavaju tržišno natjecanje u zrakoplovnoj industriji kojima se ugrožava zakonodavstvo u području zaštite potrošača;

49.  traži od Komisije da istraži hegemoniju niskotarifnih zračnih prijevoznika na raznim zračnim linijama u Europi te cjenovne modele za te linije; napominje da se takav položaj često postiže agresivnim ili čak predatorskim ponašanjem na tržištu, čime se s tržišta uklanja konkurencija i zbog čega na kraju veće cijene i troškove snose potrošači; 

50.  poziva Komisiju da pravila o državnim potporama strogo primjenjuje i na željezničke prijevoznike, posebno na one koji su već iskoristili potpore za restrukturiranje;

51.  zahtijeva da Komisija pažljivo ocijeni sve nagodbe o spajanju zračnih prijevoznika u skladu s postupkom EU-a o kontroli koncentracije poduzeća, uključujući njihov učinak na tržišno natjecanje i moguću štetu za potrošače, prije svega zbog viših cijena i ograničenja za izravan pristup odredištima;

52.  potiče Komisiju da dovrši provedbu jedinstvenog europskog željezničkog prostora, da osigura potpunu transparentnost novčanih tokova između upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika te da provjeri ima li svaka država članica snažno i neovisno nacionalno regulatorno tijelo za suzbijanje monopola;

53.  zabrinut je zbog učinaka zajedničkog vlasništva velikih institucijskih ulagatelja kojima se narušava tržišno natjecanje; smatra da činjenica da ti ulagatelji drže znatan dio udjela izravnih konkurenata u istom sektoru, kao što su primjerice zrakoplovne kompanije, stvara kvazioligopol i ima negativne učinke na potrošače i gospodarstvo u cjelini zbog ograničavanja tržišnog natjecanja; poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere za rješavanje mogućih učinaka zajedničkog vlasništva kojima se narušava tržišno natjecanje; nadalje, poziva Komisiju da istraži zajedničko vlasništvo i sastavi izvješće, koje će predstaviti Parlamentu, o učincima zajedničkog vlasništva na europska tržišta, posebice na cijene i inovacije;

54.  pozdravlja reviziju Uredbe (EZ) br. 868/2004 radi zaštite poštenog tržišnog natjecanja, osiguranja uzajamnosti i ukidanja nepoštenih praksi, uključujući navodne državne potpore koje se dodjeljuju zračnim prijevoznicima iz određenih trećih zemalja te radi rješavanja regulatornih pitanja, uključujući uvjete rada, i pitanja zaštite okoliša; slaže se s Komisijom da bi najbolji način da se to ostvari bilo usvajanje novog sveobuhvatnog pravnog instrumenta za rješavanje tržišnih poremećaja u međunarodnom prometu, poticanje uključenosti Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) u pitanja tržišnog natjecanja zračnih prijevoznika na regionalnoj razini te pošteno tržišno natjecanje koje se temelji na sporazumima o pružanju usluga zračnog prijevoza; smatra da je transparentnost klauzule o poštenom tržišnom natjecanju ključan element za jamčenje jednakih uvjeta tržišnog natjecanja; smatra da bi se tom uredbom ili drugim odgovarajućim zakonodavnim instrumentima trebalo spriječiti protutržišno ponašanje u distribuciji karata, kao što su dodatne naknade ili ograničen pristup informacijama koje određeni zračni prijevoznici primjenjuju kada se ne koriste njihovi sustavi rezervacija;

55.  ponavlja da zrakoplovstvo predstavlja vitalan doprinos povezanosti EU-a, i među državama članicama i s trećim zemljama, da ima ključnu ulogu u integraciji i konkurentnosti EU-a te da daje ključan doprinos gospodarskom rastu i zapošljavanju; napominje da opća povezanost EU-a u velikoj mjeri ovisi o uslugama zračnog prijevoza koje pružaju zračni prijevoznici iz Unije;

56.  pozdravlja Komisijino pojednostavljenje pravila za javna ulaganja u luke i zračne luke, kulturu i najudaljenije regije; naglašava da se uzimajući u obzir potrebu povezanosti najudaljenijih i rubnih regija te u skladu s trenutačnim smjernicama Komisije svako financiranje zračnih luka iz proračuna EU-a ili Europske investicijske banke treba temeljiti na pozitivnoj analizi troškova i koristi te srednjoročnoj do dugoročnoj operativnoj i ekonomskoj održivosti kako bi se izbjeglo financiranje napuštenih zračnih luka u Europi;

57.  naglašava da je važno zaštititi transparentnost i neutralnost informacija o letovima, osigurati jednake tržišne uvjete za sve i konačno zaštititi sposobnost europskih potrošača da donose informirane odluke; stoga poziva Komisiju da se pridržava tih načela prilikom revidiranja Kodeksa poslovanja računalnih sustava rezervacija i Uredbe o uslugama zračnog prijevoza;

58.  poziva Komisiju da osigura pošteno tržišno natjecanje u prometnom sektoru kako bi se dovršilo jedinstveno tržište, vodeći po potrebi računa o javnom interesu i ekološkim aspektima te čuvajući povezanost otočnih i rubnih regija; poziva Komisiju da prati slučajeve mreža javnih luka i zračnih luka kojima se upravlja monopolom;

59.  naglašava da je za učinkovitu provedbu načela prava tržišnog natjecanja u doba globalizacije nužna međunarodna suradnja; u tom kontekstu pozdravlja stalni angažman Komisije i nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje u multilateralnim forumima kao što su Međunarodna mreža za tržišno natjecanje, Odbor za tržišno natjecanje Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Svjetska banka, Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD); traži od Komisije da u međunarodne trgovinske i investicijske sporazume uključi poglavlja o tržišnom natjecanju; poziva Komisiju da nastavi promicati konvergenciju instrumenata i praksi politike tržišnog natjecanja, uključujući putem bilateralne suradnje s trećim zemljama, po uzoru na sporazum o suradnji druge generacije iz 2013. između EU-a i Švicarske; pozdravlja početak dijaloga između Komisije i Kine o nadzoru državnih potpora i pomno prati usvajanje sustava revizije poštenog tržišnog natjecanja u Kini, osmišljenog kako bi se osiguralo da državne mjere nemaju negativan utjecaj na ulazak na tržište i izlazak s njega te na slobodno kretanje robe; ponavlja svoj zahtjev povjerenici Vestager da uistinu zajamči da Komisija obavješćuje i redovito pruža ažurirane informacije nadležnom odboru Parlamenta o svojim vanjskim aktivnostima u području politike tržišnog natjecanja;

60.  naglašava da funkcioniranje tržišnog natjecanja na europskom jedinstvenom tržištu prije svega donosi koristi za potrošače; smatra da stroga i nepristrana provedba politike tržišnog natjecanja može znatno doprinijeti ključnim političkim prioritetima kao što su bolje povezano i poštenije unutarnje tržište, povezano jedinstveno digitalno tržište te integrirana i klimatski prihvatljiva energetska unija; ponavlja da tradicionalni tržišni modeli politike tržišnog natjecanja možda neće uvijek biti prikladni za digitalno tržište, kao što su poslovni modeli koji se temelje na platformama i višestrana tržišta;

61.  ističe da bi se jedinstvenim skupom pravila za izračun osnovice poreza na dobit mogla ukloniti nepoštena porezna konkurencija, kao što je sklapanje poreznih sporazuma između određenih multinacionalnih poduzeća i država članica; svjestan je pregovora koji su u tijeku o konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB); 

62.  svjestan je važnosti povoljnog regulatornog okvira za zračne luke kako bi se privukla i mobilizirala privatna ulaganja; smatra da bi Komisijina ocjena Direktive o naknadama zračnih luka, zajedno s učinkovitim savjetovanjem sa zračnim prijevoznicima/zračnim lukama, trebala pomoći da se razjasni jesu li postojeće odredbe učinkovit alat za promicanje tržišnog natjecanja i daljnji razvoj interesa europskih potrošača ili je pak potrebna reforma;

63.  pozdravlja činjenicu da je španjolska vlada spremna otvoriti sporazum o zračnom prometu između Španjolske i Rusije, čime bi se dopustili izravni letovi između Barcelone i Tokija;

64.  poziva Komisiju da ispita bilateralne sporazume o zračnom prometu između država članica i trećih zemalja kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje;

65.  poziva Komisiju da razmotri i riješi moguće posljedice Brexita na tržišno natjecanje u zračnom prometu, a posebice ako bi to utjecalo na članstvo Ujedinjene Kraljevine u Sporazumu o Europskom zajedničkom zračnom prostoru (ECAA), što bi za posljedicu imalo ograničavanje pristupa svim odredištima u Europskoj uniji i obratno;

66.  smatra da osiguravanje jednakih uvjeta za poduzeća na unutarnjem tržištu ovisi i o naporima da se odlučno suzbija socijalni damping;

67.  poziva Komisiju na daljnje rješavanje dugoročnih učinaka prekinutih rasprava o budućem zakonodavstvu u okviru strategije zrakoplovstva EU-a;

68.  pozdravlja Komisijinu početnu procjenu učinka i javno savjetovanje o lancu opskrbe hranom; ističe da je Europski parlament već pozvao Komisiju i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje da reagiraju na zabrinutost uzrokovanu kumulativnim učinkom, s jedne strane, brze koncentracije sektora distribucije na nacionalnoj razini i, s druge strane, razvoja savezništava velikih distributera na europskoj i međunarodnoj razini, kako na početku lanca opskrbe hranom tako i na distributere i potrošače; smatra da su te strukturne promjene razlog za zabrinutost u pogledu mogućih strateških savezništva, smanjenja tržišnog natjecanja i smanjenog manevarskog prostora za ulaganja u inovacije u lancu opskrbe hranom, ispravnog funkcioniranja organizacija proizvođača, posebice malih poljoprivrednika, i izbora prilagođenih sorti prema poljoprivredno-ekološkim uvjetima; poziva Komisiju da uvede obvezujući regulatorni okvir u cijeloj Uniji radi borbe protiv nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom koje štete poljoprivrednicima;

69.  pozdravlja temeljitu istragu Komisije o spajanju Monsanta i Bayera; ozbiljno je zabrinut zbog činjenice da će, u slučaju da spajanje Monstanta i Bayera bude odobreno, tri poduzeća (Chem China-Syngenta, Du Pont-Dow i Bayer-Monsanto) posjedovati i prodavati do 60 % patentiranog sjemena na svijetu i 64 % pesticida i herbicida na svijetu; ističe da će ta razina koncentracije nedvojbeno dovesti do porasta cijena, povećanja tehnološke i ekonomske ovisnosti poljoprivrednika o nekoliko globalno integriranih platformi po načelu „sve na jednom mjestu”, dovesti do ograničene raznovrsnosti sjemena i ponovnog usmjeravanja inovacijske aktivnosti dalje od usvajanja proizvodnog modela kojim se poštuje okoliš i bioraznolikost te konačno do manje inovacija zbog smanjenog tržišnog natjecanja; stoga traži od Komisije da prilikom ispitivanja razine koncentracije i učinka koje to spajanje ima na tržišno natjecanje na raznim zahvaćenim tržištima pažljivo razmotri činjenicu da se u tom sektoru istovremeno odvija nekoliko spajanja;

70.  poziva Komisiju da obveže oglašivače da navedu ili popišu samo obilježja sastavnica koje su zaista prisutne u proizvodima te da izostave one koje nisu u njima sadržane, osim ako je prisutnost ili odsustvo određenih sastavnica povezano s urođenim bolestima;

71.  smatra da se trgovinske subvencije i povlastice, kao što su GSP i GSP+, koje se daju državama koje nisu članice EU-a radi promicanja ljudskih i radnih prava, a koje su se pokazale neophodnima u promicanju konkurentnosti EU-a na međunarodnoj sceni, moraju na prikladan način pratiti i primjenjivati vodeći posebno računa o učinku na industriju EU-a; stoga poziva Komisiju da obustavi bespovratna sredstva ili povlastice ako ih zemlje koje nisu članice EU-a zloupotrebljavaju;

72.  podsjeća da Komisija od lipnja 2014. ispituje porezni tretman Luksemburga prema McDonald'su te da je u prosincu 2015. donijela odluku o pokretanju službenog istražnog postupka, no da dosad nije donesena konačna odluka; poziva Komisiju da uloži sve moguće napore kako bi u tom predmetu uskoro donijela konačnu odluku;

73.  poziva Komisiju da redovito ocjenjuje učinkovitost zaštite prava intelektualnog vlasništva u državama članicama, što je ključan element dobrih politika tržišnog natjecanja; naglašava da je zaštita žigova ključna za identifikaciju i prepoznavanje proizvoda na tržištu; te da je za proizvođače vrlo teško, možda i nemoguće, ući na nova tržišta bez žigova i mogućnosti da ljudi razlikuju njihove proizvode; nadalje, smatra da se usmjeravanjem tržišnog natjecanja na cijene proizvođačima s malim tržišnim udjelima otežava jačanje tržišnog položaja; naglašava stoga da se uklanjanjem žigova ili ograničenjima u njihovoj upotrebi stvara znatna prepreka za ulazak na tržište te ugrožava bitan aspekt slobodnog i poštenog tržišnog natjecanja u Uniji;

74.  snažno podržava izjavu Komisije, koja u Godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja za 2016. navodi da „budući da poduzeća postaju globalna, globalnima moraju postati i tijela za provedbu”; smatra da su globalna pravila o tržišnom natjecanju, transparentnost i najviši stupanj koordinacije između tijela nadležnih za tržišno natjecanje, među ostalim u pogledu razmjene informacija tijekom postupaka tržišnog natjecanja, preduvjeti za razvoj pravedne trgovine na svjetskoj razini; podsjeća da je borba protiv nepoštenih poslovnih praksi, uključujući s pomoću politike tržišnog natjecanja, nužna da bi se zajamčili jednaki uvjeti na svjetskoj razini na korist potrošača, radnika i poduzeća te da je to jedan od prioriteta trgovinske strategije Unije; naglašava da se u Dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije navodi da Unija mora poduzeti mjere za ponovnu uspostavu ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja te poziva Komisiju da u tom pogledu predloži konkretne politike;

75.  poziva da se instrumenti trgovinske zaštite moderniziraju kako bi bili snažniji, brži i učinkovitiji; pozdravlja novu metodu izračuna antidampinških pristojbi na temelju procjene poremećaja na tržištima trećih zemalja, kojom se mora zajamčiti najmanje ista razina učinkovitosti kao i prethodnim antidampinškim mjerama uz potpuno poštovanje naših obveza u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO); podsjeća da je važno pratiti da se ta metoda uistinu provodi; nadalje, naglašava posebnu važnost antisubvencijskog instrumenta u borbi protiv nepoštenog tržišnog natjecanja na svjetskoj razini te u uspostavljanju jednakih uvjeta kao za pravila EU-a o državnim potporama;

76.  ustraje u tome da uzajamnost mora biti jedno od ključnih načela trgovinske politike Unije kako bi se zajamčili ravnopravni uvjeti za europska poduzeća, posebno u pogledu javne nabave; naglašava da se naporima za ostvarenje boljeg pristupa stranim tržištima javne nabave ne smije ugroziti razvoj pravila EU-a u pogledu socijalnih i ekoloških kriterija; naglašava koliko je za Uniju važno da postoji međunarodni instrument o javnoj nabavi kojim se uvodi potreban reciprocitet u slučajevima kada trgovinski partneri ograniče pristup svojim tržištima javne nabave; podsjeća na koristi izravnih stranih ulaganja i smatra da bi se prijedlogom Komisije o provjeri stranih ulaganja trebalo omogućiti više uzajamnosti u pogledu pristupa tržištu;

77.  traži od Komisije da u pregovorima i trgovini posebnu pozornost posveti malim i srednjim poduzećima kako bi im se osigurao bolji pristup tržištima i razvila njihova konkurentnost; u tom je pogledu svjestan napora koje Komisija ulaže u suzbijanje nepoštenog tržišnog natjecanja u medijski istaknutim slučajevima, no ističe da je osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja u slučaju malih i srednjih poduzeća također iznimno važno;

78.  naglašava da trgovinska politika i trgovinski sporazumi EU-a mogu pomoći u borbi protiv korupcije;

79.  podsjeća da su za suzbijanje nepoštenog tržišnog natjecanja važne učinkovite i usklađene europske carinske provjere;

80.  ponavlja da je za pošteno i ravnopravno natjecanje na svjetskom tržištu presudan jednak pristup prirodnim resursima, uključujući energente; stoga poziva Komisiju da u trgovinske sporazume uvede odredbe kojima se poboljšava pristup tim resursima;

81.  poziva Komisiju da dodatno objasni kako se u okviru aktualne politike tržišnog natjecanja može pristupiti rješavanju nepoštenih trgovinskih praksi;

82.  stoga pozdravlja Komisijin prijedlog o Europskoj mreži za tržišno natjecanje (ECN+), uključujući važnost odvraćajućih kazni u području politike tržišnog natjecanja; nadalje, ističe da bi, u slučaju da tijelo od kojeg se traži da provede odluku o nametanju novčanih kazni to odbije, takvo obijanje uvijek moralo biti obrazloženo te da bi trebalo uspostaviti sustav preko kojega bi se mogući sporovi između tijela u tim slučajevima mogli rješavati;

83.  prima na znanje istragu o sektoru e-trgovine i konačno izvješće u kojem se potvrđuje da u sektoru e-trgovine postoje neke poslovne prakse koje negativno utječu na pošteno tržišno natjecanje i potrošačima ograničavaju izbor; u kontekstu Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta smatra da bi ta istraga trebala biti dio širih nastojanja Komisije da politiku tržišnog natjecanja u potpunosti primjeni na trgovce na malo koji posluju putem interneta;

84.  podržava namjeru Komisije da provedbu pravila EU-a o tržišnom natjecanju usmjeri na rasprostranjene poslovne prakse koje su se pojavile ili razvile uslijed rasta e-trgovine i naglašava da Komisija mora uložiti još više napora u osiguranje dosljedne primjene pravila EU-a o tržišnom natjecanju u svim državama članicama, među ostalim u pogledu poslovnih praksi povezanih s e-trgovinom; ističe da, s obzirom na to da između velikih trgovaca na malo koji posluju putem interneta i njihovih dobavljača postoji asimetričan odnos, Komisija i tijela nadležna za tržišno natjecanje trebali bi aktivno provoditi pravila o tržišnom natjecanju jer dobavljači, a posebno MSP-ovi, nemaju uvijek pristup pravnoj zaštiti po prihvatljivim cijenama;

85.  poziva da se ojača sloboda izbora za potrošače na jedinstvenom digitalnom tržištu; smatra da je pravo na prenosivost podataka koje je ugrađeno u Opću uredbu o zaštiti podataka dobar pristup za jačanje prava potrošača i tržišnog natjecanja;

86.  smatra da učinkovita politika tržišnog natjecanja može dopuniti regulatorne inicijative u području jedinstvenog digitalnog tržišta te da bi se, kad poticaj za regulatorno djelovanje dolazi prije svega kao odgovor na tržišno ponašanje nekih aktera, šteta mogla rješavati mjerama tržišnog natjecanja radi suzbijanja praksi kojima se narušava tržišno natjecanje, a da se pritom ne sprječava one koji se žele natjecati na tržištu;

87.  zabrinut je zbog toga što se proizvođači sve više služe ugovornim ograničenjima za internetsku prodaju, što je potvrdila istraga u sektoru e-trgovine, te poziva Komisiju da dodatno preispita takve klauzule kako bi zajamčila da se njima ne stvaraju neopravdana ograničenja za tržišno natjecanje; istovremeno traži od Komisije da u svjetlu tih promjena preispita smjernice o vertikalnim ograničenjima i Uredbu Komisije (EU) br. 330/2010;

88.  prima na znanje mišljenje nezavisnog odvjetnika Wahla od 26. srpnja 2017. u predmetu C-230/16 Coty Germany GmbH protiv Parfümerie Akzente GmbH da se ograničenja ugovora o distribuciji na internetskim prodajnim mjestima ne bi smjela smatrati teškim ograničenjima tržišnog natjecanja u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 330/2010;

89.  ističe da je za postizanje ciljeva politike EU-a o tržišnom natjecanju ključan pristup pravosuđu, koji može podrazumijevati i dostupnost kolektivne pravne zaštite; ističe da nedostatak takvih mogućnosti slabi tržišno natjecanje, funkcioniranje unutarnjeg tržišta i potrošačka prava;

90.  podsjeća da u cilju učinkovite borbe protiv praksi kojima se narušava tržišno natjecanje države članice moraju usvojiti ekonomsku politiku usklađenu s načelima otvorenog tržišnog gospodarstva utemeljenog na poštenom tržišnom natjecanju jer isključivo protekcionističke mjere štete funkcioniranju jedinstvenog tržišta; ističe da se svi aspekti nepoštenog tržišnog natjecanja moraju ukloniti, uključujući neregistrirani rad i zaobilaženje pravila o upućivanju radnika, pri čemu se ne smije dovesti u pitanje sloboda kretanja radne snage, jedna od temeljnih sloboda unutarnjeg tržišta;

91.  smatra veoma važnim savjetovanje koje je Komisija provela o mogućim poboljšanjima kontrole koncentracije poduzeća u Uniji; vjeruje da se osobito u digitalnom sektoru mora osigurati da se koncentracijama ne ograničava natjecanje na unutarnjem tržištu EU-a; stoga ponovo poziva Komisiju da detaljno ispita uzimaju li se u postojećim postupcima ocjenjivanja u dovoljnoj mjeri u obzir okolnosti na digitalnim tržištima i internacionalizacija tržišta; nadalje, poziva Komisiju da pri procjeni tržišne moći u obzir uzme ulogu pristupa podacima i informacijama, bilo da se radi o tome da se podacima o koncentraciji i informacijama o klijentima tijekom koncentracije narušava tržišno natjecanje, te do koje mjere pristup poduzeća ekskluzivnim analitičkim metodama i patentima isključuje konkurenciju; ponovno upućuje zahtjev Komisiji da objasni kako određuje minimalni broj subjekata na tržištu koji je potreban za pošteno tržišno natjecanje i kako zadržava mogućnost ulaska novih poduzeća, posebno novoosnovanih (start-up) poduzeća, na vrlo koncentrirana tržišta;

92.  poziva države članice da zajamče ispravnu provedbu pravila EU-a o javnoj nabavi kako bi se suzbilo narušavanje tržišnog natjecanja, uključujući društvenim i ekološkim kriterijima te kriterijima zaštite potrošača ovisno o slučaju, i da u postupcima tijela javne uprave promiču dobre prakse; smatra da će se razvojem elektroničkih postupaka javne nabave MSP-ovima olakšati pristup javnoj nabavi, povećati transparentnost i osigurati učinkovitija kontrola kršenja pravila tržišnog natjecanja; nadalje, poziva Komisiju da promiče prilike za pristup tržištu za MSP-ove s pomoću manjih ugovora, kada je to u skladu s ključnim ciljevima javne nabave, te da pažljivo prati provedbu pravila u pogledu centralizacije kupnje na tržištima javne nabave;

93.  pozdravlja činjenicu da su u okviru Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta donesena pravila o prenosivosti unaprijed plaćenih usluga, kojima će se unaprijediti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu i osigurati veća prava potrošača;

94.  vjeruje da bi kriteriji za pristupanje sustavu selektivne distribucije ili franšiznoj mreži trebali biti transparentni kako bi se zajamčilo da se tim kriterijima ne krši politika tržišnog natjecanja i slobodno funkcioniranje jedinstvenog tržišta; ističe da takvi kriteriji moraju biti objektivni, kvalitativni, nediskriminirajući i da se njima ne smije prelaziti ono što je strogo potrebno; poziva Komisiju da poduzme mjere da se ta transparentnost zajamči;

95.  uviđa da postoji povećani rizik od tajnog dogovaranja među konkurentima, između ostalog, zbog softvera za praćenje cijena; smatra da do usklađenog djelovanja može doći usprkos činjenici da su kontakti među konkurentima slabiji od propisanog postojećim standardima, ili čak automatizirani, jer algoritmi međusobno komuniciraju bez obzira na smjer kretanja jednog ili više sudionika na tržištu; traži od Komisije da bude na oprezu zbog takvih novih izazova za slobodno tržišno natjecanje;

96.  pozdravlja napore koje je Komisija uložila u povezivanje s međunarodnim partnerima i multilateralnim forumima u području politike tržišnog natjecanja; smatra da je međunarodna suradnja još važnija kada poduzeća koja podliježu provedbi mjera djeluju u više jurisdikcija;

97.  smatra da će proširenje mreže sporazuma o slobodnoj trgovini, u koje je uključena Europska unija pogodovati provedbi zakona o tržišnom natjecanju u svijetu; potiče Komisiju da stoga traži daljnje mogućnosti za trgovinske sporazume te da u svaki takav budući sporazum uključi čvrsta protumonopolska pravila i pravila o državnim potporama;

98.  smatra da se u politici tržišnog natjecanja u obzir mora uzeti posebna priroda sektora poljoprivrede; podsjeća da se člankom 42. UFEU-a poljoprivrednom sektoru dodjeljuje poseban status kada je riječ o provedbi zakonodavstva o tržišnom natjecanju, što je potvrđeno tijekom posljednje reforme zajedničke poljoprivredne politike, tako što mu se odobrava niz odstupanja i izuzeća iz odredbi članka 101. UFEU-a; napominje da je cilj ZPP-a osigurati primjeren životni standard poljoprivrednog stanovništva koje se stalno suočava s gospodarskim i klimatskim rizicima; podsjeća da se politikom tržišnog natjecanja uglavnom brane interesi potrošača i da se u dovoljnoj mjeri u obzir ne uzimaju specifični interesi poljoprivrednih proizvođača i poteškoće s kojima se suočavaju; ističe da se u okviru politike tržišnog natjecanja moraju braniti interesi poljoprivrednih proizvođača na isti način kao i interesi potrošača tako da se osiguraju pošteni uvjeti tržišnog natjecanja i pristupa unutarnjem tržištu radi poticanja ulaganja i inovacija, zapošljavanja, održivosti poljoprivrednih gospodarstava te uravnoteženog razvoja ruralnih područja u Uniji te poticanja transparentnosti za sve sudionike na tržištu;

99.  ustraje u tome da se pojam „poštene cijene” ne bi trebao smatrati najnižom mogućom cijenom za potrošača, već bi to trebala biti razumna cijena koja svim stranama u lancu opskrbe hranom omogućuje poštene prihode;

100.  smatra da su kolektivne mjere organizacija proizvođača i njihovih udruženja, uključujući planiranje proizvodnje te pregovore o prodaji i ugovornim uvjetima, potrebne za postizanje ciljeva ZPP-a koji su utvrđeni u članku 39. UFEU-a te bi stoga trebale biti izuzete iz primjene članka 101. UFEU-a kad se te zajedničke mjere zaista i provode, čime bi se doprinijelo poboljšanju konkurentnosti poljoprivrednika; napominje da se odstupanja na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) ne upotrebljavaju u cijelosti te da zbog nedovoljne jasnoće tih odstupanja, poteškoća u njihovoj provedbi i neujednačene provedbe od strane nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje poljoprivrednicima i njihovim organizacijama nije osigurana dovoljna pravna sigurnost; pozdravlja činjenicu da će se skupnom uredbom pojednostaviti pravila o kolektivnoj organizaciji poljoprivrednika te će se pojasniti uloga i ovlasti organizacija proizvođača koje se bave gospodarskim aktivnostima u pogledu prava tržišnog natjecanja kako bi se ojačala njihova pregovaračka moć i pritom poštovala načela utvrđena u članku 39. UFEU-a;

101.  pozdravlja činjenicu da bi „mliječni paket” iz 2012. trebao biti produljen u okviru skupne uredbe s obzirom na pozitivna izvješća o njegovoj provedbi(12) i njegov doprinos jačanju položaja proizvođača mlijeka u lancu opskrbe hranom; no, poziva Komisiju da provede procjenu učinka kako bi se utvrdilo bi li područje primjene odredbi koje se odnose na pregovore o ugovorima u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda trebalo proširiti tako da obuhvati i ostale poljoprivredne sektore s obzirom na to da bi poljoprivrednici i organizacije proizvođača imali više slobode u planiranju proizvodnje, pravo na kolektivno pregovaranje i pregovaranje o uvjetima prodaje i ugovornim uvjetima kojima se jasno određuju cijene i količina;

102.  poziva da se, pod uvjetom da su ispunjena načela nužnosti i proporcionalnosti, uvede brzo automatsko izuzeće od članka 101. UFEU-a, kako bi se međustrukovnim poljoprivrednim organizacijama omogućilo da ispune zadaće koje su im povjerene Uredbom o jedinstvenom ZOT-u radi ostvarivanja ciljeva iz članka 39. UFEU-a;

103.  predlaže da se odredbe iz Uredbe (EU) 1308/2013 kojima se omogućuje donošenje mjera za reguliranje ponude sireva sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (članak 150.), šunke sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (članak 172.) i vina (članak 167.) prošire na proizvode s oznakom kvalitete kako bi se ponuda mogla bolje uskladi s potražnjom;

104.  pozdravlja činjenicu da se skupnom uredbom uvode postupci kojima skupina poljoprivrednika može od Komisije tražiti neobvezujuće mišljenje o usklađenosti određenog kolektivnog djelovanja s općim odstupanjem od pravila o tržišnom natjecanju na temelju članka 209. Uredbe (EU) br. 1308/2013 (Uredba o jedinstvenom ZOT-u); ipak, poziva Komisiju da u svjetlu preporuke Radne skupine za tržišta poljoprivrednih proizvoda pojasni područje primjene općeg odstupanja za poljoprivredu kako bi se odstupanje utvrdilo na način da neprimjena članka 101. UFEU-a, kad je to predviđeno, bude provediva i ostvariva;

105.  naglašava da u razdobljima ozbiljnih tržišnih neravnoteža, kad je sektor poljoprivrede u opasnosti i svi građani pogođeni mogućim poremećajima u opskrbi osnovnim namirnicama, tržišno orijentiran ZPP mora poljoprivrednicima pružiti potporu i omogućiti dodatna, vremenski ograničena i u potpunosti opravdana izuzeća od pravila tržišnog natjecanja; pozdravlja činjenicu da će zbog posljedica promjena na temelju skupne uredbe biti jednostavnije aktivirati odredbe članka 222. Uredbe o jedinstvenom ZOT-u, koje dopuštaju takva privremena odstupanja od prava tržišnog natjecanja;

106.  poziva na daljnji razvoj europskog instrumenta za praćenje cijena prehrambenih proizvoda kako bi se s pomoću boljih podataka koji su u većoj mjeri raščlanjeni poboljšalo otkrivanje kriza u poljoprivredno-prehrambenom sektoru; u tom pogledu ističe da je u definiranje i prikupljanje podataka potrebno uključiti organizacije poljoprivrednika;

107.  ističe činjenicu da je Komisija svjesna da su poljoprivredni proizvođači najmanje koncentrirana razina u lancu opskrbe hranom, dok su njihovi dobavljači i kupci često više i bolje koncentrirani, što dovodi do neuravnoteženog odnosa te do negativnih i nepoštenih praksi, koje provode neki veliki distribucijski lanci, prerađivači i prodavači u maloprodaji, a koje se ne mogu ukloniti samo u okviru politike tržišnog natjecanja te je zato potrebna usklađenost s ostalim politikama; stoga poziva Komisiju da jasnije definira „dominantan položaj” i zloupotrebu takvog položaja uzimajući u obzir stupanj koncentracije i pregovaračku snagu sektora proizvodnje, prerade i maloprodaje; nadalje, napominje da će se skupnom uredbom uvesti određene odredbe o pravu na pisane ugovore i pregovore o ugovornim uvjetima za bolju raspodjelu vrijednosti duž opskrbnog lanca kako bi se pomoglo u smirivanju odnosa među dionicima, suzbijanju nepoštenih trgovinskih praksi, pomaganju poljoprivrednicima da brže reagiraju na tržišne signale, poboljšanju izvješćivanja o cijenama i prijenosa cijena te boljoj prilagodbi ponude u odnosu na potražnju; povrh toga, poziva Komisiju i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje da zajamče da je roba pravilno klasificirana i da je za nju određena ispravna cijena te da se prate i obvezujućim mjerama suzbijaju i kažnjavaju zloupotrebe i nepoštene trgovinske prakse koje utječu na poljoprivrednike; smatra da bi trebalo proučiti postojeće nacionalne programe kako bi se utvrdilo koje najbolje prakse treba primjenjivati;

108.  svjestan je da se pravo tržišnog natjecanja do sada nije primjenjivalo za suzbijanje nepoštenih trgovinskih praksi u prehrambenom lancu ni na europskoj ni na nacionalnoj razini; napominje da su u tom pogledu provedena posebna nacionalna pravila, ali se nisu pokazala potpuno učinkovita u rješavanju udomaćenog problema nepoštenih trgovinskih praksi i neravnoteže moći u lancu opskrbe hranom; poziva Komisiju da bez odgode objavi i odobri najavljeni zakonodavni prijedlog EU-a o nepoštenim trgovinskim praksama, omogući usklađeni pravni okvir kojim će se proizvođači i poljoprivrednici bolje zaštititi od nepoštenih trgovinskih praksi te osigura daljnju konsolidaciju unutarnjeg tržišta;

109.  podsjeća da je Parlament već pozvao Komisiju i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje da stvarno odgovore na zabrinutost prouzročenu kumulativnim učinkom koji brza koncentracija distribucijskog sektora na nacionalnoj razini i stvaranje savezništava među velikim distributerima na europskoj i međunarodnoj razini imaju na početak lanca opskrbe hranom te na distributere i potrošače; smatra da ta strukturna promjena povećava zabrinutost zbog mogućih strateških savezništava, niže razine tržišnog natjecanja i smanjenog manevarskog prostora za ulaganja u inovacije unutar lanca opskrbe hranom;

110.  poziva države članice i institucije EU-a da im prioritet bude jačanje jedinstvenog tržišta nakon Brexita tako što će se pobrinuti za potpuno poštovanje zakonodavstva EU-a u području tržišnog natjecanja i odstupanja od njega te ostalih standarda kako bi se zajamčila pravna sigurnost i jednaki uvjeti među državama članicama;

111.  napominje da je pojedinačna gornja granica za de minimis potpore u poljoprivrednom sektoru 2013. bila udvostručena (sa 7 500 EUR na 15 000 EUR) radi suočavanja sa sve češćim klimatskim, zdravstvenim i gospodarskim krizama; ističe da je istodobno nacionalna gornja granica de minimis potpora tek malo prilagođena (s 0,75 % na 1 % vrijednosti nacionalne poljoprivredne proizvodnje), čime je smanjen manevarski prostor država da pomognu poljoprivrednim gospodarstvima u teškoćama; stoga traži da se nacionalna gornja granica de minimis potpora poveća na 1,25 % nacionalne poljoprivredne proizvodnje kako bi se ublažio težak gospodarski položaj poljoprivrednika; napominje da bi usklađena pravila o de minimis potporama trebala poslužiti za poboljšanje položaja poljoprivrednika bez ponovnog vraćanja poljoprivredne politike u nacionalne okvire;

112.  naglašava važnost sredstava namijenjenih za omogućivanje pristupa širokopojasnim mrežama velike brzine kako bi se održao korak s tehnološkim napretkom i poticalo tržišno natjecanje, osobito u ruralnim i udaljenim područjima;

113.  naglašava da bi otvaranje tržišta EU-a vrlo konkurentnim trgovačkim partnerima i velikim izvoznicima poljoprivrednih proizvoda za koje vrijede različiti standardi moglo predstavljati opasnost za najosjetljivije poljoprivredne sektore u Uniji; poziva Komisiju da u potpunosti vodi računa o učinku mogućih tržišnih poremećaja koje bi trgovinski sporazumi s trećim zemljama mogli prouzročiti za poljoprivredne proizvođače u Europi s obzirom na osjetljivu financijsku situaciju u kojoj se nalaze i ključnu ulogu koju imaju u našem društvu;

114.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te nacionalnim i, po potrebi, regionalnim tijelima nadležnima za tržišno natjecanje.

(1)

SL L 187, 26.6.2014., str. 1.

(2)

SL L 156, 20.6.2017., str. 1.

(3)

SL C 262, 19.7.2016, str. 1.

(4)

SL C 93, 24.3.2017, str. 71.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0049.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0434.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0027.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0428.

(9)

SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(10)

https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/file_import/aar-comp-2016_en_0.pdf

(11)

Primjerice, temeljita istraga Komisije o mogućem programu državne potpore povezanom s izuzećem za financiranje grupacija u kontekstu pravila Ujedinjene Kraljevine o kontroliranom inozemnom društvu (SA.44896).

(12)

Izvješća o razvoju situacije na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda i funkcioniranju odredbi „mliječnog paketa” (COM(2016)0724 i COM(2014)0354).


MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (27.11.2017)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja

(2017/2191(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Tokia Saïfi

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da je neophodna usklađenost trgovinske politike, politike tržišnog natjecanja i svih drugih politika Unije; dodaje da pri izradi politike tržišnog natjecanja Unije treba voditi računa o razvoju međunarodne konkurencije; u tom kontekstu pozdravlja stalni angažman EU-a u multilateralnim forumima s ciljem poticanja suradnje tijela nadležnih za tržišno natjecanje, kao što su Odbor za tržišno natjecanje Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Svjetska banka, Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) i Međunarodna mreža za tržišno natjecanje; istovremeno potiče Komisiju da sklapa bilateralne sporazume o suradnji s trećim zemljama u području provedbe pravila tržišnog natjecanja po uzoru na sporazum o suradnji druge generacije između EU-a i Švicarske iz 2013.;

2.  snažno podržava izjavu Komisije, koja u Godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja za 2016. navodi da „budući da poduzeća postaju globalna, globalnima moraju postati i tijela za provedbu”; smatra da su globalna pravila o tržišnom natjecanju, transparentnost i najviši stupanj koordinacije između tijela nadležnih za tržišno natjecanje, među ostalim u pogledu razmjene informacija tijekom postupaka tržišnog natjecanja, preduvjeti za razvoj pravedne trgovine na svjetskoj razini; podsjeća da je borba protiv nepoštenih poslovnih praksi, uključujući s pomoću politike tržišnog natjecanja, nužna da bi se zajamčili jednaki uvjeti na svjetskoj razini na korist potrošača, radnika i poduzeća te da je to jedan od prioriteta trgovinske strategije Unije; naglašava da se u Dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije navodi da Unija mora poduzeti mjere za ponovnu uspostavu ravnopravnih uvjeta tržišnog natjecanja te poziva Komisiju da u tom pogledu predloži konkretne politike;

3.  poziva da se instrumenti trgovinske zaštite moderniziraju kako bi bili snažniji, brži i učinkovitiji; pozdravlja novu metodu izračuna antidampinških pristojbi na temelju procjene poremećaja na tržištima trećih zemalja, kojom se mora zajamčiti najmanje ista razina učinkovitosti kao i prethodnim antidampinškim mjerama uz potpuno poštovanje naših obveza u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO); podsjeća da je važno pratiti da se ta metoda uistinu provodi; nadalje, naglašava posebnu važnost antisubvencijskog instrumenta u borbi protiv nepoštenog tržišnog natjecanja na svjetskoj razini te u uspostavljanju jednakih uvjeta kao za pravila EU-a o državnim potporama;

4.  ustraje u tome da uzajamnost mora biti jedno od ključnih načela trgovinske politike Unije kako bi se zajamčili ravnopravni uvjeti za europska poduzeća, posebno u pogledu javne nabave; naglašava da se naporima za ostvarenje boljeg pristupa stranim tržištima javne nabave ne smije ugroziti razvoj pravila EU-a u pogledu socijalnih i ekoloških kriterija; naglašava koliko je za Uniju važno da postoji međunarodni instrument o javnoj nabavi kojim se uvodi potreban reciprocitet u slučajevima kada trgovinski partneri ograniče pristup svojim tržištima javne nabave; podsjeća na koristi izravnih stranih ulaganja i smatra da bi se prijedlogom Komisije o provjeri stranih ulaganja trebalo omogućiti više uzajamnosti u pogledu pristupa tržištu;

5.  pozdravlja činjenicu da su u nedavne trgovinske sporazume, poput Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) i načelnog sporazuma s Japanom, uvedene odredbe o politici tržišnog natjecanja; podsjeća da je važno pratiti njihovu stvarnu provedbu i žali što se na te odredbe ne primjenjuju postupci rješavanja sporova; podsjeća da je važno održavati stalni dijalog s trgovinskim partnerima i u sve trgovinske sporazume uključiti ambiciozne odredbe o tržišnom natjecanju kako bi se zajamčila poštena pravila; ističe da je te odredbe potrebno poštovati i provoditi;

6.  traži od Komisije da u pregovorima i trgovini posebnu pozornost posveti malim i srednjim poduzećima kako bi im se osigurao bolji pristup tržištima i razvila njihova konkurentnost; u tom je pogledu svjestan napora Komisije u suzbijanju nepoštenog tržišnog natjecanja u medijski istaknutim slučajevima, no ističe da je osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja u slučaju malih i srednjih poduzeća također iznimno važno;

7.  naglašava da trgovinska politika i trgovinski sporazumi EU-a mogu pomoći u borbi protiv korupcije;

8.  podsjeća da su za suzbijanje nepoštenog tržišnog natjecanja važne učinkovite i usklađene europske carinske provjere;

9.  traži od Unije da nastavi na međunarodnoj razini promicati pravila poštenog tržišnog natjecanja; podsjeća na posao koji je između 1996. i 2004. odrađen u okviru Svjetske trgovinske organizacije u pogledu međuodnosa trgovinske politike i politike tržišnog natjecanja te žali što to pitanje kasnije nije bilo dio programa rada WTO-a; naglašava da odredbe u sporazumima Svjetske trgovinske organizacije, kao što je članak 9. Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS), predstavljaju temelj za daljnju suradnju među članicama WTO-a u području tržišnog natjecanja; stoga poziva da se ostvari daljnji napredak tijekom 11. ministarske konferencije Svjetske trgovinske organizacije kako bi se na međunarodnoj razini zajamčilo pošteno tržišno natjecanje, iako treba voditi računa i o osjetljivosti određenih sektora, posebno poljoprivrede; podsjeća da poljoprivreda u skladu s pravilima EU-a o tržišnom natjecanju ima poseban status, koji treba poštovati; ističe da globalna suradnja u području provedbe pravila tržišnog natjecanja pomaže u rješavanju nedosljednosti, poboljšava ishode provedbe te poduzećima pomaže u smanjenju troškova usklađivanja;

10.  ponavlja da je za pošteno i ravnopravno natjecanje na svjetskom tržištu presudan jednak pristup prirodnim resursima, uključujući energente; stoga poziva Komisiju da u trgovinske sporazume uvede odredbe kojima se poboljšava pristup tim resursima.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

23.11.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

30

3

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

William (The Earl of) Dartmouth, Laima Liucija Andrikienė, Maria Arena, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Karoline Graswander-Hainz, Heidi Hautala, Nadja Hirsch, France Jamet, Jude Kirton-Darling, David Martin, Emmanuel Maurel, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Alessia Maria Mosca, Artis Pabriks, Franck Proust, Viviane Reding, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Jan Zahradil

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Reimer Böge, Klaus Buchner, Edouard Ferrand, Bolesław G. Piecha, Frédérique Ries, Paul Rübig, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Merja Kyllönen

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

30

+

ALDE

Frédérique Ries, Marietje Schaake, Nadja Hirsch

ECR

Bolesław G. Piecha, Emma McClarkin, Jan Zahradil, Joachim Starbatty

EFDD

William (The Earl of) Dartmouth

PPE

Adam Szejnfeld, Artis Pabriks, Daniel Caspary, Franck Proust, Jarosław Wałęsa, Laima Liucija Andrikienė, Paul Rübig, Reimer Böge, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Tokia Saïfi, Viviane Reding

S&D

Alessia Maria Mosca, David Martin, Emmanuel Maurel, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Joachim Schuster, Jude Kirton-Darling, Karoline Graswander-Hainz, Maria Arena

VERTS/ALE

Heidi Hautala, Klaus Buchner

3

-

GUE/NGL

Anne-Marie Mineur, Helmut Scholz, Merja Kyllönen

2

0

ENF

Edouard Ferrand, France Jamet

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (22.11.2017)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o Izvješću o politici tržišnog natjecanja za 2016.

(2017/2191(INI))

Izvjestiteljica: Christel Schaldemose

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da je politika tržišnog natjecanja povezana s politikom oporezivanja i da je pošteni porezni tretman među poduzećima ključan za cjelovitost unutarnjeg tržišta i jednake uvjete tržišnog natjecanja; potiče Komisiju da ojača napore u suočavanju sa svim vrstama nezakonite državne potpore kojima se narušava tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu; uviđa važnost poštovanja preciznih i učinkovitih pravila o tržišnom natjecanju;

2.  podupire istrage koje provodi Komisija u vezi s praksama kojima se narušava tržišno natjecanje, kao što su državne potpore fiskalne prirode koje nisu kompatibilne s pravilima tržišnog natjecanja; naglašava da je za funkcionalno unutarnje tržište ključno zajamčiti da se sa svim subjektima postupa jednako i da svi sudionici plaćaju dovoljan udjel poreza; smatra da je neophodan čvrst regulatorni okvir s transparentnim pravilima koji će svim poduzećima, uključujući mala i srednja poduzeća, zajamčiti pristup tržištu;

3.  poziva Komisiju da dodatno objasni kako se u okviru aktualne politike tržišnog natjecanja može pristupiti rješavanju pitanja nepoštenih trgovinskih praksi;

4.  pozdravlja napore koje je Komisija uložila u suzbijanje nepoštenog tržišnog natjecanja u istaknutim slučajevima protiv poznatih trgovačkih društava; smatra da bi MSP-ovi mogli profitirati od rigorozne primjene pravila o tržišnom natjecanju, posebno u digitalnom području; traži od Komisije da u tom kontekstu istraži dominantnu ulogu određenih internetskih platformi u odnosu na MSP-ove i sve nepoštene uvjete koje su te platforme nametnule MSP-ovima; naglašava da je provedba pravila o tržišnom natjecanju izuzetno važna za sve sudionike na tržištu kako bi se zajamčilo pošteno tržišno natjecanje i stimuliralo otvaranje radnih mjesta i rast u važnim sektorima gospodarstva, posebno u energetskom, digitalnom, prometnom sektoru i sektoru telekomunikacija;

5.  poziva Komisiju da zajamči da su uvjeti koje određene internetske platforme koje dominiraju nameću dobavljačima, a posebno MSP-ovima, pošteni, posebno kad je riječ o klauzulama o paritetu cijena i uvjetnom paritetu koje mogu ugroziti slobodno tržišno natjecanje, posebno na jedinstvenom digitalnom tržištu; traži od Komisije da dodatno analizira takve klauzule i po potrebi predloži da se njihova upotreba ograniči;

6.  potiče Komisiju da pojača suradnju s nacionalnim tijelima nadležnima za provedbu prava o tržišnom natjecanju kako bi se poduzećima zajamčili jednaki i pošteni uvjeti tržišnog natjecanja, kao i pravna sigurnost; zabrinut je zbog toga što neujednačeno provođenje prava EU-a u području tržišnog natjecanja od strane nacionalnih tijela može dovesti do različitih ishoda, čime se narušava tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu; naglašava potrebu da nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje budu neovisna te da raspolažu odgovarajućim financijskim i ljudskim resursima za djelotvorno izvršavanje svojih zadataka; nadalje, ponovno ističe da je nužan djelotvoran instrument Komisije za neovisno istraživanje navodnih slučajeva nepoštenog tržišnog natjecanja i navodnog kršenja prava tržišnog natjecanja;

7.  stoga pozdravlja Komisijin prijedlog o Europskoj mreži za tržišno natjecanje (ECN+), uključujući važnost odvraćajućih kazni u području politike tržišnog natjecanja; nadalje, ističe da bi odbijanje tijela primatelja da provede odluku o nametanju novčanih kazni uvijek trebalo obrazložiti te da bi trebalo uspostaviti sustav preko kojega bi se mogući sporovi između tijela u tim slučajevima mogli rješavati;

8.  prima na znanje istragu o sektoru e-trgovine i konačno izvješće u kojem se potvrđuje da u sektoru e-trgovine postoje neke poslovne prakse koje negativno utječu na pošteno tržišno natjecanje i potrošačima ograničavaju izbor; u kontekstu Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta smatra da bi istraga trebala biti dio većih nastojanja Komisije da u potpunosti provede politiku tržišnog natjecanja kad je riječ o trgovcima na malo koji posluju putem interneta;

9.  podržava namjeru Komisije da provedbu pravila EU-a o tržišnom natjecanju usmjeri na rasprostranjene poslovne prakse koje su se pojavile ili razvile uslijed rasta e-trgovine i naglašava da Komisija mora uložiti još više napora u osiguranje dosljedne primjene pravila EU-a o tržišnom natjecanju u svim državama članicama također u pogledu poslovnih praksi povezanih s e-trgovinom; ističe da bi, s obzirom na to da među velikim trgovcima na malo koji posluju putem interneta i njihovih dobavljača postoji asimetričan odnos, Komisija i tijela nadležna za tržišno natjecanje trebali aktivno provoditi pravila o tržišnom natjecanju jer dobavljači, a posebno MSP-ovi, ne mogu uvijek pristupiti pravnoj zaštiti po razumnim troškovima;

10.  poziva na jačanje slobode izbora za potrošače na jedinstvenom digitalnom tržištu; smatra da je pravo na prenosivost podataka koje je ugrađeno u Opću uredbu o zaštiti podataka dobar pristup za jačanje prava potrošača i tržišnog natjecanja;

11.  smatra da učinkovita politika tržišnog natjecanja može dopuniti regulatorne inicijative u području jedinstvenog digitalnog tržišta te smatra da bi se, kad poticaj za regulatorno djelovanje dolazi prije svega kao odgovor na tržišno ponašanje nekih aktera, šteta mogla rješavati mjerama tržišnog natjecanja radi suzbijanja praksi kojima se narušava tržišno natjecanje, a da se pritom ne sprječava one koji se žele natjecati na tržištu;

12.  zabrinut je zbog toga što proizvođači sve više služe ugovornim ograničenjima za internetsku prodaju, kako je potvrdila istraga u sektoru e-trgovine, te poziva Komisiju da dodatno preispita takve klauzule kako bi zajamčila da se njima ne stvaraju neopravdana ograničenja za tržišno natjecanje; u isto vrijeme traži od Komisije da u svjetlu tih promjena preispita smjernice o vertikalnim ograničenjima i Uredbu Komisije (EU) br. 330/2010;

13.  prima na znanje Mišljenje nezavisnog odvjetnika Wahla od 26. srpnja 2017. u predmetu C-230/16 Coty Germany GmbH protiv Parfümerie Akzente GmbH da se ograničenja ugovora o distribuciji na internetskim prodajnim mjestima ne bi trebala smatrati teškim ograničenjima tržišnog natjecanja u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 330/2010;

14.  ističe da je za postizanje ciljeva politike EU-a o tržišnom natjecanju ključan pristup pravosuđu, koji može podrazumijevati i dostupnost kolektivne pravne zaštite; ističe da nedostatak takvih mogućnosti oslabljuje tržišno natjecanje, funkcioniranje unutarnjeg tržišta i potrošačka prava;

15.  naglašava da nastojanja usmjerena na poticanje tržišnog natjecanja razvojem jedinstvenog digitalnog tržišta moraju uvijek biti u interesu potrošača te da se prava sadržana u Povelji EU-a o temeljnim pravima moraju u potpunosti zaštititi u digitalnoj domeni;

16.  naglašava da je tržišno natjecanje slobodno i pravedno te u konačnici u interesu potrošača;

17.  kako bi se učinkovito borilo protiv praksi kojima se narušava tržišno natjecanje, podsjeća da države članice moraju donijeti ekonomsku politiku usklađenu s načelima otvorenog tržišnog gospodarstva utemeljenog na poštenom tržišnom natjecanju, jer isključivo protekcionističke mjere štete funkcioniranju jedinstvenog tržišta; ističe da se svi aspekti nepoštenog tržišnog natjecanja moraju ukloniti, uključujući neregistrirani rad i zaobilaženje pravila o upućivanju radnika, pri čemu se ne bi trebala dovesti u pitanje sloboda kretanja radne snage, kao jedna od temeljnih sloboda unutarnjeg tržišta;

18.  smatra veoma važnim savjetovanje koje je Komisija provela o mogućim poboljšanjima kontrole koncentracije poduzeća u EU-u; vjeruje da se osobito u digitalnom sektoru mora osigurati da se koncentracijama ne ograničava natjecanje na unutarnjem tržištu EU-a; stoga ponovo poziva Komisiju da detaljno ispita uzimaju li se u aktualnim postupcima ocjenjivanja u dovoljnoj mjeri u obzir okolnosti na digitalnim tržištima kao i internacionalizacija tržišta; nadalje poziva Komisiju da pri procjeni tržišne moći u obzir uzme ulogu pristupa podacima i informacijama, bilo da se radi o tome da se podacima o koncentraciji i informacijama o klijentima tijekom koncentracije narušava tržišno natjecanje, te mjeru u kojoj pristup poduzeća ekskluzivnim analitičkim metodama i patentima isključuje konkurenciju; ponovno upućuje zahtjev Komisiji da objasni kako ona određuje najmanji broj subjekata na tržištu koji je potreban za pošteno tržišno natjecanje i kako jamči mogućnosti ulaska na vrlo koncentrirana tržišta za nova poduzeća, posebno novoosnovana (start-up) poduzeća;

19.  poziva države članice da zajamče ispravnu provedbu pravila EU-a o javnoj nabavi kako bi se suzbilo narušavanje tržišnog natjecanja, uključujući gdje je to prikladno društvenim i ekološkim kriterijima te kriterijima zaštite potrošača, i da promiču dobre prakse u postupcima tijela javne uprave; smatra da će se razvojem elektroničkih postupaka javne nabave MSP-ovima olakšati pristup javnoj nabavi, povećati transparentnost i osigurati učinkovitija kontrola kršenja pravila tržišnog natjecanja; nadalje, poziva Komisiju da promiče prilike za pristup tržištu za MSP-ove pomoću manjih ugovora, onda kad je to u skladu s ključnim ciljevima javne nabave, te da pažljivo prati provedbu pravila u pogledu centralizacije kupnje na tržištima javne nabave;

20.  pozdravlja činjenicu da su u okviru Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta donesena pravila o prenosivosti unaprijed plaćenih usluga, kojima će se unaprijediti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu i osigurati veća prava potrošača;

21.  pozdravlja postupnu liberalizaciju sektorâ, primjerice sektora telekomunikacija, poštanskih usluga i javnog prijevoza, s ciljem stvaranja konkurentnog okruženja koje pogoduje i potrošačima;

22.  vjeruje da bi kriteriji za pristupanje sustavu selektivne distribucije ili franšiznoj mreži trebali biti transparentni kako bi se zajamčilo da se takvim kriterijima ne krši politika tržišnog natjecanja i slobodno funkcioniranje jedinstvenog tržišta; ističe da takvi kriteriji moraju biti objektivni, kvalitativni, nediskriminirajući i ne smiju prelaziti okvire stroge nužnosti; poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi se ta transparentnost zajamčila;

23.  uviđa da postoji veći rizik od tajnog dogovaranja među konkurentima, između ostalog, zbog softvera za praćenje cijena; smatra da do usklađenog djelovanja može doći usprkos činjenici da su kontakti među konkurentima slabiji od zahtijevanih standarda, ili čak automatski, jer algoritmi međusobno komuniciraju bez obzira na to kako se jedan sudionik ili više sudionika kreće na tržištu; traži od Komisije da bude na oprezu zbog takvih novih izazova za slobodno tržišno natjecanje;

24.  naglašava odnos između unutarnjeg tržišta i politike tržišnog natjecanja; potiče snažnu suradnju između Odbora Parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Komisije kako bi se zajamčila zaštita i promicanje interesa potrošača te poticala konkurentna Europska unija;

25.  pozdravlja napore koje je Komisija uložila u povezivanje s međunarodnim partnerima i multilateralnim forumima u području politika tržišnog natjecanja; smatra da je međunarodna suradnja sve važnija kada poduzeća koja podliježu provedbenim aktivnostima djeluju u više jurisdikcija;

26.  vjeruje da će proširenje mreže sporazuma o slobodnoj trgovini koje uključuje Europsku uniju pogodovati provođenju zakona o tržišnom natjecanju u svijetu; potiče Komisiju da stoga traži daljnje mogućnosti za trgovinske sporazume te da u svaki takav budući sporazum uključi čvrsta protumonopolska pravila i pravila o državnim potporama;

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

21.11.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

33

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Pascal Arimont, Dita Charanzová, Carlos Coelho, Sergio Gaetano Cofferati, Lara Comi, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Nicola Danti, Dennis de Jong, Maria Grapini, Sergio Gutiérrez Prieto, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Antonio López-Istúriz White, Eva Maydell, Marlene Mizzi, Nosheena Mobarik, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Jasenko Selimovic, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Catherine Stihler, Richard Sulík, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Mihai Ţurcanu, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Arndt Kohn

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Heidi Hautala, Jaromír Štětina

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

33

+

ALDE

Dita Charanzová, Jasenko Selimovic

ECR

Daniel Dalton, Nosheena Mobarik, Richard Sulík, Anneleen Van Bossuyt

EFDD

Marco Zullo

ENF

Mylène Troszczynski

GUE/NGL

Dennis de Jong

PPE

Pascal Arimont, Carlos Coelho, Lara Comi, Anna Maria Corazza Bildt, Philippe Juvin, Antonio López-Istúriz White, Eva Maydell, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Ivan Štefanec, Jaromír Štětina, Mihai Ţurcanu

S&D

Sergio Gaetano Cofferati, Nicola Danti, Maria Grapini, Sergio Gutiérrez Prieto, Liisa Jaakonsaari, Arndt Kohn, Marlene Mizzi, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Catherine Stihler

Verts/ALE

Heidi Hautala, Igor Šoltes

1

-

EFDD

John Stuart Agnew

0

0

-

-

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (6.12.2017)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o Godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a

(2017/2191(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Tibor Szanyi

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor u Prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je člankom 42. UFEU-a predviđeno da se pravila o tržišnom natjecanju primjenjuju na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima samo u onoj mjeri koju utvrde Parlament i Vijeće, uzimajući pritom u obzir ciljeve zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) određene u članku 39. UFEU-a;

B.  budući da se u članku 39. stavku 1. UFEU-a kao jedan od ciljeva ZPP-a utvrđuje osiguranje primjerenog životnog standarda poljoprivrednog stanovništva, osobito povećanjem osobne zarade osoba koje se bave poljoprivredom, stabilizacija tržišta i osiguranje dostupnosti opskrbe;

C.  budući da se člankom 3. Ugovora o Europskoj uniji kao jedan od ciljeva utvrđuje osiguranje stabilnosti cijena na unutarnjem tržištu;

D.  budući da se zbog posebnih prirodnih i strukturnih značajki poljoprivrede (trajanje proizvodnog ciklusa, rascjepkana proizvodnja, broj malih poljoprivrednih gospodarstava i često niski prihodi, mala otpornost na poremećaje i promjene na tržištu zbog volatilnosti cijena, nefleksibilnost potražnje i kvarljivost proizvoda, što dovodi do neravnoteža između početka i kraja lanca i vrlo slabe pregovaračke moći poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom u odnosu na velike dobavljače, prerađivače i velike distribucijske lance u sektoru maloprodaje) zakonodavac EU-a još od 1962. zauzima za postojanje posebnog statusa za sektor poljoprivrede u pogledu primjene prava tržišnog natjecanja, koje se za taj sektor ne može upotrebljavati na isti način kao u ostalim gospodarskim sektorima, te budući da ta „iznimka za poljoprivredu” postaje sve bitnija u kontekstu tržišno usmjerene zajedničke poljoprivredne politike te bi se trebala učinkovito odražavati u provedbi i primjeni politike od strane Komisije i nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje da bi se zajamčila usklađenost s odstupanjima;

E.  budući da jasno i usklađeno regulatorno okružje za prilagodbu politike tržišnog natjecanja posebnim značajkama poljoprivrednog tržišta u skladu s člankom 42. UFEU-a može doprinijeti jačanju položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom sprečavanjem prekomjerne koncentracije ekonomske i financijske moći subjekata, rješavanjem problema neravnoteže moći u tom lancu, povećanjem tržišne efikasnosti (niže cijene, kvalitetniji proizvodi i usluge) te jamčenjem pravne sigurnosti i jednakih uvjeta na jedinstvenom tržištu koje pravilno funkcionira;

F.  budući da bi Komisija kao čuvarica pravila EU-a o tržišnom natjecanju i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje trebali biti blaži u primjeni članka 101. UFEU-a na sporazume, prakse i koordinaciju organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, poljoprivrednih zadruga i konzorcija proizvođača, uključujući razmjenu ključnih gospodarskih informacija, osobito u pogledu temeljnog cilja osiguranja dostupnosti opskrbe hranom po razumnim cijenama u skladu s člankom 39. UFEU-a, poboljšanja prihoda poljoprivrednika i njihova udjela u vrijednosnom lancu;

G.  budući da bi u sklopu tržišno orijentirane zajedničke poljoprivredne politike, zbog gospodarskih rizika u poljoprivrednom sektoru, u kriznim razdobljima trebalo omogućiti dodatna vremenski ograničena izuzeća od pravila o tržišnom natjecanju;

H.  budući da klimatske nepogode i opasnosti za zdravlje mogu prouzročiti ozbiljne tržišne neravnoteže i dodatno oslabiti primarne proizvođače; budući da bi zbog takvih događaja moglo biti potrebno ponovno razmotriti pravila o tržišnom natjecanju ako je ugrožena osnova opskrba hranom;

I.  budući da zahtjev za prethodnu odluku upućen Sudu Europske unije u predmetu br. C-671/15 (predmet „endivija”) svjedoči o tome da je proizvođačima, organizacijama proizvođača i udruženjima organizacija proizvođača u obavljanju njihovih zadaća potrebna pravna sigurnost, osobito zbog toga što su za taj sektor karakteristični iznimno rascjepkana ponuda suočena s koncentriranom potražnjom te poteškoće u upravljanju ponudom i predviđanju potražnje; budući da je presuda Suda Europske unije o primjeni pravila o tržišnom natjecanju na proizvođače i organizacije proizvođača od ključne važnosti za jasnoću i predvidljivost;

J.  budući da je Radna skupina za tržišta poljoprivrednih proizvoda u studenom 2016. izradila niz prijedloga i preporuka za jačanje položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom, za reviziju ugovornih alata koji su dostupni poljoprivrednicima, borbu protiv nepoštenih praksi i pojašnjenje iznimaka od prava tržišnog natjecanja u području poljoprivrede; budući da se te preporuke moraju uzeti u obzir kad je to primjenjivo jer su ih institucije EU-a i dionici u opskrbnom lancu pozdravili te da bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere u cilju poboljšanja položaja poljoprivrednika, organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača i drugih oblika suradnje proizvođača u sektoru poljoprivrede i lancu opskrbe hranom;

K.  budući da je dio koji se odnosi na poljoprivredu iz Uredbe o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (2016/0282B) (skupna uredba) važan korak za ZPP jer je Parlament iznio ambiciozne prijedloge kojima bi se mogla znatno poboljšati politika tržišnog natjecanja, osobito sprečavanjem nepoštenih trgovinskih praksi te pojašnjenjem pravila o tržišnom natjecanju i pravila o organizacijama proizvođača u gospodarstvu te o općim odstupanjima od prava tržišnog natjecanja i odstupanja u kriznim razdobljima;

L.  budući da se u studiji o poljoprivrednim međustrukovnim organizacijama iz listopada 2016. pozornost skreće na važnu ulogu međustrukovnih organizacija u prijenosu gospodarskih i tehničkih informacija dionicima u proizvodnom lancu; budući da se tom studijom pokazuje da međustrukovne organizacije omogućuju bolju raspodjelu rizika i dobiti;

M.  budući da u Smjernicama o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima za razdoblje 2014. – 2020.(1) Komisija priznaje posebnu prirodu sektora poljoprivrede i njegove socijalne strukture te razmjer novih izazova s kojima se on suočava, kao što su sigurnost opskrbe hranom te okolišna i klimatska pitanja; budući da stoga ta politika treba doprinijeti jačanju gospodarske održivosti poljoprivrednih gospodarstava te poticanju organizacije lanca opskrbe hranom, ruralnog razvoja i socijalne uključenosti;

1.  smatra da se u politici tržišnog natjecanja u obzir mora uzeti posebna priroda sektora poljoprivrede; podsjeća da se člankom 42. UFEU-a poljoprivrednom sektoru dodjeljuje poseban status u pogledu prava tržišnog natjecanja, što je potvrđeno u sklopu posljednje reforme ZPP-a dopuštanjem niza odstupanja i izuzeća od odredbi članka 101. UFEU-a; napominje da je cilj ZPP-a osigurati primjeren životni standard poljoprivrednog stanovništva koje se stalno suočava s gospodarskim i klimatskim rizicima; podsjeća da se politikom tržišnog natjecanja uglavnom brane interesi potrošača i da se u dovoljnoj mjeri u obzir ne uzimaju specifični interesi poljoprivrednih proizvođača i poteškoće s kojima se suočavaju; ističe da se u okviru politike tržišnog natjecanja moraju braniti interesi poljoprivrednih proizvođača na isti način kao i interesi potrošača tako da se osiguraju pošteni uvjeti tržišnog natjecanja i pristupa unutarnjem tržištu radi poticanja ulaganja i inovacija, zapošljavanja, održivosti poljoprivrednih gospodarstava te uravnoteženog razvoja ruralnih područja u EU-u te poticanja transparentnosti za sve sudionike na tržištu;

2.  ustraje u tome da se pojam „poštene cijene” ne bi trebao smatrati najnižom mogućom cijenom za potrošača, već bi to trebala biti razumna cijena koja svim stranama u lancu opskrbe hranom omogućuje pravedne prihode;

3.  priznaje da su poljoprivrednici u slabijem položaju u lancu opskrbe hranom i smatra da bi se zbog kriza u sektoru poljoprivrede taj položaj mogao pogoršati; smatra da bi se poljoprivrednicima u svim područjima proizvodnje trebalo jamčiti pravo na kolektivno pregovaranje, uključujući pravo na dogovaranje o cijenama; vjeruje da bi se poljoprivrednici trebali poticati na puno sudjelovanje u organizacijama proizvođača, uključujući proizvođačke zadruge, njihova udruženja i međusektorska tijela, te da bi im trebalo osigurati sredstva za iskorištavanje potencijala tih organizacija; poziva Komisiju i države članice da potiču takve alate za kolektivnu samopomoć radi stjecanja vještina i poboljšanja efikasnosti pojašnjavanjem i pojednostavljivanjem pravila koja za njih vrijede kako bi se ojačala njihova pregovaračka moć i konkurentnost te pritom poštovala načela utvrđena u članku 39. UFEU-a;

4.  smatra da su kolektivne mjere organizacija proizvođača i njihovih udruženja, uključujući planiranje proizvodnje te pregovore o prodaji i ugovornim uvjetima, potrebne za postizanje ciljeva ZPP-a koji su utvrđeni u članku 39. UFEU-a te bi stoga trebale biti izuzete primjene članka 101. UFEU-a, kad se te zajedničke mjere zaista i provode, čime bi se doprinijelo poboljšanju konkurentnosti poljoprivrednika; napominje da se odstupanja na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) ne upotrebljavaju u cijelosti te da zbog nedovoljne jasnoće tih odstupanja, teškoća u njihovoj provedbi i neujednačene provedbe od strane nacionalnih tijela nadležnih za tržišno natjecanje poljoprivrednicima i njihovim organizacijama nije osigurana dovoljna pravna sigurnost; pozdravlja činjenicu da će se skupnom uredbom pojednostaviti pravila o kolektivnoj organizaciji poljoprivrednika te će se pojasniti uloga i ovlasti organizacija proizvođača koje se bave gospodarskim aktivnostima u pogledu prava tržišnog natjecanja kako bi se ojačala njihova pregovaračka moć i pritom poštovala načela utvrđena u članku 39. UFEU-a;

5.  pozdravlja činjenicu da bi u okviru skupne uredbe trebao biti produljen paket o mlijeku iz 2012., uzimajući u obzir pozitivna izvješća o njegovoj provedbi(2) i njegov doprinos jačanju položaja proizvođača mlijeka u lancu opskrbe hranom; no poziva Komisiju da provede procjenu učinka kako bi se utvrdilo je li bi područje primjene odredbi koje se odnose na pregovore o ugovorima u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda trebalo proširiti tako da obuhvati i ostale sektore poljoprivrede s obzirom na to da bi poljoprivrednici i organizacije proizvođača imali više slobode za planiranje proizvodnje, pravo na kolektivno pregovaranje i pregovaranje o uvjetima prodaje i ugovornim uvjetima kojima se jasno određuju cijene i obujam;

6.  poziva na brzo i automatsko uvođenje odstupanja od članka 101. UFEU-a, na temelju načela nužnosti i proporcionalnosti, za međustrukovne poljoprivredne organizacije kako bi mogle ispuniti zadaće koje su im povjerene Uredbom o jedinstvenom ZOT-u radi ostvarivanja ciljeva iz članka 39. UFEU-a;

7.  predlaže da se odredbe iz Uredbe (EU) 1308/2013 kojima se omogućuje donošenje mjera za reguliranje ponude sireva sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (članak 150.), šunke sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (članak 172.) i vina (članak 167.) prošire na proizvode s oznakom kvalitete kako bi se omogućilo da se ponuda bolje uskladi s potražnjom;

8.  ponavlja svoj poziv Komisiji da pojasni područje primjene pojedinačnih izuzeća iz pravila o tržišnom natjecanju na temelju članka 101. stavka 3. UFEU-a, osobito u pogledu sporazuma o održivosti sklopljenih u okviru lanaca opskrbe hranom jer se mogu izuzeti iz prava tržišnog natjecanja ako doprinose poboljšanju proizvodnje ili promicanju napretka, a istodobno koriste potrošačima i društvu; smatra da bi Komisija trebala procijeniti pod kojim bi se uvjetima u sklopu politike tržišnog natjecanja mogao stvoriti dodatni prostor za kolektivne sporazume organizacija proizvođača, uključujući zadruge, njihova udruženja i međusektorske organizacije, koje su u cijelom lancu opskrbe hranom osnovane radi održivosti (kao što su inicijative kojima se potiče biološka raznolikost, poboljšava dobrobit i/ili zdravlje životinja ili bori protiv antimikrobne otpornosti);

9.  pozdravlja to da se skupnom uredbom uvode postupci kojima skupina poljoprivrednika može od Komisije tražiti neobvezujuće mišljenje o sukladnosti zajedničke mjere s općim odstupanjem od pravila o tržišnom natjecanju na temelju članka 209. Uredbe (EU) br. 1308/2013 (uredba o jedinstvenom ZOT-u); ipak, poziva Komisiju da u svjetlu preporuke Radne skupine za tržišta poljoprivrednih proizvoda pojasni područje primjene općeg odstupanja za poljoprivredu kako bi se odstupanje utvrdilo na način da neprimjena članka 101. UFEU-a, kad je to predviđeno, bude provediva i ostvariva;

10.  naglašava da u razdobljima ozbiljnih tržišnih neravnoteža, kad je sektor poljoprivrede u opasnosti i svi građani pogođeni mogućim poremećajima u opskrbi osnovnim namirnicama, tržišno orijentiran ZPP treba poljoprivrednicima pružiti potporu i omogućiti dodatna, vremenski ograničena i opravdana izuzeća od pravila tržišnog natjecanja; pozdravlja činjenicu da će, kao posljedica promjena na temelju skupne uredbe, biti jednostavnije aktivirati odredbe članka 222. Uredbe o jedinstvenom ZOT-u koje dopuštaju takva privremena odstupanja od prava tržišnog natjecanja;

11.  smatra da bi takozvane „duge” međustrukovne organizacije koje okupljaju proizvođače, prerađivače i distributere trebale imati mogućnost za održavanje sastanaka kako bi se raspravljalo o mjerama za sprečavanje kriza i upravljanje krizama koje su usmjerene na ponovnu uspostavu tržišnih uvjeta kojima se omogućuje ostvarivanje ciljeva iz članka 39. UFEU-a;

12.  ponavlja da je potreban postupni razvoj ZPP-a i okvira EU-a za tržišno natjecanje, uzimajući pritom u obzir posebnosti poljoprivrede, radi uvrštavanja regulatornih mjera za suzbijanje nejednakosti u europskom lancu opskrbe hranom i praćenja razvoja položaja primarnih proizvođača i pokazatelja za procjenu održivosti prehrambenih i poljoprivrednih sustava (SAFA) Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), uključujući pokazatelje u poglavljima „Poštene cijene i transparentni ugovori” (S.2.1.1) i „Pravo dobavljača” (S2.2.1);

13.  poziva na daljnji razvoj europskog instrumenta za praćenje cijena prehrambenih proizvoda kako bi se s pomoću boljih podataka koji su u većoj mjeri raščlanjeni poboljšalo otkrivanje kriza u poljoprivredno-prehrambenom sektoru; u tom pogledu ističe da je u definiranje i prikupljanje podataka potrebno uključiti organizacije poljoprivrednika;

14.  ističe da Komisija priznaje da su poljoprivredni proizvođači najmanje koncentrirana razina u lancu opskrbe hranom, dok su njihovi dobavljači i kupci često više i bolje koncentrirani, što dovodi do neuravnoteženog odnosa te do negativnih i nepoštenih praksi – koje provode neki veliki distribucijski lanci, prerađivači i prodavači u maloprodaji – koje se ne mogu ukloniti samo u okviru politike tržišnog natjecanja te je zato potrebna usklađenost s ostalim politikama; stoga poziva Komisiju da jasnije definira „dominantan položaj” i zloupotrebu takvog položaja, uzimajući u obzir stupanj koncentracije i pregovaračku snagu sektora proizvodnje, prerade i maloprodaje; nadalje, napominje da će se skupnom uredbom uvesti određene odredbe o pravu na pisane ugovore i pregovore o ugovornim uvjetima za poboljšanu raspodjelu vrijednosti duž opskrbnog lanca kako bi se pomoglo u smirivanju odnosa među dionicima, suzbijanju nepoštenih trgovinskih praksi, omogućivanju da poljoprivrednici brže reagiraju na signale tržišta, poboljšanju izvješćivanja o cijenama i prijenosa cijena te u boljoj prilagodbi ponude u odnosu na potražnju; povrh toga, poziva Komisiju i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje da zajamče da je roba pravilno razvrstana i da je za nju određena ispravna cijena te da se prate i obvezujućim mjerama suzbijaju i kažnjavaju zloupotrebe i nepoštene trgovinske prakse koje utječu na poljoprivrednike; smatra da bi se trebali proučiti postojeći nacionalni programi kako bi se utvrdile najbolje prakse koje se trebaju primjenjivati;

15.  prepoznaje da se pravo tržišnog natjecanja do sada nije primjenjivalo za suzbijanje nepoštenih trgovinskih praksi u prehrambenom lancu ni na europskoj ni na nacionalnoj razini; napominje da su s tim u vezi primijenjena posebna nacionalna pravila, ali se nisu pokazala potpuno učinkovita u rješavanju udomaćenog problema nepoštenih trgovinskih praksi i neravnoteže moći u lancu opskrbe hranom; poziva Komisiju da bez odgode objavi i odobri najavljeni zakonodavni prijedlog EU-a o nepoštenim trgovinskim praksama, omogući usklađeni pravni okvir kojim će se proizvođači i poljoprivrednici bolje zaštititi od nepoštenih trgovinskih praksi te osigura daljnju konsolidaciju unutarnjeg tržišta.

16.  podsjeća da je Parlament već pozvao Komisiju i nacionalna tijela nadležna za tržišno natjecanje da zaista odgovore na zabrinutost prouzročenu kumulativnim učinkom koji brza koncentracija distribucijskog sektora na nacionalnoj razini i stvaranje savezništava među velikim distributerima na europskoj i međunarodnoj razini imaju na početak lanca opskrbe hranom te na distributere i potrošače; smatra da su te strukturne promjene razlog za zabrinutost u pogledu mogućih strateških savezništva, smanjenja tržišnog natjecanja i smanjenog manevarskog prostora za ulaganja u inovacije u lancu opskrbe hranom;

17.  poziva države članice i institucije EU-a da kao prioritet postave jačanje jedinstvenog tržišta nakon Brexita tako što će se pobrinuti za potpuno pridržavanje prava EU-a u području tržišnog natjecanja i odstupanja od njega te ostalih standarda kako bi se osigurala pravna sigurnost i jednaki uvjeti među državama članicama;

18.  podsjeća da je pojedinačna gornja granica za de minimis potpore u poljoprivrednom sektoru bila udvostručena 2013. (sa 7 500 EUR na 15 000 EUR) radi suočavanja sa sve češćim klimatskim, zdravstvenim i gospodarskim krizama; ističe da je istodobno nacionalna gornja granica de minimis potpora samo malo prilagođena (s 0,75 % na 1 % vrijednosti nacionalne poljoprivredne proizvodnje), čime je smanjen manevarski prostor država da pomognu poljoprivrednim gospodarstvima u teškoćama; stoga traži da se nacionalna gornja granica de minimis potpora poveća na 1,25 % nacionalne poljoprivredne proizvodnje kako bi se ublažio težak gospodarski položaj poljoprivrednika; napominje da bi usklađena pravila o de minimis potporama trebala poslužiti za poboljšanje položaja poljoprivrednika bez ponovnog vraćanja poljoprivredne politike u nacionalne okvire;

19.  naglašava važnost sredstava namijenjenih za omogućivanje pristupa širokopojasnim mrežama velike brzine kako bi se održao korak s tehnološkim napretkom i poticalo tržišno natjecanje, osobito u ruralnim i udaljenim područjima;

20. naglašava da bi otvaranje tržišta EU-a vrlo konkurentnim trgovačkim partnerima i velikim izvoznicima poljoprivrednih proizvoda za koje vrijede različiti standardi moglo predstavljati opasnost za najosjetljive poljoprivredne sektore u EU-u; poziva Komisiju da u potpunosti u obzir uzme učinak mogućih poremećaja na tržištu, koje bi trgovinski sporazumi s trećim zemljama mogli prouzročiti, na poljoprivredne proizvođače u Europi s obzirom na osjetljivu financijsku situaciju u kojoj se nalaze i ključnu ulogu koju imaju u našem društvu.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

4.12.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

3

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Daniel Buda, Jean-Paul Denanot, Albert Deß, Jørn Dohrmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Jan Huitema, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Mairead McGuinness, Ulrike Müller, Maria Noichl, Marijana Petir, Maria Lidia Senra Rodríguez, Ricardo Serrão Santos, Czesław Adam Siekierski, Tibor Szanyi, Marc Tarabella

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Bas Belder, Jens Gieseke, Momchil Nekov, Annie Schreijer-Pierik, Thomas Waitz

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

19

+

PPE

Daniel Buda, Albert Deß, Norbert Erdős, Jens Gieseke, Mairead McGuinness, Marijana Petir, Annie Schreijer-Pierik, Czesław Adam Siekierski

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Jean-Paul Denanot, Momchil Nekov, Maria Noichl, Tibor Szanyi, Marc Tarabella

ECR

Bas Belder, Jørn Dohrmann, Zbigniew Kuźmiuk

ENF

Philippe Loiseau

3

-

GUE/NGL

Luke Ming Flanagan, Maria Lidia Senra Rodríguez

EFDD

John Stuart Agnew

3

0

ALDE

Jan Huitema, Ulrike Müller

Verts/ALE

Thomas Waitz

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Smjernice Europske unije o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima za razdoblje 2014. – 2020., SL C 204/1, 1.7.2014.

(2)

Izvješća o razvoju situacije na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda i funkcioniranju odredbi „mliječnog paketa” (COM(2016) 724 final i COM(2014) 354 final).


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

21.2.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

49

5

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Burkhard Balz, Hugues Bayet, Udo Bullmann, Matt Carthy, Thierry Cornillet, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Sven Giegold, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Petr Ježek, Wolf Klinz, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Werner Langen, Sander Loones, Paloma López Bermejo, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Gabriel Mato, Costas Mavrides, Alex Mayer, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Alfred Sant, Martin Schirdewan, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Bas Eickhout, Ramón Jáuregui Atondo, Alain Lamassoure, Thomas Mann, Luigi Morgano, Laurenţiu Rebega, Joachim Starbatty, Lieve Wierinck

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Alberto Cirio


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

49

+

ALDE

Thierry Cornillet, Petr Ježek, Wolf Klinz, Ramon Tremosa i Balcells, Lieve Wierinck

ECR

Sander Loones, Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner, Joachim Starbatty, Kay Swinburne

EFDD

Marco Valli

PPE

Burkhard Balz, Alberto Cirio, Markus Ferber, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Danuta Maria Hübner, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Werner Langen, Ivana Maletić, Thomas Mann, Gabriel Mato, Luděk Niedermayer, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Anne Sander, Theodor Dumitru Stolojan, Esther de Lange

S&D

Hugues Bayet, Udo Bullmann, Jonás Fernández, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Cătălin Sorin Ivan, Ramón Jáuregui Atondo, Olle Ludvigsson, Costas Mavrides, Alex Mayer, Luigi Morgano, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Paul Tang, Jakob von Weizsäcker

Verts/ALE

Bas Eickhout, Sven Giegold, Molly Scott Cato, Ernest Urtasun

5

-

ENF

Bernard Monot

GUE/ NGL

Matt Carthy, Paloma López Bermejo, Martin Schirdewan, Miguel Viegas

1

0

ENF

Laurenţiu Rebega

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 23. travnja 2018.Pravna napomena