Postupak : 2016/0337(CNS)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0050/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0050/2018

Rasprave :

PV 14/03/2018 - 15
CRE 14/03/2018 - 15

Glasovanja :

PV 15/03/2018 - 10.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0088

IZVJEŠĆE     *
PDF 1056kWORD 126k
1.3.2018
PE 608.050v02-00 A8-0050/2018

o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit

(COM(2016)0685 – C8-0472/2016 – 2016/0337(CNS))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Paul Tang

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE MANJINE
 MIŠLJENJE Odbora za pravna pitanja
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit

(COM(2016)0685 – C8-0472/2016 – 2016/0337(CNS))

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2016)0685),

–  uzimajući u obzir članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0472/2016),

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja Danskog parlamenta, irskog Zastupničkog doma, irskog Senata, luksemburškog Zastupničkog doma, malteškog Zastupničkog doma, nizozemskog Senata, nizozemskog Zastupničkog doma i Švedskog parlamenta, koja su podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti i u kojima se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0050/2018),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj Prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti Prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)  Trgovačka društva koja se žele baviti prekograničnim poslovanjem unutar Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne poremećaje izazvane postojanjem i međudjelovanjem 28 različitih sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava. Nadalje, strukture poreznog planiranja s vremenom su postale sve sofisticiranije jer se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjenja porezne obveze trgovačkih društava. Iako se u tim situacijama naglašavaju nedostaci koji su potpuno različiti po naravi, objema situacijama stvaraju se prepreke koje narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Mjerom za rješavanje tih problema trebale bi se stoga obuhvatiti obje vrste tržišnih nedostataka.

(1)  Trgovačka društva koja se žele baviti prekograničnim poslovanjem unutar Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne poremećaje izazvane postojanjem i međudjelovanjem 28 različitih sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava. U doba globalizacije i digitalizacije sve je teže pratiti oporezivanje u prvom redu financijskog i intelektualnog kapitala na izvoru te je njime sve lakše manipulirati. Nadalje, strukture poreznog planiranja s vremenom su postale sve sofisticiranije jer se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjenja porezne obveze trgovačkih društava. Zbog sveprisutne digitalizacije mnogih gospodarskih sektora u kombinaciji s brzim razvojem digitalnog gospodarstva upitna je prikladnost modela poreza na dobit koji se primjenjuju u Uniji, a koji su osmišljeni za tradicionalne industrije, uključujući i u pogledu mjere u kojoj bi se možda trebali ponovno izraditi kriteriji za vrednovanje i izračun kako bi odgovarali gospodarskim aktivnostima koje se odvijaju u 21. stoljeću. Iako se u tim situacijama naglašavaju nedostaci koji su potpuno različiti po naravi, svim situacijama stvaraju se prepreke koje narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i poremećaji između velikih trgovačkih društava i malih i srednjih poduzeća. Novim standardom za osnovicu poreza na dobit za Uniju trebale bi se stoga obuhvatiti takve vrste tržišnih nedostataka dok bi se istodobno trebali poštovati ciljevi dugoročne pravne jasnoće i sigurnosti i načelo porezne neutralnosti. Bolja usklađenost nacionalnih poreznih sustava dovest će do znatnog smanjenja troškova i administrativnog opterećenja za poduzeća koja posluju prekogranično unutar Unije. Iako je politika oporezivanja u nacionalnoj nadležnosti, člankom 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije jasno je predviđeno da bi Vijeće, odlučujući jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom te Gospodarskim i socijalnim odborom, trebalo izdavati direktive za usklađivanje onih zakona i drugih propisa država članica u području oporezivanja koji neposredno utječu na uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Kako bi se pružila potpora pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo bi biti oblikovano u skladu s načelom da trgovačka društva plaćaju svoj pravedni udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit. Stoga je potrebno predvidjeti mehanizme kojima se trgovačka društva odvraćaju od iskorištavanja neusklađenosti među nacionalnim poreznim sustavima u cilju smanjenja svoje porezne obveze. Također je jednako važno poticati rast i gospodarski razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem prekogranične trgovine i ulaganja poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti rizike od dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja u Uniji s pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju međudjelovanjem nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno, trgovačka društva trebaju praktičan porezni i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne djelatnosti i njezino širenje preko granica u Uniji. U tom je kontekstu također potrebno ukloniti preostale slučajeve diskriminacije.

(2)  Kako bi se pružila potpora pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, okruženje u pogledu oporezivanja dobiti trgovačkih društava u Uniji trebalo bi biti oblikovano u skladu s načelom da trgovačka društva plaćaju svoj pravedni udio poreza u jurisdikciji ili jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit i u kojima imaju stalnu poslovnu jedinicu. Uzimajući u obzir digitalne promjene u poslovnom okruženju potrebno je osigurati da se s trgovačkim društvima koja ostvaruju prihod u državi članici u kojoj nemaju stalnu fizičku poslovnu jedinicu nego stalnu digitalnu poslovnu jedinicu postupa jednako kao i s trgovačkim društvima koja imaju stalnu fizičku poslovnu jedinicu. Stoga je potrebno predvidjeti mehanizme kojima se trgovačka društva odvraćaju od iskorištavanja neusklađenosti među nacionalnim poreznim sustavima u cilju smanjenja svoje porezne obveze. Također je jednako važno poticati rast i gospodarski razvoj na unutarnjem tržištu olakšavanjem prekogranične trgovine i ulaganja poduzeća. U tu je svrhu potrebno ukloniti rizike od dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja u Uniji s pomoću iskorjenjivanja razlika koje nastaju međudjelovanjem nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća. Istodobno, trgovačka društva trebaju praktičan porezni i pravni okvir za razvoj svoje komercijalne djelatnosti i njezino širenje preko granica u Uniji. U tom je kontekstu također potrebno ukloniti preostale slučajeve diskriminacije. Konsolidacija je bitna sastavnica sustava CCCTB-a jer se najveće porezne prepreke s kojima se suočavaju trgovačka društva u Uniji koja pripadaju istoj grupi i posluju prekogranično mogu riješiti samo na taj način. Konsolidacijom se uklanjaju formalnosti oko transfernih cijena i dvostruko oporezivanje unutar grupe.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  Kako je istaknuto u prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB)7 od 16. ožujka 2011., sustavom oporezivanja dobiti trgovačkih društava kojim se Uniju smatra jedinstvenim tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza na dobit olakšala bi se prekogranična djelatnost trgovačkih društava koja su rezidenti u Uniji i promicalo bi se poboljšanje konkurentnosti Unije na međunarodnoj razini u pogledu ulaganja. Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je usmjeren na olakšavanje širenja komercijalne djelatnosti poduzeća unutar Unije. Osim tog cilja također je potrebno uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama izbjegavanja poreza. U tom kontekstu inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno pokrenuti kako bi se pod jednakim uvjetima suočilo s aspektom olakšanja poslovanja i funkcijom inicijative u pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza. Takvim bi se pristupom najbolje postigao cilj iskorjenjivanja poremećaja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

(3)  Kako je istaknuto u prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB)7 od 16. ožujka 2011., sustavom oporezivanja dobiti trgovačkih društava kojim se Uniju smatra jedinstvenim tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza na dobit olakšala bi se prekogranična djelatnost trgovačkih društava koja su rezidenti u Uniji i promicao bi se cilj poboljšanja konkurentnosti Unije na međunarodnoj razini u pogledu ulaganja, posebice za mala i srednja poduzeća. Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je usmjeren na olakšavanje širenja komercijalne djelatnosti poduzeća unutar Unije. Osim tog cilja također je potrebno uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama izbjegavanja poreza. U tom kontekstu inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno pokrenuti kako bi se pod jednakim uvjetima suočilo s aspektom olakšanja poslovanja i funkcijom inicijative u pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza. Primjenom CCCTB-a u svim državama članicama osiguralo bi se plaćanje poreza ondje gdje se dobit ostvaruje i gdje trgovačka društva imaju stalnu poslovnu jedinicu. Takvim bi se pristupom najbolje postigao cilj iskorjenjivanja poremećaja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Poboljšanje unutarnjeg tržišta ključan je čimbenik za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Uvođenjem CCCTB-a povećao bi se gospodarski rast i broj radnih mjesta u Uniji jer bi se smanjila štetna porezna konkurencija između trgovačkih društava.

__________________

__________________

7 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011. o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (COM (2011) 121 final/2).

7 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011. o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (COM (2011) 121 final/2).

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(3a)  Komisija u svojoj komunikaciji od 21. rujna 2017. naslovljenoj „Pravedan i učinkovit sustav oporezivanja u Europskoj uniji za jedinstveno digitalno tržište” navodi da CCCTB pruža osnovu za rješavanje poreznih izazova koje predstavlja digitalno gospodarstvo.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  Uzimajući u obzir potrebu brzog djelovanja radi osiguranja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga, s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i ulaganja i, s druge strane, otpornijim na mehanizme izbjegavanja poreza, potrebno je podijeliti ambicioznu inicijativu CCCTB-a na dva odvojena prijedloga. U prvoj je fazi potrebno utvrditi pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit, prije rješavanja pitanja konsolidacije u drugoj fazi.

(4)  Uzimajući u obzir potrebu brzog djelovanja radi osiguranja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga, s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i ulaganja i, s druge strane, otpornijim na mehanizme izbjegavanja poreza, veoma je važno osigurati istodobno stupanje na snagu Direktive o zajedničkoj osnovici poreza na dobit i Direktive o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit. Budući da takva promjena režima predstavlja važan korak k dovršetku unutarnjeg tržišta, potrebna je fleksibilnost kako bi se ona od početka ispravno provodila. Stoga bi se, budući da su unutarnjim tržištem obuhvaćene sve države članice, CCCTB trebao uvesti u svim državama članicama. Ako Vijeće ne donese jednoglasnu odluku o prijedlogu uvođenja CCCTB-a, Komisija bi trebala donijeti novi prijedlog na temelju članka 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prema kojemu Europski parlament i Vijeće donose potrebno zakonodavstvo u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. U krajnjoj nuždi države članice trebale bi pokrenuti poboljšanu suradnju koja bi u svako doba trebala biti otvorena državama članicama koje ne sudjeluju, u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Nažalost, nije provedena dovoljno detaljna procjena utjecaja po državama ni za prijedlog o CCTB-u ni za prijedlog o CCCTB-u u smislu utjecaja na prihode koje države članice ostvaruju od poreza na dobit.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  Mnoge strukture agresivnog planiranja poreza često se pojavljuju u prekograničnom kontekstu, što znači da grupe trgovačkih društava koje u tome sudjeluju posjeduju minimum resursa. Na temelju navedenog, iz razloga proporcionalnosti, pravila o zajedničkoj osnovici trebala bi biti obvezna samo za trgovačka društva koja pripadaju grupi znatne veličine. U tu je svrhu potrebno odrediti prag povezan s veličinom na temelju ukupnog konsolidiranog prihoda grupe koja podnosi konsolidirana financijska izvješća. Osim toga, kako bi se osigurala dosljednost dvaju koraka inicijative CCCTB-a, pravila o zajedničkoj osnovici trebala bi biti obvezna za trgovačka društva koja bi se smatrala grupom u slučaju ostvarenja cjelovite inicijative. Trgovačka društva koja ne ispunjuju te kriterije također bi trebala imati mogućnost primjene pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit zbog boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu.

(5)  Mnoge strukture agresivnog planiranja poreza često se pojavljuju u prekograničnom kontekstu, što znači da grupe trgovačkih društava koje u tome sudjeluju posjeduju minimum resursa. Na temelju navedenog, iz razloga proporcionalnosti, pravila o zajedničkoj osnovici na početku bi trebala biti obvezna samo za trgovačka društva koja pripadaju grupi znatne veličine. U tu je svrhu potrebno odrediti početni prag od 750 milijuna EUR povezan s veličinom na temelju ukupnog konsolidiranog prihoda grupe koja podnosi konsolidirana financijska izvješća. Budući da se ovom Direktivom postavlja novi standard za osnovicu poreza na dobit za sva poduzeća u Uniji, prag bi u razdoblju od najviše sedam godina trebalo spustiti na nulu. Trgovačka društva koja ne ispunjuju te kriterije također bi trebala u prvoj fazi imati mogućnost primjene pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit radi boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  Potrebno je utvrditi pojam stalne poslovne jedinice koja se nalazi u Uniji i pripada poreznom obvezniku koji je rezident u Uniji u svrhu oporezivanja. Cilj je osigurati zajedničko razumijevanje među svim predmetnim poreznim obveznicima i isključiti mogućnost pojave neusklađenosti zbog različitih definicija. Naprotiv, ne bi trebalo smatrati ključnim uvesti zajedničku definiciju stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u trećoj zemlji ili koje se nalaze u Uniji, a pripadaju poreznom obvezniku rezidentu treće zemlje u svrhu oporezivanja. Taj je aspekt bolje prepustiti bilateralnim poreznim ugovorima i nacionalnom pravu zbog njezinog složenog međudjelovanja s međunarodnim sporazumima.

(6)  Potrebno je utvrditi pojam stalne poslovne jedinice koja se nalazi u Uniji i pripada poreznom obvezniku koji je rezident u Uniji u svrhu oporezivanja. Multinacionalna poduzeća prečesto se organiziraju kako bi prenosila svoju dobit u povoljne porezne sustave, a da pritom ne plate porez ili da ga plate po vrlo niskim stopama. Pojam stalne poslovne jedinice pružio bi preciznu i obvezujuću definiciju kriterija koji se moraju ispuniti kako bi multinacionalno trgovačko društvo moglo dokazati da ima poslovni nastan u nekoj državi. Tako će multinacionalna trgovačka društva biti prisiljena da pošteno plaćaju porez. Cilj je osigurati zajedničko razumijevanje među svim predmetnim poreznim obveznicima i isključiti mogućnost pojave neusklađenosti zbog različitih definicija. Isto tako, važno je imati zajedničku definiciju stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u trećoj zemlji ili koje se nalaze u Uniji, a pripadaju poreznom obvezniku rezidentu treće zemlje u svrhu oporezivanja. Ako zbog transfernih cijena dođe do premještanja dobiti u jurisdikcije s niskim poreznim stopama, prednost se daje sustavu u kojemu se dobit raspodjeljuje na temelju formule. Uvođenjem takvog sustava Unija može utvrditi međunarodni standard za moderno i učinkovito oporezivanje dobiti. Komisija bi trebala sastaviti smjernice za prijelazno razdoblje u kojemu raspodjela na temelju formule postoji paralelno s drugim metodama raspodjele u odnosima s trećim zemljama, no u konačnici bi raspodjela na temelju formule trebala biti standardna metoda raspodjele. Komisija bi trebala sastaviti prijedlog o uvođenju EU-ova modela poreznog ugovora kojim bi se u konačnici zamijenile tisuće bilateralnih ugovora koje je zaključila svaka država članica.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(6a)  Digitalna dobra uglavnom su vrlo mobilna i nematerijalna. Istraživanja su pokazala da je digitalni sektor izrazito uključen u prakse agresivnog poreznog planiranja s obzirom na to da za mnoge poslovne modele nije potrebna fizička infrastruktura kako bi se izvršavale transakcije s klijentima i ostvarivala dobit. Zahvaljujući tome najveća digitalna trgovačka društva ne plaćaju gotovo nikakve poreze na dobit. Države članice gube milijarde eura u poreznim prihodima zbog nemogućnosti oporezivanja multinacionalnih digitalnih poduzeća. U cilju rješavanja tog stvarnog i gorućeg pitanja društvene nepravde trebalo bi proširiti postojeće propise o porezu na dobit kako bi oni obuhvaćali novu sponu stalne digitalne poslovne jedinice na temelju znatne digitalne prisutnosti. Potrebno je imati ravnopravne uvjete za slične poslovne modele kako bi se mogli savladati porezni izazovi koji nastaju u kontekstu digitalizacije, a da se pritom ne ugrozi potencijal digitalnog sektora. U tom pogledu trebalo bi osobito uzeti u obzir napore koje OECD ulaže u izradu međunarodno usklađenih propisa.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)  Oporezivi prihodi trebali bi se umanjiti za troškove poslovanja i određene druge stavke. Poslovni troškovi koji se mogu odbiti trebali bi u pravilu uključivati sve troškove povezane s prodajom i troškove povezane s ostvarenjem, održavanjem i osiguranjem prihoda. Kako bi se potaknula inovativnost u gospodarstvu i osuvremenilo unutarnje tržište, odbici bi se trebali odobriti za troškove istraživanja i razvoja, uključujući povećane odbitke, i koji bi se u cijelosti trebali uračunati u vlastite troškove u godini kada su nastali (uz iznimku nepokretne imovine). Malim novoosnovanim trgovačkim društvima koja nemaju povezanih društava i koja su posebno inovativna (kategorija kojom će se posebno obuhvatiti novoosnovana poduzeća) također bi trebalo pružiti potporu s pomoću poboljšanog povećanog odbitka za troškove istraživanja i razvoja. Potrebno je utvrditi popis troškova za koje se ne može ostvariti odbitak, kako bi se osigurala pravna sigurnost.

(8)  Oporezivi prihodi trebali bi se umanjiti za troškove poslovanja i određene druge stavke. Poslovni troškovi koji se mogu odbiti trebali bi u pravilu uključivati sve troškove povezane s prodajom i troškove povezane s ostvarenjem, održavanjem i osiguranjem prihoda. Kako bi se potaknula inovativnost u gospodarstvu i osuvremenilo unutarnje tržište, trebali bi se odobriti odbici te porezni krediti za porezne obveznike za stvarne troškove istraživanja i razvoja u pogledu troškova za osoblje, podizvoditelje, radnike zaposlene kod poduzeća za privremeno zapošljavanje i samostalne djelatnike, i koji bi se u cijelosti trebali uračunati u vlastite troškove u godini kada su nastali (uz iznimku nepokretne imovine). Potrebno je jasno definirati stvarne troškove istraživanja i razvoja kako bi se izbjegla zlouporaba odbitaka. Potrebno je utvrditi popis troškova za koje se ne može ostvariti odbitak, kako bi se osigurala pravna sigurnost.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)  Nedavnim kretanjima u kontekstu međunarodnog oporezivanja pokazalo se da multinacionalne grupe trgovačkih društava sve više sudjeluju u aranžmanima izbjegavanja poreza plaćanjem preuveličanih kamata u cilju smanjenja svojih globalnih poreznih obveza, što dovodi do smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti. Stoga je potrebno ograničiti mogućnost odbijanja troškova kamata (i ostalih financijskih troškova) kako bi se obeshrabrile takve prakse. U tom kontekstu, odbitak troškova kamata (i ostalih financijskih troškova) trebao bi se dopustiti bez ograničenja isključivo u mjeri u kojoj se za te troškove mogu provesti prijeboji s oporezivim prihodom od kamata (i ostalim oporezivim financijskim prihodima). Bilo koji višak troškova kamata trebao bi biti podložan ograničenjima prava na odbitak, koja će se odrediti s obzirom na dobit prije kamata, poreza i amortizacije („EBITDA”) poreznog obveznika.

(9)  Nedavnim kretanjima u kontekstu međunarodnog oporezivanja pokazalo se da multinacionalne grupe trgovačkih društava sve više sudjeluju u aranžmanima izbjegavanja poreza plaćanjem preuveličanih kamata u cilju smanjenja svojih globalnih poreznih obveza, što dovodi do smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti. Stoga je potrebno ograničiti mogućnost odbijanja troškova kamata (i ostalih financijskih troškova) kako bi se obeshrabrile takve prakse. U tom kontekstu, odbitak troškova kamata (i ostalih financijskih troškova) trebao bi se dopustiti bez ograničenja isključivo u mjeri u kojoj se za te troškove mogu provesti prijeboji s oporezivim prihodom od kamata (i ostalim oporezivim financijskim prihodima). Bilo koji višak troškova kamata trebao bi biti podložan ograničenjima prava na odbitak, koja će se odrediti s obzirom na dobit prije kamata, poreza i amortizacije („EBITDA”) poreznog obveznika. Države članice mogu dodatno ograničiti iznos odbitka troškova kamata i drugih financijskih troškova kako bi osigurale veću razinu zaštite.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)  Prednost se pruža financiranju zaduživanjem, umjesto financiranju vlasničkim kapitalom jer se kamate na zajmove mogu odbiti od porezne osnovice poreznog obveznika, što nije slučaj za raspodjelu dobiti. Uzimajući u obzir rizike koje takva situacija predstavlja za zaduženost trgovačkih društava, ključno je predvidjeti mjere za neutraliziranje trenutačnog povlaštenog poreznog tretmana financiranja dugom u odnosu na financiranje vlasničkim kapitalom. U tom je kontekstu predviđeno poreznim obveznicima pružiti olakšice za rast i ulaganje u skladu s kojim bi se povećanja vlasničkog kapitala poreznog obveznika trebala pod određenim uvjetima moći odbiti od njegove oporezive osnovice. Stoga je ključno osigurati da sustav nije izložen kaskadnim učincima te je u tu svrhu potrebno isključiti poreznu vrijednost udjela poreznog obveznika u povezanim društvima. Konačno, kako bi sustav olakšice postao dovoljno otporan također će biti potrebno utvrditi pravila protiv izbjegavanja poreza.

(10)  Prednost se pruža financiranju zaduživanjem, umjesto financiranju vlasničkim kapitalom jer se kamate na zajmove mogu odbiti od porezne osnovice poreznog obveznika, što nije slučaj za raspodjelu dobiti. Uzimajući u obzir rizike koje takva situacija predstavlja za zaduženost trgovačkih društava, ključno je predvidjeti mjere za neutraliziranje trenutačnog povlaštenog poreznog tretmana financiranja dugom u odnosu na financiranje vlasničkim kapitalom na način da se ograniči mogućnost da se kamate na zajmove odbiju od porezne osnovice poreznog obveznika. Takvo pravilo o ograničavanju kamata u tu je svrhu primjeren i dostatan instrument.

Amandman    12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)  Za bilo koje gubitke koje takva trgovačka društva zabilježe na kraju porezne godine trebalo bi se smatrati da u velikoj mjeri odgovaraju rezultatima aktivnosti trgovanja kako bi se obeshrabrilo premještanje pasivnog (posebno financijskog) prihoda iz trgovačkih društava koja plaćaju visoku stopu poreza. Na temelju prethodno navedenog, poreznim bi se obveznicima trebalo omogućiti neograničeno prenošenje gubitaka neovisno o iznosu koji se može odbiti na godišnjoj osnovi. Budući da prenošenje gubitaka služi osiguranju da porezni obveznik plaća porez na svoj stvaran prihod, ne postoji razlog za vremensko ograničavanje prenošenja. Kada je riječ o mogućnosti prenošenja gubitaka u prethodno razdoblje, nije potrebno uvesti takvo pravilo budući da je to relativno rijetka praksa država članica koja obično dovodi do prekomjerne složenosti. Nadalje, potrebno je utvrditi odredbu protiv zlouporabe kako bi se spriječili, onemogućili ili suzbili pokušaji zaobilaženja pravila o odbijanju gubitaka kupovanjem trgovačkih društava koja posluju s gubitkom.

(12)  Za bilo koje gubitke koje takva trgovačka društva zabilježe na kraju porezne godine trebalo bi se smatrati da u velikoj mjeri odgovaraju rezultatima aktivnosti trgovanja kako bi se obeshrabrilo premještanje pasivnog (posebno financijskog) prihoda iz trgovačkih društava koja plaćaju visoku stopu poreza. Na temelju prethodno navedenog, poreznim bi se obveznicima trebalo omogućiti prenošenje gubitaka u razdoblju od pet godina, uz ograničenja iznosa koji se može odbiti na godišnjoj osnovi.. Kada je riječ o mogućnosti prenošenja gubitaka u prethodno razdoblje, nije potrebno uvesti takvo pravilo budući da je to relativno rijetka praksa država članica koja obično dovodi do prekomjerne složenosti. Direktivom Vijeća (EU) br. 2016/11641a utvrđuje se opće pravilo protiv zlouporabe kako bi se spriječili, onemogućili ili suzbili pokušaji zaobilaženja pravila o odbijanju gubitaka kupovanjem trgovačkih društava koja posluju s gubitkom. Navedeno opće pravilo također bi trebalo sustavno uzimati u obzir pri primjeni ove Direktive.

 

_________________

 

1a Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 od 12. srpnja 2016. o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza kojima se izravno utječe na funkcioniranje unutarnjeg tržišta, SL L 193, 19.7.2016., str. 1.

Amandman    13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)  Kako bi se unaprijedio kapacitet novčanog toka poduzeća, primjerice nadoknadom početnih gubitaka u jednoj državi članici s dobiti u drugoj državi članici, i potaknulo prekogranično širenje unutar Unije, porezni bi obveznici trebali imati pravo privremeno uzeti u obzir gubitke koje su zabilježila njihova izravna društva kćeri i stalne poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim državama članicama. U tu svrhu, matično društvo ili sjedište koje se nalazi u državi članici trebalo bi moći u određenoj poreznoj godini odbiti od svoje porezne osnovice gubitke koje su u istoj poreznoj godini zabilježila njezina izravna društva kćeri ili stalne poslovne jedinice razmjerno njegovu udjelu. Matično bi trgovačko društvo tada moralo u svoju poreznu osnovicu, uzimajući u obzir iznos prethodno odbijenih gubitaka, uračunati bilo koju posljedično ostvarenu dobit tih izravnih društava kćeri ili stalnih poslovnih jedinica. Budući da je ključno zaštititi nacionalne porezne prihode, odbijeni gubici trebali bi se također automatski ponovno uračunati ako do toga već nije došlo nakon određenog broja godina ili ako više nisu ispunjeni uvjeti za kvalifikaciju kao izravno društvo kći ili stalna poslovna jedinica.

Briše se.

Amandman    14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)  Ključno je osigurati prikladne mjere protiv izbjegavanja poreza kako bi se osnažila otpornost pravila o zajedničkoj osnovici na prakse agresivnog poreznog planiranja. Konkretno, sustav bi trebao uključivati opće pravilo protiv zlouporabe („GAAR”) dopunjeno mjerama osmišljenim za suzbijanje određenih vrsta izbjegavanja. Uzimajući u obzir da je funkcija GAAR-ova suzbijanje štetnih poreznih praksi koje još nisu obuhvaćene posebno usmjerenim odredbama, njima se ispunjavaju praznine, što ne bi trebalo utjecati na primjenjivost posebnih pravila protiv izbjegavanja poreza. GAAR-ovi bi se unutar Unije trebali primjenjivati na neautentične aranžmane. Važno je osim toga osigurati ujednačenu primjenu GAAR-a na domaće situacije, prekogranične situacije unutar Unije i prekogranične situacije koje uključuju trgovačka društva osnovana u trećim zemljama kako ne bi došlo do razlike između njihova opsega i rezultata primjene.

(15)  Ključno je osigurati prikladne mjere protiv izbjegavanja poreza kako bi se osnažila otpornost pravila o zajedničkoj osnovici na prakse agresivnog poreznog planiranja. Konkretno, sustav bi trebao uključivati snažno i djelotvorno opće pravilo protiv zlouporabe („GAAR”) dopunjeno mjerama osmišljenim za suzbijanje određenih vrsta izbjegavanja. Uzimajući u obzir da je funkcija GAAR-ova suzbijanje štetnih poreznih praksi koje još nisu obuhvaćene posebno usmjerenim odredbama, njima se ispunjavaju praznine, što ne bi trebalo utjecati na primjenjivost posebnih pravila protiv izbjegavanja poreza. GAAR-ovi bi se unutar Unije trebali primjenjivati na neautentične aranžmane. Važno je osim toga osigurati ujednačenu primjenu GAAR-a na domaće situacije, prekogranične situacije unutar Unije i prekogranične situacije koje uključuju trgovačka društva osnovana u trećim zemljama kako ne bi došlo do razlike između njihova opsega i rezultata primjene.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 17.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(17)  Uzimajući u obzir da je učinak hibridne neusklađenosti obično dvostruki odbitak (to jest odbitak u obje zemlje) ili odbitak prihoda u jednoj zemlji bez uračunavanja u poreznu osnovicu druge, takvim se situacijama jasno utječe na unutarnje tržište narušavajući njegove mehanizme i stvarajući nedostatke u zakonima kojima se omogućuje bujanje praksi izbjegavanja poreza. S obzirom da se neusklađenost obično ne pojavljuje među trgovačkim društvima koja primjenjuju zajednička pravila za izračun svoje porezne osnovice jer neusklađenost uzrokuju nacionalne razlike u pravnoj kvalifikaciji određenih vrsta subjekata ili financijskih plaćanja. Do nje bi međutim i dalje dolazilo u međudjelovanju okvira zajedničke osnovice i nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća ili onih trećih zemalja. Kako bi se neutralizirali učinci aranžmana hibridne neusklađenosti, potrebno je utvrditi pravila prema kojima jedna od dvije neusklađene jurisdikcije uskraćuje primjenu odbitka plaćanja ili osigurava uključivanje odgovarajućeg prihoda u osnovicu poreza na dobit.

(17)  Uzimajući u obzir da je učinak hibridne neusklađenosti i neusklađenosti podružnica obično dvostruki odbitak (to jest odbitak u obje zemlje) ili odbitak prihoda u jednoj zemlji bez uračunavanja u poreznu osnovicu druge, takvim se situacijama jasno utječe na unutarnje tržište narušavajući njegove mehanizme i stvarajući nedostatke u zakonima kojima se omogućuje bujanje praksi izbjegavanja poreza. S obzirom da se neusklađenost obično ne pojavljuje među trgovačkim društvima koja primjenjuju zajednička pravila za izračun svoje porezne osnovice jer neusklađenost uzrokuju nacionalne razlike u pravnoj kvalifikaciji određenih vrsta subjekata ili financijskih plaćanja. Do nje bi međutim i dalje dolazilo u međudjelovanju okvira zajedničke osnovice i nacionalnih sustava oporezivanja dobiti poduzeća ili onih trećih zemalja. Kako bi se neutralizirali učinci hibridne neusklađenosti ili povezanih aranžmana, Direktivom (EU) 2016/1164 utvrđuju se pravila o hibridnim neusklađenostima i obrnutim hibridnim neusklađenostima Navedena pravila trebalo bi sustavno uzimati u obzir pri primjeni ove Direktive.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 17.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(17a)  Ne bi trebalo sprječavati države članice u uvođenju dodatnih mjera protiv izbjegavanja plaćanja poreza kako bi se smanjili negativni učinci premještanja dobiti u zemlje s niskim porezima izvan Unije, koje nužno ne razmjenjuju automatski informacije o porezima u skladu sa standardima Unije.

Amandman    17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 17.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(17b)  Države članice trebale bi uspostaviti sustav sankcija u slučaju da poduzeća krše nacionalne odredbe donesene u skladu s ovom Direktivom kako je predviđeno nacionalnim pravom te bi o tome trebale obavijestiti Komisiju.

Amandman    18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(19)  Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Direktive koji nisu ključni, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebala bi se delegirati Komisiji u pogledu (i) uzimanja u obzir izmjena zakona država članica u vezi s oblicima poduzeća i porezima na dobit te izmijene Priloga I. i II. u skladu s time; ii. utvrđivanja dodatnih definicija; iii. donošenja detaljnih pravila protiv izbjegavanja poreza u nizu posebnih područja koja su relevantna za olakšicu za rast i ulaganje; iv. detaljnijeg utvrđivanja pojmova pravnog i ekonomskog vlasništva zakupljene imovine; v. izračuna glavnice i kamata plaćanja zakupa te amortizacijske osnove zakupljene imovine; i vi. preciznijeg utvrđivanja kategorija dugotrajne imovine podložne amortizaciji Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti šalju Europskom parlamentu i Vijeću istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(19)  Kako bi se dopunili ili izmijenili određeni elementi ove Direktive koji nisu ključni, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebala bi se delegirati Komisiji u pogledu (i) uzimanja u obzir izmjena zakona država članica u vezi s oblicima poduzeća i porezima na dobit te izmijene Priloga I. i II. u skladu s time; ii. utvrđivanja dodatnih definicija; iii. detaljnijeg utvrđivanja pojmova pravnog i ekonomskog vlasništva zakupljene imovine; iv. izračuna glavnice i kamata plaćanja zakupa te amortizacijske osnove zakupljene imovine; v. preciznijeg utvrđivanja kategorija dugotrajne imovine podložne amortizaciji i vi. donošenja smjernica za prijelazno razdoblje u kojemu raspodjela na temelju formule postoji paralelno s drugim metodama raspodjele u odnosima s trećim zemljama. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Pri pripremi i izradi delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti šalju Europskom parlamentu i Vijeću istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 19.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

19.a  Komisija bi trebala nadzirati ujednačenu primjenu ove Direktive kako bi se izbjegle situacije u kojima nadležna tijela država članica provode različite režime. Osim toga, nedostatak usklađenih računovodstvenih pravila u Uniji ne bi smio rezultirati novim prilikama za porezno planiranje i arbitražu. Stoga bi se usklađivanjem računovodstvenih pravila mogao ojačati zajednički režim, posebno ako i kada sva poduzeća u Uniji budu njime obuhvaćena.

Amandman    20

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 23.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(23)  Komisija bi trebala imati obvezu preispitivanja primjene Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Vijeće. Države članice trebale bi imati obvezu dostavljanja Komisiji teksta odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

(23)  Budući da ova Direktiva sadržava važnu izmjenu pravila o oporezivanju dobiti poduzeća, Komisija bi trebala imati obvezu da provede temeljitu procjenu primjene Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće. To izvješće o provedbi trebalo bi sadržavati barem sljedeće elemente: utjecaj sustava oporezivanja predviđenog ovom Direktivom na prihode država članica, prednosti i nedostatke tog sustava za mala i srednja poduzeća, utjecaj na pravednu naplatu poreza između država članica, utjecaj na unutarnje tržište u cjelini s posebnim osvrtom na moguće narušavanje tržišnog natjecanja između trgovačkih društava koja podliježu novim pravilima utvrđenima ovom Direktivom te broj poduzeća obuhvaćenih područjem primjene tijekom prijelaznog razdoblja. Komisija bi trebala imati obvezu preispitivanja primjene Direktive deset godina nakon njezina stupanja na snagu, o čemu bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Države članice trebale bi imati obvezu dostavljanja Komisiji teksta odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Amandman    21

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ovom se Direktivom uspostavlja sustav zajedničke osnovice za oporezivanje određenih trgovačkih društava te se utvrđuju pravila za izračun te osnovice.

1.  Ovom se Direktivom uspostavlja sustav zajedničke osnovice za oporezivanje određenih trgovačkih društava u Uniji i utvrđuju se pravila za izračun te osnovice, uključujući pravila o mjerama za sprečavanje izbjegavanja plaćanja poreza i mjerama koje se odnose na međunarodnu dimenziju predloženog poreznog sustava.

Amandman    22

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Pravila ove Direktive primjenjuju se na trgovačko društvo koje je osnovano u skladu sa zakonima države članice, uključujući njegove stalne poslovne jedinice u drugim državama članicama, ako trgovačko društvo ispunjuje sve sljedeće uvjete:

1.  Pravila ove Direktive primjenjuju se na trgovačko društvo koje je osnovano u skladu sa zakonima države članice, uključujući njegove stalne i stalne digitalne poslovne jedinice u drugim državama članicama, ako trgovačko društvo ispunjuje sve sljedeće uvjete:

Amandman    23

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)  pripada, za potrebe financijskog računovodstva, konsolidiranoj grupi s ukupnim konsolidiranim prihodom grupe koji prelazi 750 000 000 EUR tijekom financijske godine koja prethodi relevantnoj financijskoj godini;

(c)  pripada, za potrebe financijskog računovodstva, konsolidiranoj grupi s ukupnim konsolidiranim prihodom grupe koji prelazi 750 000 000 EUR tijekom financijske godine koja prethodi relevantnoj financijskoj godini. Taj se prag u razdoblju od najviše sedam godina spušta na nulu;

Amandman    24

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Trgovačko društvo koje ispunjuje uvjete iz stavka 1. točaka (a) i (b), ali ne ispunjuje one iz točaka (c) i (d) tog stavka, može donijeti odluku o primjeni pravila ove Direktive u razdoblju od pet poreznih godina, uključujući za svoje stalne poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim državama članicama. To se razdoblje automatski produljuje za uzastopna razdoblja od pet poreznih godina, osim ako ne postoji obavijest o prestanku postojanja kako je navedeno u članku 65. stavku 3. Uvjeti iz stavka 1. točaka (a) i (b) ispunjuju se svaki put kada dođe do produljenja razdoblja.

3.  Trgovačko društvo koje ispunjuje uvjete iz stavka 1. točaka (a) i (b), ali ne ispunjuje one iz točaka (c) i (d) tog stavka, može donijeti odluku o primjeni pravila ove Direktive, uključujući za svoje stalne poslovne jedinice koje se nalaze u ostalim državama članicama.

Amandman    25

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

4.  Pravila ove Direktive ne primjenjuju se na brodarska društva podložna posebnom poreznom režimu. Brodarsko društvo podložno posebnom poreznom režimu uzima se u obzir za potrebe određivanja trgovačkih društava koja su članovi iste grupe kako je navedeno u članku 3.

Briše se.

Amandman    26

Prijedlog direktive

Članak 3. – stavak 1. – točka a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(a)  pravo iskorištavanja više od 50 % glasačkih prava; i

(a)  pravo iskorištavanja glasačkih prava koja premašuju 50%; i

Amandman    27

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 12.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(12)  „troškovi zaduživanja” znači troškovi kamate na sve oblike duga, drugi troškovi ekonomski istovjetni kamati i troškovi nastali u vezi s prikupljanjem sredstava kako je utvrđeno u nacionalnom pravu, što uključuje plaćanja u okviru zajmova kojima se sudjeluje u dobiti, pripisane kamate na konvertibilne obveznice i obveznice bez kupona, plaćanja u okviru alternativnih financijskih aranžmana, elementi financijskog troška plaćanja financijskog zakupa, kapitalizirana kamata uključena u bilančnu vrijednost predmetne imovine, amortizacija kapitalizirane kamate, iznosi koji se mjere upućivanjem na povrat financiranja u skladu s pravilima o transfernim cijenama, iznosi nominalnih kamata u okviru izvedenih instrumenata ili aranžmani za zaštitu od rizika u odnosu na zaduživanje subjekta, utvrđeni prinos od povećanja neto vlasničkog udjela kako je navedeno u članku 11. ove Direktive, određene pozitivne ili negativne tečajne razlike pri pozajmljivanju i instrumente povezane s prikupljanjem sredstava, naknade za jamstva za financijske aranžmane, naknade za aranžmane i slični troškovi koji se odnose na zaduživanje;

(12)  „troškovi zaduživanja” znači troškovi kamate na sve oblike duga, drugi troškovi ekonomski istovjetni kamati i troškovi nastali u vezi s prikupljanjem sredstava kako je utvrđeno u nacionalnom pravu, što uključuje plaćanja u okviru zajmova kojima se sudjeluje u dobiti, pripisane kamate na konvertibilne obveznice i obveznice bez kupona, plaćanja u okviru alternativnih financijskih aranžmana, elementi financijskog troška plaćanja financijskog zakupa, kapitalizirana kamata uključena u bilančnu vrijednost predmetne imovine, amortizacija kapitalizirane kamate, iznosi koji se mjere upućivanjem na povrat financiranja u skladu s pravilima o transfernim cijenama, iznosi nominalnih kamata u okviru izvedenih instrumenata ili aranžmani za zaštitu od rizika u odnosu na zaduživanje subjekta, određene pozitivne ili negativne tečajne razlike pri pozajmljivanju i instrumente povezane s prikupljanjem sredstava, naknade za jamstva za financijske aranžmane, naknade za aranžmane i slični troškovi koji se odnose na zaduživanje;

Amandman    28

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 30.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(30a)   „nekooperativna porezna jurisdikcija” znači jurisdikcija za koju vrijedi bilo što od navedenog:

 

(a)  jurisdikcija ne ispunjava međunarodne standarde transparentnosti;

 

(b)  u jurisdikciji postoje potencijalni povlašteni režimi;

 

(c)  u jurisdikciji postoji porezni sustav bez poreza na dobit ili sa stopom poreza na dobit koja je blizu nuli;

Amandman    29

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 30.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(30b)  „ekonomski sadržaj” znači činjenični kriteriji, uključujući u kontekstu digitalnog gospodarstva, kojima se omogućuje definiranje oporezive prisutnosti društva, kao što su postojanje ljudskih i fizičkih resursa specifičnih za subjekt, njegova autonomija upravljanja, njegova pravna stvarnost, prihodi koje ostvaruje i, po potrebi, prirodu njegove imovine;

Amandman    30

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 30.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(30c)  „fiktivno poduzeće” znači svaki oblik pravnog subjekta koji nema ekonomski sadržaj i osnovano je isključivo u porezne svrhe;

Amandman    31

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 30.d (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(30d)  „trošak tantijema” znači troškovi nastali uslijed plaćanja bilo kakve naknade za korištenje ili pravo na korištenje svih autorskih prava na književni, umjetnički ili znanstveni rad, uključujući kinematografske filmove i softver, bilo kakav patent, žig, dizajn ili model, plan, tajnu formulu ili postupak, ili za informacije koje se odnose na industrijsko, trgovačko ili znanstveno iskustvo ili bilo koju drugu nematerijalnu imovinu; plaćanja za korištenje ili za pravo na korištenje industrijske, trgovačke ili znanstvene opreme smatraju se troškom tantijema;

Amandman    32

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 30.e (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(30e)  „transferne cijene” znači cijene po kojima poduzeće prenosi materijalna dobra ili nematerijalnu imovinu ili pruža usluge povezanim poduzećima;

Amandman    33

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 31.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(31)  „hibridna neusklađenost” znači situacija između poreznog obveznika i povezanog društva u različitim poreznim jurisdikcijama ili strukturirani aranžman između stranaka u različitim poreznim jurisdikcijama, ako se jedan od sljedećih ishoda može pripisati razlikama u pravnoj kvalifikaciji financijskog instrumenta ili subjekta, ili u tretmanu poslovne prisutnosti kao stalne poslovne jedinice:

(31)  „hibridna neusklađenost” znači hibridna neusklađenost kako je utvrđeno u članku 2. točki 9. Direktive (EU) 2016/1164;

(a)  odbitak istog plaćanja, troškova ili gubitaka od oporezive osnovice u jurisdikciji iz koje potječe plaćanje, u kojoj su nastali troškovi ili u kojoj je pretrpljen gubitak i u drugoj jurisdikciji („dvostruki odbitak”);

 

(b)  odbitak plaćanja od porezne osnovice u državi članici iz koje potječe plaćanje, pri čemu isto plaćanje nije uzeto u obzir u svrhu oporezivanja u drugoj državi članici („odbitak bez uključivanja”);

 

(c)  u slučaju razlika u postupanju s komercijalnom prisutnošću kao stalnom poslovnom jedinicom, neoporezivanje prihoda u jurisdikciji u kojoj je ostvaren, pri čemu isti prihod nije uzet u obzir u svrhu oporezivanja u drugoj jurisdikciji („neoporezivanje bez uključivanja”).

 

Hibridna neusklađenost pojavljuje se samo u mjeri u kojoj odbitak na isto plaćanje, nastale troškove ili pretrpljene gubitke u dvije jurisdikcije prelazi iznos prihoda koji je uzet u obzir u obje jurisdikcije i koji se može pripisati istome izvoru.

 

Osim toga, hibridna neusklađenost uključuje i prijenos financijskog instrumenta na temelju strukturiranog aranžmana u kojem sudjeluje porezni obveznik i u kojem se odnosni prinos na taj preneseni financijski instrument u porezne svrhe smatra istodobno dobivenim za više od jedne strane koja sudjeluje u aranžmanu, a koje su u porezne svrhe rezidentne u različitim jurisdikcijama, što rezultira jednim od sljedećih ishoda.

 

(a)  odbijanje plaćanja povezanog s temeljnim povratom bez odgovarajućeg uzimanja u obzir takvog plaćanja u svrhe oporezivanja, osim ako temeljni povrat nije uključen u oporezivi prihod jedne od uključenih strana;

 

(b)  olakšica za porez po odbitku koja se primjenjuje na plaćanje koje proizlazi iz prenesenog financijskog instrumenta više od jednoj uključenoj strani;

 

Amandman    34

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 32.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(32)  „strukturirani instrument” znači aranžman koji uključuje hibridnu neusklađenost, pri čemu je neusklađenost uračunana u uvjete aranžmana ili aranžman čija je svrha stvaranje ishoda hibridne neusklađenosti, osim ako se od poreznog obveznika ili povezanog društva nije moglo razumno očekivati da bude svjesno hibridne neusklađenosti i ako ono nije imalo udjela u vrijednosti porezne olakšice uzrokovane hibridnom neusklađenosti;

Briše se.

Amandman    35

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 33.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(33a)  „stalna digitalna poslovna jedinica” znači značajna digitalna prisutnost poreznog obveznika koji pruža usluge u određenoj jurisdikciji koje su usmjerene na potrošače ili poduzeća u toj jurisdikciji, u skladu s kriterijima iz članka 5. stavka 2.a;

Amandman    36

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 1. – točka 33.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(33b)  „europski porezni identifikacijski broj” ili „PIB” znači broj onako kako je definiran u komunikaciji Komisije od 6. prosinca 2012. koja sadrži akcijski plan za jačanje borbe protiv poreznih prijevara i utaje poreza.

Amandman    37

Prijedlog direktive

Članak 4. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 66. u cilju utvrđivanja definicija dodatnih pojmova.

Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 66. u cilju ažuriranja trenutačnih definicija ili utvrđivanja definicija dodatnih pojmova.

Amandman    38

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Smatra se da porezni obveznik ima stalnu poslovnu jedinicu u državi članici koja nije država članica u kojoj je rezident u svrhu oporezivanja ako u toj drugoj državi članici ima stalno mjesto poslovanja preko kojega se u cijelosti ili djelomično odvija poslovanje poduzeća, uključujući posebno:

1.  Smatra se da porezni obveznik ima stalnu poslovnu jedinicu, što uključuje stalnu digitalnu poslovnu jedinicu, u državi članici koja nije jurisdikcija u kojoj je on rezident u svrhu oporezivanja ako u toj drugoj državi članici ima stalno mjesto poslovanja ili digitalnu prisutnost preko kojih se u cijelosti ili djelomično odvija poslovanje poduzeća, uključujući posebno:

Amandman    39

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – točka fa (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(fa)  digitalnu platformu ili bilo kakav drugi digitalni poslovni model koji se temelji na prikupljanju i upotrebi podataka u komercijalne svrhe.

Amandman    40

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2a.  Ako porezni obveznik koji je rezident jedne jurisdikcije pruži pristup digitalnoj platformi, kao što su elektroničke aplikacije, baze podataka, internetsko tržište ili prostor za pohranu, ili takvu platformu ponudi, ili pak na internetskoj stranici ili putem elektroničke aplikacije ponudi tražilicu ili usluge oglašavanja, za tog poreznog obveznika smatra se da ima stalnu digitalnu poslovnu jedinicu u državi članici koja nije jurisdikcija u kojoj je on rezident u svrhu oporezivanja ako ukupni iznos prihoda tog poreznog obveznika ili povezanog društva ostvaren transakcijama na daljinu koje stvaraju navedene digitalne platforme u jurisdikciji u kojoj on nije porezni obveznik prelazi 5 000 000 EUR godišnje te ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

 

(a)  barem 1000 registriranih pojedinačnih korisnika mjesečno s prebivalištem u državi članici koja nije jurisdikcija u kojoj je taj porezni obveznik rezident u svrhu oporezivanja koji su se prijavili na digitalnu platformu tog poreznog obveznika ili je posjetili;

 

(b)  mjesečno je u danoj poreznoj godini s klijentima ili korisnicima s prebivalištem u nerezidentnoj jurisdikciji zaključeno barem 1000 digitalnih ugovora;

 

(c)  količina digitalnog sadržaja koju je porezni obveznik prikupio u danoj poreznoj godini premašuje 10 % ukupnog pohranjenog digitalnog sadržaja grupe.

 

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 66. kojima se izmjenjuje ova Direktiva prilagodbom faktora utvrđenih u točkama (a), (b) i (c) ovog stavka na temelju napretka u međunarodnim sporazumima.

 

Ako se povrh praga koji se temelji na prihodima, a koji je utvrđen u prvom podstavku ovog stavka, na određenog poreznog obveznika u relevantnoj državi članici može primijeniti jedan ili više od ukupno tri digitalna čimbenika iz točaka (a), (b) ili (c) ovog stavka, smatra se da porezni obveznik ima stalnu poslovnu jedinicu u toj državi članici.

 

Porezni obveznik mora poreznim tijelima priopćiti sve informacije koje su relevantne za utvrđivanje postojanja stalne poslovne jedinice ili stalne digitalne poslovne jedinice u skladu s ovim člankom.

Amandman    41

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 3. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Zajedno s iznosima koji se mogu odbiti kao troškovi za istraživanje i razvoj u skladu sa stavkom 2., porezni obveznik također može u jednoj poreznoj godini odbiti dodatnih 50 % od takvih troškova nastalih tijekom te godine, osim troškova povezanih s pokretnom materijalnom imovinom. U mjeri u kojoj troškovi za istraživanje i razvoj prelaze 20 000 000 EUR, porezni obveznik može odbiti 25 % od prijeđenog iznosa.

Porezni obveznik za troškove istraživanja i razvoja i troškove koji se odnose na osoblje, uključujući plaće, djelatnike podizvoditelja zaposlene kod agencija i samostalne djelatnike do 20 000 000 EUR dobiva porezni kredit u iznosu od 10 % troškova.

Amandman    42

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 3. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Odstupajući od prvog podstavka, porezni obveznik može odbiti dodatnih 100 % svojih troškova za istraživanje i razvoj do 20 000 000 EUR ako ispunjuje sljedeće uvjete:

Briše se.

(a)  poduzeće nije uvršteno na burzi dionica i ima manje od 50 zaposlenika i godišnji promet i/ili godišnju ukupnu bilancu koja ne premašuje 10 000 000 EUR;

 

(b)  poduzeće nije registrirano dulje od pet godina. Ako porezni obveznik ne podliježe registraciji, može se smatrati da razdoblje od pet godina počinje kada poduzeće pokrene svoju poslovnu djelatnost ili za nju podliježe oporezivanju;

 

(c)  poduzeće nije osnovano spajanjem;

 

(d)  poduzeće ne posjeduje povezana društva.

 

Amandman    43

Prijedlog direktive

Članak 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

[...]

Briše se.

Amandman    44

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  50 % troškova reprezentacije, do iznosa koji ne prelazi [x] % prihoda u poreznoj godini;

(b)  50 % redovitih i potrebnih troškova reprezentacije koji su u izravnoj vezi s poduzećem poreznog obveznika ili povezani s njime, do iznosa koji ne prelazi [x] % prihoda u poreznoj godini;

Amandman    45

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 1. – točka c

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)  prijenos zadržane zarade u rezervu koja čini dio vlasničkog kapitala poduzeća;

(c)  prijenos zadržane zarade u rezervu koja čini dio vlasničkog kapitala poduzeća, osim zarade zadržane u rezervu zadružnih trgovačkih društava i zadružnih konzorcija tijekom obavljanja trenutačne djelatnosti trgovačkog društva i nakon njezina prestanka, u skladu s nacionalnim poreznim pravilima;

Amandman    46

Prijedlog direktive

Članak 12. – stavak 1. – podtočka ja (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ja)  rashode za korisnike koji se nalaze u zemljama koje su na EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (takozvane „porezne oaze”);

Amandman    47

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 2. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Prekoračeni troškovi zaduživanja mogu se odbiti u poreznoj godini u kojoj su nastali do najviše 30 % zarade poreznog obveznika prije kamata, poreza i amortizacije („EBITDA”) ili do iznosa koji nije veći od 3 000 000 EUR, ovisno što je veće.

Prekoračeni troškovi zaduživanja mogu se odbiti u poreznoj godini u kojoj su nastali do najviše 10% zarade poreznog obveznika prije kamata, poreza i amortizacije („EBITDA”) ili do iznosa koji nije veći od 1 000 000 EUR, ovisno što je veće.

Amandman    48

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 2. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Za potrebe ovog članka, ako je poreznom obvezniku dopušteno djelovati u korist grupe ili se to od njega zahtijeva, kako je utvrđeno u pravilima o nacionalnim sustavima oporezivanja grupa, cijela se grupa smatra poreznim obveznikom. U tim se okolnostima prekoračeni troškovi zaduživanja i EBITDA izračunavaju za cijelu grupu. Iznos od 3 000 000 EUR također se uzima u obzir za cijelu grupu.

Za potrebe ovog članka, ako je poreznom obvezniku dopušteno djelovati u korist grupe ili se to od njega zahtijeva, kako je utvrđeno u pravilima o nacionalnim sustavima oporezivanja grupa, cijela se grupa smatra poreznim obveznikom. U tim se okolnostima prekoračeni troškovi zaduživanja i EBITDA izračunavaju za cijelu grupu. Iznos od 1 000 000 EUR također se uzima u obzir za cijelu grupu.

Amandman    49

Prijedlog direktive

Članak 13. – stavak 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

6.  Prekoračeni troškovi zaduživanja koji se ne mogu odbiti u određenoj poreznog godini prenose se bez vremenskog ograničenja.

6.  Prekoračeni troškovi zaduživanja koji se ne mogu odbiti u određenoj poreznoj godini prenose se na razdoblje od pet godina.

Amandman    50

Prijedlog direktive

Članak 14.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 14.a

 

Posebna izuzeća

 

Zarade zadržane u rezervi zadružnih trgovačkih društava i zadružnih konzorcija tijekom obavljanja trenutačne djelatnosti trgovačkog društva i nakon njezina prestanka te naknade koje zadružna trgovačka društva i zadružni konzorciji dodjeljuju svojim članovima mogu se odbiti kad god je takav odbitak dopušten u skladu s nacionalnim fiskalnim pravom.

Amandman    51

Prijedlog direktive

Članak 29.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 29.

Članak 29.

Izlazno oporezivanje

Izlazno oporezivanje

1.  Iznos jednak tržišnoj vrijednosti prenesene imovine u vrijeme njezina izlaza umanjen za njezinu vrijednost u svrhu oporezivanja smatra se obračunanim prihodom u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se pravila o izlaznom oporezivanju utvrđena u Direktivi (EU) 2016/1164.

(a)  ako porezni obveznik prenosi imovinu iz svojeg sjedišta u svoju stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji;

 

(b)  ako porezni obveznik prenosi imovinu iz svoje stalne poslovne jedinice u državi članici u svoje sjedište ili drugu stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, u mjeri u kojoj se time uzrokuje da država članica u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica zbog prijenosa više nema pravo oporezivati prenesenu imovinu;

 

(c)  ako porezni obveznik premješta svoju poreznu rezidentnost u drugu državu članicu ili treću zemlju, osim u slučaju one imovine koja ostaje stvarno povezana sa stalnom poslovnom jedinicom u prvoj državi članici;

 

(d)  ako porezni obveznik prenosi poslovanje koje provodi njegova stalna poslovna jedinica iz države članice u drugu državu članicu ili treću zemlju, u mjeri u kojoj se time uzrokuje da država članica u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica zbog prijenosa više nema pravo oporezivati prenesenu imovinu.

 

2.  Država članica u koju se prenose imovina, porezna rezidentnost ili poslovanje koje provodi stalna poslovna jedinica prihvaća vrijednost koju je utvrdila država članica poreznog obveznika ili stalne poslovne jedinice kao početnu vrijednost imovine u svrhu oporezivanja.

 

3.  Ovaj se članak ne primjenjuje na prijenos imovine povezan s financiranjem vrijednosnih papira, imovinu označenu kao kolateral ili ako se prijenos imovine događa radi ispunjavanja bonitetnih kapitalnih zahtjeva ili u svrhu upravljanja likvidnošću ako je određeno da će se ta imovina vratiti u državu članicu prenositelja unutar razdoblja od 12 mjeseci.

 

Amandman    52

Prijedlog direktive

Članak 41. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Gubici koje je u poreznoj godini zabilježio porezni obveznik rezident ili stalna poslovna jedinica ili poslovni obveznik nerezident mogu se prenijeti i odbiti u sljedećim poreznim godinama, osim ako nije drukčije predviđeno ovom Direktivom.

1.  Gubici koje je u poreznoj godini zabilježio porezni obveznik rezident ili stalna poslovna jedinica ili poslovni obveznik nerezident mogu se prenijeti i odbiti u sljedećim poreznim godinama, tijekom razdoblja od najviše pet godina.

Amandman    53

Prijedlog direktive

Članak 42.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 42.

Briše se.

Olakšica za gubitke i ponovno uračunavanje

 

1.  Porezni obveznik rezident koji je i dalje profitabilan nakon odbijanja svojih gubitaka u skladu s člankom 41. može dodatno odbiti troškove u istoj poreznoj godini koje su zabilježila njegova izravna društva kćeri koja ispunjavaju uvjete, kako je navedeno u članku 3. stavku 1., ili stalna poslovna jedinica ili jedinice koje se nalaze u drugim državama članicama. Ta se olakšica za gubitke pruža na ograničeno vremensko razdoblje u skladu sa stavcima 3. i 4. ovog članka.

 

2.  Odbitak je razmjeran udjelu poreznog obveznika rezidenta u svojim društvima kćerima koja ispunjuju uvjete kako je navedeno u članku 3. stavku 1., te cjelovit za stalne poslovne jedinice. Smanjenje porezne osnovice ni u kojem slučaju ne smije dovesti do negativnog iznosa.

 

3.  Porezni obveznik rezident u svoju poreznu osnovicu ponovno uračunava, do iznosa koji je prethodno odbijen kao gubitak, bilo koju posljedično ostvarenu dobit svojih društava kćeri koja ispunjavaju uvjete kako je navedeno u članku 3. stavku 1. ili svojih stalnih poslovnih jedinica.

 

4.  Gubici odbijeni u skladu sa stavcima 1. i 2. automatski se uračunavaju u poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

 

(a)  ako se na kraju pete porezne godine nakon što su gubici ispunili uvjete za odbitak dobit nije uračunala ili ako uračunana dobit ne odgovara ukupnom iznosu odbijenih gubitaka;

 

(b)  ako je društvo kći koje ispunjava uvjete kako je navedeno u članku 3. stavku 1. prodano, prestane s djelovanjem ili se pretvori u stalnu poslovnu jedinicu;

 

(c)  ako je stalna poslovna jedinica prodana, prestane s djelovanjem ili se pretvori u društvo kći;

 

(d)  ako matično trgovačko društvo više ne ispunjuje zahtjeve iz članka 3. stavka 1.

 

Amandman    54

Prijedlog direktive

Članak 45.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 45.a

 

Efektivni porezni doprinos

 

Sve dok je prag utvrđen u članku 2. stavku 1. točki (c) i dalje na snazi, države članice prate i objavljuju efektivni porezni doprinos malih i srednjih poduzeća te multinacionalnih poduzeća u državama članicama kako bi one mogle osigurati jednake uvjete za slična poduzeća unutar Unije i ublažiti administrativno opterećenje i troškove za mala i srednja poduzeća.

Amandman    55

Prijedlog direktive

Članak 53. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Odstupajući od članka 8. točaka (c) i (d), porezni obveznik nije izuzet od poreza na prihod iz inozemstva koji je primio kao raspodjelu dobiti od subjekta u trećoj zemlji ili kao primitke od prodaje dionica u posjedu subjekta u trećoj zemlji ako je taj subjekt u zemlji porezne rezidentnosti podložan zakonskom porezu na dobit koji je niži od polovice zakonskog poreza na dobit kojemu bi bio podložan, u pogledu takvog prihoda iz inozemstva, u državi članici u kojoj je rezident u svrhu oporezivanja.

Odstupajući od članka 8. točaka (c) i (d), porezni obveznik nije izuzet od poreza na prihod iz inozemstva koji nije nastao aktivnim poslovanjem i koji je primio kao raspodjelu dobiti od subjekta u trećoj zemlji ili kao primitke od prodaje dionica u posjedu subjekta u trećoj zemlji ako je taj subjekt u zemlji porezne rezidentnosti podložan zakonskom porezu na dobit koji je niži od 15 %, u pogledu takvog prihoda iz inozemstva, u državi članici u kojoj je rezident u svrhu oporezivanja.

Amandman    56

Prijedlog direktive

Članak 53. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Ako se primjenjuje stavak 1., porezni obveznik podliježe porezu na prihod iz inozemstva, a od njegove porezne obveze u državi u kojoj je rezident u svrhu oporezivanja odbija se porez plaćen u trećoj zemlji. Odbitak ne prelazi iznos poreza izračunan prije odbitka, koji se može pripisati oporezivom prihodu.

2.  Ako se primjenjuje stavak 1., porezni obveznik podliježe porezu na prihod iz inozemstva, a od njegove porezne obveze u državi u kojoj je rezident u svrhu oporezivanja odbija se porez plaćen u trećoj zemlji. Odbitak ne prelazi iznos poreza izračunan prije odbitka, koji se može pripisati oporezivom prihodu. Da bi ostvario pravo na taj odbitak, porezni obveznik svojim nadležnim poreznim tijelima mora dokazati da prihod iz inozemstva nije nastao aktivnim poslovanjem, što se može učiniti potvrdom koju u tu svrhu izdaju strana nadležna porezna tijela.

Amandman    57

Prijedlog direktive

Članak 58.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 58.

Članak 58.

Opće pravilo protiv zloporabe

Opće pravilo protiv zloporabe

1.  Za potrebe izračunavanja porezne osnovice u okviru pravila ove Direktive, država članica ne uzima u obzir aranžman ili niz aranžmana koji nisu autentični s obzirom na sve relevantne činjenice i okolnosti, budući da im je ključna svrha stjecanje porezne prednosti kojom se poništavaju cilj ili svrha ove Direktive. Aranžman se može sastojati od više koraka ili dijelova.

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se opća pravila protiv zloporabe utvrđena u Direktivi (EU) 2016/1164.

2.  Za potrebe stavka 1., aranžman ili niz aranžmana smatraju se neautentičnima u mjeri u kojoj nisu osnovani iz valjanih komercijalnih razloga koji odražavaju gospodarsku stvarnost.

 

3.  S aranžmanima ili nizom aranžmana koji se ne uzimaju u obzir u skladu sa stavkom 1. u svrhu izračuna porezne osnovice postupa se prema njihovom ekonomskom sadržaju.

 

Amandman    58

Prijedlog direktive

Članak 59. – stavak 1. – podstavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Subjekt ili stalna poslovna jedinica čija dobit ne podliježe porezu ili je izuzeta od poreza u državi članici u kojoj se nalazi njezino sjedište smatra se kontroliranim stranim trgovačkim društvom ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Država članica poreznog obveznika određeni subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu čija dobit ne podliježe porezu ili je izuzeta od poreza u toj državi članici, smatra kontroliranim stranim trgovačkim društvom ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Amandman    59

Prijedlog direktive

Članak 59. – stavak 1. – podstavak 1. – točka b

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(b)  stvarni porez na dobit koji su platili subjekt ili stalna poslovna jedinica manji je od razlike između poreza na dobit koji bi se naplatio subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici u skladu s pravilima ove Direktive i stvarnog poreza na dobit koji su platili subjekt ili stalna poslovna jedinica.

(b)  prihodi subjekta podliježu stopi poreza na dobit nižoj od 15 %; ta se stopa procjenjuje na temelju dobiti prije primjene mjera koje su te države uvele kako bi se smanjila porezna osnovica na koju se primjenjuje ta stopa; ta stopa revidira se svake godine u skladu s ekonomskim kretanjima u svjetskoj trgovini.

Amandman    60

Prijedlog direktive

Članak 59. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Za potrebe točke (b) prvog podstavka, pri izračunu poreza na dobit koji bi bio naplaćen subjektu u skladu s pravilima iz ove Direktive u državi članici poreznog obveznika ne uzima se u obzir prihod bilo koje stalne poslovne jedinice subjekta koji ne podliježe porezu ili je izuzet od poreza u jurisdikciji kontroliranog stranog poduzeća.

Briše se.

Amandman    61

Prijedlog direktive

Članak 59. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Ako se subjekt ili stalna poslovna jedinica smatraju kontroliranim stranim trgovačkim društvom u okviru stavka 1., neraspodijeljeni prihod subjekta ili stalne poslovne jedinice podliježe porezu u mjeri u kojoj on proizlazi iz sljedećih kategorija:

2.  Ako se subjekt ili stalna poslovna jedinica smatra kontroliranim stranim trgovačkim društvom u okviru stavka 1., država članica poreznog obveznika poreznom osnovicom obuhvaća:

 

(a)  neraspodijeljeni prihod subjekta ili prihod stalne poslovne jedinice koji proizlazi iz sljedećih kategorija:

(a)  kamate ili svaki drugi prihod od financijske imovine;

(i)  kamate ili svaki drugi prihod od financijske imovine;

(b)  naknade za licenciju ili bilo koji drugi prihod od intelektualnog vlasništva;

(ii)  naknade za licenciju ili bilo koji drugi prihod od intelektualnog vlasništva;

(c)  dividende i prihod od prodaje dionica;

(iii)  dividende i prihod od prodaje dionica;

(d)  prihod od financijskog zakupa;

(iv)  prihod od financijskog zakupa;

(e)  prihod od osiguranja, bankarskih i ostalih financijskih djelatnosti;

(v)  prihod od osiguranja, bankarskih i ostalih financijskih djelatnosti;

(f)  prihod od društava koja posluju s povezanim društvima koja zarađuju prihod od prodaje i usluga od robe i usluga koje kupuju od povezanih društava i prodaju ih njima te dodaju malo ili nimalo gospodarske vrijednosti.

(vi)  prihod od društava koja posluju s povezanim društvima koja zarađuju prihod od prodaje i usluga od robe i usluga koje kupuju od povezanih društava i prodaju ih njima te dodaju malo ili nimalo gospodarske vrijednosti.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na kontrolirano strano trgovačko društvo koje je rezident ili se nalazi u državi članici ili trećoj zemlji koja je strana Sporazuma o EGP-u ako je kontrolirano strano trgovačko društvo osnovano zbog valjanih komercijalnih razloga koji odražavaju gospodarsku stvarnost. Za potrebe ovog članka, djelatnost kontroliranog stranog trgovačkog društva održava gospodarsku stvarnost u mjeri u kojoj tu djelatnost podržavaju primjereno osoblje, oprema, imovina i objekti.

Ova se točka ne primjenjuje ako kontrolirano strano trgovačko društvo obavlja znatnu gospodarsku djelatnost s pomoću osoblja, opreme, imovine i objekata, što se potvrđuje relevantnim činjenicama i okolnostima. Ako je kontrolirano strano trgovačko društvo rezident ili se nalazi u trećoj zemlji koja nije stranka Sporazuma o EGP-u, države članice mogu odlučiti ne primijeniti prvi podstavak ili

 

(b)  neraspodijeljeni prihod subjekta ili stalne poslovne jedinice koji proizlazi iz neautentičnih aranžmana čija je glavna svrha stjecanje porezne prednosti.

 

Za potrebe ove točke, aranžman ili serija aranžmana smatraju se neautentičnima ako subjekt ili stalna poslovna jedinica nije vlasnik imovine ili nije preuzeo rizike iz kojih proizlazi sav njegov prihod ili dio tog prihoda, da taj prihod ili dio tog prihoda nije pod kontrolom društva u kojem se obnašaju značajne dužnosti zaposlenika, koje su važne za tu imovinu i rizike te su od presudne važnosti za stvaranje prihoda kontroliranog društva.

Amandman    62

Prijedlog direktive

Članak 59. – stavak 3. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Subjekt ili stalna poslovna jedinica ne smatra se kontroliranim stranim trgovačkim društvom kako je navedeno u stavku 1. ako je ne više od jedne trećine prihoda pripisanog subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici obuhvaćeno kategorijama od (a) do (f) stavka 2.

Ako se u skladu s pravilima države članice porezna osnovica poreznog obveznika izračunava u skladu sa stavkom 2. točkom (a), država članica može odlučiti da određeni subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu ne smatra kontroliranim stranim trgovačkim društvom u skladu sa stavkom 1., ako jedna trećina ili manje od jedne trećine prihoda subjekta ili stalne poslovne jedinice potpada u bilo koju od kategorija iz stavka 2. točke (a).

Amandman    63

Prijedlog direktive

Članak 59. – stavak 3. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Financijska društva ne smatraju se kontroliranim stranim trgovačkim društvima iz stavka 1. ako ne više od jedne trećine prihoda pripisanog subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici iz kategorija od (a) do (f) stavka 2. potječe od transakcija između poreznog obveznika i njegovih povezanih društava.

Ako se u skladu s pravilima države članice porezna osnovica poreznog obveznika izračunava u skladu sa stavkom 2. točkom (a), država članica može odlučiti da financijska društva ne smatra kontroliranim stranim trgovačkim društvima ako jedna trećina ili manje od jedne trećine prihoda subjekta iz kategorija u skladu sa stavkom 2. točkom (a) potječe od transakcija između poreznog obveznika i njegovih povezanih društava.

Amandman    64

Prijedlog direktive

Članak 59. – stavak 3.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

3a.  Države članice iz područja primjene stavka 2. točke (b) mogu isključiti subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu:

 

(a)  s računovodstvenom dobiti od najviše 750 000 EUR i neposlovnim prihodom od najviše 75 000 EUR; ili

 

(b)  čije računovodstvene dobiti ne iznose više od 10 posto troškova poslovanja za porezno razdoblje.

 

Za potrebe prvog podstavka točke (b) troškovi poslovanja ne smiju uključivati troškove robe prodane izvan zemlje u kojoj je subjekt rezident, ili ima stalnu poslovnu jedinicu, za potrebe oporezivanja i plaćanja povezanim društvima.

Amandman    65

Prijedlog direktive

Članak 61.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 61.

Članak 61.

Hibridna neusklađenost

Hibridna neusklađenost

U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost između država članica dovodi do dvostrukog odbitka istog plaćanja, troškova ili gubitaka, odbitak se pruža samo u državi članici iz koje potječe to plaćanje te u kojoj su nastali troškovi ili pretrpljeni gubici.

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se pravila o hibridnoj neusklađenosti utvrđena u članku 9. Direktive (EU) 2016/1164.

U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost koja uključuje treću zemlju dovodi do dvostrukog odbitka istog plaćanja, troškova ili gubitaka, predmetna država članica uskraćuje primjenu odbitka takvog plaćanja, troškova ili gubitaka, osim ako je to već učinila treća zemlja.

 

U mjeri u kojoj zbog hibridne neusklađenosti između država članica dođe do odbitka bez uključivanja, država članica platitelja uskraćuje odbitak takvog plaćanja.

 

U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost koja uključuje treću zemlju dovodi do odbitka bez uključivanja:

 

(a)  ako plaćanje potječe iz države članice, ta država članica uskraćuje odbitak ili

 

(b)  ako plaćanja potječe iz treće zemlje, predmetna država članica zahtijeva od poreznog obveznika da uključi takvo plaćanje u oporezivu osnovicu, osim ako je treća zemlja već uskratila odbitak ili je podnijela zahtjev da se to plaćanje uključi.

 

U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost između država članica koja uključuje stalnu poslovnu jedinicu dovodi do neoporezivanja bez uključivanja, država članica u kojoj je porezni obveznik rezident u svrhu oporezivanja od poreznog obveznika zahtijeva uključivanje prihoda pripisanog stalnoj poslovnoj jedinici u oporezivu osnovicu.

 

U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost koja uključuje stalnu poslovnu jedinicu koja se nalazi u trećoj zemlji dovodi do neoporezivanja bez uključivanja, predmetna država članica od poreznog obveznika zahtijeva uključivanje prihoda pripisanog stalnoj poslovnoj jedinici u trećoj zemlji u oporezivu osnovicu.

 

4.  U mjeri u kojoj je za plaćanje poreznog obveznika u korist povezanog društva u trećoj zemlji izravno ili neizravno izvršen prijeboj s plaćanjima, troškovima ili gubicima koje je zbog hibridne neusklađenosti moguće odbiti u dvije jurisdikcije izvan Unije, država članica poreznog obveznika mora uskratiti odbitak iz porezne osnovice za plaćanja poreznog obveznika u korist povezanog društva, osim ako je jedna od uključenih trećih zemalja već uskratila odbitak za plaćanja, troškove ili gubitke za koje je moguće odobriti odbitak u dvije različite jurisdikcije.

 

5.  U mjeri u kojoj je za odgovarajuće uključivanje plaćanja poreznog obveznika u korist povezanog društva u trećoj zemlji, a koje je moguće odbiti iz porezne osnovice, izravno ili neizravno izvršen prijeboj s plaćanjima koje zbog hibridne neusklađenosti primatelj nije uključio u svoju poreznu osnovicu, država članica poreznog obveznika mora uskratiti odbitak iz porezne osnovice za plaćanja poreznog obveznika u korist povezanog društva u trećoj zemlji, osim ako je jedna od uključenih trećih zemalja već uskratila odbitak za neuključeno plaćanje.

 

6.  U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost dovodi do olakšice za porez po odbitku na plaćanje koje proizlazi iz prenesenog financijskog instrumenta više od jednoj uključenoj strani, država članica poreznog obveznika ograničava korist od takve olakšice razmjerno neto oporezivom prihodu u pogledu takvog plaćanja.

 

7.  Za potrebe ovog članka, „platitelj” znači subjekt ili stalna poslovna jedinica koja je izvršila plaćanje, zabilježila troškove ili pretrpjela gubitke.

 

Amandman    66

Prijedlog direktive

Članak 61.a – naslov

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Neusklađenost porezne rezidentnosti

Obrnute hibridne neusklađenosti

Amandman    67

Prijedlog direktive

Članak 61.a – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

U mjeri u kojoj se plaćanje, troškovi ili gubici poreznog obveznika koji je rezident u svrhe oporezivanja u državi članici i trećoj zemlji, u skladu sa zakonima te države članice i te treće zemlje, mogu odbiti od oporezive osnovice u obje jurisdikcije te se to plaćanje, ti troškovi i gubici mogu poravnati u državi članici poreznog obveznika s oporezivim prihodom koji nije uključen u trećoj zemlji, država članica poreznog obveznika uskraćuje odbitak plaćanja, troškova ili gubitaka, osim ako je to već učinila treća zemlja.

Za potrebe ove Direktive države članice postupaju s obrnutim hibridnim neusklađenostima u skladu s člankom 9.a Direktive (EU) 2016/1164.

Amandman    68

Prijedlog direktive

Članak 65.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 65.a

 

Europski porezni identifikacijski broj

 

Komisija do 31. prosinca 2018. podnosi zakonodavni prijedlog usklađenog zajedničkog europskog poreznog identifikacijskog broja kako bi se automatsku razmjenu poreznih informacija unutar Unije učinilo učinkovitijom i pouzdanijom.

Amandman    69

Prijedlog direktive

Članak 65.b (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 65.b

 

Obvezna automatska razmjena informacija u pogledu oporezivanja

 

Kako bi se zajamčila potpuna transparentnost i ispravna primjena ove Direktive, obvezna je automatska razmjena informacija u pogledu oporezivanja, kako je predviđeno Direktivom Vijeća 2011/16/EU1a.

 

Kako bi se osigurala puna provedba ove Direktive, države članice svojim nacionalnim poreznim tijelima dodjeljuju dovoljan broj zaposlenika, stručno znanje i proračunska sredstva te sredstva za obuku zaposlenika poreznih uprava s naglaskom na prekograničnoj suradnji te na automatskoj razmjeni informacija.

 

____________

 

1a Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1)

Amandman    70

Prijedlog direktive

Članak 66. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 11.stavka 6., članka 32. stavka 5. i članka 40. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme od datuma stupanja na snagu ove Direktive.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 5. stavka 2.a, članka 32. stavka 5. i članka 40. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme od datuma stupanja na snagu ove Direktive.

Amandman    71

Prijedlog direktive

Članak 66. – stavak 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

3.  Vijeće može u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 11.stavka 6., članka 32. stavka 5. i članka 40. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili kasnijeg datuma navedenog u odluci. Odluka ne utječe na valjanost niti jednog delegiranog akta koji je već na snazi.

3.  Vijeće može u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 5. stavka 2.a, članka 32. stavka 5. i članka 40. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili kasnijeg datuma navedenog u odluci. Odluka ne utječe na valjanost niti jednog delegiranog akta koji je već na snazi.

Amandman    72

Prijedlog direktive

Članak 66. – stavak 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

5.  Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 11. stavka 6., članka 32. stavka 5. i članka 40. stupa na snagu samo ako Vijeće u roku od [dva mjeseca] od priopćenja tog akta Vijeću na njega ne uloži nikakav prigovor ili ako je prije isteka tog roka Vijeće obavijestilo Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za [dva mjeseca] na inicijativu Vijeća.

5.  Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 5., članka 4. stavka 5., članka 5. stavka 2.a, članka 32. stavka 5. i članka 40. stupa na snagu samo ako Vijeće u roku od [dva mjeseca] od priopćenja tog akta Vijeću na njega ne uloži nikakav prigovor ili ako je prije isteka tog roka Vijeće obavijestilo Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za [dva mjeseca] na inicijativu Vijeća.

Amandman    73

Prijedlog direktive

Članak 66.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 66.a

 

Mjere protiv zlouporabe poreznih ugovora

 

Države članice mijenjaju svoje bilateralne porezne ugovore u skladu s ovom Direktivom kako bi zajamčile da ti ugovori sadržavaju sve sljedeće sastavnice:

 

(a)   klauzulu kojom se obje ugovorne stranke obvezuju na utvrđivanje mjera za oporezivanje u mjestu odvijanja gospodarske djelatnosti i stvaranja vrijednosti;

 

(b)   dopunu kojom bi se objasnilo da je cilj bilateralnih ugovora, osim izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, i borba protiv utaje poreza i agresivnog poreznog planiranja;

 

(c)   klauzulu o ispitivanju glavne svrhe na temelju općeg pravila protiv izbjegavanja poreza.

Amandman    74

Prijedlog direktive

Članak 68.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 68.a

 

Praćenje

 

Komisija prati ujednačenu provedbu ove Direktive i objavljuje zaključke o njoj kako bi osigurala da su države članice usklađene u tumačenju mjera koje iz nje proizlaze.

Amandman    75

Prijedlog direktive

Članak 69.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Članak 69.

Članak 69.

Preispitivanje

Izvješće o provedbi i preispitivanje provedbe

Komisija preispituje primjenu Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Vijeće o njezinoj primjeni.

Komisija ocjenjuje primjenu Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu.

Neovisno o prvom stavku, Komisija tri godine nakon stupanja ove Direktive na snagu preispituje funkcioniranje članka 11. i razmatra prilagodbe definicije i kalibracije AGI-ja. Komisija provodi temeljitu analizu načina na koji se s pomoću AGI-ja ohrabruje trgovačka društva koja imaju pravo nastaviti primjenjivati pravila ove Direktive za financiranje svog poslovanja s pomoću vlasničkog kapitala.

Komisija priopćuje svoje zaključke Europskom parlamentu i Vijeću u izvješću o provedbi. Izvješće sadržava analizu svakog od sljedećih elemenata:

 

(a)  učinka tog sustava na porezne prihode država članica;

 

(b)  prednosti i nedostataka tog sustava za mala i srednja poduzeća;

 

(c)  učinka na pravednu naplatu poreza među državama članicama;

 

(d)  utjecaja na unutarnje tržište u cjelini s posebnim osvrtom na moguće narušavanje tržišnog natjecanja između trgovačkih društava koja podliježu novim pravilima utvrđenima ovom Direktivom.

 

(e)  broja poduzeća obuhvaćenih područjem primjene tijekom prijelaznog razdoblja.

 

Komisija preispituje primjenu Direktive deset godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Europski parlament i Vijeće o njezinoj primjeni.

Nalaze preispitivanja Komisija prosljeđuje državama članicama kako bi se ti nalazi uzeli u obzir pri osmišljavanju i provedbi nacionalnih sustava oporezivanja dobiti.

Nalaze preispitivanja Komisija Europskom parlamentu i državama članicama prosljeđuje u izvješću kako bi se ti nalazi uzeli u obzir pri osmišljavanju i provedbi nacionalnih sustava oporezivanja dobiti, uz zakonodavni prijedlog izmjene ove Direktive, ako je to prikladno.

Amandman    76

Prijedlog direktive

Članak 70. – stavak 1. – podstavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2018. One Komisiji odmah dostavljaju tekst takvih odredaba.

Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2019. One Komisiji odmah dostavljaju tekst takvih odredaba.

Amandman    77

Prijedlog direktive

Članak 70. – stavak 1. – podstavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

One te odredbe primjenjuju od 1. siječnja 2019.

One te odredbe primjenjuju od 1. siječnja 2020.


OBRAZLOŽENJE

Uvod

Komisija je krajem 2016. iznijela znatne izmjene pravila o oporezivanju trgovačkih društava u obliku prijedloga o zajedničkoj osnovici poreza na dobit (CCTB) i prijedloga za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit (CCCTB). Istovremeno je povukla svoj prijedlog za zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit iz 2011. koji je bio blokiran u Vijeću. Projektom se nastoji ojačati unutarnje tržište na način da se poduzećima pojednostavi i pojeftini prekogranično poslovanje u EU-u, borba protiv praksi agresivnog poreznog planiranja i povećanje transparentnosti oporezivanja dobiti poduzeća u EU-u.

Iako se zajedničkom osnovicom poreza na dobit predviđa jedinstven skup pravila za izračun osnovice poreza na dobit, CCCTB-om se uvodi element konsolidacije kojim bi se poduzećima omogućilo da gubitke u jednoj državi članici kompenziraju s pomoću dobiti ostvarene u drugoj državi članici.

Ideja o usklađivanju sustava oporezivanja dobiti u EU-u nije nova te se pojavljuje već u dokumentima o politikama iz ranih 1960-ih. Komisija je 1975. predložila direktivu o usklađivanju sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava i poreza po odbitku na dividende koji je, zbog izostanka napretka u Vijeću, 1990. povučen. Umjesto direktive Komisija je izdala smjernice o oporezivanju trgovačkih društava. Komisija je 2001. objavila studiju o oporezivanju trgovačkih društava na unutarnjem tržištu, ali sve do 2011. nije predložila zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit.

Europski parlament u nekoliko je navrata izrazio svoju podršku projektu zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit. Parlament je 2008. pozdravio namjeru Komisije da pokrene zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit, a 2012. usvojio je izvješće Marianne Thyssen u kojem se poziva na što skoriju primjenu zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit na što je moguće više trgovačkih društava. U svojoj rezoluciji o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (TAXE 1) Parlament je 2015. pozvao na uvođenje obavezne zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit te je ponovio taj poziv u svojoj rezoluciji iz 2016. (TAXE 2).

Kontekst

Pošteno oporezivanje dobiti postalo je jedno od važnijih međunarodnih pitanja nakon globalne financijske krize i brojnih otkrića o financijskim skandalima poput slučajeva Luxleaks i Panamski dokumenti. Borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza rezultirala je usvajanjem inicijative OECD-a protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS). U EU-u preporuke za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti između ostalog su provedene preko paketa mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza (ATAD 1) donesenog sredinom 2016. i istog takvog paketa za borbu protiv hibridnih neusklađenosti (ATAD 2) donesenog ranije ove godine, kao i preko mjera za razmjenu informacija o poreznim odlukama (DAC4) i obveze izvješćivanja po državama (DAC5).

Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit temeljni je element koji nedostaje u izgradnji istinskog unutarnjeg tržišta i borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza. Zajedničkom konsolidiranom osnovicom poreza na dobit uvodi se porezna sigurnost, jasan i stabilan regulatorni okvir i snažna pravila protiv izbjegavanja plaćanja poreza kojima je obuhvaćeno i ukidanje transfernih cijena.

Prijedlog

U svijetu globalizacije i digitalizacije države članice suočavaju se s izazovima pri pokušaju da osiguraju da se prihod poduzeća oporezuje ondje gdje je vrijednost stvorena. Velika multinacionalna poduzeća posebno lako mogu premjestiti dobit u države članice s nižim stopama poreza na dobit.

Komisija je predmet podijelila na dio o konsolidaciji i dio u kojemu se utvrđuje zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit. U prvoj direktivi predviđa se jedan skup pravila o tome kako će se oporezivati dobit trgovačkog društva. Drugom direktivom o konsolidaciji dodat će se svi dobici i gubici te će se za cijeli EU ostvariti neto dobitak ili gubitak. Izvjestitelj međutim smatra da jedan dio ne može postojati bez drugoga. Stoga je potrebno ojačati povezanost dvaju predmeta na način da se najkasnije do 2020. uskladi datum primjene dviju direktiva. Kao posljedica toga potrebno je izbaciti privremene odredbe (kompenzacija prekograničnih gubitaka).

Postojeći sustavi oporezivanja dobiti poduzeća odražavaju gospodarsku stvarnost posljednjeg stoljeća u kojem su poduzeća bila jasno povezana s lokalnim tržištem. Globalizacija i digitalizacija svjetskog gospodarstva predstavljaju izazove u sprečavanju narušavanja tržišta te borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza. Prema poduzećima koja djeluju u EU-u bez fizičke poslovne jedinice mora se postupati na isti način kao prema poduzećima koja imaju fizičku poslovnu jedinicu u EU-u. Izvjestitelj stoga u članak koji se odnosi na stalnu poslovnu jedinicu u drugoj državi članici uključuje čimbenike za definiranje digitalne prisutnosti.

Izvjestitelj smatra da bi taj sustav trebao postati široko prihvaćeni standard za oporezivanje dobiti. Prag od 750 milijuna EUR koji je predložila Komisija nije primjeren za potrebe zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit. Izvjestitelj predlaže da se uvede niži prag od 40 milijuna EUR, čime će se obuhvatiti većina trgovačkih društava s prekograničnom aktivnošću. Dugoročno gledajući (u roku od pet godina) prag ne bi trebao postojati i to kako bi se trgovačkim društvima i poreznim tijelima zajamčila jednostavnost te kako bi za mala i srednja poduzeća vrijedila ista pravila kao za multinacionalna poduzeća. Izvjestitelj poziva Komisiju da izračuna statistike u pogledu efektivne porezne stope koju plaćaju multinacionalna poduzeća i mala i srednja poduzeća kako bi se uspješnije izbjegle nejednakosti.

Jednakost pravila za multinacionalna poduzeća i za mala i srednja poduzeća jedan je od problema koje bi se trebalo riješiti ovim izvješćem. Tijekom posljednjih desetljeća povećala se razlika između poreza koji plaćaju multinacionalna poduzeća i poreza koji plaćaju mala i srednja poduzeća. Uzrok je tom problemu činjenica da multinacionalna poduzeća, za razliku od malih i srednjih poduzeća, većinom imaju sredstva koja im omogućuju premještanje poslovanja u jurisdikcije s niskim poreznim opterećenjem. Prijedlog Komisije nije dovoljan za hvatanje u koštac s tim trendom jer se državama članicama ostavlja mogućnost da se natječu u pogledu svoje stope poreza na dobit. Stoga je potrebno uvesti načelo minimalne stope.

Zaključak

Izvjestitelj smatra da prijedlozi zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit predstavljaju ključan gradivni element u dovršavanju unutarnjeg tržišta i da imaju potencijal povećati rast europskog gospodarstva. Novim okvirom promicalo bi se poštenije i integriranije unutarnje tržište te bi se moglo doprinijeti postizanju ciljeva drugih vodećih projekata kao što su unija tržišta kapitala, jedinstveno digitalno tržište i Plan ulaganja za Europu. Izvjestitelj vjeruje da se zajedničkom konsolidiranom osnovicom poreza na dobit rješavaju trenutačni izazovi u kontekstu međunarodnog oporezivanja te da ona može poslužiti kao moćan alat u borbi protiv agresivnog poreznog planiranja.


MIŠLJENJE MANJINE

podneseno u skladu s člankom 52.a stavkom 4. Poslovnikačlanovi Kluba zastupnika EPP-a Esther de Lange, Brian Hayes i Gunnar Hökmark

1.  Iako je oporezivanje u nadležnosti država članica, u cilju borbe protiv izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza treba poboljšati suradnju na europskoj razini. Međutim, ovaj će prijedlog zajedničke (konsolidirane) osnovice poreza na dobit imati tek neznatan utjecaj na suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza, dok će posljedice za gospodarstva država članica biti vrlo teške, osobito zato što predloženi kriterij konsolidacije ne odražava na točan način razinu gospodarske aktivnosti.

2.  Ni za CCTB ni za CCCTB nije provedena dovoljno detaljna procjena učinka po zemljama, osobito u smislu utjecaja na porezne prihode država članica. Dodatne promjene predložene u ovom izvješću ukazuju na veću potrebu za novom procjenom učinka s jasnim izračunima posljedica za svaku državu članicu.

3.  Nadalje, agresivno porezno planiranje multinacionalnih trgovačkih društava globalni je problem. Najbolji način suočavanja s tim problemom jest dogovor na međunarodnoj razini u okviru inicijative OECD-a za borbu protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS).

4.  Sedam nacionalnih parlamenata objavilo je obrazložena mišljenja protiv prijedloga za CCTB i CCCTB iz razloga supsidijarnosti i poreznog suvereniteta. Te zabrinutosti uopće nisu uzete u obzir u ovom izvješću.


MIŠLJENJE Odbora za pravna pitanja (19.9.2017)

upućeno Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku

o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit

(COM(2016)0685 – C8-0472/2016 – 2016/0337(CNS))

Izvjestiteljica za mišljenje: Evelyn Regner

KRATKO OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

Ovaj prijedlog, zajedno s prijedlogom direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (2016/0336 (CNS)), predstavlja ponovno pokretanje inicijative Komisije iz 2011. o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit za EU. Tim se dvama prijedlozima za navedeno područje želi izraditi zakonodavstvo EU-a primjereno za ekonomsko okruženje koje je u većoj mjeri globalizirano, mobilno i digitalno te u kojem je državama članicama sve teže jednostranim mjerama djelotvorno se boriti protiv praksi agresivnog poreznog planiranja kako bi zaštitile svoje nacionalne porezne osnovice od smanjenja i suzbile premještanje dobiti.

II. Djelotvorna provedba konsolidacije

Primjena zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB) nužna je u borbi za ostvarivanje pravde među trgovačkim društvima unutar i izvan EU-a sa stajališta oporezivanja. Jednu od najozbiljnijih prijetnji poreznoj pravdi predstavlja raširena praksa premještanja dobiti. Potpunom primjenom zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit omogućit će se pripisivanje prihoda prema mjestu stvaranja vrijednosti s pomoću formule koja se temelji na tri jednako ponderirana čimbenika koji su otporniji na prakse agresivnog poreznog planiranja od određivanja transfernih cijena. Na taj će se način omogućiti uklanjanje rupa u zakonodavstvu među nacionalnim poreznim sustavima, posebice kada je riječ o određivanju transfernih cijena, na koje otpada oko 70 % sveukupnog premještanja dobiti u EU-u, te će se poduzeti važan korak prema pravednom, učinkovitom i transparentnom poreznom sustavu. U skladu s tim, dva navedena prijedloga trebaju se smatrati paketom i provesti paralelno kako bi se u većoj mjeri ostvarila porezna pravda. Zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit trebala bi se početi primjenjivati do kraja 2020.

U kontekstu opće pravednosti naših poreznih sustava trgovačka društva moraju snositi svoj dio opterećenja te je stoga nužno da nova porezna izuzeća ne dovedu do smanjenja porezne osnovice. Mjere kojima se privatne subjekte potiče na ulaganje u realno gospodarstvo nužno je podupirati s obzirom na to da je trenutačni investicijski jaz u EU-u jedan od ključnih uzroka njegovih ekonomskih slabosti. Međutim, porezne olakšice za trgovačka društva potrebno je pažljivo razraditi i primjenjivati samo u slučajevima u kojima je njihov pozitivan utjecaj na radna mjesta i rast očigledan te u kojima ne postoji nikakva opasnost nastanka novih rupa u poreznom sustavu. Stoga se inovacije i ulaganja trebaju promicati uz pomoć javnih subvencija, a ne poreznih izuzeća.

U cilju djelotvorne borbe protiv struktura agresivnog poreznog planiranja te kako bi se izbjegla dva paralelna porezna režima, zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit trebala bi biti obvezna za sva trgovačka društva osim MSP-ova, kako je definirano Četvrtom direktivom o pravu trgovačkih društava iz 1978. Tako, na primjer, lokalna mesnica ili mala novoosnovana trgovačka društva koja su posebno inovativna neće morati uvoditi zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit. Budući da MSP-ovi nemaju dovoljno sredstava za ulaganje u strukture fiktivnih trgovačkih društava u cilju umjetnog premještanja dobiti, u nepovoljnom su položaju u smislu konkurentnosti u odnosu na multinacionalna trgovačka društva. Kako bi se osiguralo zdravo jedinstveno tržište nužno je uspostaviti pravedan, učinkovit i transparentan sustav zajedničke osnovice poreza na dobit kojim se potiče rast i koji se temelji na načelu da se dobit treba oporezivati u državi u kojoj je ostvarena.

Uzimajući u obzir digitalne promjene u poslovnom okruženju, potrebno je definirati koncept digitalne poslovne jedinice. S trgovačkim društvima koja ostvaruju prihod u državi članici u kojoj nemaju fizičku poslovnu jedinicu mora se postupati isto kao i s trgovačkim društvima s fizičkom poslovnom jedinicom. Stoga se CCCTB mora primjenjivati i na digitalna trgovačka društva.

III. Uvođenje minimalne stope poreza na dobit u prijedlog

Uvođenje zajedničke i samo minimalne stope poreza na dobit jedini je način da se ostvari jednako i pravedno postupanje prema različitim subjektima koji obavljaju poslovnu djelatnost u EU-u te unutar šire zajednice poreznih obveznika. Ako se takva minimalna stopa ne uvede, doći će do situacije u kojoj će utrka u snižavanju poreznih stopa postati izraženija. Postojanje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit značit će da se države članice više neće moći natjecati u pogledu poreznih osnovica te će se stoga ekonomski poticaji za natjecanje u poreznim stopama povećati. Porez na dobit u EU-u u prosjeku se smanjio s 35 % iz 1990-ih na današnjih 22,5 %. Kako bi se okončala utrka u snižavanju stopa poreza na dobit na razini EU-a potrebno je uvesti minimalnu stopu poreza na dobit od 25 %.

AMANDMANI

Odbor za pravna pitanja poziva Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)  Trgovačka društva koja se žele baviti prekograničnim poslovanjem unutar Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne poremećaje izazvane postojanjem i međudjelovanjem 28 različitih sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava. Nadalje, strukture poreznog planiranja s vremenom su postale sve sofisticiranije jer se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjenja porezne obveze trgovačkih društava. Iako se u tim situacijama naglašavaju nedostaci koji su potpuno različiti po naravi, objema situacijama stvaraju se prepreke koje narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Mjerom za rješavanje tih problema trebale bi se stoga obuhvatiti obje vrste tržišnih nedostataka.

(1)  Trgovačka društva koja se žele baviti prekograničnim poslovanjem unutar Unije nailaze na ozbiljne prepreke i tržišne poremećaje izazvane postojanjem i međudjelovanjem 28 različitih sustava oporezivanja dobiti trgovačkih društava. Nadalje, strukture poreznog planiranja s vremenom su postale sve agresivnije i sofisticiranije jer se razvijaju diljem različitih jurisdikcija te učinkovito iskorištavaju tehnička obilježja poreznog sustava ili neusklađenosti između dvaju ili više poreznih sustava u cilju smanjenja porezne obveze trgovačkih društava. Iako se u tim situacijama naglašavaju nedostaci koji su potpuno različiti po naravi, objema situacijama stvaraju se prepreke koje narušavaju pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U ekonomskom okviru koji je u većoj mjeri globaliziran, mobilan i digitalan mjerom za rješavanje tih problema trebale bi se stoga obuhvatiti obje vrste tržišnih nedostataka i to usklađivanjem osnovice poreza na dobit u Uniji te stvaranjem pravednijeg i usklađenijeg poslovnog okruženja za poslovanje trgovačkih društava.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  Kako je istaknuto u prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB)1 od 16. ožujka 2011., sustavom oporezivanja dobiti trgovačkih društava kojim se Uniju smatra jedinstvenim tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza na dobit olakšala bi se prekogranična djelatnost trgovačkih društava koja su rezidenti u Uniji i promicalo bi se poboljšanje konkurentnosti Unije na međunarodnoj razini u pogledu ulaganja. Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je usmjeren na olakšavanje širenja komercijalne djelatnosti poduzeća unutar Unije. Osim tog cilja također je potrebno uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama izbjegavanja poreza. U tom kontekstu inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno pokrenuti kako bi se pod jednakim uvjetima suočilo s aspektom olakšanja poslovanja i funkcijom inicijative u pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza. Takvim bi se pristupom najbolje postigao cilj iskorjenjivanja poremećaja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

(3)  Kako je istaknuto u prijedlogu Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB)1 od 16. ožujka 2011., sustavom oporezivanja dobiti trgovačkih društava kojim se Uniju smatra jedinstvenim tržištem u svrhu izračuna osnovice poreza na dobit olakšala bi se prekogranična djelatnost trgovačkih društava koja su rezidenti u Uniji i promicalo bi se poboljšanje konkurentnosti Unije na međunarodnoj razini u pogledu ulaganja. Prijedlog o CCTB-u iz 2011. bio je usmjeren na olakšavanje širenja komercijalne djelatnosti poduzeća unutar Unije. Osim tog cilja također je potrebno uzeti u obzir da CCCTB može biti veoma djelotvoran u unaprjeđenju funkcioniranja unutarnjeg tržišta suzbijanjem mehanizama izbjegavanja poreza. U tom kontekstu inicijativu za CCCTB trebalo bi ponovno pokrenuti kako bi se pod jednakim uvjetima suočilo s aspektom olakšanja poslovanja i funkcijom inicijative u pogledu suzbijanja izbjegavanja poreza. Primjenom CCCTB-a u svim državama članicama osigurat će se da se porez plaća ondje gdje se dobit ostvaruje. Takvim bi se pristupom najbolje postigao cilj iskorjenjivanja poremećaja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

________________

________________

1 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011. o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (COM (2011) 121 final/2).

1 Prijedlog Direktive Vijeća od 3.10.2011. o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (COM (2011) 121 final/2).

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  Uzimajući u obzir potrebu brzog djelovanja radi osiguranja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga, s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i ulaganja i, s druge strane, otpornijim na mehanizme izbjegavanja poreza, potrebno je podijeliti ambicioznu inicijativu CCCTB-a na dva odvojena prijedloga. U prvoj je fazi potrebno utvrditi pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit, prije rješavanja pitanja konsolidacije u drugoj fazi.

(4)  Uzimajući u obzir potrebu brzog djelovanja radi osiguranja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta čineći ga, s jedne strane, prilagođenijim za trgovinu i ulaganja i, s druge strane, otpornijim na mehanizme izbjegavanja poreza, potrebno je podijeliti ambicioznu inicijativu CCCTB-a na dva odvojena prijedloga. U prvoj je fazi potrebno utvrditi pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit, prije rješavanja pitanja konsolidacije u drugoj fazi. Međutim, primjenom CCTB-a bez konsolidacije ne bi se riješio problem premještanja dobiti. Stoga je ključno da se konsolidacija od 1. siječnja 2021. primjenjuje u svim državama članicama.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  Mnoge strukture agresivnog planiranja poreza često se pojavljuju u prekograničnom kontekstu, što znači da grupe trgovačkih društava koje u tome sudjeluju posjeduju minimum resursa. Na temelju navedenog, iz razloga proporcionalnosti, pravila o zajedničkoj osnovici trebala bi biti obvezna samo za trgovačka društva koja pripadaju grupi znatne veličine. U tu je svrhu potrebno odrediti prag povezan s veličinom na temelju ukupnog konsolidiranog prihoda grupe koja podnosi konsolidirana financijska izvješća. Osim toga, kako bi se osigurala dosljednost dvaju koraka inicijative CCCTB-a, pravila o zajedničkoj osnovici trebala bi biti obvezna za trgovačka društva koja bi se smatrala grupom u slučaju ostvarenja cjelovite inicijative. Trgovačka društva koja ne ispunjuju te kriterije također bi trebala imati mogućnost primjene pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit zbog boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu.

(5)  U cilju djelotvorne borbe protiv struktura agresivnog poreznog planiranja te kako bi se izbjegla dva paralelna porezna režima, pravila o zajedničkoj osnovici trebala bi biti obvezna za sva trgovačka društva osim MSP-ova. Pragovi za mikropoduzeća te mala, srednja i velika poduzeća definirani su Četvrtom Direktivom Vijeća 78/660/EEZ (Četvrta direktiva o pravu trgovačkih društava)1a. Budući da MSP-ovi nemaju dovoljno sredstava za ulaganje u strukture fiktivnih trgovačkih društava u cilju umjetnog premještanja dobiti, u nepovoljnom su položaju u smislu konkurentnosti u odnosu na multinacionalna trgovačka društva. Da bi se osiguralo zdravo unutarnje tržište, nužno je uspostaviti pravedan, učinkovit i transparentan sustav zajedničke osnovice poreza na dobit kojim se potiče rast i koji se temelji na načelu da se dobit oporezuje u državi u kojoj je ostvarena. Osim toga, kako bi se osigurala dosljednost dvaju koraka inicijative CCCTB-a, pravila o zajedničkoj osnovici trebala bi biti obvezna za trgovačka društva koja bi se smatrala grupom u slučaju ostvarenja cjelovite inicijative. Trgovačka društva koja ne ispunjuju te kriterije također bi trebala imati mogućnost primjene pravila o zajedničkoj osnovici poreza na dobit zbog boljeg ispunjavanja cilja olakšavanja trgovine i ulaganja na unutarnjem tržištu.

 

______________

 

1a Četvrta Direktiva Vijeća 78/660/EEZ od 25. srpnja 1978. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o godišnjim financijskim izvješćima za određene vrste trgovačkih društava, SL L 222, 14.8.1978.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  Potrebno je utvrditi pojam stalne poslovne jedinice koja se nalazi u Uniji i pripada poreznom obvezniku koji je rezident u Uniji u svrhu oporezivanja. Cilj je osigurati zajedničko razumijevanje među svim predmetnim poreznim obveznicima i isključiti mogućnost pojave neusklađenosti zbog različitih definicija. Naprotiv, ne bi trebalo smatrati ključnim uvesti zajedničku definiciju stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u trećoj zemlji ili koje se nalaze u Uniji, a pripadaju poreznom obvezniku rezidentu treće zemlje u svrhu oporezivanja. Taj je aspekt bolje prepustiti bilateralnim poreznim ugovorima i nacionalnom pravu zbog njezinog složenog međudjelovanja s međunarodnim sporazumima.

(6)  Potrebno je utvrditi pojam stalne poslovne jedinice koja se nalazi u Uniji i pripada poreznom obvezniku koji je rezident u Uniji u svrhu oporezivanja. Cilj je osigurati zajedničko razumijevanje među svim predmetnim poreznim obveznicima i isključiti mogućnost pojave neusklađenosti zbog različitih definicija.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.a (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(6.a)  Uzimajući u obzir digitalne promjene u poslovnom okruženju, potrebno je definirati koncept digitalne poslovne jedinice. S trgovačkim društvima koja ostvaruju prihod u državi članici u kojoj nemaju fizičku poslovnu jedinicu ali u njoj ostvaruju stalan promet trebalo bi postupati isto kao i s trgovačkim društvima koja imaju fizičku poslovnu jedinicu. Stoga bi se CCCTB trebao primjenjivati i na digitalna poduzeća.

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)  Oporezivi prihodi trebali bi se umanjiti za troškove poslovanja i određene druge stavke. Poslovni troškovi koji se mogu odbiti trebali bi u pravilu uključivati sve troškove povezane s prodajom i troškove povezane s ostvarenjem, održavanjem i osiguranjem prihoda. Kako bi se potaknula inovativnost u gospodarstvu i osuvremenilo unutarnje tržište, odbici bi se trebali odobriti za troškove istraživanja i razvoja, uključujući povećane odbitke, i koji bi se u cijelosti trebali uračunati u vlastite troškove u godini kada su nastali (uz iznimku nepokretne imovine). Malim novoosnovanim trgovačkim društvima koja nemaju povezanih društava i koja su posebno inovativna (kategorija kojom će se posebno obuhvatiti novoosnovana poduzeća) također bi trebalo pružiti potporu s pomoću poboljšanog povećanog odbitka za troškove istraživanja i razvoja. Potrebno je utvrditi popis troškova za koje se ne može ostvariti odbitak, kako bi se osigurala pravna sigurnost.

(8)  Mjere kojima se privatne subjekte potiče na ulaganja u realno gospodarstvo trebalo bi podupirati s obzirom na to da je trenutačni investicijski jaz u Uniji jedan od ključnih uzroka njezinih ekonomskih slabosti. U isto vrijeme, porezne olakšice za trgovačka društva potrebno je pažljivo razraditi i primjenjivati samo u slučajevima u kojima je njihov pozitivan utjecaj na radna mjesta i rast očigledan te u kojima ne postoji nikakva opasnost nastanka novih rupa u poreznom sustavu. Stoga se inovacije i ulaganja trebaju promicati uz pomoć javnih subvencija koje su svima jednako dostupne, a ne uz pomoć poreznih izuzeća.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)  Prednost se pruža financiranju zaduživanjem, umjesto financiranju vlasničkim kapitalom jer se kamate na zajmove mogu odbiti od porezne osnovice poreznog obveznika, što nije slučaj za raspodjelu dobiti. Uzimajući u obzir rizike koje takva situacija predstavlja za zaduženost trgovačkih društava, ključno je predvidjeti mjere za neutraliziranje trenutačnog povlaštenog poreznog tretmana financiranja dugom u odnosu na financiranje vlasničkim kapitalom. U tom je kontekstu predviđeno poreznim obveznicima pružiti olakšice za rast i ulaganje u skladu s kojim bi se povećanja vlasničkog kapitala poreznog obveznika trebala pod određenim uvjetima moći odbiti od njegove oporezive osnovice. Stoga je ključno osigurati da sustav nije izložen kaskadnim učincima te je u tu svrhu potrebno isključiti poreznu vrijednost udjela poreznog obveznika u povezanim društvima. Konačno, kako bi sustav olakšice postao dovoljno otporan također će biti potrebno utvrditi pravila protiv izbjegavanja poreza.

Briše se.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)  Kako bi se izbjeglo smanjenje porezne osnovice jurisdikcija s višim porezom premještanjem dobiti prema zemljama s nižim porezom s pomoću preuveličanih transfernih cijena, transakcije između poreznog obveznika i njegova povezanog poduzeća ili povezanih poduzeća trebale bi biti podložne prilagodbi cijena u skladu s načelom nepristrane transakcije, koje predstavlja kriterij koji se općenito primjenjuje.

(14)  Kako bi se izbjeglo smanjenje porezne osnovice jurisdikcija s višim porezom premještanjem dobiti prema zemljama s nižim porezom s pomoću preuveličanih transfernih cijena, transakcije između poreznog obveznika i njegova povezanog poduzeća ili povezanih poduzeća trebale bi biti podložne prilagodbi cijena u skladu s načelom nepristrane transakcije, koje predstavlja kriterij koji se općenito primjenjuje. Tako bi se omogućilo uklanjanje rupa u zakonodavstvu između nacionalnih poreznih sustava, posebice kada je riječ o određivanju transfernih cijena, na koje otpada oko 70 % sveukupnog premještanja dobiti u Uniji, te poduzeo važan korak prema pravednom, učinkovitom i transparentnom poreznom sustavu.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)  Budući da se ciljevi ove Direktive, konkretno poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta s pomoću suzbijanja praksi međunarodnog izbjegavanja poreza i olakšanje prekograničnog poslovanja unutar Unije ne mogu u dovoljnoj mjeri postići različitim pojedinačnim djelovanjem država članica jer je za njihovo ostvarivanje potrebno koordinirano djelovanje, nego se mogu bolje ostvariti na razini Unije zbog činjenice da je Direktiva usmjerena na neučinkovitosti unutarnjeg tržišta uzrokovane međudjelovanjem različitih nacionalnih poreznih pravila koja imaju utjecaj na unutarnje tržište i kojima se obeshrabruje prekogranično djelovanje, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi okvir onoga što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva, posebno uzimajući u obzir da je njezino obvezno područje primjene ograničeno na grupe iznad određene veličine.

(21)  Budući da se ciljevi ove Direktive, konkretno poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta s pomoću suzbijanja praksi međunarodnog izbjegavanja poreza i olakšanje prekograničnog poslovanja unutar Unije ne mogu u dovoljnoj mjeri postići različitim pojedinačnim djelovanjem država članica jer je za njihovo ostvarivanje potrebno koordinirano djelovanje, nego se mogu bolje ostvariti na razini Unije zbog činjenice da je Direktiva usmjerena na neučinkovitosti unutarnjeg tržišta uzrokovane međudjelovanjem različitih nacionalnih poreznih pravila koja imaju utjecaj na unutarnje tržište i kojima se obeshrabruje prekogranično djelovanje, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi okvir onoga što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva, posebno uzimajući u obzir da je njezino obvezno područje primjene ograničeno na grupe iznad određene veličine. Planiranim mjerama predviđeno je samo usklađivanje osnovice poreza na dobit, što je preduvjet za uklanjanje utvrđenih prepreka koje narušavaju unutarnje tržište. Također, takvim postupnim pristupom omogućuje se državama članicama da određuju željene iznose poreznih prihoda radi postizanja svojih ciljeva proračunske politike. Istovremeno se njime ne utječe na pravo država članica da određuju svoje stope poreza na dobit.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Ovom se Direktivom uspostavlja sustav zajedničke osnovice za oporezivanje određenih trgovačkih društava te se utvrđuju pravila za izračun te osnovice.

1.  Ovom se Direktivom uspostavlja sustav zajedničke osnovice za oporezivanje određenih trgovačkih društava te se utvrđuju pravila za izračun te osnovice, uključujući mjere za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza te međunarodnu dimenziju predloženog poreznog sustava.

Amandman    12

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – uvodni dio

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)  Pravila ove Direktive primjenjuju se na trgovačko društvo koje je osnovano u skladu sa zakonima države članice, uključujući njegove stalne poslovne jedinice u drugim državama članicama, ako trgovačko društvo ispunjuje sve sljedeće uvjete:

(1)  Pravila ove Direktive primjenjuju se na trgovačko društvo koje je osnovano u skladu sa zakonima države članice, uključujući njegove stalne i digitalne poslovne jedinice u drugim državama članicama, ako trgovačko društvo ispunjuje sve sljedeće uvjete:

Amandman    13

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 1. – točka c

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(c)  pripada, za potrebe financijskog računovodstva, konsolidiranoj grupi s ukupnim konsolidiranim prihodom grupe koji prelazi 750 000 000 EUR tijekom financijske godine koja prethodi relevantnoj financijskoj godini;

(c)  pripada, za potrebe financijskog računovodstva, konsolidiranoj grupi s ukupnim konsolidiranim prihodom grupe koji prelazi 40 000 000 EUR tijekom financijske godine koja prethodi relevantnoj financijskoj godini;

Amandman    14

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2. – podstavak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ova se Direktiva također primjenjuje na trgovačko društvo osnovano u skladu sa zakonima treće zemlje u pogledu njegovih stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u jednoj ili više država članica ako trgovačko društvo ispunjuje uvjete utvrđene u stavku 1. točkama od (b) do (d).

Ova se Direktiva također primjenjuje na trgovačko društvo osnovano u skladu sa zakonima treće zemlje u pogledu njegovih stalnih poslovnih jedinica koje se nalaze u jednoj ili više država članica te u pogledu prihoda ostvarenih u jednoj ili više država članica ako trgovačko društvo ispunjuje uvjete utvrđene u stavku 1. točkama od (b) do (d).

Amandman    15

Prijedlog direktive

Članak 2. – stavak 2.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

2.a  Ova se Direktiva također primjenjuje na poduzeća osnovana u skladu sa zakonima treće zemlje u pogledu njihovih digitalnih poslovnih jedinica koje su izričito usmjerene na potrošače ili poduzeća u nekoj državi članici ili koje prihod ostvaruju prvenstveno zahvaljujući aktivnostima u nekoj državi članici ako poduzeće ispunjuje uvjete utvrđene u stavku 1. točkama od (b) do (d). Da bi se utvrdilo je li digitalna poslovna jedinica izričito usmjerena na potrošače ili poduzeća u nekoj državi članici, u obzir se uzimaju fizičke lokacije potrošača ili korisnika i dobavljača robe i pruženih usluga u skladu s mjerom 1. OECD-ovog plana BEPS. Ako se to ne može utvrditi, vodi se računa o tome posluje li digitalna poslovna jedinica unutar vršne domene neke države članice ili Unije ili, ako je riječ o poduzećima koja se temelje na mobilnim aplikacijama, distribuira li digitalna poslovna jedinica svoju aplikaciju preko posebnog dijela distribucijskog centra neke države članice za mobilne aplikacije ili posluje unutar domene zahvaljujući kojoj je, na primjer zbog upotrebe naziva država članica, regija ili mjesta, jasno da je digitalna poslovna jedinica usmjerena na potrošače ili poduzeća u nekoj državi članici, ili primjenjuju li se na poslovnu aktivnost opći uvjeti koji se izričito primjenjuju na Uniju ili državu članicu, ili pruža li mrežna stranica digitalne poslovne jedinice oglasni prostor izričito usmjeren na potrošače i poduzeća u nekoj državi članici.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Članak 4. – točka 1. – stavak 1. – podstavak 33.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(33.a)  „digitalna poslovna jedinica” znači, uzimajući u obzir rezultate mjere 1. OECD-ovog plana BEPS, jedinica koja je izričito usmjerena na potrošače ili poduzeća u nekoj državi članici, vodeći računa o fizičkim lokacijama potrošača ili korisnika i dobavljača robe i pruženih usluga. Ako se to ne može utvrditi, vodi se računa o tome posluje li jedinica unutar vršne domene države članice ili Unije ili, ako je riječ o poduzećima koja se temelje na mobilnim aplikacijama, distribuira li svoju aplikaciju preko posebnog dijela distribucijskog centra države članice za mobilne aplikacije ili posluje unutar domene zahvaljujući kojoj je, na primjer zbog upotrebe naziva država članica, regija ili mjesta, jasno da je jedinica usmjerena na potrošače ili poduzeća u nekoj državi članici, ili primjenjuju li se na poslovnu aktivnost opći uvjeti koji se izričito primjenjuju na Europsku uniju ili državu članicu, ili pruža li mrežna stranica poduzeća oglasni prostor izričito usmjeren na potrošače i poduzeća u nekoj državi članici.

Amandman    17

Prijedlog direktive

Članak 4. – točka 1. – stavak 1. – podstavak 33.b (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(33.b)  „efektivna stopa poreza na dobit” znači porez na dobit koji je plaćen na zaradu i dobit, kako je navedeno u financijskim izvještajima trgovačkog društva.

Amandman    18

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – uvodni dio

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

1.  Smatra se da porezni obveznik ima stalnu poslovnu jedinicu u državi članici koja nije država članica u kojoj je rezident u svrhu oporezivanja ako u toj drugoj državi članici ima stalno mjesto poslovanja preko kojega se u cijelosti ili djelomično odvija poslovanje poduzeća, uključujući posebno:

1.  Smatra se da porezni obveznik ima stalnu poslovnu jedinicu u državi članici koja nije država članica u kojoj je rezident u svrhu oporezivanja ako u toj drugoj državi članici ima stalno ili virtualno mjesto poslovanja preko kojega se u cijelosti ili djelomično odvija poslovanje poduzeća, uključujući posebno:

Amandman    19

Prijedlog direktive

Članak 5. – stavak 1. – točka fa (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(fa)  digitalnu poslovnu jedinicu.

Amandman    20

Prijedlog direktive

Članak 9. – stavak 3.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  Zajedno s iznosima koji se mogu odbiti kao troškovi za istraživanje i razvoj u skladu sa stavkom 2., porezni obveznik također može u jednoj poreznoj godini odbiti dodatnih 50 % od takvih troškova nastalih tijekom te godine, osim troškova povezanih s pokretnom materijalnom imovinom. U mjeri u kojoj troškovi za istraživanje i razvoj prelaze 20 000 000 EUR, porezni obveznik može odbiti 25 % od prijeđenog iznosa.

Briše se.

Odstupajući od prvog podstavka, porezni obveznik može odbiti dodatnih 100 % svojih troškova za istraživanje i razvoj do 20 000 000 EUR ako ispunjuje sljedeće uvjete:

 

(a)  poduzeće nije uvršteno na burzi dionica i ima manje od 50 zaposlenika i godišnji promet i/ili godišnju ukupnu bilancu koja ne premašuje 10 000 000 EUR;

 

(b)  poduzeće nije registrirano dulje od pet godina. Ako porezni obveznik ne podliježe registraciji, može se smatrati da razdoblje od pet godina počinje kada poduzeće pokrene svoju poslovnu djelatnost ili za nju podliježe oporezivanju;

 

(c)  poduzeće nije osnovano spajanjem;

 

(d)  poduzeće ne posjeduje povezana društva.

 

Amandman    21

Prijedlog direktive

Članak 10.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

Članak 10.a

 

Zabrana odbitaka

 

Nije dozvoljen odbitak koji bi rezultirao efektivnom stopom poreza na dobit nižom od 20 % koja se odnosi na prihode umanjene za neoporezive prihode.

Amandman    22

Prijedlog direktive

Članak 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

[...]

Briše se.

Amandman    23

Prijedlog direktive

Članak 12. – točka 1. – podtočka ja (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(ja)  rashode za korisnike koji se nalaze u državama koje su na EU-ovom popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe (takozvane „porezne oaze”)1a;

 

______________

 

1a EU-ov popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija u porezne svrhe koju sastavlja Vijeće: http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-14166-2016-INIT/hr/pdf

Amandman    24

Prijedlog direktive

Članak 42. – stavak 4.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4.a)  Za gubitke nastale nakon 31. prosinca 2020. nije moguće dodatno odbijanje gubitaka iz stavka 1.

Amandman    25

Prijedlog direktive

Članak 59. – stavak 2.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(2)  Ako se subjekt ili stalna poslovna jedinica smatraju kontroliranim stranim trgovačkim društvom u okviru stavka 1., neraspodijeljeni prihod subjekta ili stalne poslovne jedinice podliježe porezu u mjeri u kojoj on proizlazi iz sljedećih kategorija:

(2)  Ako se subjekt ili stalna poslovna jedinica smatraju kontroliranim stranim trgovačkim društvom u okviru stavka 1., neraspodijeljeni prihod subjekta ili stalne poslovne jedinice podliježe porezu.

(a)  kamate ili svaki drugi prihod od financijske imovine;

 

(b)  naknade za licenciju ili bilo koji drugi prihod od intelektualnog vlasništva;

 

(c)  dividende i prihod od prodaje dionica;

 

(d)  prihod od financijskog zakupa;

 

(e)  prihod od osiguranja, bankarskih i ostalih financijskih djelatnosti;

 

(f)  prihod od društava koja posluju s povezanim društvima koja zarađuju prihod od prodaje i usluga od robe i usluga koje kupuju od povezanih društava i prodaju ih njima te dodaju malo ili nimalo gospodarske vrijednosti.

 

Prvi podstavak ne primjenjuje se na kontrolirano strano trgovačko društvo koje je rezident ili se nalazi u državi članici ili trećoj zemlji koja je strana Sporazuma o EGP-u ako je kontrolirano strano trgovačko društvo osnovano zbog valjanih komercijalnih razloga koji odražavaju gospodarsku stvarnost. Za potrebe ovog članka, djelatnost kontroliranog stranog trgovačkog društva održava gospodarsku stvarnost u mjeri u kojoj tu djelatnost podržavaju primjereno osoblje, oprema, imovina i objekti.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na kontrolirano strano trgovačko društvo koje je rezident ili se nalazi u državi članici ili trećoj zemlji koja je strana Sporazuma o EGP-u ako je kontrolirano strano trgovačko društvo osnovano zbog valjanih komercijalnih razloga koji odražavaju gospodarsku stvarnost. Za potrebe ovog članka, djelatnost kontroliranog stranog trgovačkog društva održava gospodarsku stvarnost u mjeri u kojoj tu djelatnost podržavaju primjereno osoblje, oprema, imovina i objekti.

Amandman    26

Prijedlog direktive

Članak 59. – stavak 3. – podstavak 2.

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Financijska društva ne smatraju se kontroliranim stranim trgovačkim društvima iz stavka 1. ako ne više od jedne trećine prihoda pripisanog subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici iz kategorija od (a) do (f) stavka 2. potječe od transakcija između poreznog obveznika i njegovih povezanih društava.

Financijska društva ne smatraju se kontroliranim stranim trgovačkim društvima iz stavka 1. ako ne više od jedne trećine prihoda pripisanog subjektu, stalnoj poslovnoj jedinici ili digitalnoj poslovnoj jedinici iz kategorija od (a) do (f) stavka 2. potječe od transakcija između poreznog obveznika i njegovih povezanih društava.

Amandman    27

Prijedlog direktive

Članak 69. – stavak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Komisija preispituje primjenu Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Vijeće o njezinoj primjeni.

Komisija preispituje primjenu Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu te izvješćuje Vijeće i Europski parlament o njezinoj primjeni.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Naslov

Zajednička osnovica poreza na dobit

Referentni dokumenti

COM(2016)0685 – C8-0472/2016 – 2016/0337(CNS)

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

24.11.2016

 

 

 

Odbori koji su dali mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

JURI

24.11.2016

Izvjestiteljica za mišljenje

       Datum imenovanja

Evelyn Regner

28.11.2016

Razmatranje u odboru

3.5.2017

 

 

 

Datum usvajanja

7.9.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

19

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Kostas Chrysogonos, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Mary Honeyball, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Gilles Lebreton, António Marinho e Pinto, Julia Reda, Evelyn Regner, Axel Voss, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Sergio Gaetano Cofferati, Luis de Grandes Pascual, Angel Dzhambazki, Rainer Wieland, Tiemo Wölken

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Gabriel Mato, Andrey Novakov

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

19

+

ALDE

ENF

GUE/NGL

PPE

S&D

VERTS/ALE

Jean-Marie Cavada, António Marinho e Pinto

Marie-Christine Boutonnet, Gilles Lebreton

Kostas Chrysogonos

Gabriel Mato, Andrey Novakov, Axel Voss, Rainer Wieland, Tadeusz Zwiefka, Luis de Grandes Pascual,

Sergio Gaetano Cofferati, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Mary Honeyball, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Evelyn Regner, Tiemo Wölken

Max Andersson, Julia Reda

1

-

ECR

Angel Dzhambazki

1

0

EFDD

Joëlle Bergeron

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Zajednička osnovica poreza na dobit

Referentni dokumenti

COM(2016)0685 – C8-0472/2016 – 2016/0337(CNS)

Datum savjetovanja s Parlamentom

21.11.2016

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

24.11.2016

 

 

 

Odbori koji daju mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

IMCO

24.11.2016

JURI

24.11.2016

 

 

Odbori koji nisu dali mišljenje

       Datum odluke

IMCO

5.12.2016

 

 

 

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Paul Tang

24.11.2016

 

 

 

Razmatranje u odboru

30.8.2017

10.10.2017

6.11.2017

 

Datum usvajanja

21.2.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

39

12

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Burkhard Balz, Hugues Bayet, Udo Bullmann, Thierry Cornillet, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Sven Giegold, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Cătălin Sorin Ivan, Petr Ježek, Wolf Klinz, Georgios Kyrtsos, Werner Langen, Sander Loones, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Gabriel Mato, Costas Mavrides, Alex Mayer, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Alfred Sant, Martin Schirdewan, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Matt Carthy, Bas Eickhout, Ramón Jáuregui Atondo, Alain Lamassoure, Paloma López Bermejo, Thomas Mann, Luigi Morgano, Laurenţiu Rebega, Joachim Starbatty, Romana Tomc, Lieve Wierinck

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Alberto Cirio

Datum podnošenja

1.3.2018


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

39

+

ALDE

Thierry Cornillet, Petr Ježek, Wolf Klinz, Ramon Tremosa i Balcells, Lieve Wierinck

ECR

Pirkko Ruohonen-Lerner

PPE

Burkhard Balz, Alberto Cirio, Markus Ferber, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Werner Langen, Ivana Maletić, Thomas Mann, Gabriel Mato, Luděk Niedermayer, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Anne Sander, Theodor Dumitru Stolojan, Romana Tomc

S&D

Hugues Bayet, Udo Bullmann, Jonás Fernández, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Cătălin Sorin Ivan, Ramón Jáuregui Atondo, Olle Ludvigsson, Alex Mayer, Luigi Morgano, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Paul Tang, Jakob von Weizsäcker

VERTS/ALE

Bas Eickhout, Sven Giegold, Molly Scott Cato, Ernest Urtasun

12

-

ECR

Sander Loones, Stanisław Ożóg, Joachim Starbatty, Kay Swinburne

ENF

Marco Zanni

GUE/NGL

Matt Carthy, Miguel Viegas

PPE

Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Esther de Lange

S&D

Costas Mavrides, Alfred Sant

5

0

EFDD

Marco Valli

ENF

Bernard Monot, Laurenţiu Rebega

GUE/NGL

Paloma López Bermejo, Martin Schirdewan

 

Ispravci glasovanja

+

 

-

Laurenţiu Rebega

0

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 9. ožujka 2018.Pravna napomena