Postupak : 2017/2227(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0119/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0119/2018

Rasprave :

PV 17/04/2018 - 22
CRE 17/04/2018 - 22

Glasovanja :

PV 18/04/2018 - 12.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0109

IZVJEŠĆE     
PDF 471kWORD 62k
27.3.2018
PE 616.854v02-00 A8-0119/2018

koje sadrži Prijedlog nezakonodavne rezolucije o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Australije, s druge strane

(15467/2016 – C8-0327/2017 – 2016/0367(NLE) – 2017/2227(INI))

Odbor za vanjske poslove

Izvjestitelj: Francisco José Millán Mon

PRIJEDLOG NEZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG NEZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Australije, s druge strane

(15467/2016 – C8-0327/2017 – 2016/0367(NLE)2017/2227(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (15467/2016),

–  uzimajući u obzir Nacrt okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica s jedne strane i Australije s druge strane(1) (09776/2016),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207. i člankom 212. stavkom 1. i u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (a) te člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0327/2017),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda, koju je Opća skupština usvojila 13. rujna 2007.,

–  uzimajući u obzir Okvir za partnerstvo EU-a i Australije potpisan u listopadu 2008., koji će biti zamijenjen okvirnim sporazumom,

  uzimajući u obzir Zajedničku deklaraciju o odnosima između Europske unije i Australije, usvojenu u Luxembourgu 26. lipnja 1997.,

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2016. o otvaranju pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini s Australijom i Novim Zelandom(2) i Rezoluciju od 26. listopada 2017. s preporukom Europskog parlamenta Vijeću o predloženom pregovaračkom mandatu za trgovinske pregovore s Australijom(3),

  uzimajući u obzir zajedničku izjavu predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera, predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska i premijera Australije Malcolma Turnbulla od 15. studenoga 2015.,

  uzimajući u obzir zajedničku izjavu od 22. travnja 2015. potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i australskog ministra vanjskih poslova naslovljenu „Prema bliskijem partnerstvu EU-a i Australije”,

–  uzimajući u obzir Sporazum između Europske unije i Australije o uspostavi okvira za sudjelovanje Australije u operacijama Europske unije za upravljanje krizama, potpisan 2015. godine(4),

  uzimajući u obzir Administrativni sporazum između Australije i Europske unije, sklopljen u prosincu 2014., kojim se utvrđuje program za diplomatsku razmjenu,

–  uzimajući u obzir Sporazum o uzajamnom priznavanju ocjena sukladnosti, potvrda i oznaka, potpisan 1999.(5), te Sporazum između EU-a i Australije o izmjeni navedenog sporazuma 2012.(6),

–  uzimajući u obzir Sporazum o razmjeni podataka o putnicima u zračnom prometu (PNR) između EU-a i Australije, potpisan 29. rujna 2011.(7),

  uzimajući u obzir Sporazum između Australije i Europske unije o sigurnosti klasificiranih podataka, potpisan 13. siječnja 2010.(8),

–  uzimajući u obzir Sporazum o znanstveno-tehničkoj suradnji između Europske zajednice i Australije, potpisan 1994.(9),

–  uzimajući u obzir 38. međuparlamentarnu sjednicu između EU-a i Australije održanu u Strasbourgu 4. i 5. listopada 2017.,

  uzimajući u obzir prvi forum za vođe između EU-a i Australije održan u Sydneyju u lipnju 2017., koji je okupio političke i poslovne lidere, pripadnike akademske zajednice te predstavnike medija i civilnog društva,

  uzimajući u obzir Bijelu knjigu o vanjskoj politici koju je australska vlada objavila u studenom 2017., u kojoj se opisuju prioriteti Australije i izazovi na međunarodnoj sceni te ističe primarna važnost tzv. indo-pacifičke regije za Australiju,

  uzimajući u obzir činjenicu da se u Bijeloj knjizi o vanjskoj politici ističe ključna uloga SAD-a i Kine u indo-pacifičkoj regiji i u australskoj vanjskoj politici, te se spominje važnost australskih odnosa s Europskom unijom i njezinim državama članicama,

  uzimajući u obzir pregled politika o klimatskim promjenama iz 2017., koji je australska vlada objavila u prosincu 2017.,

  uzimajući u obzir dokument australske vlade objavljen 2009. godine pod naslovom „Australian climate change science: a national framework” („Australska znanost o klimatskim promjenama: nacionalni okvir”),

–  uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od ... o Nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0119/2018),

A.  budući da su 7. kolovoza 2017. Europska unija i Australija sklopile okvirni sporazum; budući da bliska i snažna veza između Australije i Europske unije i njezinih država članica ima duboke povijesne korijene te se temelji na zajedničkim vrijednostima i načelima, kao što su poštovanje demokracije, ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, vladavine prava, što se odnosi i na međunarodno pravo te mir i sigurnost; budući da su veze na osobnoj razini snažne i dugovječne;

B.  budući da su EU i Australija 2017. proslavili 55 godina suradnje i diplomatskih odnosa; budući da je ta veza posljednjih nekoliko godina dobila novu dinamiku; budući da sve države članice imaju diplomatske odnose s Australijom, a njih 25 ima veleposlanstva u Canberri;

C.  budući da se u Bijeloj knjizi o vanjskoj politici australske vlade navodi da je jaka Europska unija i dalje ključna za interese Australije te da će biti sve važniji partner u zaštiti i promicanju međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima; budući da se u Bijeloj knjizi ističe potreba za bliskom suradnjom s Europskom unijom i njezinim državama članicama u pogledu izazova kao što su terorizam, širenje oružja za masovno uništenje, održivi razvoj i ljudska prava;

D.  budući da su EU i Australija angažirani u suradnji i dijalogu sa zemljama jugoistočne Azije, među ostalim preko Zajednice naroda jugoistočne Azije (ASEAN), Regionalnog foruma ASEAN-a, Azijsko-europskog sastanka (ASEM) i Sastanka na vrhu istočne Azije (EAS); budući da je Australija osnivač Foruma pacifičkih otoka (PIF) i da održava strateško partnerstvo s ASEAN-om; budući da će Australija biti domaćin posebnog sastanka na vrhu ASEAN-a i Australije 17. i 18. ožujka 2018.;

E.  budući da bi EU, kao globalni akter, trebao dodatno ojačati svoju prisutnost u velikom i dinamičnom azijsko-pacifičkom području, gdje je Australija prirodni partner EU-a, ali i sama važan akter; budući da je stabilno, miroljubivo i na pravilima utemeljeno azijsko-pacifičko područje, u skladu s našim načelima i standardima, korisno za sigurnost i interese EU-a;

F.  budući da su Europska unija i Australija blisko usklađene u pogledu vanjskopolitičkih pitanja, kao što su pitanja povezana s Ukrajinom, Rusijom, Demokratskom Narodnom Republikom Korejom (DNRK) i Bliskim istokom;

G.  budući da Australija ima bliske političke, sigurnosne i obrambene veze s SAD-om, koje su kompatibilne s njezinim sve jačim vezama s Kinom, s kojom održava sveobuhvatno strateško partnerstvo;

H.  budući da je Europska unija 2016. bila drugi najveći trgovinski partner Australije, njezin drugi najveći izvor uvoznih proizvoda (19,3 %) i treće po redu odredište za izvozne proizvode (10,3 %) te da obje strane imaju široku lepezu zajedničkih gospodarskih interesa; budući da su 2015. godine izravna strana ulaganja EU-a u Australiju iznosila 117,7 milijardi EUR, a izravna ulaganja Australije u EU 21,7 milijardi EUR;

I.  budući da se Australija snažno zalaže za slobodnu trgovinu i da je sklopila bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini s važnim zemljama u istočnoj Aziji – s Kinom, Japanom, Južnom Korejom, Singapurom, Malezijom i Tajlandom – (kao i regionalni sporazum s ASEAN-om) te s Novim Zelandom, Čileom, Sjedinjenim Američkim Državama i Peruom, kao i sporazum PACER Plus s pacifičkim otočnim državama;

J.   budući da su Australija i deset drugih zemalja na Tihom oceanu 23. siječnja 2018. najavile da su postigle dogovor o transpacifičkom trgovinskom sporazumu, takozvanom Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu za transpacifičko partnerstvo (CPTPP), koji je potom potpisan u Čileu 8. ožujka 2018.; budući da Australija trenutačno pregovara o velikom broju trgovinskih sporazuma, među ostalim o Regionalnom sveobuhvatnom gospodarskom partnerstvu (RCEP), pokrenutom na sastanku na vrhu ASEAN-a 2012.;

K.  budući da je Australija, zemlja koja zagovara međunarodno globalno upravljanje, u pet navrata bila nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSC) i da je aktivna članica skupine G20 od njezina osnutka te je predsjedala njezinim sastankom na vrhu u Brisbaneu 2014. i pritom vrlo dobro surađivala s EU-om; budući da je Australija nedavno izabrana u Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda;

L.  budući da je Australija poslala vojne postrojbe da se pridruže globalnoj koaliciji protiv Daiša u Iraku i Siriji; budući da je, od zemalja koje nisu članice NATO-a, Australija u Afganistanu sudjelovala s najviše vojnika u Međunarodnim snagama za podršku sigurnosti (ISAF);

M.  budući da je Australija doprinijela brojnim mirovnim misijama pod okriljem UN-a na tri kontinenta, uključujući Papuu Novu Gvineju i Salomonske Otoke;

N.  budući da je Australija 2014. prvi put doprinijela misiji za upravljanje krizama pod vodstvom EU-a, i to misiji EUCAP Nestor na Rogu Afrike; budući da australska mornarica provodi antipiratske i antiterorističke operacije u sklopu ujedinjenih pomorskih snaga na Rogu Afrike i u zapadnom Indijskom oceanu;

O.  budući da su australski građani unutar i izvan svoje države pretrpjeli više terorističkih napada radikalnih islamista; budući da i EU i Australija surađuju u protuterorističkim aktivnostima, između ostalog u borbi protiv nasilnog ekstremizma, u naporima da se zaustavi financiranje terorističkih organizacija i u koordinaciji namjenskih projekata za izgradnju kapaciteta;

P.  budući da australsko-indonezijska inicijativa Jakarta Centre for Law Enforcement Cooperation (JCLEC) za cilj ima poboljšati stručno znanje potrebno za borbu protiv terorizma i transnacionalnog organiziranog kriminala u agencijama za izvršavanje zakonodavstva jugoistočne Azije te da ona dobiva sredstva od EU-a;

Q.  budući da je australska vlada u listopadu 2017. pokrenula svoju strategiju za međunarodni angažman u kiberprostoru, s ciljem rješavanja pitanja kao što su digitalna trgovina, kiberkriminal, međunarodna sigurnost i e-vlada;

R.  budući da je Australija pružila potporu Filipinima u promicanju sigurnosti i borbi protiv džihadizma;

S.  budući da EU i Australija raspravljaju o migracijskim pitanjima u okviru godišnjeg dijaloga viših dužnosnika EU-a i Australije o pitanjima migracija, azila i raznolikosti; budući da Australija supredsjeda Procesom s Balija o krijumčarenju ljudi, trgovanju ljudima i povezanim transnacionalnim zločinima;

T.  budući da Australija ima vrlo visok dohodak po glavi stanovnika te otvoreno, demokratsko i multikulturalno društvo; budući da je svaki četvrti stanovnik Australije rođen u inozemstvu, a oko sedam milijuna trajnih migranata, uključujući mnoge koji su podrijetlom iz Europe, naselilo se u Australiju od 1945.; budući da Australija ima poseban zemljopisni položaj i da zauzima golemo područje između Indijskog oceana i južnog Pacifika;

U.  budući da Australija i Europska unija u okvirnom sporazumu potvrđuju svoju predanost suradnji u području klimatskih promjena; budući da je Australija u pregledu politika o klimatskim promjenama iz 2017. potvrdila svoju predanost borbi protiv te prijetnje;

V.  budući da je Australija suočena sa znatnim ekološkim i gospodarskim posljedicama klimatskih promjena u više sektora, među kojima su i sigurnost vode, poljoprivreda, obalne zajednice i infrastruktura;

W.  budući da je Australija, kao članica Odbora za razvojnu pomoć OECD-a, osobito predana potpori dobrom upravljanju i gospodarskom rastu na Papui Novoj Gvineji, u Indoneziji, u Timor-Lesteu i na drugim pacifičkim otocima i azijskim zemljama, gdje su EU i njegove države članice također ključni donatori;

X.  budući da australska vlada ulaže u programe poput Australskog programa za znanost u području klimatskih promjena i Istraživačkog programa za upravljanje prirodnim resursima i prilagodbu učincima klimatskih promjena kako bi se donositeljima odluka pomoglo razumjeti očekivane učinke klimatskih promjena i upravljati njima;

Y.  budući da je Australija uspostavila nacionalni okvir i ustanovila koordinacijsku skupinu na visokoj razini kako bi se razvio plan za znanstvena istraživanja u području klimatskih promjena i na taj način omogućio usklađen pristup rješavanju tih pitanja u zajednicama diljem te zemlje;

Z.  budući da je Australija 10. studenog 2016. ratificirala Pariški sporazum i Izmjenu iz Dohe Kyotskog protokola i time istaknula svoju predanost djelovanju u području klimatskih promjena te razvila niz politika koje za cilj imaju smanjenje domaćih emisija, ali i pružanje potpore djelovanjima na globalnoj razini;

AA.  budući da su među ciljevima plana australske vlade o klimatskim promjenama smanjenje emisija, do 2020. za pet posto u odnosu na 2000., a do 2030. za 26-28 posto u odnosu na 2005., te udvostručenje kapaciteta u području obnovljive energije do 2020.;

AB.  budući da je australska vlada imala vodeću ulogu u pružanju potpore nacionalnim meteorološkim službama i regionalnim organizacijama na Pacifiku pri uspostavi sustava za klimatsko i meteorološko rano upozoravanje;

1.  pozdravlja sklapanje Nacrta okvirnog sporazuma koji će pružiti pravno obvezujući instrument za nadogradnju i jačanje bilateralnih odnosa između EU-a i Australije te za povećanje suradnje u područjima kao što su vanjska politika i sigurnosna pitanja, ljudska prava i vladavina prava, globalni razvoj i humanitarna pomoć, gospodarska i trgovinska pitanja, pravosuđe, istraživanja i inovacije, obrazovanje i kultura, poljoprivreda, pomorstvo i ribarstvo, kao i u suočavanju s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene, migracije, javno zdravlje i borba protiv terorizma i širenja oružja za masovno uništavanje;

2.  ističe da su EU i Australija čvrsti partneri sličnih razmišljanja s dubokim bilateralnim odnosom u kojem dijele vrijednosti i načela demokracije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava te da održavaju sve jače političke i gospodarske veze i imaju bliske i aktivne kulturne, akademske i međuljudske odnose;

3.  naglašava da je za EU i Australiju, kao partnere s istom vizijom svijeta, posebno vrijedna bilateralna i multilateralna suradnja o regionalnim i globalnim pitanjima; ističe prednosti zajedničkog djelovanja EU-a i Australije u UN-u i WTO-u, kao i u tijelima poput skupine G20, radi očuvanja i jačanja kooperativnog globalnog poretka utemeljenog na pravilima u složenom i promjenjivom svijetu izloženom nesigurnostima;

4.  pozdravlja osnivanje Zajedničkog odbora u skladu s okvirnim sporazumom kojim će se promicati učinkovita provedba sporazuma i očuvati sveukupna usklađenost u odnosima između EU-a i Australije;

5.  podržava predstojeće pokretanje pregovora za sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Australije koji se moraju provoditi u duhu reciprociteta, transparentnosti, odgovornosti i uzajamne koristi, pritom uzimajući u obzir osjetljivost određenih proizvoda, poput poljoprivrednih proizvoda, s obzirom na činjenicu da je Australija jedan od većih poljoprivrednih izvoznika; potiče oba partnera na visoku razinu ambicioznosti u području usluga; naglašava da u pregovorima EU treba uzeti u obzir potrebe i zahtjeve malih i srednjih poduzeća, i ne smanjivati ekološke, socijalne i radne standarde; ističe pravodobnost pokretanja tih pregovora s obzirom na to da je Australija već sklopila nekoliko sporazuma o slobodnoj trgovini s važnim zemljama u istočnoj Aziji i Pacifiku te da će slične sporazume uskoro sklopiti s drugim relevantnim zemljama;

6.  naglašava aktivnu ulogu Australije u programima suradnje EU-a u području visokog obrazovanja preko bilateralnog obrazovnog programa EU-a i Australije te smatra pozitivnim to što su od 2015. australska sveučilišta mogla sudjelovati u sporazumima o mobilnosti programa Erasmus+; napominje da bi tu suradnju trebalo dodatno ojačati i promicati obostrane prednosti za studente i istraživače te im omogućiti da steknu multikulturne i inovativne vještine;

7.  podsjeća da su EU i Australija važni partneri u području istraživanja i inovacija kojima se želi doprinijeti održivom gospodarskom razvoju i koji predstavljaju sredstvo za daljnju izgradnju društva utemeljenog na znanju;

8.  zahvaljuje Australiji na pruženoj podršci i usklađenju režima sankcija s Europskom unijom nakon nezakonitog ruskog pripojenja Krima i vojnih intervencija u istočnoj Ukrajini;

9.  pozdravlja činjenicu da Australija podupire ciljane međunarodne sankcije protiv pojedinaca i subjekata odgovornih za vojnu agresiju, terorizam i kršenja ljudskih prava, među ostalim i sankcije koje su odgovor na rusku agresiju u Ukrajini i okupaciju Krima;

10.  pohvaljuje australski Ured za nacionalnu procjenu za potporu koju pruža međunarodnim političkim, strateškim i gospodarskim analizama i za suradnju s međunarodnim partnerima radi pružanja odgovora na pitanja od zajedničkog interesa;

11.  uviđa ključnu ulogu Australije u „obavještajnoj zajednici pet očiju” i njezinu potporu sigurnosti kako država članica EU-a tako i transatlantskih partnera, pohvaljuje operativni sporazum Australije i Europola i ističe potencijal za daljnje širenje razmjene informacija i operativne suradnje s australskom vladom;

12.  prepoznaje ulogu Australije u supokroviteljstvu rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a iz 2014. kojom se osuđuje rušenje zrakoplova na letu MH17 i rezolucije o uništenju sirijskog kemijskog oružja; pohvaljuje njezin ključan doprinos u Vijeću sigurnosti u nastojanju da se poboljša humanitarna situacija u Siriji, upravljanju sigurnosnom tranzicijom u Afganistanu te razmatranju stanja ljudskih prava u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji;

13.  pozdravlja snažnu predanost obaju partnera u pogledu suradnje u suzbijanju terorizma, kako je utvrđeno u okvirnom sporazumu; ističe važnost što snažnije bilateralne suradnje u razmjeni informacija o stranim borcima i njihovu vraćanju; potiče oba partnera da nastave osiguravati učinkovitu provedbu četiriju stupova Strategije Ujedinjenih naroda za borbu protiv terorizma; pohvaljuje ulogu Australije u globalnoj koaliciji protiv Daiša i njezin značajan rad u borbi protiv međunarodnog terorizma u jugoistočnoj Aziji;

14.  ističe međunarodne inicijative Australije o kiberprostoru i pozdravlja činjenicu da će, u skladu s okvirnim sporazumom, oba partnera surađivati u pitanjima kibersigurnosti, uključujući borbu protiv kiberkriminala;

15.  poziva na poduzimanje koraka za jačanje suradnje u borbi protiv terorizma putem zajedničkih vježbi jedinica za intervencije u kriznim situacijama država članica, agencija EU-a kao što su Europol i njegov Europski centar za borbu protiv terorizma (ECTC), s jedne strane, te s druge strane, ključnih australskih sigurnosnih službi kao što su Australska sigurnosno obavještajna organizacija (ASIO), Australske obrambene snage (ADF) i Savezna policija Australije;

16.  pozdravlja angažman EU-a i Australije predviđen okvirnim sporazumom u pogledu jačanja dijaloga i suradnje u području migracija i azila; ističe da visoka razina globalne mobilnosti zahtijeva holistički i multilateralni pristup utemeljen na međunarodnoj suradnji i podjeli odgovornosti; pozdravlja činjenicu da oba partnera aktivno doprinose pregovorima koji su u tijeku o Globalnom sporazumu UN-a za sigurne, propisne i zakonite migracije i Globalnom sporazumu za izbjeglice;

17.  naglašava važnost regionalnih okvira suradnje, kao što je Proces s Balija, sa zemljama podrijetla, tranzita i odredišta izbjeglica kako bi se spasili ljudski životi, razbile krijumčarske mreže i upravljalo migracijskim i izbjegličkim tokovima; pozdravlja činjenicu da Australija snažno podupire UNHCR u pogledu preseljenja izbjeglica i povećanja njegovih humanitarnih sredstava na globalnoj razini; potiče Australiju da nastavi doprinositi iznalaženju dobrog rješenja za tražitelje azila i migrante koji su zadržani na Papui Novoj Gvineji i Nauruu;

18.  pozdravlja predanost obaju partnera ostvarivanju napretka u zaštiti i promicanju ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava, uključujući u okviru multilateralnih foruma i s partnerima iz trećih zemalja, kao što je predviđeno okvirnim sporazumom; pozdravlja izbor Australije u Vijeće UN-a za ljudska prava za razdoblje 2018. – 2020.; ističe da je Australija 2008. pokrenula strategiju naslovljenu „Closing the Gap” („Premošćivanje jaza”) radi rješavanja pitanja nepovoljnijeg položaja autohtonog stanovništva, kao što su razlike u očekivanom životnom vijeku i drugi primjeri neravnopravnog položaja; naglašava da ta strategija ima višestranačku potporu te da predsjednik vlade australskom Parlamentu podnosi godišnje izvješće o njezinu napretku; ističe činjenicu da australska vlada surađuje s državama i teritorijima te Aboridžinima i Otočanima Torresova prolaza, u svrhu ažuriranja strategije „Closing the Gap”;

19.  ističe da borba protiv klimatskih promjena zahtijeva potporu cijele međunarodne zajednice; pozdravlja činjenicu da je Australija ratificirala Pariški sporazum te obvezu iz okvirnog sporazuma u pogledu jačanja suradnje i vanjskopolitičkog djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena; prima na znanje australski cilj da se do 2030. emisije smanje s 26 % na 28 % ispod razina iz 2005., koji je potvrđen u pregledu politika o klimatskim promjenama iz 2017.; naglašava da taj pregled i dalje obvezuje Australiju na pružanje potpore drugim zemljama putem bilateralnih i multilateralnih inicijativa; pozdravlja napore koje Australija ulaže u pružanje financijske potpore pacifičkoj regiji i ugroženim zemljama u razvoju kako bi im se omogućilo razvijati svoja gospodarstva na održiv način i smanjiti emisije te kako bi im se pomoglo u prilagodbi na klimatske promjene; naglašava da je Australija supredsjedateljica Zelenog klimatskog fonda i da ga financira;

20.  podsjeća na to da su Australija, EU i države članice važni akteri u razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći u pacifičkoj regiji; ističe činjenicu da obje strane stavljaju naglasak na suradnju u područjima kao što su gospodarski rast, dobro upravljanje i otpornost okoliša;

21.  podsjeća na svoju zabrinutost oko napetosti u Južnom kineskom moru; potiče oba partnera da nastave promicati stabilnost i slobodu plovidbe na tom ključnom međunarodnom vodnom putu; pozdravlja stajalište Australije u korist mirnog rješavanja sporova u skladu s međunarodnim pravom;

22.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Australije.

(1)

SL L 237, 15.9.2017., str. 7.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0064.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0419.

(4)

SL L 149, 16.6.2015., str. 3.

(5)

SL L 229, 17.8.1998., str. 1.

(6)

SL L 359, 29.12.2012., str. 2.

(7)

SL L 186, 14.7.2012., str. 4.

(8)

SL L 26, 30.1.2010., str. 31.

(9)

SL L 188, 22.7.1994., str. 18.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

20.3.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

54

2

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Michèle Alliot-Marie, Nikos Androulakis, Francisco Assis, Petras Auštrevičius, Amjad Bashir, Mario Borghezio, Victor Boştinaru, Elmar Brok, Klaus Buchner, James Carver, Fabio Massimo Castaldo, Lorenzo Cesa, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Anna Elżbieta Fotyga, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule-Pēterse, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Wajid Khan, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Ilhan Kyuchyuk, Ryszard Antoni Legutko, Arne Lietz, Barbara Lochbihler, Sabine Lösing, Andrejs Mamikins, David McAllister, Tamás Meszerics, Francisco José Millán Mon, Clare Moody, Javier Nart, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Alojz Peterle, Tonino Picula, Cristian Dan Preda, Michel Reimon, Sofia Sakorafa, Jaromír Štětina, Charles Tannock, László Tőkés, Ivo Vajgl, Johannes Cornelis van Baalen, Anders Primdahl Vistisen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Asim Ademov, Laima Liucija Andrikienė, Brando Benifei, Antonio López-Istúriz White, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Igor Šoltes, Bodil Valero


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

54

+

ALDE

Petras Auštrevičius, Johannes Cornelis van Baalen, Iveta Grigule-Pēterse, Ilhan Kyuchyuk, Javier Nart, Marietje Schaake, Ivo Vajgl

ECR

Amjad Bashir, Anna Elżbieta Fotyga, Ryszard Antoni Legutko, Charles Tannock, Anders Primdahl Vistisen

EFDD

Fabio Massimo Castaldo

PPE

Asim Ademov, Michèle Alliot-Marie, Laima Liucija Andrikienė, Elmar Brok, Lorenzo Cesa, Michael Gahler, Andrzej Grzyb, Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Tunne Kelam, Andrey Kovatchev, Eduard Kukan, Antonio López-Istúriz White, David McAllister, Francisco José Millán Mon, Alojz Peterle, Cristian Dan Preda, Tokia Saïfi, Jaromír Štětina, László Tőkés

S&D

Nikos Androulakis, Francisco Assis, Brando Benifei, Victor Boştinaru, Andi Cristea, Knut Fleckenstein, Eugen Freund, Wajid Khan, Arne Lietz, Andrejs Mamikins, Clare Moody, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Ioan Mircea Paşcu, Tonino Picula

VERTS/ALE

Klaus Buchner, Barbara Lochbihler, Tamás Meszerics, Michel Reimon, Igor Šoltes, Bodil Valero

2

-

EFDD

James Carver

NI

Georgios Epitideios

4

0

ENF

Mario Borghezio

GUE/NGL

Javier Couso Permuy, Sabine Lösing, Sofia Sakorafa

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 13. travnja 2018.Pravna napomena