Postupak : 2017/2146(DEC)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0123/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0123/2018

Rasprave :

PV 18/04/2018 - 10
CRE 18/04/2018 - 10

Glasovanja :

PV 18/04/2018 - 12.18

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0123

IZVJEŠĆE     
PDF 714kWORD 77k
27.3.2018
PE 612.030v02-00 A8-0123/2018

o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2016.

(2017/2146(DEC))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestiteljica: Barbara Kappel

1. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

1. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2016.

(2017/2146(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir financijske izvještaje i račune prihoda i rashoda osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2016. (COM(2017)0364 – C8-257/2017),

–  uzimajući u obzir financijske podatke o Europskom razvojnom fondu (COM(2017)0299),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o aktivnostima financiranim iz osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2016. s odgovorima Komisije(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2016., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuke Vijeća od 20. veljače 2018. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje operacija Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2016. (05078/2018 – C8-0053/2018, 05079/2018 – C8-0054/2018, 05080/2018 – C8-0055/2018, 05082/2018 – C8-56/2018),

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država, s jedne strane, te Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, koji je potpisan u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000.(3) i izmijenjen u Ouagadougouu (Burkina Faso) 22. lipnja 2010.(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)(5),

–  uzimajući u obzir članak 33. Unutarnjeg sporazuma od 20. prosinca 1995. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice na temelju Drugog financijskog protokola uz četvrtu konvenciju AKP-a i EZ-a(6),

–  uzimajući u obzir članak 32. Unutarnjeg sporazuma od 18. rujna 2000. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice na temelju Financijskog protokola Sporazuma o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, potpisanog u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000. i dodjeli financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koje se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(7),

–  uzimajući u obzir članak 11. Unutarnjeg sporazuma od 17. srpnja 2006. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju pomoći Zajednice na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2008. do 2013. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i država EZ-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(8),

–  uzimajući u obzir članak 11. Unutarnjeg sporazuma od 24. lipnja 2013. i 26. lipnja 2013. između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Europske unije na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i EU-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o funkcioniranju Europske unije(9),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 74. Financijske uredbe od 16. lipnja 1998. koja se primjenjuje na suradnju za financiranje razvoja u skladu s četvrtom konvencijom AKP-a i EZ-a(10),

–  uzimajući u obzir članak 119. Financijske uredbe od 27. ožujka 2003. koja se primjenjuje na deveti Europski razvojni fond(11),

–  uzimajući u obzir članak 50. Uredbe Vijeća (EZ) br. 215/2008 od 18. veljače 2008. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na deseti Europski razvojni fond(12),

–  uzimajući u obzir članak 48. Uredbe Vijeća (EU) 2015/323 od 2. ožujka 2015. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na jedanaesti Europski razvojni fond(13),

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0123/2018),

1.  daje razrješnicu Komisiji za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2016.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o zaključenju poslovnih knjiga osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2016.

(2017/2146(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir financijske izvještaje i račune prihoda i rashoda osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2016. (COM(2017)0364 – C8-257/2017),

–  uzimajući u obzir financijske podatke o Europskom razvojnom fondu (COM(2017)0299),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o aktivnostima financiranim iz osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2016. s odgovorima Komisije(14),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(15) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2016., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuke Vijeća od 20. veljače 2018. o razrješnici koju Komisija treba dobiti za izvršenje operacija Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2016.(05078/2018 – C8-0053/2018, 05079/2018 – C8-0054/2018, 05080/2018 – C8-0055/2018, 05082/2018 – C8-56/2018),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o daljnjim mjerama u vezi s razrješnicom za financijsku godinu 2015. (COM(2017)0379),

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država, s jedne strane, te Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane, koji je potpisan u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000.(16) i izmijenjen u Ouagadougouu (Burkina Faso) 22. lipnja 2010.(17),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj zajednici („Odluka o prekomorskom pridruživanju”)(18),

–  uzimajući u obzir članak 33. Unutarnjeg sporazuma od 20. prosinca 1995. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice na temelju Drugog financijskog protokola uz četvrtu konvenciju AKP-a i EZ-a(19),

–  uzimajući u obzir članak 32. Unutarnjeg sporazuma od 18. rujna 2000. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju i upravljanju pomoći Zajednice na temelju Financijskog protokola Sporazuma o partnerstvu između afričkih, karipskih i pacifičkih država te Europske zajednice i njezinih država članica, potpisanog u Cotonouu (Benin) 23. lipnja 2000., i dodjeli financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koje se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(20),

–  uzimajući u obzir članak 11. Unutarnjeg sporazuma od 17. srpnja 2006. između predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju pomoći Zajednice na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2008. do 2013. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i država EZ-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o EZ-u(21),

–  uzimajući u obzir članak 11. Unutarnjeg sporazuma od 24. lipnja 2013. i 26. lipnja 2013. između predstavnika vlada država članica Europske unije, koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Europske unije na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između država AKP-a i EU-a i o dodjeljivanju financijske pomoći prekomorskim zemljama i područjima na koja se primjenjuje četvrti dio Ugovora o funkcioniranju Europske unije(22),

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 74. Financijske uredbe od 16. lipnja 1998. koja se primjenjuje na suradnju za financiranje razvoja u skladu s četvrtom konvencijom AKP-a i EZ-a(23),

–  uzimajući u obzir članak 119. Financijske uredbe od 27. ožujka 2003. koja se primjenjuje na deveti Europski razvojni fond(24),

–  uzimajući u obzir članak 50. Uredbe Vijeća (EZ) br. 215/2008 od 18. veljače 2008. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na deseti Europski razvojni fond(25),

–  uzimajući u obzir članak 48. Uredbe Vijeća (EU) 2015/323 od 2. ožujka 2015. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na jedanaesti Europski razvojni fond(26),

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0123/2018),

A.  budući da Parlament u kontekstu postupka davanja razrješnice želi naglasiti posebnu važnost daljnjeg jačanja demokratskog legitimiteta institucija Unije povećanjem transparentnosti i odgovornosti, provedbom ideje izrade proračuna na temelju uspješnosti te dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2016.;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskoj investicijskoj banci te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

3. PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2016.

(2017/2146(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2016.

–  uzimajući u obzir članak 93., članak 94. treću alineju Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0123/2018),

A.  budući da je, u skladu s ciljevima održivog razvoja i postupnog uključivanja zemalja AKP-a te prekomorskih zemalja i područja u svjetsko gospodarstvo, smanjenje i konačno iskorjenjivanje siromaštva glavni cilj Sporazuma iz Cotonoua koji predstavlja okvir za odnose Unije s afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (zemlje AKP-a) i prekomorskim zemljama i područjima;

B.  budući da su europski razvojni fondovi glavni financijski instrument kojim Unija zemljama AKP-a i prekomorskim zemljama i područjima pruža pomoć u okviru razvojne suradnje;

C.  budući da povijest država članica obvezuje Uniju u pogledu razvoja u zemljama AKP-a i suradnje s prekomorskim zemljama i područjima, koji su zbog geopolitike, globalizacije i globalnih izazova, primjerice posljedica klimatskih i demografskih promjena, povezani s budućnošću Unije;

D.  budući da je Komisija, kao provedbeno tijelo, odgovorna za razrješnice za europske razvojne fondove;

E.  budući da se zbog pojave novih globalnih izazova obrasci pružanja pomoći mijenjaju iz temelja, što je dovelo do toga da svi dionici u području razvoja razmišljaju o novom pristupu u pogledu pružanja pomoći i preusmjeravanju postojećeg okvira za vanjsku pomoć;

F.  budući da su načela održivosti, usklađenosti politika i učinkovitosti presudna za razvoj novog i horizontalnog pristupa razvoju na razini Unije u cilju povećanja pozitivnog učinka njezine razvojne pomoći i rezultata;

G.  budući da su transparentnost i odgovornost preduvjeti i za demokratski nadzor i za usklađenost djelovanja Unije u kontekstu razvoja s ciljevima drugih dionika kao što su države članice, međunarodne organizacije, međunarodne financijske institucije ili multilateralne razvojne banke;

H.  budući da je uspješna koordinacija ključna za ograničavanje rizika od fragmentacije pomoći i za ostvarivanje najvećeg mogućeg učinka usklađenosti i preuzimanje odgovornosti partnerskih zemalja za ispunjavanje prioriteta u pogledu razvoja;

I.  budući da se financiranje i programi zajedničkog razvoja trebaju pretvoriti u bolje usmjeravanje ciljeva, utvrđivanje sinergija i razmjenu podataka iz okvira rezultata različitih organizacija;

J.  budući da je osmišljavanje novih načina intervencije kao što su spajanje sredstava, ulagački kapaciteti ili platforme i namjenski uzajamni fondovi dodatni način ostvarivanja financiranja uz službenu razvojnu pomoć, ali uz poštovanje uvjeta u pogledu transparentnosti, ostvarivanja dodatnosti i pozitivnog utjecaja na terenu;

K.  budući da je s obzirom na nedostatak financiranja koje je potrebno da bi se ostvarili ambiciozni razvojni ciljevi ključno mobiliziranje privatnog sektora i privlačenje dodatnih ulaganja kako bi se osigurali najbolji elementi održivog razvoja u zemljama primateljicama u okviru njihovih vlastitih administrativnih kapaciteta i društvenih struktura;

L.  budući da proračunska potpora, iako ima ključnu ulogu u pokretanju promjena i savladavanju glavnih razvojnih izazova, podrazumijeva znatan fiducijarni rizik te treba biti odobrena samo ako je dovoljno transparentna, sljediva i pouzdana te popraćena jasnim zalaganjem partnerskih zemalja za reformu politika;

M.  budući da se razvojna pomoć provodi u složenom i osjetljivom geopolitičkom kontekstu na koji utječu okolnosti kao što su slabi okviri upravljanja, korupcija, društvena i ekonomska nestabilnost, oružani sukobi, krizna i postkrizna stanja koja pokreću migracije ili prisilno raseljavanje ili krize u zdravstvu;

N.  budući da je Parlament ponovio svoj poziv na uključivanje sredstava europskih razvojnih fondova u opći proračun Unije;

Izjava o jamstvu

Ključni nalazi u pogledu financijske provedbe 2016.

1.  pozdravlja napore koje službe Komisije kontinuirano ulažu u poboljšanje ukupnog financijskog upravljanja europskim razvojnim fondovima u pogledu starih nepodmirenih obveza i plaćanja pretfinanciranja;

2.  u prvom redu primjećuje da je fiksni cilj smanjenja od 25 % za stare otvorene obveze blago premašen, dosegavši 28 %, a u pogledu starih neiskorištenih obveza 36 %;

3.  primjećuje i mjere koje su poduzete kako bi se smanjio broj nezaključenih ugovora koji su istekli i kako bi se oni zaključili, s obzirom na to da odgađanja duža od 18 mjeseci nakon završetka njihova operativnog razdoblja predstavljaju znatan rizik za pojavu pogrešaka u smislu pravilnosti jer popratna dokumentacija možda više neće biti na raspolaganju, a osobe zadužene za upravljanje tim ugovorima možda više neće moći zajamčiti odgovarajući kontinuitet operacija;

4.  primjećuje da je ukupni udio ugovora koji su istekli u portfelju Komisijine Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj (DG DEVCO) krajem 2016. godine iznosio 15,15 %, a da je cilj bio 15 %; žali što je 1058 (ili 56 %) od 1896 ugovora koji su istekli povezano s upravljanjem aktivnostima europskih razvojnih fondova i da je operativno razdoblje iz 156 (od tih 1 058) ugovora u vezi s europskim razvojnim fondovima koji su istekli isteklo prije više od 5 godina, a za to je razdoblje financijska vrijednost bila 323 milijuna EUR;

5.  međutim, žali što je Revizorski sud procijenio da su nadzorni i kontrolni sustavi samo djelomično djelotvorni;

Pouzdanost računovodstvene dokumentacije europskih razvojnih fondova

6.  pozdravlja mišljenje Revizorskog suda prema kojem konačna godišnja računovodstvena dokumentacija osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za 2016. godinu u svim bitnim aspektima pošteno prikazuje financijsko stanje europskih razvojnih fondova na dan 31. prosinca 2016. i prema kojem su rezultati poslovanja, novčani tokovi i promjene u neto imovini na kraju te godine u skladu s financijskim propisima o europskim razvojnim fondovima i s računovodstvenim pravilima zasnovanima na međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima za javni sektor;

7.  poziva Komisiju da poduzme mjere kako bi riješila problem povrata nepotrošenih sredstva za pretfinanciranje pogrešno evidentiranih kao operativni prihod jer je to nepravilno evidentiranje operativnih prihoda dovelo do ispravaka u iznosu od 3,2 milijuna EUR;

8.  žali zbog činjenice što te pogreške u kodiranju postoje već od 2015. u kontekstu upravljanja nalozima za povrat; međutim, napominje da je DG DEVCO za svoje osoblje krajem 2016. izdao detaljne upute za točno unošenje klasifikacijskih oznaka za naloge za povrat te vrste;

Zakonitost i pravilnost operacija europskih razvojnih fondova

9.  pozdravlja mišljenje Revizorskog suda prema kojem su prihodi povezani s računovodstvenom dokumentacijom za 2016. godinu zakoniti i pravilni u svim značajnim aspektima;

10.  ponovo izražava zabrinutost zbog procjene Revizorskog suda u vezi sa zakonitošću i pravilnošću plaćanja povezanih s računovodstvenom dokumentacijom u kojima postoje značajne pogreške;

11.  prima na znanje da je Revizorski sud u svojem godišnjem izvješću procijenio da stopa pogreške za rashode u vezi s računovodstvenom dokumentacijom iz osmog, devetog, desetog i jedanaestog europskog razvojnog fonda iznosi 3,3 %, što je blagi pad u odnosu na stopu od 3,8 % iz 2014. i 2015., stopu od 3,4 % iz 2013. i stopu od 3 % iz 2012.;

12.  sa žaljenjem primjećuje da je u 24 % provjerenih transakcija (35 od 143) postojala pogreška; prima na znanje rezultate uzorkovanja u pogledu projekata prema kojima je u 35 od 130 plaćanja (27 %) postojala pogreška, a posebno prima na znanje činjenicu da su pogreške u 26 od tih 35 (tj. 74 %) plaćanja označene kao mjerljive pogreške, pri čemu je 9 konačnih transakcija odobreno nakon izvršenja svih ex ante provjera;

13.  sa zabrinutošću primjećuje da su u dva slučaja u kojima su se pojavile mjerljive pogreške službe Komisije imale dovoljno informacija iz svojih sustava upravljanja da spriječe, otkriju ili isprave pogreške prije prihvaćanja rashoda, što je imalo izravan pozitivan učinak na procijenjenu stopu pogreške, koja bi bila za 0,7 postotnih bodova niža, a u pet transakcija s pogreškama vanjski revizori ili nadzorna tijela nisu otkrili pogreške;

14.  primjećuje da za proračunsku potporu i za provedbu projekata s više donatora koje vode međunarodne organizacije, uz primjenu teoretskog pristupa, zbog prirode financiranja i načina plaćanja postoji tek ograničena vjerojatnost da će u transakcijama doći do pogreške; ponavlja svoju zabrinutost u pogledu udruživanja sredstava Unije sa sredstvima drugih donatora, posebice u pogledu činjenice da sredstva Unije nisu namijenjena za određene prepoznatljive stavke rashoda, te u pogledu granica rada Revizorskog suda koje proizlaze iz primjene teoretskog pristupa;

15.  zabrinut je zbog činjenice što se unatoč uzastopnim korektivnim akcijskim planovima stalno ponavljaju iste vrste pogrešaka, osobito u području javne nabave, npr. nepridržavanje odredbi o javnoj nabavi gdje je zabilježen slučaj u kojem su ugovori o uslugama dodijeljeni bez postupka odabira koji bi uključivao natjecanje, rashodi koji nisu nastali, neprihvatljivi rashodi ili izostanak popratnih dokumenata; primjećuje da su se te pogreške odnosile i na transakcije povezane s procjenama programa, bespovratnim sredstvima i sporazumima o doprinosima između Komisije i međunarodnih organizacija; poziva Komisiju da se hitno pozabavi propustima u upravljanju ugovorima, postupcima odabira, upravljanju dokumentima i sustavu javne nabave;

16.  ponavlja da bi Komisija trebala povećati svoje napore u tim konkretnim područjima suradnje poboljšavanjem postojećeg korektivnog akcijskog plana, posebno kada mjerljive pogreške ukazuju na propuste u provjerama koje međunarodne organizacije provode u vezi s poštovanjem ugovornih odredbi, kao dio općeg napora da se poboljšaju metode upravljanja rizicima, cjelokupni sustavi praćenja te kontinuitet poslovanja;

17.  poziva DG DEVCO da obrati pozornost na kodiranje i praćenje plaćanja kako bi se poštovali utvrđeni rokovi u financijskom toku i radni postupci;

Učinkovitost okvira za kontrolu

18.  pozdravlja stalne napore koje DG DEVCO ulaže kako bi poboljšao provedbu svojeg okvira za kontrolu, posebice stavljanje naglaska na visokorizična područja povezana sa sredstvima u okviru neizravnog upravljanja preko međunarodnih organizacija i razvojnih agencija i nepovratnim sredstvima u okviru izravnog upravljanja; primjećuje proširenje rezervacije na nepovratna sredstva i procjene programa u okviru neizravnog upravljanja;

19.  priznaje da se razvojna pomoć često provodi u teškim, nestabilnim ili kritičnim okolnostima u kojima se lako pojavljuju pogreške;

20.  ponovo poziva da se stalna pozornost posveti nedostacima koji se ponavljaju u okviru provođenja ključnih koraka kontrole, a to su osjetljivost ex ante provjera provedenih prije plaćanja u okviru projekata te provjera rashoda koju provode vanjski revizori; napominje da DG DEVCO trenutačno radi na preispitivanju opisa poslova za predmetne revizije i provjere kako bi prikupio informacije na temelju kojih će moći obaviti kvalitetnu procjenu;

21.  pozdravlja činjenicu da se petu godinu zaredom provodi studija o stopi preostalih pogrešaka, i to u skladu s metodologijom za izračun stope preostalih pogrešaka, što predstavlja važan sastavni element postupka izgradnje jamstva u DG-u DEVCO;

22.  pozdravlja činjenicu da se DG DEVCO pozabavio svim nedostacima o kojima je Revizorski sud izvijestio u izvješću iz 2013., ali napominje da metoda procjene specifična za stope preostalih pogrešaka i dalje ostavlja previše prostora za pojedinačne stope pogrešaka;

23.  sa zanimanjem primjećuje da je 2016. u studiji o stopi preostalih pogrešaka prvi put stopa preostalih pogrešaka procijenjena na vrijednost od 1,7 %, što je ispod praga značajnosti od 2 %, čime se potvrđuje jasan pad od 2014. godine, što odgovara rizičnom iznosu od 105 milijuna EUR (ili 1,9 % rashoda za 2016.) s korektivnim kapacitetom – ili procijenjenim budućim ispravcima – od 25 milijuna EUR (24 %), imajući na umu, međutim, nedostatke utvrđene u evidentiranju naloga za povrat u računovodstvenom sustavu; ipak smatra da bi se transakcijama proračunske potpore s obzirom na njihov visok inherentni rizik trebala stalno pridavati posebna pozornost;

24.  ponovo ističe svoju potporu za prelazak s općih rezervacija na izdavanje diferenciranih rezervacija, kao što je Parlament tražio u svojim prethodnim rezolucijama o europskim razvojnim fondovima kako bi se postupno pojačalo bilježenje jamstava različitih operativnih procesa, a to su (i) rezervacija temeljena na stopama pogrešaka za sljedeća četiri visokorizična područja utvrđena za bespovratna sredstva u okviru izravnog i neizravnog upravljanja, neizravno upravljanje s međunarodnim organizacijama i razvojnim agencijama i procjene programa te (ii) posebna i obnovljena rezervacija za Instrument mirovne pomoći za Afriku; potiče Komisiju da nastavi poboljšavati svoje procese upravljanja u skladu s rizikom i financijskim obujmom i da, po potrebi, uvede dodatne uvjete;

25.  podržava činjenicu da je Komisija zadržala svoju rezervaciju u pogledu Instrumenta mirovne pomoći za Afriku koja se odnosi na upravljanje i izvješćivanje o korektivnim mjerama u upravljanju sredstvima; ponavlja svoj poziv Komisiji da nastavi ulagati napore u okviru stupa procjene u cilju jačanja kontrolnog sustava za upravljanje Instrumentom mirovne pomoći za Afriku i njegovo operativno praćenje u svrhu zaštite europskih razvojnih fondova od nezakonitih i nepravilnih rashoda; poziva Komisiju da nastavi s jačanjem strukture i učinkovitosti korektivnih mjera na razini ugovora;

26.  prima na znanje da je 14,16 milijuna EUR vraćeno za povrat neopravdanih plaćanja zbog nepravilnosti i pogrešaka;

27.  primjećuje da su troškovi kontrole iznosili 280,17 milijuna EUR ili 4,26 % ukupnih plaćanja DG-a DEVCO 2016. godine; u tom smislu smatra da je potrebno redovito raditi na općoj učinkovitosti okvira djelovanja u pogledu kontrole i usklađenosti tog djelovanja s načelima dobrog upravljanja kako bi se osigurala dostatna jamstva;

28.  smatra da je potrebno održati dosljednu strategiju kontrole kojom će se zajamčiti ravnoteža između sposobnosti apsorpcije partnerskih zemalja, poštovanja odredbi o usklađenosti i ciljeva uspješnosti, što bi se na odgovarajući način trebalo odraziti u upravljanju različitim operacijama pomoći i načinima pružanja pomoći;

29.  smatra da je za infrastrukturne projekte koji se financiraju iz europskih razvojnih fondova ključna nezavisna ex ante procjena kojom se uzimaju u obzir društveni i ekološki učinci projekata, kao i njihova dodana vrijednost;

Praćenje uspješnosti DG-a DEVCO u ostvarenju njegovih ciljeva i izvješćivanje o tome

30.  poziva DG DEVCO da znatno poboljša svoje mehanizme izvješćivanja o praćenju i uspješnosti kako bi se zajamčilo sustavno i redovito praćenje ključnih pokazatelja utvrđenih u različitim sustavima uspješnosti te da se višem rukovodstvu pravodobno pružaju odgovarajuće i pouzdane informacije; ponavlja da pri procjeni razvojnih ciljeva treba uzeti u obzir društvene, ekološke i gospodarske aspekte;

31.  smatra da se učestalost praćenja i izvješćivanja treba utvrditi uzimajući u obzir prirodu ciljeva koji se nadziru, vrstu pokazatelja i načine prikupljanja podataka, kao i potrebe za praćenjem i izvješćivanjem;

32.  poziva DG DEVCO da zajedno s drugim dionicima koji se bave vanjskim poslovima dodatno razvija svoju komunikacijsku strategiju i alate i da istakne glavne ostvarene rezultate te da dodatno jača opću vidljivost projekata koji dobivaju potporu iz europskih razvojnih fondova kako bi se doprlo do šire javnosti i pružilo relevantne informacije o doprinosu koji Unija daje globalnim izazovima;

33.  smatra da je 86 izvješća o upravljanju vanjskom pomoći koje su sastavile delegacije Unije koristan doprinos lancu jamstva i mjerenju uspješnosti pojedine delegacije Unije, dok istodobno ustraje u pouzdanosti podataka koji se upotrebljavaju u tim izvješćima; primjećuje pozitivan trend za DG DEVCO u uspješnosti delegacija Unije koje su 2016. ostvarile ciljeve iz 21 od 24 ključna pokazatelja uspješnosti (u usporedbi s 20 ostvarenih pokazatelja godine 2015. i 15 godine 2014.), osim triju ključnih pokazatelja uspješnosti u vezi s „točnošću financijskih predviđanja o odlukama”, „postotkom uplata izvršenih u roku od 30 dana” i „poštovanjem dogovora o fleksibilnosti za upotrebu osoblja u delegacijama EU-a”;

34.  međutim, zabrinut je zbog toga što je 980 od 3151 (31 %) projekta kvalificirano kao problematično i što je šest delegacija Unije još ispod referentne vrijednosti od 60 % „zelenih” ključnih pokazatelja uspješnosti; poziva službe Komisije da pomno prate delegacije Unije koje su nedavno postigle cilj od 60 % ili koje se nalaze točno iznad cilja od 60 % kako bi se dodatno razradila i konsolidirala analiza trendova za delegacije Unije;

35.  poziva DG DEVCO da razmotri mogućnost za promjenu ili povećanje referentne vrijednosti od 60 %; ponavlja da se može preispitati i definicija određenih ključnih pokazatelja uspješnosti, ovisno o tipologiji utvrđenih problema ili rizičnom okruženju pojedine delegacije Unije, kako bi se utvrdio novi prostor za poboljšanje;

36.  naglašava da je važno zajamčiti da programi budu prilagođeni i ne pretjerano ambiciozni jer bi se time mogli ugroziti očekivani rezultati pomoći; poziva DG DEVCO da, na temelju rezultata praćenja uspješnosti delegacija Unije, održi realističan broj projekata u delegacijama Unije;

37.  smatra nužnim da se tijekom ad hoc ili regionalnih seminara voditelje delegacija i dalje redovito podsjeća na njihovu ključnu ulogu, uz političke dužnosti koje imaju, u konsolidaciji lanca jamstva DG-a DEVCO te na njihovu opću odgovornost za upravljanje portfeljima projekata za koje je potrebna odgovarajuća procjena i ponderiranje različitih sastavnica koje bi mogle potaknuti izdavanje rezervacija; primjećuje da 2016. godine nijedna delegacija Unije nije izdala rezervaciju u svojem izvješću o upravljanju vanjskom pomoći (EAMR);

38.  poziva Komisiju da hitno podnese izvješće o poduzetim konkretnim korektivnim mjerama u slučaju kad je projekt dvije uzastopne godine klasificiran u kategoriju „crveno” kako bi se brzo ponovo ispitali početni programski ciljevi, a raspoloživa sredstva možda preraspodijelila na prikladnije projekte i potrebe ili čak razmotrila obustava projekta;

Nadzor nad uzajamnim fondovima Unije i upravljanje njima

Komplementarnost i utjecaj

39.  naglašava da je potrebno kontinuirano osiguravati dosljednost i usklađenost razvojnih financijskih instrumenata sa strategijom europskih razvojnih fondova i sveobuhvatnim ciljevima razvojne politike Unije;

40.  priznaje da su uzajamni fondovi Unije osmišljeni kako bi se osigurao brz politički odgovor u okolnostima manjka resursa za određene kritične situacije ili velike krize, kao što je migracijska kriza, ili potrebe za povezivanjem pomoći, obnove i razvoja;

41.  shvaća da u takvim okolnostima namjenski uzajamni fondovi Unije nude fleksibilnost i niz mogućnosti koje spajaju zemljopisne i tematske intervencije kroz različite okvire;

42.  međutim, naglašava da Komisija mora osigurati da takvi uzajamni fondovi donose dodanu vrijednost postojećem djelovanju, doprinose većoj vidljivosti vanjskog djelovanja i mekih ovlasti Unije te da spriječe udvostručavanje drugih financijskih instrumenata;

43.  primjećuje da od ukupnih obveza za sve uzajamne fondove Unije (5 026 milijuna EUR krajem studenog 2017.) 2403 milijuna EUR dolazi iz europskih razvojnih fondova, od čega je 2290 milijuna EUR obećano za krizni uzajamni fond Europske unije za Afriku (Uzajamni fond za Afriku), a 113 milijuna EUR za uzajamni fond Unije za Srednjoafričku Republiku (uzajamni fond Bêkou);

44.  međutim, podsjeća na visoku stopu inherentnih rizika koji su nastali zbog tih razvojnih instrumenata i različita iskustva u njihovoj primjeni; ponovo ističe potrebu za maksimalnom transparentnošću pri primjeni tih instrumenata i odgovornošću za njih;

45.  pozdravlja tematsko izvješće Revizorskog suda br. 11/2017 o uzajamnom fondu Bêkou; uviđa da je, unatoč nekim nedostacima, uzajamni fond Bêkou imao perspektivan početak i primjećuje da je osnivanje uzajamnog fonda bio brz odgovor na potrebu za povezivanjem pomoći, obnove i razvoja; poziva Komisiju da slijedi preporuke Revizorskog suda u vezi s pripremom smjernica o izboru načina potpore (uzajamni fond ili drugo); smatra da takve smjernice moraju odražavati moguće rizike i nedostatke uzajamnih fondova kao i uzeti u obzir različita iskustva kad je riječ o njihovoj dosadašnjoj uporabi; izražava žaljenje zbog toga što se uzajamnim fondom Bêkou nije u znatnijoj mjeri poboljšala opća koordinacija donatora;

46.  poziva na utvrđivanje najboljih praksi radi doprinosa boljoj koordinaciji bilateralne pomoći i instrumenata pomoći različitih donatora;

47.  podsjeća da se područje primjene uzajamnih fondova Unije mora temeljiti na osiguravanju dodatnosti, osobito kako bi se omogućila odgovarajuća reakcija na potrebe i prioritete zemalja partnera nakon sukoba ili nakon katastrofe, s naglaskom na područjima koja imaju najveću dodanu vrijednost i strateški utjecaj;

48.  smatra da su uzajamni fondovi pojedinih država Unije i uzajamni fondovi Unije kojima se pruža pomoć programima za više zemalja učinkovitiji kad imaju službenu i usklađenu upravljačku strukturu kojom se mogu poticati izražavanje mišljenja dionika, njihove vrijednosti i zajednički okviri za rezultate;

49.  smatra da cilj uzajamnih fondova Unije mora biti mobilizacija dodatnih sredstava od država članica, privatnog sektora i drugih donatora;

50.  naglašava činjenicu da se selektivnost, nadzor i odgovornost za rezultate koje ostvaruju uzajamni fondovi Unije moraju ojačati u okviru partnerskih programa te da se moraju osloniti na preliminarnu procjenu komparativnih prednosti uzajamnih fondova Unije u usporedbi s drugim kanalima pomoći; ističe da je potrebno osigurati potpunu transparentnost i pristup podacima te pojasniti pravila kontrole i praćenja;

Uzajamni fond Bêkou

51.  pozdravlja osnivanje uzajamnog fonda Bêkou i njegov doprinos pružanju međunarodnog odgovora na krizu u Srednjoafričkoj Republici; priznaje da se taj prvi uzajamni fond može smatrati glavnim pilot-projektom na više načina i da je potrebno razviti preciznije smjernice o sustavnim pitanjima koordinacije, praćenja i evaluacije donatora u skladu sa sustavnijim pristupom za dobivanje jamstava;

52.  smatra da je potrebno više vremena da bi se ispravno ocijenila učinkovitost uzajamnog fonda Bêkou i stekla nova znanja na temelju njegove operativne provedbe;

53.  smatra da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti i djelotvornosti i političkom upravljanju uzajamnim fondovima Unije, kao i nedostatku jamstava i nadzora nad krajnjom uporabom dodijeljenih sredstava;

54.  smatra da je posebnu pozornost potrebno posvetiti ograničenom utjecaju uzajamnog fonda Bêkou na koordinaciju između dionika i da bi Komisija trebala učiniti sve što je u njezinoj moći da iskoristi iskustvo koje je stekla u aktivnostima europskih razvojnih fondova u područjima kao što su provedba i koordinacija ulaganja iz više izvora te upravljanje odgovornošću za rezultate;

55.  izražava zabrinutost zbog činjenice da su dosad doprinosi država članica uzajamnom fondu Bêkou bili relativno niski; poziva države članice da se više uključe kako bi se zajamčilo da uzajamni fond Bêkou ostvari svoje očekivane političke ciljeve;

56.  smatra da bi trebalo posvetiti dužnu pažnju upravljanju administrativnim troškovima u odnosu na ukupne doprinose, izračunavanju ukupnih troškova upravljanja i pronalaženju načina za povećanje udio dodijeljene pomoći koja se dodjeljuje krajnjim korisnicima;

57.  poziva Komisiju da uvede sveobuhvatne mehanizme kontrole kako bi se Europskom parlamentu omogućio politički nadzor vođenja, upravljanja i provedbe tih novih instrumenata u kontekstu postupka davanja razrješnice; smatra da je važno razviti posebne strategije nadzora za uzajamne fondove Unije, i to s posebnim ciljevima, ciljanim vrijednostima i revizijama;

Provedba aktivnosti proračunske potpore

Prihvatljivost i inherentni rizici

58.  primjećuje da su isplate proračunskih potpora koje su financirane u okviru europskih razvojnih fondova 2016. godine iznosile 644 milijuna EUR; primjećuje da je 2016. u okviru ERF-a u tijeku bilo 109 operacija proračunske potpore s 56 isplata;

59.  prihvaća fleksibilnost Komisije u procjenjivanju ispunjavanja općih uvjeta prihvatljivosti za isplate partnerskoj zemlji (načelo razlikovanja i dinamičnog pristupa prihvatljivosti) zbog širokog tumačenja pravnih odredbi i zabrinut je zbog konačne upotrebe prenesenih financijskih sredstava i nedostatka sljedivosti ako se financijska sredstva Unije spoje s proračunskim sredstvima partnerske države;

60.  potiče Komisiju da proširi proračunsku potporu usmjerenu na rezultate boljim utvrđivanjem rezultata razvoja koje treba ostvariti u svakom programu proračunske potpore i sektoru te da ponajprije ojača nadzorne mehanizme koji se odnose na stanje u državama primateljicama u pogledu korupcije, poštovanja ljudskih prava, vladavine prava i demokracije; izražava duboku zabrinutost zbog mogućeg korištenja proračunske potpore u zemljama u kojima nedostaje demokratski nadzor, bilo zbog nedostatka funkcionalne parlamentarne demokracije, manjka slobode za civilno društvo i medije ili zbog manjka kapaciteta nadzornih tijela; poziva na uspostavu lanca rashoda bez korupcije; smatra da je prioritet tu potporu povezati s učinkovitom borbom protiv korupcije u zemljama koje primaju proračunsku podršku;

61.  podsjeća da su rizici od preusmjeravanja sredstava uvijek visoki i da su rizici od korupcije i prijevare često povezani s upravljanjem javnim financijama i reformama; ponavlja da se veća pozornost treba posvetiti tim rizicima u okviru političkog dijaloga i oblikovanja strategije za buduće ugovore o proračunskim potporama, osobito kako bi se procijenila sposobnost reagiranja dotične vlade i sposobnost provođenja reformi; ističe da se rizici i rezultati ex ante i ex post kontrola moraju pomno pratiti;

62.  no poziva Komisiju da osigura preispitivanje, zadržavanje, smanjivanje ili otkazivanje proračunske potpore i isplate sredstava u slučaju neispunjavanja jasnih i početnih ciljeva i obveza i/ili dovođenja u opasnost političkih i financijskih interesa Unije;

63.  podsjeća da europski razvojni fondovi moraju pružati maksimalnu otvorenost i transparentnost; podupire javno otkrivanje bitnih proračunskih podataka koji se odnose na programe proračunskih potpora u svrhu povećavanja transparentnosti i odgovornosti svih dionika i prema svim dionicima, uključujući građane;

Proračunska potpora za poboljšanje mobilizacije domaćih prihoda u supsaharskoj Africi

64.  naglašava važnost mobilizacije domaćih prihoda u manje razvijenim zemljama jer se s pomoću nje smanjuje ovisnost o razvojnoj pomoći te ona dovodi do poboljšanja javnog upravljanja i ima središnju ulogu u izgradnji države; poziva na češću uporabu uvjeta isplate specifičnih za mobilizaciju domaćih prihoda u ugovorima za dobro upravljanje i razvoj;

65.  naglašava kako Komisija još nije učinkovito iskoristila ugovore o proračunskoj potpori kako bi podržala mobilizaciju domaćih prihoda u zemljama s niskim i nižim srednjim prihodima u supsaharskoj Africi; primjećuje, međutim, da se novim pristupom Komisije povećao potencijal tog oblika pomoći da učinkovito podržava mobilizaciju domaćih prihoda; poziva Komisiju da u svojim izvješćima o proračunskoj potpori pruži više informacija o korištenju ugovora o proračunskoj potpori za mobilizaciju domaćih prihoda;

66.  naglašava činjenicu da se jačanjem poreznih sustava pridonosi ne samo većem rastu predvidivih prihoda nego i odgovornosti vlada stvaranjem izravne veze između poreznih obveznika i njihove vlade; podržava izričito uključivanje mobilizacije domaćih prihoda na Komisijin popis ključnih razvojnih izazova koji se rješavaju s pomoću proračunske potpore;

67.  ističe izazove povezane s izbjegavanjem plaćanja poreza, utajom poreza i nezakonitim financijskim tokovima; poziva Komisiju da se pridržava njegovih smjernica pri provođenju makroekonomske procjene i procjene upravljanja javnim financijama koje se odnose na aspekte povezane s mobilizacijom domaćih prihoda kako bi se dobila jasnija slika najproblematičnijih područja, npr. opseg poreznih poticaja, transfernih cijena i utaje poreza;

68.  nadalje, poziva Komisiju da pojača svoje zalaganje za borbu protiv utaje poreza i porezne prijevare smanjenjem financijske potpore poreznim oazama s crne liste preko sredstava europskih razvojnih fondova kako bi se zemlje s tih lista koje potiču štetne porezne prakse potaknulo na poštovanje Unijinih kriterija pravednog oporezivanja;

69.  ističe da ne postoje odgovarajući alati za praćenje kako bi se procijenilo koliko je proračunska potpora pridonijela ukupnom poboljšanju mobilizacije domaćih prihoda;

70.  smatra da je ključno nastaviti s promicanjem pravednih i transparentnih domaćih poreznih sustava u području porezne politike, povećati potporu postupcima i tijelima za nadzor u području prirodnih resursa te nastaviti podupirati reforme upravljanja kojima se promiče održivo i transparentno iskorištavanje prirodnih resursa;

71.  naglašava potrebu da se češće primjenjuju uvjeti specifični za mobilizaciju domaćih prihoda jer jasno povezuju isplatu proračunske potpore s napretkom partnerske zemlje u reformama povezanima s mobilizacijom domaćih prihoda;

72.  potiče Komisiju da proširi komponentu izgradnje kapaciteta proračunske potpore jer se njome stvaraju čvrsti temelji za dugoročnu gospodarsku i socijalnu preobrazbu i rješavaju glavne prepreke učinkovitom ubiranju javnih prihoda;

73.  poziva Komisiju da za sve postojeće i buduće ugovore o proračunskoj potpori s komponentom razvoja kapaciteta koja je namijenjena za mobilizaciju domaćih prihoda poveća osviještenost partnerskih zemalja o raspoloživosti te potpore te olakša njezinu uporabu, posebice kako bi se zadovoljile potrebe za razvojem kapaciteta koje još ne pokrivaju drugi donatori;

Potreba za boljom suradnjom s međunarodnim organizacijama

74.  primjećuje da su 2016. godine plaćanja iz ERF-a za projekte s više donatora koje su provele međunarodne organizacije iznosila 914 milijuna EUR;

75.  smatra da bi multilateralne financijske institucije za razvoj trebale raditi na tome da mješovito financiranje bude učinkovitije, posebice u pogledu dodatnosti;

76.  naglašava da bi multilateralne razvojne banke trebale na koordiniran i usklađen način pridonijeti tome da sektor financira ambiciozne UN-ove ciljeve održivog razvoja za 2030., osobito učinkovitom uporabom mješovitog financiranja i osiguravanjem privatnog financiranja radi povećanja učinkovitosti i učinka financiranja pomoći;

77.  potiče Komisiju da poveća primjenu instrumenta mikrofinanciranja koji se smatra važnim i djelotvornim instrumentom u borbi protiv siromaštva i jačanju lokalnih gospodarstava;

78.  podsjeća da financijski instrumenti u okviru europskih razvojnih fondova moraju privući daljnja ulaganja iz privatnog sektora; potiče Komisiju da sastavi plan djelovanja koji bi se bavio tom potrebom i da tijelo nadležno za izdavanje razrješnice izvijesti o ostvarenom napretku;

79.  poziva Komisiju da u svojem sljedećem izvješću navede dvostruku svrhu transparentnosti i vidljivosti Unije te da pruži dodatne informacije o projektima kojima se upravlja s pomoću sredstava Unije; smatra kako bi se produbljivanje dijaloga s Ujedinjenim narodima i Grupom Svjetske banke trebalo ojačati radi povećanja transparentnosti i pojednostavljenja zajedničkih instrumenata za suradnju;

80.  poziva Komisiju da javnosti stavi na raspolaganje ne samo podatke o financiraju nevladinih organizacija nego i detaljna izvješća o financiranim projektima; izražava zabrinutost zbog nedavnih navoda o nepropisnom ponašanju određenih nevladinih organizacija; poziva Komisiju da aktivno prati razvoj situacije i da, ako je to potrebno, preispita dodijeljena financijska sredstva;

Suočavanje s novim globalnim razvojnim prioritetima

Operativni izazovi i novi pokretači

81.  prepoznaje potrebu za razvojem novih obrazaca za oblikovanje instrumenata za razvojnu pomoć i popratnih uvjeta, u skladu s obvezama u sklopu ciljeva održivog razvoja i novog Europskog konsenzusa o razvoju kako bi se odgovorilo na nove ključne značajke kao što su povezanost humanitarne pomoći s razvojem, povezanost razvoja, migracija i mobilnosti, povezanost klimatskih promjena te povezanost mira i sigurnosti;

82.  naglašava da bi, s obzirom na manjak financijskih sredstava potrebnih za postizanje ambicioznih ciljeva održivog razvoja, privatni sektor mogao odigrati ključnu ulogu; napominje da bi mješovito financiranje moglo biti koristan način za iskorištavanje dodatnih sredstava, pod uvjetom da njegova primjena bude propisno opravdana, da se može dokazati njegova dodana vrijednost i da udovoljava načelima razvojne učinkovitosti;

83.  međutim, ističe da europski razvojni fondovi ne bi smjeli nadilaziti svoje područja primjene i da stvaranje novih veza radi suočavanja s novim izazovima ne bi smjelo ugroziti ostvarivanje drugih razvojnih ciljeva te da njihova uspostava mora biti popraćena točnim, jasnim i transparentnim pravilima utvrđenima na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija koje je odredila Komisija;

84.  smatra da je ključna poboljšana koordinacija i sinergija između potpore različitih donatora i instrumenata pomoći; poziva različite dionike da poboljšaju kvalitetu okvira za rezultate aktivnosti i rezultata razvoja na terenu;

85.  prepoznaje operativne teškoće ili izazove na koje se može naići, posebno u svrhu stvaranja konsenzusa, posebno kad je u pitanju koordinacija velikog broja donatora u složenim okolnostima koje se mijenjaju i s obzirom na promjenjive potrebe;

86.  smatra da je ulaganje u nestabilne zemlje i dalje ključan prioritet intervencije Unije, dok bi održavanje razboritog pristupa u pogledu praćenja moglo prema potrebi dovesti do prestanka financiranja; smatra da se mora ojačati praksa ocjenjivanja i razmjene rezultata u pogledu nestabilnih zemalja ili zemalja zahvaćenih sukobima;

87.  podržava napore koji se ulažu u rješavanje problema održivosti rezultata razvoja kada je u pitanju mobilizacija domaćih prihoda, odgovornost i politička ekonomija;

88.  podsjeća na činjenicu da su klimatske promjene najveći izazov s kojim se suočavaju EU i svjetske vlade; odlučno poziva Komisiju da ispuni svoje obveze iz Pariškog sporazuma koje se odnose na jačanje preduvjeta povezanih s klimom za dobivanje sredstava Unije kako bi se financirali samo projekti koji su u skladu s klimatskom politikom i odražavaju klimatske ciljeve Unije, za što će biti potrebna veća dosljednost kad je riječ o kriterijima odabira;

89.  zabrinut je zbog zaključka Revizorskog suda da certifikacijski sustav EU-a za održivost biogoriva nije sasvim pouzdan(27); naglašava potencijalno negativne posljedice za zemlje u razvoju koje je naveo Revizorski sud budući da „Komisija nije zahtijevala da se u dobrovoljnim programima provjerava da proizvodnja biogoriva koja se u okviru njih certificira ne predstavlja znatne rizike u smislu nepovoljnih posljedica za društvo i gospodarstvo, kao što su sukobi u vezi sa zakupom zemljišta, prisilni/dječji rad, loši radni uvjeti poljoprivrednika ili opasnost za zdravlje i sigurnost” te stoga zahtijeva od Komisije da se pozabavi tim pitanjem;

90.  potiče uvrštavanje etičke dimenzije u oblikovanje političkih intervencija;

91.  smatra da edukacijski materijal koji se financira sredstvima Unija, npr. PEGASE (fr. Mécanisme Palestino-européen de Gestion de l’Aide Socio-économique), mora biti u skladu sa zajedničkim vrijednostima slobode, tolerancije i nediskriminacije u obrazovanju koje su ministri obrazovanja Unije usvojili u Parizu 17. ožujka 2015.; poziva Komisiju da osigura da se financijska sredstva Unije troše u skladu s UNESCO-vim standardima mira i tolerancije u obrazovanju;

Aktivacija povezanosti između razvoja i migracija

92.  primjećuje da je 2016. odobreno 106 projekata u vrijednosti od ukupno 1 589 milijuna EUR, s 594 milijuna EUR ugovorenih iznosa i 175 milijuna EUR plaćenih iznosa za bolje upravljanje migracijskim tokovima i rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije preko uzajamnog fonda za Afriku i povezanih regionalnih okvira; primjećuje da se jedan od dogovorenih ciljeva odnosi na „dobro upravljane migracijske politike”;

93.  poziva Komisiju da na strukturiran način izvješćuje o učincima programa pokrenutih u okviru uzajamnog fonda za Afriku, osobito na temelju praćenja usmjerenog na rezultate koje provodi Unija i okvira za rezultate uzajamnog fonda za Afriku, kako bi se istaknula kolektivna postignuća;

94.  u tom kontekstu također navodi da će novi Europski fond za održivi razvoj, kao dio Europskog plana vanjskog ulaganja, biti usmjeren na zemlje supsaharske Afrike, pri čemu će biti osigurano 400 milijuna EUR sredstava iz europskih razvojnih fondova;

95.  podržava povećanje financijske omotnice za društveno odgovorno financiranje u zemljama AKP-a, zasebnog okvira investicijskog instrumenta za zemlje AKP-a, za 300 milijuna EUR kako bi se ostvario ukupni kapacitet od 800 milijuna EUR u svrhu provedbe ciljanih projekata kojima se izravno rješava problem temeljnih uzroka migracije, te njezino pretvaranje u obnovljivi fond;

96.  primjećuje da Europska investicijska banka (EIB) investicijskim instrumentom za zemlje AKP-a uglavnom podupire projekte kojima se promiče razvoj privatnog sektora, dok se prihvatljivi projekti javnog sektora razmatraju i u okviru paketa mjera za migracije namijenjenog za zemlje AKP; pozdravlja razvoj novih partnerstva u kontekstu investicijskog instrumenta za zemlje AKP-a kojim upravlja EIB; međutim, poziva EIB da pruži dodatne informacije o sastavnim dijelovima učinka financijske poluge, točnije o dijelovima koji proizlaze iz dijela kapitala i iz javnih sredstava Unije ili drugih multilateralnih razvojnih banaka, kao i o vraćenim iznosima koji su ponovo uloženi u funkcioniranje investicijskog instrumenta za zemlje AKP-a;

97.  podržava Komisiju u izradi zakonika o migracijama u okviru Odbora za razvojnu pomoć Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj kako bi se povećala učinkovita uporaba i sljedivost povezanih financijskih sredstava;

Ususret novom partnerstvu sa zemljama AKP-a

98.  s nestrpljenjem iščekuje da bude u potpunosti obaviješten i da se s njim provedu savjetovanja o reviziji u sredini programskog razdoblja 11. europskog razvojnog fonda kojom bi se trebali u obzir uzeti Program održivog razvoja do 2030. i novi Europski konsenzus o razvoju, ali kojom bi se također trebalo u potpunosti poštovati načela razvojne učinkovitosti koja su ponovo potvrđena na sastanku na visokoj razini Globalnog partnerstva u Nairobiju, osobito odgovornosti zemalja primateljica za prioritete;

99.  ponovo poziva na uključivanje sredstava europskih razvojnih fondova u opći proračun.

2.2.2018

MIŠLJENJE Odbora za razvoj

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o razrješnici za izvršenje proračuna osmog, devetog, desetog i jedanaestog Europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2016.

(2017/2146(DEC))

Izvjestitelj za mišljenje: Doru-Claudian Frunzulică

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podržava upotrebu proračunske potpore, ali poziva Komisiju da u svakom pojedinom slučaju bolje utvrdi i jasno ocijeni rezultate razvoja koje treba ostvariti i da prije svega poboljša nadzorne mehanizme koji se odnose na stanje u državama primateljicama u pogledu korupcije, poštovanja ljudskih prava, vladavine prava i demokracije; izražava duboku zabrinutost zbog mogućeg korištenja proračunske potpore u zemljama u kojima nedostaje demokratski nadzor, bilo zbog nedostatka funkcionalne parlamentarne demokracije, manjka slobode za civilno društvo i medije ili zbog manjka kapaciteta nadzornih tijela; prima na znanje tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 35/2016 o uporabi proračunske potpore za poboljšanje mobilizacije domaćih prihoda u supsaharskoj Africi, u kojem je zaključeno da ex ante analize Komisije u vezi s mobilizacijom domaćih prihoda nisu dovoljno detaljne i da ne slijede vlastite smjernice, da Komisija često ne ocjenjuje oslobođenja od poreza i nezakonite odljeve kapitala te da ne uzima na odgovarajući način u obzir dividende od iskorištavanja niti jesu li naknade za pristup prirodnim resursima bile plaćene; izražava zabrinutost zbog toga što se Komisija u ugovorima o proračunskoj potpori u maloj mjeri i ponekad na nerelevantan način koristi uvjetima o mobilizaciji domaćih prihoda;

2.  izražava žaljenje zbog opetovanih neusklađenosti s pravilima javne nabave u potrošnji sredstava Europskog razvojnog fonda(28);ističe da je riječ o kontinuiranom problemu koji Europski revizorski sud već godinama ističe; poziva Komisiju da riješi spomenuti problem, koji bi mogao postati još važniji uslijed ubrzanih postupaka javne nabave u okviru Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku;

3.  pozdravlja tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 11/2107 o uzajamnom fondu EU-a Bêkou za Srednjoafričku Republiku; uviđa da je, unatoč nekim nedostacima, uzajamni fond imao perspektivan početak i primjećuje da je osnivanje uzajamnog fonda bio brz odgovor na potrebu za povezivanjem pomoći, obnove i razvoja; poziva Komisiju da slijedi preporuke Revizorskog suda u vezi s pripremom smjernica o odabiru instrumenta pomoći (uzajamni fond ili drugo); smatra da takve smjernice moraju odražavati moguće rizike i nedostatke uzajamnih fondova kao i uzeti u obzir različita iskustva kad je riječ o njihovoj dosadašnjoj uporabi; izražava žaljenje zbog toga što se uzajamnim fondom nije u znatnijoj mjeri poboljšala opća koordinacija donatora;

4.  s nestrpljenjem iščekuje da bude u potpunosti obaviješten i da se s njim provedu savjetovanja o reviziji u sredini programskog razdoblja 11. Europskog razvojnog fonda, kojom bi se trebali uzeti u obzir Program održivog razvoja do 2030. i novi Europski konsenzus o razvoju, ali kojom bi se također trebalo u potpunosti poštovati načela razvojne učinkovitosti koja su ponovno potvrđena na sastanku na visokoj razini Globalnog partnerstva u Nairobiju, osobito odgovornosti zemalja primateljica za prioritete;

5.  naglašava da bi, s obzirom na manjak financijskih sredstava potrebnih za postizanje ambicioznih razvojnih ciljeva, privatni sektor mogao odigrati ključnu ulogu; napominje da bi mješovito financiranje moglo biti koristan način za iskorištavanje dodatnih sredstava, pod uvjetom da njegova primjena bude propisno opravdana, da se može dokazati njegova dodana vrijednost i da udovoljava načelima razvojne učinkovitosti;

6.  poziva Komisiju da, kada je riječ o razvoju, zauzme pristup koji se temelji na poticajima uvođenjem načela „više za više”, uzimajući kao primjer europsku politiku susjedstva; vjeruje da što više i brže neka zemlja napreduje u svojim unutarnjim reformama izgradnje i konsolidacije demokratskih institucija, iskorjenjivanja korupcije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava, to bi i potpora Unije trebala biti veća; naglašava da bi taj pristup „pozitivne uvjetovanosti”, zajedno s jakim naglaskom na financiranju malih projekata za ruralne zajednice, mogao dovesti do stvarnih promjena i zajamčiti da se novac poreznih obveznika Unije troši na održiviji način; snažno osuđuje, s druge strane, svaki pokušaj da se pomoć uvjetuje kontrolom granica;

7.  izražava zabrinutost zbog izjave Europskog revizorskog suda(29) da postoji ozbiljan rizik od toga da Unija neće postići cilj uključivanja klimatskih promjena u cjelokupni proračun Unije te da se cilj potrošnje 20 % rashoda na klimatske aktivnosti neće ostvariti;

8.  izražava zabrinutost zbog zaključka Europskog revizorskog suda da sustav Unije za certifikaciju održivih biogoriva nije u potpunosti pouzdan(30);naglašava potencijalne negativne posljedice za zemlje u razvoju koje je naveo Revizorski sud: „Konkretno, Komisija nije zahtijevala da se u dobrovoljnim programima provjerava da proizvodnja biogoriva koja se u okviru njih certificira ne predstavlja znatne rizike u smislu nepovoljnih posljedica za društvo i gospodarstvo, kao što su sukobi u vezi sa zakupom zemljišta, prisilni/dječji rad, loši radni uvjeti poljoprivrednika ili opasnost za zdravlje i sigurnost” te stoga od Komisije zahtijeva da riješi spomenuto pitanje.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.1.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

17

0

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Ignazio Corrao, Mireille D’Ornano, Doru-Claudian Frunzulică, Charles Goerens, Enrique Guerrero Salom, György Hölvényi, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Eleftherios Synadinos, Bogdan Brunon Wenta, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ádám Kósa, Paul Rübig, Judith Sargentini, Adam Szejnfeld

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jean Lambert, Miroslav Mikolášik

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

17

+

ALDE

Charles Goerens

NI

Eleftherios Synadinos

PPE

György Hölvényi, Ádám Kósa, Miroslav Mikolášik, Paul Rübig, Adam Szejnfeld, Bogdan Brunon Wenta

S&D

Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Elly Schlein

Verts/ALE

Jean Lambert, Judith Sargentini

0

-

4

0

EFDD

Ignazio Corrao, Mireille D'Ornano

GUE/NGL

Lola Sánchez Caldentey

PPE

Joachim Zeller

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

19.3.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Inés Ayala Sender, Dennis de Jong, Tamás Deutsch, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Benedek Jávor, Barbara Kappel, Wolf Klinz, Arndt Kohn, Miroslav Poche, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Bart Staes, Marco Valli, Derek Vaughan

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Gerben-Jan Gerbrandy, Brian Hayes, Andrey Novakov

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Howarth

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

20

+

ALDE

Gerben-Jan Gerbrandy, Wolf Klinz

EFDD

Marco Valli

ENF

Barbara Kappel

GUE/NGL

Luke Ming Flanagan, Dennis de Jong

PPE

Tamás Deutsch, Ingeborg Gräßle, Brian Hayes, Andrey Novakov, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt

S&D

Inés Ayala Sender, John Howarth, Arndt Kohn, Miroslav Poche, Derek Vaughan

VERTS/ALE

Benedek Jávor, Bart Staes

0

-

 

 

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

  SL C 322, 28.9.2017., str. 281.

(2)

  SL C 322, 28.9.2017., str. 289.

(3)

  SL L 317, 15.12.2000., str. 3.

(4)

  SL L 287, 4.11.2010., str. 3.

(5)

  SL L 344, 19.12.2013., str. 1.

(6)

  SL L 156, 29.5.1998., str. 108.

(7)

  SL L 317, 15.12.2000., str. 355.

(8)

  SL L 247, 9.9.2006., str. 32.

(9)

  SL L 210, 6.8.2013., str. 1.

(10)

  SL L 191, 7.7.1998., str. 53.

(11)

  SL L 83, 1.4.2003., str. 1.

(12)

  SL L 78, 19.3.2008., str. 1.

(13)

  SL L 58, 3.3.2015., str. 17.

(14)

  SL C 322, 28.9.2017., str. 281.

(15)

  SL C 322, 28.9.2017., str. 289.

(16)

  SL L 317, 15.12.2000., str. 3.

(17)

  SL L 287, 4.11.2010., str. 3.

(18)

  SL L 344, 19.12.2013., str. 1.

(19)

  SL L 156, 29.5.1998., str. 108.

(20)

  SL L 317, 15.12.2000., str. 355.

(21)

  SL L 247, 9.9.2006., str. 32.

(22)

  SL L 210, 6.8.2013., str. 1.

(23)

  SL L 191, 7.7.1998., str. 53.

(24)

  SL L 83, 1.4.2003., str. 1.

(25)

  SL L 78, 19.3.2008., str. 1.

(26)

  SL L 58, 3.3.2015., str. 17.

(27)

  Tematsko izvješće br. 18/2016: Sustav EU-a za certifikaciju održivih biogoriva

(28)

Godišnje izvješće o aktivnostima koje se financiraju iz 8., 9., 10. i 11. europskog razvojnog fonda za financijsku godinu 2016., Europski revizorski sud.

(29)

Tematsko izvješće br. 31/2016: Provode se ambiciozne mjere kako bi se najmanje svaki peti euro iz proračuna EU-a potrošio na klimatske aktivnosti, ali i dalje postoji ozbiljan rizik da se taj cilj neće postići, Europski revizorski sud, 2016.

(30)

Tematsko izvješće br. 18/2016: Sustav EU-a za certifikaciju održivih biogoriva

Posljednje ažuriranje: 13. travnja 2018.Pravna napomena