Postupak : 2017/2285(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0136/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0136/2018

Rasprave :

PV 02/05/2018 - 24
CRE 02/05/2018 - 24

Glasovanja :

PV 03/05/2018 - 7.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0200

IZVJEŠĆE     
PDF 525kWORD 68k
4.4.2018
PE 616.859v02-00 A8-0136/2018

o provedbi o kohezijskoj politici i tematskom cilju „promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u infrastrukturi ključnih mreža” – članak 9. stavak 7. Uredbe o zajedničkim odredbama

(2017/2285(INI))

Odbor za regionalni razvoj

Izvjestitelj: Andrey Novakov

OBRAZLOŽENJE – SAŽETI PREGLED ČINJENICA I REZULTATA ISTRAŽIVANJA
 PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

OBRAZLOŽENJE – SAŽETI PREGLED ČINJENICA I REZULTATA ISTRAŽIVANJA

Desetljećima je kohezijska politika EU-a jedinstveni najvidljiviji instrument europske dodane vrijednosti. Ulaganjima iz proračuna EU-a ne ostvaruju se samo dugoročni ciljevi Unije nego se i utječe na sve građane, lokalne zajednice i poslovne subjekte. Prisutnost kohezijske politike na lokalnoj razini uspješnim je projektima dovela do postizanja vjerodostojnosti i vidljivosti.

Ulaganja u prometnu infrastrukturu u okviru tematskog cilja „promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u infrastrukturi ključnih mreža” neka su od najkonkretnijih postignuća kohezijske politike, kojima se doprinosi premošćivanju nedostataka nastalih zbog razlika unutar EU-a i uspostavi čvrstog jedinstvenog tržišta za konkurentnu Europu.

Ovo je izvješće u kontekstu članka 9. stavka 7. Uredbe o zajedničkim odredbama i cilj mu je procjena postignuća, davanje pregleda problema i upućivanje na razdoblje poslije 2020. Ovo potonje posebno je važno s obzirom na predstojeći prijedlog VFO-a, daljnje pregovore i regulatorni okvir za sljedeće programsko razdoblje.

Postignuća i učinak ulaganja u razdoblju 2007. – 2013.

Cilj je transeuropske prometne mreže (TEN-T, članci 170. – 172. UFEU-a) razvoj integrirane multimodalne mreže kojom će se omogućiti brže i lakše kretanje osoba i robe diljem EU-a. Kao što se navodi u sveobuhvatnom skupu inicijativa „Europa u pokretu”, ona doprinosi konkurentnoj, povezanoj i čistoj mobilnosti za sve Europljane.

Od 2013. godine (Uredba (EU) br. 1315/2013) Europska unija razvija novu politiku transeuropske prometne mreže, čija je glavna značajka sustavan pristup mreži na razini EU-a. Njome su utvrđena prioritetna područja za djelovanje, posebno na prekograničnim dionicama. Tema su joj i infrastrukturne razlike te nedovoljna interoperabilnost, njome se poboljšavaju multimodalne veze, smanjuje emisija stakleničkih plinova te pridaje veća pozornost vezama s trećim zemljama. Međutim, s ukupnim proračunom od 8,013 milijardi eura dodijeljenih za program TEN-T u financijskom razdoblju 2007. – 2013. stope sufinanciranja (do najviše 30 % proračuna za projekte infrastrukturnih radova i 50 % za studije) bile su nedostatne, posebno u državama s najnižom kvalitetom infrastrukture.

U međuvremenu je u 27 država članica EU-a u cjelini u razdoblju 2007. – 2013. za ulaganje u promet ukupno izdvojena 81 milijarda eura, odnosno gotovo trećina (31 %) ukupnog iznosa Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF). Od toga se više od dvije trećine (69 %) odnosilo na najnovije države članice (za njih 12 oko 55,6 milijardi eura), u kojima je potreba za ulaganjem u promet bila najveća. To znači da je od 309 operativnih programa o kojima se pregovaralo s Europskom komisijom (EFRR i KF) njih 238 obuhvaćalo potporu prometnom sektoru. Većina ih je provedena na nacionalnoj razini (što je 67 % ukupno dodijeljenih sredstava). Rezultat je 4 900 km novih i 28 000 km obnovljenih cesta, uglavnom u najnovijim državama članicama, izgradnja 1 100 km novih željezničkih pruga i nadogradnja 3 900 km željezničkih pruga (2 600 km pruga izgrađenih ili nadograđenih u mreži TEN-T). Time je osiguran cestovni pristup za više od 8,2 milijuna građana te je smanjeno vrijeme putovanja.

Postoje i mnogi dobri primjeri europskih ulaganja u promet u razdoblju 2007. – 2013. koje treba navesti – završetak autoceste Trakia od Sofije do luke Burgas na Crnom moru, kojom se glavni grad, središte gospodarskih aktivnosti, povezuje s najvećom lukom, što je presudan doprinos za razvoj bugarskog gospodarstva, potom modernizacija željezničke linije E30/C-E 30, dionica Kraków – Rzeszów u Poljskoj, obnova nacionalne ceste DN6 Alexandria – Craiova u Rumunjskoj, modernizacija dionice Votice – Benešov u Prahyu u Češkoj Republici, željeznički tunel (moduli 5 i 6) u Leipzigu u Njemačkoj i mnogi drugi.

Napredak u razdoblju 2014. – 2020.

U usporedbi s programom TEN-T za razdoblje 2007. – 2013. programom za promet za razdoblje 2014. – 2020. u okviru Instrumenta za povezivanje Europe dodjeljuje se više sredstava za projekte u naprednim fazama provedbe te za radove ili mješovite projekte (kombiniranje studija i radova). S 24,05 milijardi eura dostupnih za infrastrukturne projekte u okviru Instrumenta za povezivanje Europe troškovi financiranja prometa iznose 47 eura po građaninu EU-a. Među 20 najvećih projekata financiranih u okviru poziva na dostavu ponuda Instrumenta za povezivanje Europe za razdoblje 2014. – 2015. 79 % su željeznički projekti.

U međuvremenu se u okviru europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova predviđa ukupan iznos od oko 70 milijardi EUR za projekte u području prometa programirane u razdoblju 2014. – 2020.: 35,6 milijardi EUR za promet u okviru Kohezijskog fonda i 34,5 milijardi EUR za promet u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj. Unatoč kašnjenju pri provedbi programskog razdoblja ne postoji veći negativni učinak na ulaganja u promet. Međutim, napredak u ulaganju u cestovni promet u okviru Kohezijskog fonda znatno je očitiji nego napredak u ulaganju u željeznicu. Od planiranih 9 643,103 km7 km cesta za obnovu već je donesena odluka za 1 973 km, a od planiranih 3 103 km novih cesta već je donesena odluka za 1 195 km. U međuvremenu statistički podaci o ulaganju u željeznice razlikuju se, pri čemu je od planiranih 7 052 km željezničkih pruga za obnovu već donesena odluka za 982 km, a od planiranih 628 km novih željezničkih pruga donesena je odluka za samo 16 km.

Problemi povezani s prometnom infrastrukturom

Kvaliteta infrastrukture razlikuje diljem EU-a. Potrebno ju je modernizirati i održavati. Potrebna sredstva moraju se pribaviti i iz javnih i iz privatnih izvora. Do 2050. očekuje se povećanje teretnog prometa od 80 % i putničkog prometa za više od 50 %. Veze koje nedostaju i postojeća uska grla velike su prepreke za protok prometa. Budući da infrastruktura oblikuje mobilnost, ona treba biti jednako razvijena u istočnim i zapadnim dijelovima EU-a. U suprotnom prijeti nam opasnost od daljnjeg suočavanja sa svim negativnim učincima na gospodarstvo, industriju i društvo, posebno u pogledu prometnog zagušenja, smrtnih slučajeva na cestama, utjecaja na okoliš itd.

Prometno zagušenje pogađa i cestovni i zračni promet, a Europu košta oko 1 % njezina godišnjeg BDP-a. Stanje će se pogoršati jer se očekuje da će i teretni i putnički promet rasti. Istodobno se broj smrtnih slučajeva prouzročenih prometnim nesrećama u EU-u s vremenom znatno smanjio, gotovo 40 % u posljednjih sedam godina.

I dalje postoji potreba za promicanjem zelenog prijevoza s niskom razinom emisija do 2050. jer EU mora smanjiti emisije iz prometa za najmanje 60 % u odnosu na razine iz 1990. ako se globalno zatopljenje želi ograničiti na povećanje od samo 2°C. Nadalje, unatoč poboljšanjima u pogledu energetske učinkovitosti prometni sektor i dalje ovisi o nafti za 96 % svojih energetskih potreba.

Još jedan veliki izazov je povećan interes vanjskih investitora u europsku prometnu mrežu i hitna potreba za djelovanjem na europskoj razini kako bi se osiguralo da se transformacija prijevoza definira zajedno s našim partnerima umjesto da se određuje drugdje u svijetu.

Izazovi za ulaganja u prometnu infrastrukturu EU-a

Ulaganjima EU-a u materijalnu infrastrukturu doprinosi se vidljivosti i vjerodostojnosti Unije na lokalnoj razini. Razvoj infrastrukture treba biti u skladu s predviđenim porastom europske prometne potražnje. Očekuje se da će trošak te potražnje do 2030. iznositi 1,5 bilijuna EUR. Štoviše, Komisija procjenjuje da će do 2020. biti potrebno oko 500 milijardi EUR samo za dovršenje transeuropske mreže, a gotovo polovica tog iznosa potrebna je kako bi se prevladala glavna uska grla. Iako se iz proračun EU-a pružaju znatna financijska sredstva za infrastrukturu u Europi, najveći dio sredstava za projekte i dalje dolazi iz država članica.

Prvo, ključna uloga Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF) u razdoblju nakon 2020. također zahtijeva znatne proračunske i provedbene obveze kako bi se obuhvatile ambicije EU-a povezane s regionalnom prometnom infrastrukturom kao preduvjetom za rast i razvoj. Trenutačno razina ambicije i investicijske procjene ponovno premašuju raspoloživa sredstva.

Drugo, iznimno je potrebna optimizacija učinkovitosti. Kako bi prometni sektor i dalje bio konkurentan na svjetskom tržištu te ostao na svjetskom vrhu u pogledu tehnološkog napretku u prometu, proračun od 6,3 milijarde EUR za pametan, zeleni i integrirani promet za razdoblje 2014. – 2020. u okviru programa Obzor 2020. krajnje je nedovoljan, što ponovno dovodi do prevelikog broja prijedloga i nedostatka financijskih sredstava za kvalitetne projekte.

Treće, postoje i određeni nedostaci povezani s učinkovitošću projektnih portfelja. Među njima su kašnjenja zbog goleme složenosti, nedostatak financijskih sredstava i/ili financijskih jamstava, nedostatak koordinacije, administrativno opterećenje za upravljačka tijela, korisnike i ugovaratelje, priprema i planiranje projekata te regulatorna ograničenja.

Potom, iznosi zajmova Europske investicijske banke (EIB) općenito su ograničeni na 50 % ulaganja u projekt, što bi moglo biti nedovoljno za strateške projekte velikih razmjera u zemljama u kojima su ulaganja u promet najpotrebnija. Istovremeno države članice i dalje ne raspolažu jednakim kapacitetima za rad s financijskim instrumentima, organizaciju javno-privatnih partnerstava i provedbu sinergija među različitim vrstama financiranja, što negativno utječe na njihov napredak. Postojeće usluge podrške na lokalnoj razini nisu učinkovite kako bi se riješilo pitanje tih nedostataka u pogledu kapaciteta.

Naposljetku, ne bi trebala postojati samo jedna strategija za ulaganje u europske regije jer u nekim slučajevima zbog statističke pristranosti cijele regije nisu prihvatljive za financiranje zbog postojanja gospodarski snažnih gradskih centara u okviru trenutačne klasifikacije NUTS2. U određenim državama članicama tipologija NUTS 2 ne odgovara regionalnim strukturama upravljanja, što dovodi do poteškoća pri planiranju i provedbi.

Europa također treba ostvariti funkcionalnost i puni potencijal mreže TEN-T njezinim dovršetkom i sveobuhvatnom povezanošću prekograničnih regija. U ovoj fazi savjetodavna potpora i izgradnja kapaciteta na razini projekta ostaje izvan područja primjene postojećih instrumenata. Suočavamo se s hitnom potrebom za podupiranjem gospodarstva i zapošljavanja u svojim regijama.


PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi o kohezijskoj politici i tematskom cilju „promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u infrastrukturi ključnih mreža” – članak 9. stavak 7. Uredbe o zajedničkim odredbama

(2017/2285(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir kohezijsku politiku i tematski cilj „promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u infrastrukturi ključnih mreža” – članak 9. stavak 7. Uredbe o zajedničkim odredbama(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu o zajedničkim odredbama (EU) br. 1303/2013, članak 37. o financijskim instrumentima koji se podupiru u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 o Europskom fondu za regionalni razvoj, članak 5. stavak 7. o promicanju održivog prometa i otklanjanju uskih grla u infrastrukturama glavnih mreža(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 o Kohezijskom fondu, članak 4. točku (d) o promicanju održivog prometa i otklanjanju uskih grla u infrastrukturama glavnih mreža(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010.(6),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 1386/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” Tekst značajan za EGP”(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o „regijama koje zaostaju u EU-u”(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2017. o promicanju kohezije i razvoja u najudaljenijim regijama Unije: primjena članka 349. UFEU-a(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. svibnja 2017. o pravoj kombinaciji financiranja za europske regije: uravnotežena primjena financijskih instrumenata i bespovratnih sredstava u kohezijskoj politici EU-a(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o provedbi Bijele knjige o prometu iz 2011.: razmatranje aktualnog stanja i put naprijed prema održivoj mobilnosti(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. travnja 2009. o Zelenoj knjizi o budućnosti politike TEN-T-a(12),

–  uzimajući u obzir Sedmo izvješće Komisije o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji od 9. listopada 2017. naslovljeno „Moja regija, moja Europa, naša budućnost” (COM(2017)0583),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. veljače 2018. naslovljenu „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom” (COM(2018)0065),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. listopada 2017. naslovljenu „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a” (COM(2017)0623),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna 2017. naslovljenu „Poticanje rasta i kohezije u graničnima regijama EU-a” (COM(2017)0534),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 17. prosinca 2013. naslovljenu „Zajedno prema konkurentnoj gradskoj mobilnosti s učinkovitim iskorištavanjem resursa” (COM(2013)0913),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2011. naslovljenu „Plan za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika 2050.” (COM(2011)0112),

–  uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije od 28. ožujka 2011. naslovljenu „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 4. veljače 2009. naslovljenu „TEN-T: Pregled politike – ususret bolje integriranoj transeuropskoj prometnoj mreži koja služi zajedničkoj prometnoj politici” (COM(2009)0044),

–  uzimajući u obzir objedinjeno izvješće Komisije iz kolovoza 2016. naslovljeno „WP1: Objedinjeno izvješće: ex post evaluacija programa kohezijske politike 2007. – 2013. s naglaskom na Europskom fondu za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskom fondu (KF)”,

–  uzimajući u obzir objedinjeno izvješće Komisije iz lipnja 2016. naslovljeno „Trendovi regionalnog razvoja u EU-u – WP1: objedinjeno izvješće: ex post evaluacija programa kohezijske politike 2007. – 2013. s naglaskom na Europskom fondu za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskom fondu (KF)”,

–  uzimajući u obzir završno izvješće Komisije iz svibnja 2016. naslovljeno „WP5: ex post evaluacija programa kohezijske politike 2007. – 2013. s naglaskom na Europskom fondu za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskom fondu (KF)”,

–  uzimajući u obzir Radni dokument službi Komisije od 10. travnja 2017. „Konkurentnost u regijama s niskim prihodima i slabim rastom: izvješće o regijama koje zaostaju” (SWD (2017)0132),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 4. svibnja 2010. naslovljenu „Savjetovanje o budućoj politici transeuropske prometne mreže” (COM(2010)0212),

–  uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš „Usklađeni inventar stakleničkih plinova Europske unije: službene procjene emisija stakleničkih plinova za 2016.”,

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Svijet se mijenja, a s njime i promet” koju je naručila Glavna uprava Parlamenta za unutarnju politiku, Resorni odjel B: Strukturna i kohezijska politika, ožujak 2016.,

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Budućnost prometne infrastrukture EU-a” koju je naručila Glavna uprava Parlamenta za unutarnju politiku, Resorni odjel B: Strukturna i kohezijska politika, siječanj 2010.,

–  uzimajući u obzir statistički dokument Eurostata iz 2016. naslovljen „Pokazatelji u području energetike, prometa i okoliša – izdanje iz 2016.”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0136/2018),

A.  budući da su u sklopu tematske koncentracije, čiji je cilj povećati djelotvornost europskih strukturnih i investicijskih fondova (fondovi ESI) i podržati napore koje regije ulažu u provedbu strategije Europa 2020., ulaganja u okviru tematskog cilja br. 7 promišljeno usredotočena na povećanje kvalitete prometne infrastrukture, uključujući učinkovitu uporabu postojeće infrastrukture;

B.  budući da se s pomoću KF-a i EFRR-a pruža potpora i za razvoj mreže TEN-T i regionalne i lokalne prometne infrastrukture koja nije obuhvaćena mrežom TEN-T, naročito u slabije razvijenim državama članicama i regijama gdje je potrebno uložiti još puno napora u uspostavljanje veza koje nedostaju, uklanjanje uskih grla i modernizaciju željezničkih vozila;

C.  budući da su sektor prometa i s njime povezana infrastruktura odlučujući i temeljni čimbenik za razvoj svake zemlje, kao i za dobrobit stanovnika država članica, zbog čega je prometni sektor i dalje ključno područje ulaganja koje doprinosi rastu, konkurentnosti i razvoju poticanjem gospodarskog potencijala svih regija EU-a, čime se jača ekonomska i socijalna kohezija i podupire unutarnje tržište, a time i omogućuje kohezija, integracija i socijalno-gospodarska uključenost, rješava problem neravnoteže među regijama, omogućuje pristup uslugama i osposobljavanju u najudaljenijim regijama koje su trenutačno u opasnosti od depopulacije te jačaju mreže za pokretanje i razvoj poslovanja;

D.  budući da je u razdoblju 2007. – 2013. u prometnu infrastrukturu uložena 81 milijarda eura, odnosno gotovo trećina (31 %) fondova ESI; budući da je najjači pozitivni učinak ulaganja u prometnu infrastrukturu EU-a posebno i konkretnije vidljiv u središnjoj i istočnoj Europi gdje je dodijeljeno 69 % ukupnih sredstava za financiranje sektora prometa;

E.  budući da je Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. obilježen povećanjem proračuna fondova ESI i Instrumenta za povezivanje Europe; budući da unatoč negativnim učincima nedavne gospodarske i financijske krize te kašnjenju pri provedbi programskog razdoblja nema većeg utjecaja na ulaganja u promet; budući da su ulaganja u prometnu infrastrukturu EU-a jedna od politika kojom se ostvaruje najveća dodana vrijednost EU-a s obzirom na učinke prelijevanja, među ostalim, na jedinstvenom tržištu, čime praktično sve države članice ostvaruju neto korist od ulaganja;

F.  budući da uspješni cestovni, željeznički i lučki projekti koji se podržavaju iz proračuna EU-a doprinose gospodarstvu, rastu, industriji, izvozu, turizmu, trgovini, stvaranju radnih mjesta, oživljavanju regija i zaustavljanju trendova depopulacije; budući da postoje primjeri dodane vrijednosti EU-a kao što su: modernizacija željezničke pruge E30/C-E30 od Krakówa do Rzeszówa u Poljskoj, željeznička pruga od Sofije do Plovdiva u Bugarskoj, željeznički tunel (moduli 5 i 6) u Leipzigu u Njemačkoj, modernizacija tračnica od Votica do Benešova u Pragu u Češkoj Republici, obnova stjecišta Ülemiste u Tallinnu u Estoniji, obnova nacionalne ceste DN6 od Alexandrije do Craiove u Rumunjskoj, brza željeznica Madrid-Valencia-Murcia u Španjolskoj, završetak autoceste Trakiya od Sofije do luke Burgas na Crnom moru, linija metroa br. 4 u Budimpešti u Mađarskoj, linije metroa u Sofiji u Bugarskoj i mnogi drugi;

G.  budući da su TEN-T i prometna infrastruktura, kao što su ceste, brze željeznice te plovni i zračni putovi, prioriteti EU-a, i ako bi europska ulaganja zaostajala, ta bi se praznina mogla popuniti povećanim izravnim stranim ulaganjima koja bi dovela do premještanja dobiti, poreza i mogućnosti zapošljavanja izvan EU-a, čime bi se možda povećala ovisnost i makroekonomska nestabilnost regija; budući da bi takav postupak dugoročno ugrozio regionalnu prisutnost i politike Unije te bi doveo do fragmentacije i nejednakosti;

H.  budući da razvoj koridora osnovne mreže obuhvaća niz sastavnica kao što su infrastruktura za alternativna goriva (oprema za punjenje) te inteligentni i inovativni prometni sustavi i da ima presudnu ulogu u omogućavanju dekarbonizacije prometnog sustava kao cjeline;

I.  budući da su pametne, budućim promjenama prilagođene, održive i potpuno međupovezane prometne, energetske i digitalne mreže nužan preduvjet za dovršetak i neometano funkcioniranje jedinstvenog europskog tržišta i povezivanje Europe sa svjetskim tržištem; budući da su to istinske žile kucavice za rast gospodarske produktivnosti EU-a, teritorijalnu koheziju i dobrobit njegovih građana;

J.  budući da će se integriranijim pristupom ulaganjima u prometnu infrastrukturu ukloniti uska grla, poboljšati multimodalna povezanost i povećati ulaganja u prelazak s cestovnog na željeznički promet, kao i u ekološki prihvatljiva vozila, kao što su primjerice električna vozila, te u željezničke i plovne putove; budući da će to dovesti do diversifikacije izvora energije u prometu i ekološki prihvatljivijih prometnih mreža, čime će se smanjiti emisije stakleničkih plinova, poboljšati kakvoća zraka i poticati daljnje djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena;

K.  budući da je promet važna sastavnica politike EU-a u području energetike i klime te budući da se ciljevi EU-a u pogledu minimalnog udjela energije iz obnovljivih izvora i ciljevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova ne mogu postići bez znatnog doprinosa prometnog sektora;

1.  ističe da bi Instrument za povezivanje Europe (CEF), KF i EFRR u idućem programskom razdoblju i dalje trebali biti osnovni izvori EU-a za ulaganja u prometnu infrastrukturu u okviru tematskog cilja „promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u infrastrukturi ključnih mreža”; predlaže da bi, s obzirom na visoku europsku dodanu vrijednost i opsežne učinke prelijevanja koji se ostvaruju, ti izvori financiranja trebala ostati dostupni i da bi se iz njih trebali uravnoteženo pokrivati troškovi za sve države članice i regije EU-a kako bi se doprinijelo provedbi kohezijske politike EU-a;

2.  napominje da bi logika intervencije koja je u osnovi ulaganja EU-a u prometnu infrastrukturu trebala ostati uravnotežena kombinacija izvora kojima se upravlja na središnjoj razini i onih za koje je upravljanje podijeljeno kako bi se odgovorilo na potrebe politike i potrebe za financiranjem; podsjeća da je cilj Instrumenta za povezivanje Europe na središnjoj razini riješiti pitanje osnovnih koridora TEN-T koji su prioritet cijelog EU-a, uključujući aspekte sigurnosti, tehnoloških inovacija i okoliša; također podsjeća na to da EFRR i KF imaju jaku regionalnu dimenziju koja odgovara lokalnoj potražnji (gradska i prigradska područja) i regionalnim posebnostima; ističe da se njima preko sekundarnih i tercijarnih čvorova i multimodalnih terminala podupire povezivost s TEN-T-om i mobilnost (sveobuhvatna mreža TEN-T); u tom kontekstu ističe da relevantne proračunske omotnice za tri izvora financiranja treba ojačati na uravnotežen način kako bi se izbjegla asimetrična raspodjela ulaganja među razinama; poziva Komisiju da omogući pojednostavljene, pravovremene i fleksibilne postupke prijenosa sredstava među regijama, operativnim programima i osima programa u okviru fondova ESI kako bi se na odgovarajući način reagiralo na promjenjivu gospodarsku stvarnost i regionalnu potražnju;

3.  smatra da treba definirati ulogu dodatnih izvora kao što je Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) i financijskih instrumenata s obzirom na njihovu komplementarnost s EFRR-om i KF-om te njihovu dodatnost u odnosu na operacije kreditiranja koje poduzima EIB; napominje da je mehanizam za mješovito financiranje za promet u okviru CEF-a za 2017 osmišljen i za jačanje tih sinergija, no potrebna je razmjena najboljih praksi među državama članicama i daljnja potpora za kapacitete; u tom pogledu ističe da bi EFSU trebao služiti kao platforma za javno-privatna partnerstva pri usklađivanju financijskih instrumenata s privatnima ulaganjima i nacionalnim/regionalnim financiranjem na razini projekta; napominje da bi unovčive infrastrukturne projekte ponajprije trebalo podržavati zajmovima, jamstvima EU-a ili mješovitim financiranjem, osim financiranja iz EFRR-a, KF-a ili Instrumenta za povezivanje Europe; međutim smatra da bi bespovratna sredstva i dalje trebala biti glavni financijski izvor ulaganja za financiranje održivog javnog prijevoza;

4.  napominje da infrastruktura zahtijeva objektivno ex ante kvantificiranje potražnje i budućih potreba prije određivanja proračuna i načina pružanja potpore; ističe da bi u okviru ciljeva povezanih s ključnom mrežnom infrastrukturom trebalo biti moguće razmotriti postojeću potražnju na odgovarajućoj teritorijalnoj razini s pomoću kriterija prihvatljivosti za EFRR i KF; također napominje da modeliranje transeuropske, regionalne i lokalne prometne mreže može učinkovito pokazati gdje bi se ulaganjem najbolje postigla europska dodana vrijednost;

5.  poziva Komisiju da u cilju promicanja održivog prometa i uklanjanja uskih grla u ključnim mrežnim infrastrukturama sastavi popis kriterija prihvatljivosti, kojima se bolje izražavaju lokalne i regionalne potrebe u pogledu prometne infrastrukture, kako bi se lakše utvrdila ukupna omotnica za promet, potrebna ulaganja i prioriteti; napominje da je kao osnovu važno uzeti visokokvalitetne, pouzdane, ažurirane, strukturirane i dostupne podatke iz pregleda stanja u prometu u EU-u; nadalje napominje da taj popis može obuhvaćati pitanja kao što su multimodalna povezivost, lokalne i regionalne posebnosti, dostupnost alternativnih načina prijevoza, cestovna i željeznička sigurnost i utjecaj na okoliš;

6.  prima na znanje potrebu da se ulaganja u prometnu infrastrukturu preko EFRR-a, CEF-a i KF-a intenzivnije usmjere na veća integrirana ulaganja u osnovnu prometnu infrastrukturu u slabije razvijenim regijama, kao i u planinskim, udaljenim i teško pristupačnim najudaljenijim regijama te u regijama čiji je broj stanovnika u padu, nakon što se odgovarajućom analizom troškova i koristi odredi dodana vrijednost za EU, te prima na znanje potrebu za poboljšanjem rada na multimodalnoj povezivosti; ističe da je poboljšanje pristupačnosti tih regija preduvjet za gospodarski razvoj; poziva Komisiju i države članice da javnim savjetovanjem prije provedbe projekta potaknu aktivnije sudjelovanje javnog sektora u prometnim rješenjima na nacionalnoj, regionalnoj, ali i na razini lokalnih/gradskih i ruralnih područja u cilju osmišljavanja optimalnih prometnih ulaganja;

7.  napominje da su za održive inovacije u prometu potrebne sinergije i aditivnost među trima glavnim instrumentima, a to su fondovi ESI, CEF te Obzor 2020. i njegov nasljednik;

8.  poziva na povećanje potpore iz EFRR-a za europsku teritorijalnu suradnju preko dodatnih sredstava, s naglaskom na ključnim ulaganjima u održivu prometnu infrastrukturu (kao što su prekogranični plovni putovi, luke, mostovi, željeznice, međusobno povezivanje različitih oblika prijevoza i terminala itd.); shvaća da je potrebno usredotočiti se na povezivost u prekograničnim regijama, među ostalim i na vanjskim granicama EU-a, na pružanje savjetodavne pomoći i izgradnju kapaciteta na razini projekta; poziva na uklanjanje prepreka kako bi se olakšala ulaganja, a posebno prekogranična ulaganja (u plovne putove te željeznički i cestovni promet), i omogućio pristup vanjskim tržištima;

9.  poziva na uklanjanje prometnih infrastrukturnih nedostataka povezanih sa zapadnim Balkanom u pogledu integriranih prometnih projekata usredotočavanjem na daljnja ulaganja u povezivost i na rješavanje problema prometnih uskih grla, posebno s obzirom na komunikaciju Komisije o europskoj perspektivi zapadnog Balkana; u tom kontekstu podsjeća na važnost europske teritorijalne suradnje i makroregionalnih strategija za integrirane projekte u području prometa te istodobno prima na znanje potrebu za boljom koordinacijom prometnih planova i projekata radi uklanjanja prometnih nedostataka, primjerice povezanih sa zapadnim Balkanom; u tom kontekstu nadalje podsjeća da su morske luke i vodni putovi vrlo često prekogranične naravi i da bi trebali imati koristi od jednake stope sufinanciranja kao i prekogranični željeznički i cestovni projekti;

10.  ističe da je u kohezijsku politiku potrebno uključiti zaštitu klime u vezi s ciljem održivog prijevoza, čime bi se nastojali ostvariti ciljevi EU-a u pogledu smanjenja emisija CO2; traži od Komisije da zahtijeva od država članica da u postupke odlučivanja i planiranja projekata prihvatljivih za financiranje uključe zakonodavstvo EU-a u području okoliša, posebno projekt Natura 2000, strateške evaluacije okoliša, procjenu učinka na okoliš, kvalitetu zraka, Okvirnu direktivu o vodama, direktive o staništima i pticama te Mehanizam izvješćivanja o prometu i okolišu Europske agencije za okoliš;

11.  ističe da bi trebalo bolje podržati promicanje upravljanja pametnim prometom, među ostalim digitalizacijom, tako što će se učinkovitije koristiti postojeća infrastruktura i promet preusmjeravati na razdoblja smanjenog opterećenja;

12.  poziva na uspostavu adekvatne i ambiciozne zajedničke europske prometne politike koja se temelji na okviru financiranja integriranom i koordiniranom s instrumentima EU-a za promet; smatra da tematsku koncentraciju treba očuvati kako bi se omogućilo pojednostavnjenje i sinergije među različitim izvorima financiranja na razini projekta; predlaže stvaranje jedinstvenog skupa pravila za sve izvore financiranja povezane sa svim tematskim ciljevima; smatra da treba pojednostaviti, standardizirati i ubrzati javnu nabavu i postupke usklađivanja s pravilima o državnoj potpori;

13.  poziva Komisiju i države članice da nastave sufinancirati projekte u sljedećem programskom razdoblju u skladu s načelom „iskoristi ili izgubi”;

14.  pozdravlja rad instrumenta za zajedničku pomoć pri potpori projektima u europskim regijama (JASPERS), Europskog centra znanja za javno-privatna partnerstva (EPEC) i Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (ESCU); očekuje, međutim, da se u okviru operacija Grupe EIB-a u sektoru prometne infrastrukture unutar EU-a znatno više sredstava izdvoji za pružanje sveobuhvatne savjetodavne pomoći lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima u ranijoj fazi identifikacije i predprocjene projekata koji imaju dodanu vrijednost EU-a;

15.  poziva Komisiju da u okviru nove uredbe (uredbi) o kohezijskoj politici nakon 2020. predloži veća izdvajanja sredstava za gradove kako bi oni podnosili zajedničke zahtjeve u pogledu infrastrukture ili tehnologije kojom bi se doprinijelo dekarbonizaciji gradskog prijevoza i smanjenju onečišćenja zraka iz cestovnih vozila;

16.  u skladu s Izjavom iz Vallette o sigurnosti na cestama podupire dodjelu odgovarajućih sredstava za istraživanja, programe i projekte kojima se promiče sigurnost na cestama u Europi;

17.  ističe potrebu za osiguravanjem resursa za podržavanje održive gradske mobilnosti, razvoja inteligentnih prometnih sustava, projekata za bicikliste i pješake te poboljšanja dostupnosti prijevoza za osobe s invaliditetom;

18.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Odboru regija, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te vladama i nacionalnim i regionalnim parlamentima država članica.

(1)

SL L 347, 20.12.2013., str. 343.

(2)

SL L 347, 20.12.2013., str. 358.

(3)

SL L 347, 20.12.2013., str. 295.

(4)

SL L 347, 20.12.2013., str. 284.

(5)

SL L 348, 20.12.2013., str. 1.

(6)

SL L 348, 20.12.2013., str. 129.

(7)

SL L 354, 28.12.2013., str. 171.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0067.

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0316.

(10)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0222.

(11)

SL C 316, 22.9.2017., str. 155.

(12)

SL C 184E, 8.7.2010., str. 35.


MIŠLJENJE Odbora za promet i turizam (20.3.2018)

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o kohezijskoj politici i tematskom cilju „promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u infrastrukturi ključnih mreža” – članak 9. stavak 7. Uredbe o zajedničkim odredbama

(2017/2285(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Kosma Złotowski

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

A.  budući da su u sklopu tematske koncentracije, čiji je cilj povećati djelotvornost europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i podržati napore koje regije ulažu u provedbu strategije Europa 2020., ulaganja u okviru tematskog cilja br. 7 promišljeno usredotočena na povećanje kvalitete prometne infrastrukture, uključujući učinkovitu uporabu postojeće infrastrukture;

B.  budući da je potrebno ojačati kohezijske politike kako bi se zaustavilo produbljivanje razlika među državama članicama, među ostalim povećanjem proračuna Europske unije;

C.  budući da se s pomoću Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj pruža potpora i za razvoj mreže TEN-T i regionalne i lokalne prometne infrastrukture koja nije obuhvaćena mrežom TEN-T, naročito u slabije razvijenim državama članicama i regijama gdje je potrebno uložiti još puno napora u uspostavljanje veza koje nedostaju, uklanjanje uskih grla i modernizaciju željezničkih vozila;

D.  budući da su sektor prometa i s njime povezana infrastruktura odlučujući i temeljni čimbenik za razvoj svake zemlje, kao i za dobrobit stanovnika država članica, zbog čega je prometni sektor i dalje ključno područje ulaganja koje doprinosi rastu, konkurentnosti i razvoju poticanjem gospodarskog potencijala svih regija EU-a, čime se jača ekonomska i socijalna kohezija i podupire unutarnje tržište, a time i omogućuje kohezija, integracija i socijalno-gospodarska uključenost, rješava problem neravnoteže među regijama, omogućuje pristup uslugama i osposobljavanju u najudaljenijim regijama koje su trenutačno u opasnosti od depopulacije te jačaju mreže za pokretanje i razvoj poslovanja;

E.  budući da razvoj koridora osnovne mreže kao sastavni dio uključuje elemente kao što su infrastruktura za alternativna goriva (oprema za punjenje) te inteligentni i inovativni prometni sustavi i da ima presudnu ulogu u omogućavanju dekarbonizacije prometnog sustava kao cjeline;

F.  budući da je u okviru Instrumenta za povezivanje Europe u razdoblju financiranja 2014. – 2020. dodijeljeno oko 24 milijarde EUR, posebno za željezničke projekte;

G.  budući da ukupni proračun Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) za razdoblje 2014. – 2020. iznosi 24,05 milijardi EUR, od čega je 11,305 milijardi EUR namijenjeno posebno za projekte na državnim područjima država članica koja su prihvatljiva za financiranje iz Kohezijskog fonda;

H.  budući da održivo ulaganje nema samo ključnu ulogu pri rješavanju pitanja ograničenja u pogledu kapaciteta i sve goreg stanja infrastrukture već i pri omogućavanju dugoročnog održavanja;

I.  budući da se države članice suočavaju sa zajedničkim izazovom financiranja prometne infrastrukture uz ograničen proračun te stvaranja mreže s pomoću koje se bolje integriraju i povezuju različiti načini prijevoza, kao i osiguravanja učinkovitih prometnih usluga i sigurnosti putnika;

J.  budući da se većinom fondova EU-a za promet upravlja unutar Europske komisije u okviru glavnih uprava koje nisu Glavna uprava za mobilnost i promet, a to nije povoljno za usklađen pristup dovršetku mreže TEN-T;

1.  napominje da je napredak postignut u uspostavi strateških dijelova osnovnih i sveobuhvatnih mreža TEN-T preko projekata planiranih u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda i dalje ograničen, uz nisku stopu odabira projekata; žali zbog kašnjenja pri provedbi trenutačnog programskog razdoblja, što ima znatan negativan učinak na ulaganja u željeznički promet; stoga poziva Komisiju da istraži kako bi se mogla prevazići trenutačna ograničenja u provedbi i poziva je da predloži načine za povećanje stope odabira projekata;

2.  podsjeća na to da su države članice imale obvezu, u skladu s propisima i sporazumima o partnerstvu potpisanima s Europskom komisijom, da do kraja 2016. predstave svoje prometne strategije za razdoblje do 2030.; stoga poziva Komisiju da Parlamentu dostavi ocjenu prijedloga iz nacionalnih strategija, kao i nacionalnih operativnih programa i TEN-T-a, te da razradi i objavi neslužbenu strategiju za prijevoz utemeljenu na nacionalnim strategijama koje su izradile države članice u okviru sporazuma o partnerstvu; također poziva Komisiju da izradi, objavi i stalno ažurira kartu TEN-T-a koja sadrži prometne projekte čija je provedba u tijeku ili koji su predloženi u okviru operativnih programa država članica za financijska razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020.; poziva Europski revizorski sud da sastavi posebna izvješća o provedbi projekata diljem država članica u pogledu razdoblja pripreme projekata, postupaka javne nabave, troškova studija izvedivosti i inženjeringa te troškova izgradnje i ekonomske učinkovitosti; štoviše poziva Komisiju da uzme u obzir posebna izvješća Revizorskog suda i ocijeni mogućnost dijeljenja najboljih praksi kako bi se uskladili postupci i odredili standardni troškovi, čime bi se omogućilo bolje trošenje sredstva EU-a;

3.  poziva Komisiju da revidira svoje unutarnje administrativne propise kako bi se povećala uključenost Glavne uprave za mobilnost i promet u donošenje odluka o projektima i postupcima povezanima s prijevozom; također poziva Komisiju da ocijeni mogućnost za poboljšanje i jačanje uključenosti nadležnih glavnih uprava u operativne programe u području prometa kako bi se poboljšala provedba uredbe o mreži TEN-T;

4.  poziva Komisiju da se koristi rezultatima navedenog ocjenjivanja propisa u području prometne politike za razdoblje nakon 2020.;

5.  ističe da nekoliko država članica i dalje zaostaje u pogledu ostvarivanja osnovnih ciljeva zajedničke prometne politike EU-a u području smanjenja emisija, zaštite od klimatskih promjena te prelaska na željeznički prijevoz i prijevoz unutarnjim plovnim putovima, osobito ako usporedimo središnje i istočne države članice s onima sa zapada; ističe da njihove posebne potrebe nisu uvijek usklađene s prioritetima EU-a u području ulaganja i stoga poziva na potrebnu potporu i pomoć Komisije pri financiranju prometnih projekata u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, kao i na potporu za srednjoročne i dugoročne programe ulaganja; također preporučuje Komisiji da dodijeli tehničku pomoć državama koje zaostaju u smislu ostvarivanja temeljnih ciljeva EU-a u prometnom sektoru;

6.  poziva na nastavak usklađene potpore za osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T i horizontalne prioritete te poziva Komisiju i države članice da u potpunosti iskoriste mogućnosti Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda za potrebe europskih prekograničnih infrastrukturnih projekata kako bi se dovršila osnovna i sveobuhvatna transeuropska prometna mreža, održavala, nadograđivala i obnavljala postojeća infrastruktura te kako bi se nacionalne prometne mreže bolje integrirale u prekogranične veze u smislu međupovezivosti, intermodalnosti i interoperabilnosti; u tom kontekstu ističe potrebu za odgovarajućim proračunskim omotnicama i jasno strukturiranim programima financiranja u okviru prometne i kohezijske politike nakon 2020., uz usmjeravanje pozornosti na obustavljene i ukinute regionalne prekogranične željezničke veze koje nedostaju;

7.  prima na znanje širu primjenu pristupa mješovitog financiranja; međutim poziva na znatno povećanje razmjene najboljih praksi, tehničke pomoći i pripremnih alata za države članice radi širenja informacija o financijskim instrumentima; također podsjeća na to da financijski instrumenti nisu uvijek primjereni za financiranje željezničkih ili prekograničnih projekata te projekata povezanih s unutarnjim plovnim putovima i da se manje države suočavaju s poteškoćama pri provedbi javno-privatnih partnerstava; u tom kontekstu ističe da je potrebno usmjeriti javna i privatna sredstva u dovršenje osnovne mreže TEN-T do 2030.; također ističe potrebu za zadržavanjem čvrstog elementa u okviru fondova EU-a koji se odnosi na bespovratna sredstva jer su ona i dalje ključni instrument za privlačenje privatnog financiranja i premošćivanje jaza među državama članicama te za jamčenje pravedne ravnoteže između javnih i privatnih ulagača u pogledu dijeljenja dobitaka i gubitaka; preporučuje da Komisija utvrdi prikladne financijske instrumente kako bi se osigurala međupovezivost diljem EU-a, zajedno s učinkovitijim i sigurnijim prometnim uslugama; međutim ističe da nije moguće stvoriti nove financijske instrumente ili fondove EU-a na račun financiranja prometne politike ili bilo kojih financijskih omotnica u području prometa;

8.  u svjetlu budućih izazova s kojima se suočava prometna politika EU-a na svjetskom tržištu, posebno u pogledu novih tehnologija, inteligentnih prometnih sustava i sve veće konkurentnosti na tržištu, ističe potrebu da se zadrži u najmanju ruku jednaka razina financiranja projekata EU-a za ulaganja u promet;

9.  poziva na to da se u okviru kohezijske politike dodijele sredstva za razvoj multimodalne infrastrukture, uključujući potporu za projekte za razvoj rješenja u pogledu multimodalnih terminala i razvoj sustava ITS-a za kombinirani prijevoz;

10.  poziva Komisiju i države članice da nastave sufinancirati projekte u sljedećem programskom razdoblju na temelju načela „iskoristi ili izgubi”;

11.  potiče države članice i regije da primjenjuju načela „korisnik plaća” i „onečišćivač plaća” pri naplati za svoje cestovne mreže kako bi se potaknula zelena logistika i ostvarili prihodi kojima se može doprinijeti različitim obuhvaćenim javnim proračunima;

12.  u skladu s Izjavom iz Vallette o sigurnosti na cestama podupire dodjelu odgovarajućih sredstava za istraživanja, programe i projekte kojima se promiče sigurnost na cestama u Europi;

13.  potiče Komisiju, države članice i regije da povećaju svoju potporu za biciklističku infrastrukturu, primjerice, daljnjim razvojem mreže EuroVelo, u kombinaciji s europskim željezničkim vezama;

14.  ističe potrebu da se osiguraju sredstva za pružanje potpore u području održive gradske mobilnosti, razvoja inteligentnih prometnih sustava, projekata za bicikliste i pješake te bolje dostupnosti prijevoza za osobe s invaliditetom.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

20.3.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

35

3

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Georges Bach, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Andor Deli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Gesine Meissner, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Markus Pieper, Gabriele Preuß, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, Jill Seymour, Claudia Țapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, Peter van Dalen, Wim van de Camp, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jakop Dalunde, Mark Demesmaeker, João Pimenta Lopes, Matthijs van Miltenburg

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Gilles Lebreton

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

35

+

ALDE

Gesine Meissner, Dominique Riquet, Pavel Telička, Matthijs van Miltenburg

ECR

Mark Demesmaeker, Jacqueline Foster, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Peter van Dalen,

EFDD

Daniela Aiuto, Peter Lundgren

ENF

Georg Mayer

PPE

Georges Bach, Deirdre Clune, Andor Deli, Dieter-Lebrecht Koch, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Marian-Jean Marinescu, Cláudia Monteiro de Aguiar, Renaud Muselier, Markus Pieper, Massimiliano Salini, Luis de Grandes Pascual, Wim van de Camp

S&D

Lucy Anderson, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Miltiadis Kyrkos, Gabriele Preuß, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Claudia Țapardel, Janusz Zemke

Verts/ALE

Michael Cramer, Jakop Dalunde, Keith Taylor

3

-

EFDD

Jill Seymour

GUE/NGL

Merja Kyllönen, João Pimenta Lopes

1

0

ENF

Gilles Lebreton

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

27.3.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

29

10

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Steeve Briois, Rosa D’Amato, Raymond Finch, Iratxe García Pérez, Ivan Jakovčić, Marc Joulaud, Constanze Krehl, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Andrey Novakov, Paul Nuttall, Younous Omarjee, Konstantinos Papadakis, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Maria Spyraki, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Ángela Vallina, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Elena Gentile, Elsi Katainen, Ivana Maletić, Tonino Picula, Bronis Ropė, Davor Škrlec, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Ricardo Serrão Santos


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

29

+

ALDE

Ivan Jakovčić, Elsi Katainen, Iskra Mihaylova, Matthijs van Miltenburg

ECR

Mirosław Piotrowski, Ruža Tomašić

PPE

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Marc Joulaud, Ivana Maletić, Lambert van Nistelrooij, Andrey Novakov, Stanislav Polčák, Fernando Ruas, Maria Spyraki, Ramón Luis Valcárcel Siso, Joachim Zeller

S&D

Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Iratxe García Pérez, Elena Gentile, Constanze Krehl, Tonino Picula, Liliana Rodrigues, Ricardo Serrão Santos, Monika Smolková, Derek Vaughan, Kerstin Westphal, Damiano Zoffoli

10

-

EFDD

Rosa D'Amato, Raymond Finch, Paul Nuttall

ENF

Steeve Briois

GUE/NGL

Martina Michels, Younous Omarjee, Ángela Vallina

NI

Konstantinos Papadakis

VERTS/ALE

Bronis Ropė, Davor Škrlec

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 27. travnja 2018.Pravna napomena