Postupak : 2017/2190(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0139/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0139/2018

Rasprave :

PV 02/05/2018 - 21
CRE 02/05/2018 - 21

Glasovanja :

PV 03/05/2018 - 7.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0198

IZVJEŠĆE     
PDF 716kWORD 78k
6.4.2018
PE 612.207v02-00 A8-0139/2018

o godišnjem izvješću o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a za 2016.

(2017/2190(INI))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestitelj: Marco Valli

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o godišnjem izvješću o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a za 2016.

(2017/2190(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu Europske investicijske banke (EIB) za 2016.,

–  uzimajući u obzir financijsko izvješće i statističko izvješće Europske investicijske banke za 2016.,

–  uzimajući u obzir tri izvješća za 2016.: izvješće o održivosti, izvješće o procjeni triju stupova za operacije EIB-a unutar EU-a i izvješće o rezultatima koje je Europska investicijska banka postigla izvan EU-a,

–  uzimajući u obzir godišnja izvješća Revizorskog odbora za 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu Grupe EIB-a u borbi protiv prijevara za 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće o primjeni politike transparentnosti EIB-a za 2016. i izvješće o korporativnom upravljanju za 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu ureda glavnog dužnosnika EIB-a za praćenje usklađenosti za 2016.,

–  uzimajući u obzir operativne planove Grupe EIB-a za razdoblja 2015. – 2017. i 2016. – 2018.,

–  uzimajući u obzir članke 3. i 9. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke 15., 126., 174., 175., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Protokola br. 5 o Statutu EIB-a i Protokola br. 28. o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 UFEU-a o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Poslovnik Europske investicijske banke,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 11. ožujka 2014. o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2012.(1), od 30. travnja 2015. o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2013.(2), od 28. travnja 2016. o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2014.(3), od 27. travnja 2017. o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a za 2015. – godišnje izvješće za 2015.(4),

–   uzimajući u obzir Odluku br. 1080/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o vanjskom mandatu EIB-a za razdoblje 2007. – 2013.(5) te Odluku br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije(6),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(7),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. srpnja 2015. naslovljenu „Zajedničkim radom do novih radnih mjesta i rasta: uloga nacionalnih razvojnih banaka (NRB) u podupiranju Plana ulaganja za Europu” (COM(2015)0361),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. lipnja 2016. naslovljenu „Europa ponovno ulaže – Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraciˮ (COM(2016)0359),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 14. rujna 2016. o produljenju trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja (COM(2016)0597, SWD(2016)0297 i SWD(2016)0298),

–  uzimajući u obzir EIB-ovu ocjenu funkcioniranja Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU-a) iz rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir Mišljenje br. 2/2016 Europskog revizorskog suda o prijedlogu uredbe za proširenje i povećanje EFSU-a,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 19/2016 Europskog revizorskog suda naslovljeno „Izvršavanje proračuna EU-a s pomoću financijskih instrumenata – pouke koje se mogu izvući iz programskog razdoblja 2007. – 2013.”,

–  uzimajući u obzir ad hoc reviziju od 8. studenog 2016. o primjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (Uredba o EFSU-u) koju je proveo Ernst & Young,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 16. lipnja 2017. o upravljanju Jamstvenim fondom Europskog fonda za strateška ulaganja u 2016. (COM(2017)0326 i SWD(2017)0235),

–  uzimajući u obzir Trostrani sporazum između Europske komisije, Europskog revizorskog suda i Europske investicijske banke iz rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir pismo od 22. srpnja 2016. koje je Europski ombudsman uputio predsjedniku Europske investicijske banke,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0139/2018),

A.  budući da je EIB, kako je definirano u člancima 308. i 309. UFEU-a, banka EU-a te je najveća multilateralna banka i najveći javni kreditor u svijetu koji djeluje na međunarodnim tržištima kapitala;

B.  budući da se EIB ugovorom obvezao da će posredstvom specijaliziranih investicijskih instrumenata kao što su zajmovi, vlasnički kapital, jamstva, instrumenti za podjelu rizika i savjetodavne usluge doprinositi integraciji, ekonomskoj i socijalnoj koheziji te regionalnom razvoju EU-a;

C.  budući da su izazovi održivosti sve češći, osobito u kontekstu Programa održivog razvoja do 2030. u okviru kojeg EIB mora ostvariti niz rezultata;

D.  budući da EIB ima ključnu ulogu u primjeni još većeg broja financijskih instrumenata koji mogu utjecati na proračunska sredstva EU-a;

E.  budući da je ulaganje u inovacije i vještine ključno za razvoj gospodarstva znanja u Europi, kao i za ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020.;

F.  budući da je sukladno članku 309. UFEU-a glavna zadaća EIB-a da doprinosi uravnoteženom i kontinuiranom razvoju unutarnjeg tržišta financiranjem projekata slabije razvijenih regija i projekata koje pojedinačne države članice ne mogu u cijelosti financirati;

G.  budući da moderna i održiva infrastruktura ima ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena i povezivanju unutarnjih tržišta i europskih gospodarstava; budući da se svim ulaganjima EIB-a povezanim s time treba zajamčiti da EU raspolaže održivom, učinkovitom, ekološki prihvatljivom i dobro integriranom infrastrukturom koja mu je potrebna za stvaranje „pametne Europe” i podupiranje istinski održivog i uključivog dugoročnog rasta;

H.  budući da je EIB referentna banka usmjerena na poticanje rasta novoosnovanih (start-up) i inovativnih poduzeća;

I.  budući da bi se kreditima EIB-a za klimatske aktivnosti trebao podržati prijelaz na bezugljično, ekološki prihvatljivo gospodarstvo koje je otporno na klimatske promjene, i to prvenstveno uz pomoć projekata za promicanje učinkovitog korištenja prirodnih resursa, obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti;

J.   budući da Plan ulaganja za Europu ima tri stupa, a to su: mobilizacija financijskih sredstava za ulaganja; jamčenje da ulaganja dopru do realnog gospodarstva; poboljšanje ulagačkog okruženja u Uniji;

K.  budući da se ulaganja EIB-a ne bi trebala ograničiti samo na bankovne transakcije, već bi također trebala zadovoljiti kriterije održivosti i standarde upravljanja u skladu s Ugovorom kojim se zahtijeva djelovanje na neprofitnoj osnovi u interesu Unije;

L.  budući da politika transparentnosti EIB-a predstavlja izazov zbog dvojne naravi te banke kao javnog tijela, banke EU-a s jedne strane i poslovne banke koja upravlja i čuva podatke o klijentima EIB-a s druge strane;

M.  budući da bi EIB trebao održati svoju ocjenu kreditne sposobnosti „AAA” jer je riječ o ključnoj temeljnoj vrijednosti njegova poslovnog modela za prikupljanje sredstava, davanje zajmova uz povoljne kamate i raspolaganje solidnim imovinskim portfeljem;

N.  budući da, iako EIB, po svojoj prirodi, ponekad mora surađivati s privatnim poduzećima usmjerenim na stjecanje dobiti, njegova je glavna uloga služiti interesima građana EU-a koji su iznad interesa bilo kojeg privatnog poduzeća, trgovačkog društva ili korporacije;

Promicanje financijski održivih aktivnosti za solidan dugoročni učinak ulaganja EIB-a

1.  prima na znanje da je ukupno financiranje Grupe EIB-a 2016. godine iznosilo 83,8 milijardi EUR, dok je iste godine mobilizirano 280 milijardi EUR ukupnih ulaganja;

2.  prima na znanje niz godišnjih izvješća EIB-a za 2016. u kojima su predstavljene različite ulagačke aktivnosti i njihovi očekivani učinci; ponavlja svoj zahtjev da EIB podnese sveobuhvatnije, detaljnije i usklađenije godišnje izvješće o radu i znatno poboljša prikaz informacija uvrštenjem detaljne i pouzdane raščlambe odobrenih ulaganja koja su potpisana i isplaćena za predmetnu godinu, zatim prikaz izvora financiranja (vlastita sredstva, EFSU, programi kojima središnje upravlja EU itd.) i prikaz informacija o korisnicima (države članice, javni ili privatni sektor, posrednici ili izravni primatelji), podržanim sektorima i rezultatima ex post evaluacija;

3.  poziva EIB da nastavi ulagati napore u tom smjeru pružajući kreatorima politika cjelovite i iscrpne informacije o konkretnim i ostvarenim gospodarskim, društvenim i ekološkim učincima, dodanoj vrijednosti i postignutim rezultatima svojih operacija u državama članicama i izvan EU-a, u vidu procjene triju stupova (3PA) i okvira za mjerenje rezultata (REM); ističe da je za svaki projekt važno provesti neovisnu ex ante i ex post evaluaciju; poziva EIB da u svom izvješćivanju o učincima ulaganja pruži detaljne primjere koji se odnose na višenacionalnu dodanu vrijednost kao i ključne pokazatelje sektorskih i međusektorskih uspjeha; poziva EIB da rezultate ex post evaluacija proslijedi Parlamentu;

4.  podsjeća da aktivnosti koje primaju potporu EIB-a moraju biti u skladu s glavnom zadaćom EIB-a prema UFEU-u, načelima ciljeva politika EU-a, kao što je navedeno u strategiji Europa 2020., i sporazumom COP21; stoga naglašava da je zadaća EIB-a oživjeti europsko gospodarstvo radi poticanja kvalitetnih radnih mjesta i podupiranja pametnog, održivog i uključivog rasta u Uniji i postizanja veće kohezije nužne za smanjenje porasta nejednakosti unutar država članica i među njima; stoga se nada da je moguće postići još bližu suradnju među EIB-om, Komisijom i državama članicama u svrhu poboljšanja planiranja i definiranja ciljeva, što bi dovelo do redefiniranja prioriteta financiranja;

5.  ističe činjenicu da su zbog svojih učinaka i važnosti za lokalno i nacionalno gospodarstvo ulaganja u MSP-ove, novoosnovana poduzeća, istraživanja, inovacije, digitalno gospodarstvo i energetsku učinkovitost najbitniji čimbenici za poticanje gospodarskog oporavka u EU-u i promicanje stvaranja kvalitetnih radnih mjesta;

6.  ističe stalnu potrebu da EIB doprinese smanjenju trajnog investicijskog jaza na temelju čvrstih ekonomskih kriterija; ističe da se u ocjenjivanju financiranih projekata trebaju uzeti u obzir socijalni, gospodarski i ekološki vanjski učinci (pozitivni i negativni), osobito s obzirom na njihov utjecaj na lokalne zajednice, kako bi se razumjelo pružaju li stvarnu dodanu vrijednost za građane EU-a;

7.  smatra da bi se odobravanje investicijskih projekata trebalo temeljiti na solidnoj, neovisnoj analizi kojom se procjenjuju financijska održivost i rizici povezani s projektima kako bi se pri korištenju javnih sredstava izbjegao rizik od socijalizacije gubitaka i privatizacije dobiti; ističe da bi se dodjela državnih subvencija trebala predvidjeti samo za obavljanje poslova općeg interesa ili u slučaju da tržište ne može pružiti potrebne rezultate za javne politike;

8.  ponavlja svoju zabrinutost u pogledu definiranja uravnotežene strategije s dinamičnom, poštenom i transparentnom geografskom raspodjelom projekata i ulaganja među državama članicama, s posebnim naglaskom na slabije razvijene države i regije; primjećuje da je 70 % svih kredita EIB-a tijekom 2016. (46,8 milijardi EUR) koncentrirano u šest država članica, što ukazuje na to da sve države članice odnosno regije ne mogu jednako iskoristiti mogućnosti ulaganja;

9.  podržava četiri cilja javne politike EIB-a i dva horizontalna cilja koji su transverzalni tim ciljevima, točnije gospodarsku i socijalnu koheziju te borbu protiv klimatskih promjena, koji obuhvaćaju širok raspon problema: od rješavanja regionalnih neravnoteža do pomaganja slabijim regijama da postanu atraktivnije za razvijanje povoljnog okruženja kojim se promiče održivi i uključivi rast; međutim, ponavlja svoj zahtjev EIB-u da ponovno uspostavi ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju kao glavni cilj javne politike;

10.  poziva EIB da, u slučaju velikih infrastrukturnih projekata, uzme u obzir sve rizike koji bi mogli utjecati na okoliš i da pri financiranju da prednost onim projektima koji su pokazali da donose stvarnu dodanu vrijednost za okoliš, gospodarstvo ili lokalno stanovništvo; naglašava važnost strogog praćenja mogućih rizika od korupcije i prijevare i traži od EIB-a da zamrzne sve zajmove za projekte koji su trenutačno pod službenom istragom;

11.  izražava žaljenje zbog toga što mnoge države članice nemaju dovoljno kapaciteta za provedbu financijskih instrumenata, uvođenje javno-privatnih partnerstava i postizanje sinergija među različitim oblicima financiranja, što negativno utječe na ukupni napredak ulaganja;

12.  ističe da je potrebno optimizirati korištenje fondova i bespovratnih sredstava EU-a kao i pristup EIB-a koji se odnosi na pružanje tehničke pomoći i financijskog savjetovanja državama članicama na lako dostupan način utemeljen na kombinaciji kredita (krediti za financiranje projekata, posredovani zajmovi, mikrofinanciranje, poduzetnički kapital, vlasnička ulaganja i ulaganja iz fondova), kombiniranom financiranju (izravno financiranje koje podupiru dodatni izvori ulaganja, npr. jamstva, projektne obveznice) i savjetovanju (financijsko i tehničko stručno znanje); stoga poziva EIB da u suradnji s Komisijom pruži više tehničke pomoći u području savjetodavnih i analitičkih usluga, upravljanja projektima i izgradnje kapaciteta onim državama članicama koje primaju mali udio financijskih sredstava EIB-a; podsjeća na to da bi se financijski instrumenti, kao što su projektne obveznice, trebali detaljno ocijeniti u pogledu njihova financijskog, socijalnog i ekološkog učinka, kako bi se spriječilo da se sav teret rizika prebaci na građane;

13.  priznaje da mogu postojati razlike između procjene banke u pogledu izvedivosti projekata i tradicionalne procjene po sektorima koja se koristi za strukturne fondove; osim toga smatra da bi se učinkovitost intervencija trebala ocjenjivati na temelju potencijala i održivosti financijskih instrumenata, istovremeno vodeći računa o mjerljivim rezultatima koji se mogu postići;

14.  poziva EIB da u provedbi svojih operativnih aktivnosti pomnim praćenjem i izvješćivanjem o administrativnim troškovima i naknadama obrati pozornost na financijsku isplativost, s obzirom na velik broj svojih mandata; smatra da je od ključne važnosti da se aktivnosti razvijaju uz razmjerne troškove; traži od EIB-a da u svoja izvješća uključi iscrpne informacije o strukturi troškova i naknada za upravljanje (izravnih, neizravnih i kumulativnih) u skladu s vrstom mandata, veličinom projekata i korištenih financijskih instrumenata, tj. zajmovima, jamstvima ili vlasničkim kapitalom;

15.  smatra da je ocjena kreditne sposobnosti „AAA” ključna prednost za razvoj strategije ulaganja i dugoročnih prioriteta za kreditiranje EIB-a; međutim podsjeća da, kako bi se doprinijelo gospodarskom razvoju EU-a, instrumenti i intervencije EIB-a, posebno oni koji se temelje na prijenosu rizika, ne mogu biti oslobođeni rizika;

16.  napominje da Ujedinjena Kraljevina ima upisano 16,1 % kapitala EIB-a, od čega uplaćeni kapital iznosi 3,5 milijardi EUR, a kapital na poziv 35,7 milijardi EUR; traži od uprave EIB-a da utvrdi i žurno obavijesti Parlament o učincima Brexita na EIB u cilju očuvanja sposobnosti EIB-a za ostvarenje ciljeva svojih politika;

17.  poziva EIB da, s obzirom na predstojeći izazov prouzročen odlukom Ujedinjene Kraljevine da aktivira članak 50. i na to da nije moguće predvidjeti detaljne uvjete povlačenja, Parlamentu dostavi detaljan pregled projekata i njihovih faza provedbe do kraja 2017., kao i preliminarnu procjenu mogućih rizika;

Detaljno praćenje dodane vrijednosti i dodatnosti u okviru financijskog upravljanja EIB-a

18.  napominje da je 2016. EIB sa svojim portfeljem zajmova, jamstava i ulaganja mobilizirao 280 milijardi EUR ukupnih ulaganja; primjećuje da su 2016. ulaganja u vezi s odobrenim sredstvima u okviru EFSU-a iznosila 67,7 milijardi EUR te su prije svega bila namijenjena za manja poduzeća (31 %), energetiku (22 %) i istraživanje, razvoj i inovacije (22 %); međutim, izražava žaljenje zbog činjenice da je velik dio ulaganja u okviru portfelja EFSU-a bio namijenjen projektima povezanim s fosilnim gorivima; ponavlja da je za svaki projekt potrebno provesti detaljnu analizu i procjenu utjecaja na okoliš;

19.  smatra da su povećanje učinka i jamčenje dodatnosti od ključne važnosti; prima na znanje oblikovanje i procijenjeni učinak aktivnosti EIB-a koje bi trebale doprinijeti dodatnom rastu BDP-a od 1,1 % i stvaranju dodatnih 1,4 milijuna radnih mjesta do 2030.; pozdravlja činjenicu da će 385 000 MSP-ova, koji čine okosnicu gospodarstva EU-a i pokreću zapošljavanje i održivi rast, imati koristi od financiranja iz Europskog investicijskog fonda (EIF); poziva EIB da redovito izvješćuje o najnovijim učincima financijske poluge; međutim, razumije da se financijska poluga razlikuje među sektorima i da projekt s nižim učinkom financijske poluge ne mora nužno imati nižu dodanu vrijednost;

20.  ističe da se aktivnosti EIB-a u trenutačnom razdoblju slabog oporavka moraju pažljivo usmjeravati prema visokokvalitetnim projektima koji jamče povećanu dodatnost u odnosu na ostale postojeće instrumente Unije i glavne operacije EIB-a; stoga se nada da je moguće postići još bližu suradnju među EIB-om, Komisijom i državama članicama u svrhu veće tržišne fleksibilnosti i poboljšanja digitalne i prometne infrastrukture čiji se nedostatak često percipira kao prepreka ulaganju;

21.  smatra da bi se za svaki projekt trebale dostaviti relevantne kvalitativne informacije o upravljanju, na temelju pokazatelja praćenja ili dodatnosti te uz pokazatelje o izloženosti riziku, kako bi se omogućila odgovarajuća procjena njegove dodane vrijednosti, potencijalne uloge kao pokretača učinkovitosti ili njegovog doprinosa gospodarstvu EU-a;

22.  poziva EIB da, po pitanju učinka financijske poluge EU-a na javna sredstva, iznese precizne podatke o minimalnim i prosječnim učincima poluge koji su postignuti i preneseni na korisnike ili projekte, a koji pokazuju razmjer privučenih privatnih financijskih sredstava; traži da se jasno utvrdi udio koji odgovara javnom financiranju, a koji privatnom kapitalu; smatra da postoji rizik da se multiplikacijski učinak preuveliča i da su definirani ciljevi i rezultati bili samo predviđanja koja nisu potvrđena mjerljivim, preciznim, jasnim i ažuriranim statističkim podacima;

Dosadašnji rezultati EFSU-a

23.  napominje da se očekivalo da će EFSU krajem 2016. mobilizirati ukupna prihvatljiva ulaganja u iznosu od 163,9 milijardi EUR; također napominje da je prema operativnom planu Grupe EIB-a 2016. stvarni obujam ulaganja mobiliziran u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije i dijela za MSP-ove iznosio 85,5 milijardi EUR, što, ako se zbroji s 37 milijardi EUR iz 2015., iznosi 122,5 milijardi EUR za ulaganja koji je mobilizirao EFSU;

24.  pita se može li se postići cilj od 500 milijardi pri provedbi EFSU-a 2.0 i poziva EIB da dokaže dodanu vrijednost EFSU-a kao financijskog instrumenta za poticanje privatnih ulaganja;

25.  podsjeća da je temeljno načelo EFSU-a, koji se, za razliku od drugih instrumenata financiranja EIB-a, financira iz proračuna EU-a, pružiti dodatnost tako da s novim partnerima iz privatnog sektora utvrdi projekte s višim profilom rizika i sektore koji doista donose dodanu vrijednost te koji su inovativni i okrenuti budućnosti;

26.  primjećuje da se komplementarnost između različitih stupova Plana ulaganja za Europu tek očekuje; priznaje da, iako Grupa EIB-a u okviru 2. stupa ima velik utjecaj na Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU), njezin je utjecaj na ostali dio 2. stupa (jamčenje da investicijska sredstva dopru do realnog gospodarstva) ili 3. stup (poboljšanje ulagačkog okruženja – regulatorna reforma) ograničen;

27.  ističe važnost kriterija dodatnosti, koji podrazumijevaju potrebu za pružanjem potpore operacijama koje mogu primati potporu EFSU-a samo ako se bave rješavanjem jasno utvrđenih tržišnih nedostatka ili situacija koje se odnose na neoptimalna ulaganja i koje se bez EFSU-a nisu mogle provesti u istom opsegu ili u istom vremenskom okviru; traži od Grupe EIB-a da u potpunosti iskoristiti svoju sposobnost preuzimanja rizika u svrhu odabira inovativnih poduzeća, ali da istovremeno pokaže potencijal za donošenje stvarne dodane vrijednosti, npr. u obliku stabilnih i kvalitetnih radnih mjesta;

28.   podsjeća da se ocjenjivanje dodatnosti svih projekata koji primaju potporu iz EFSU-a mora pravilno dokumentirati; izražava žaljenje zbog toga što se ljestvice pokazatelja za odobrene operacije ne objavljuju u okviru EFSU-a 1.0; podsjeća na činjenicu da se zbog njihova neobjavljivanja mogu dovesti u pitanje i odgovornost i transparentnost; naglašava važnost transparentnosti ljestvice pokazatelja EFSU-a, također uzimajući u obzir odgovornost koju mora snositi njegov odbor za ulaganja i pozdravlja činjenicu da će se ljestvica pokazatelja objaviti u okviru EFSU-a 2.0; također ističe potrebu za jasnijim definiranjem načela dodatnosti u odnosu na aktivnosti s većim rizikom od standardnih operacija EIB-a kako bi se osigurala veća usklađenost i transparentnost u odabiru projekata;

29.  poziva EIB da dostavi potpune i relevantne kvalitativne informacije o upravljanju provedbom navedenih ciljeva EFSU-a, pokazujući njihovu stvarnu dodatnost i učinak u usporedbi s referentnim vrijednostima;

30.   poziva EIB da pruži informacije o projektima EFSU-a koji potencijalno uključuju infrastrukturne objekte sa snažnim učinkom na okoliš i upitnom dodatnosti, poput biorafinerija, čeličana, postrojenja za uplinjavanje i skladištenje plina te autocesta; poziva EIB da u skladu sa svojim postupcima dubinske analize ozbiljno uzme u obzir izjave lokalnih tijela, zajednica dionika i organizacija civilnog društva; preporučuje EIB-u da, uzimajući u obzir načelo predostrožnosti, zamrzne ili po potrebi obustavi financiranje u slučaju da postoji bilo kakav znanstveni dokaz ili ozbiljan rizik od kršenja okolišnih standarda i nanošenja štete društvu ili lokalnim zajednicama;

31.  ustraje u tome da odbor za ulaganja, u svrhu odgovornosti, redovito, na temelju ljestvice pokazatelja ocjenjuje razvoj ulaganja usmjerenih na rezultate s ciljem utvrđivanja projekata koji su ispravno usmjereni u smislu njihovog stvarnog makroekonomskog utjecaja ili stimulacijskog učinka na održivi rast i stvaranje radnih mjesta; poziva na objektivan pregled dodatnosti i dodane vrijednosti tih projekata, kao i njihove usklađenosti s politikama Unije ili drugim klasičnim operacijama EIB-a;

32.  izražava žaljenje zbog činjenice da je samo 20 % financiranja EFSU-a bilo namijenjeno projektima koji pridonose ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi na iste, dok je standardni portfelj EIB-a postigao prag od 25 %; poziva EIB da zajamči da će se u svim okolnostima poštovati najviši standardi kako bi se zaštitio okoliš i ispunili kriteriji utvrđeni na Pariškoj konferenciji o klimi (COP21);

33.  zabrinut je zbog toga što je krajem 2016. ulaganje EFSU-a u socijalnu infrastrukturu (ljudski kapital, kultura i zdravlje) iznosilo samo 4 % (manje od 900 milijuna EUR), što upućuje na to da u okviru EFSU-a i u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije te dijela za MSP-ove taj sektor dobiva najmanje podrške; naglašava da postoji jasna i hitna potreba za povećanjem udjela i opsega takvih ulaganja;

34.   izražava žaljenje zbog toga što postojeće usluge podrške za rješavanje nedostataka kapaciteta nisu dostupne na lokalnoj razini u svim državama članicama; smatra da bi lokalnim i regionalnim akterima trebalo ponuditi odgovarajuće pojašnjenje ili strateške smjernice, posebno s obzirom na pozicioniranje EFSU-a te moguću kombinaciju s drugim financijskim sredstvima Unije ili EIB-a; napominje da bi se suradnja između EFSU-a i drugih izvora financiranja EU-a (COSME, Obzor 2020.) trebala poboljšati kako bi se postigla bolja sinergija; ističe da EFSU ne bi trebalo smatrati samo još jednim dodatnim izvorom financijskih sredstava te da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti izbjegavanju dvostrukog usmjeravanja ili dvostrukog financiranja;

35.  prima na znanje povećanje opsega posebnih aktivnosti EIB-a koje proizlazi iz prvih 18 mjeseci provedbe EFSU-a; smatra da posebne aktivnosti EIB-a koje podupire EFSU moraju pružati dodatnost u usporedbi s drugim financijskim instrumentima EIB-a, EIF-a ili Unije;

36.  apelira na poboljšanje transparentnosti postupka odabira operacija i objavu ljestvice pokazatelja sa svim operativnim informacijama o potpisanim projektima, kao i na poboljšanje odgovornosti za te projekte;

37.  traži da se pojednostave aranžmani upravljanja kako bi se bolje definirale odgovornosti Komisije i EIB-a, osigurala neovisnost i spriječio sukob interesa raznih dionika koji sudjeluju u procesu odlučivanja, posebno članova odbora za ulaganja EFSU-a;

38.  pozdravlja povećanu odgovornost EFSU-a 2.0 prema Europskom parlamentu (uključujući podnošenje redovitih izvješća i prisustvo predstavnika EP-a u Upravljačkom odboru EFSU-a), kao i povećanu transparentnost ljestvice pokazatelja EFSU-a; stoga očekuje da se, u skladu s uredbom o EFSU 2.0, objavi ljestvica pokazatelja s procjenama projekata kako bi se osiguralo da se proračunska sredstva EU-a upotrebljavaju samo kao jamstvo za projekte čije karakteristike opravdavaju tu dodatnu javnu potporu; izražava žaljenje, međutim, zbog činjenice da prijedlog za proširenje EFSU-a nije popraćen procjenom učinka, kako je predviđeno u smjernicama o boljoj izradi zakonodavstva, ni ex ante evaluacijom koju je u skladu s člancima 30. i 140. Financijske uredbe potrebno provesti za programe potrošnje i financijske instrumente;

39.  predlaže da se u godišnja izvješća uvede i formalizira praksa odgovornosti prema kojoj će EIB navoditi kako je primjenjivao preporuke iznesene u rezolucijama Europskog parlamenta;

Određivanje faktora promjene i stvaranja vrijednosti u provedbi ciljeva javne politike EU-a

40.  prima na znanje izvješće o operacijama EIB-a unutar EU-a 2016. godine, u kojem se navodi financiranje koje je EIB osigurao za četiri temeljna područja javne politike, tj. za inovacije i vještine (19,6 % potpisanih financiranja EIB-a 2016. – 13,1 milijardi EUR), financiranje malih i srednjih poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije (31,7 % – 21,3 milijardi EUR), infrastrukturu (27,1 % – 18,1 milijardi EUR) i okoliš (21,6 % – 14,5 milijardi EUR);

41.  izražava žaljenje zbog toga što u izvješću o operacijama EIB-a unutar EU-a u 2016. nema strukturiranih informacija o jednoj od transverzalnih politika banke, tj. o gospodarskoj i socijalnoj koheziji; izražava zabrinutost zbog činjenice da 2016. godine EIB već drugu godinu nije ostvario predviđenu razinu od 30 % ulaganja za koheziju (2016. u EU-u je ostvareno 26,8 %, a 2015. 25,2 %);

42.  ističe da je u godišnja izvješća EIB-a potrebno uvrstiti detaljniju analizu potreba za ulaganjima prema pojedinačnim sektorima u EU-u kako bi se omogućilo utvrđivanje područja u kojima su ulaganja nedovoljna za ostvarenje prioriteta EU-a; smatra da bi EIB trebao ocijeniti sposobnosti svojih investicijskih instrumenta za rješavanje tih nedostataka;

43.  smatra da bi se kreditiranje EIB-a moglo povećati učinkovitijom i strateški boljom raspodjelom resursa, usmjerenošću na produktivne i održive investicijske projekte koji imaju dokazanu dodanu vrijednost kao i boljim usklađivanjem s javnim sredstvima, u cilju povećanja javnih ulaganja i poticanja unutarnje potražnje; ističe da bi to povećanje trebalo biti popraćeno odgovarajućom diversifikacijom raspona proizvoda EIB-a te učinkovitijom i transparentnijom uporabom javno-privatnih partnerstva, uz istodobno održavanje ravnoteže između javne i privatne koristi, te drugim inovativnim rješenjima kako bi se uspješnije zadovoljile potrebe realnog gospodarstva;

44.  skreće pozornost na brojne pozive upućene EIB-u da potiče i olakšava širenje najboljih praksi u svim državama članicama, osobito uz pomoć relevantnih nacionalnih razvojnih banaka, platformi za ulaganja i institucija koje predstavljaju važan instrument za koordinirani odgovor EU-a na nisku razinu ulaganja;

45.  izražava žaljenje zbog toga što socijalna ulaganja čine manje od 6 % godišnjeg portfelja EIB-a; ističe da je socijalna kohezija ključni horizontalni prioritetni cilj EIB-a i ustraje u tome da EIB treba uzeti u obzir potrebu za smanjenjem nejednakosti i razlika među državama u EU-u, potrebu za ulaganjem u socijalni sektor i potrebu za geografski raznolikijim ulaganjima;

Potpora za mala i srednja poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije

46.  uviđa da trend razvoja više financijskih instrumenata za potporu MSP-ovima, u odnosu na klasična bespovratna sredstva, predstavlja izazov i promjenu politike u pogledu praćenja transakcija, upravljanja fondovima te razine ili brzine isplata za MSP-ove; ističe da MSP-ovi te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije imaju ključnu ulogu u europskom gospodarstvu jer stvaraju radna mjesta i bogatstvo te promiču inovacije; naglašava da mala i srednja poduzeća čine više od 90 % poduzeća u EU-u i zapošljavaju dvije trećine aktivnog radnog stanovništva, te da stoga podupiranje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije mora ostati ključni prioritet EIB-a; podsjeća da bi EIB trebao biti jedna od institucija koje pomažu smanjiti financijski manjak s kojim se suočavaju MSP-ovi;

47.  napominje da potpora EIB-a MSP-ovima predstavlja oko 33,6 % njihovog financiranja 2016. godine u okviru Europskog investicijskog fonda koji je mobilizirao 36,2 milijardi EUR ulaganja preko financijskih posrednika, u cilju očuvanja 3,8 milijuna radnih mjesta;

48.  napominje da je paleta proizvoda InnovFina proširena za dva nova instrumenta financiranja usmjerena na demonstracijske projekte u području obnovljivih izvora energije i zaraznih bolesti; pozdravlja novu operaciju od 140 milijuna EUR koja uključuje platformu za uzajamno kreditiranje (peer-to-peer lending) koja povezuje ulagače s MSP-ovima koji traže financiranje;

49.  poziva EIB da bliže surađuje sa svojim financijskim posrednicima u državama članicama kako bi se potencijalnim korisnicima proslijedile relevantne informacije s ciljem uspostave povoljnog poduzetničkog okruženja u kojem će se MSP-ovima omogućiti lakši pristup financiranju; ističe važnu ulogu EIB-a u olakšavanju sklapanja partnerstava i jačanju instrumenata potpore za financiranje aktivnosti mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća i inovativnih razvojnih poduzeća; također poziva EIB da pojača suradnju s regionalnim javnim institucijama kako bi se poboljšale mogućnosti financiranja malih i srednjih poduzeća;

50.  naglašava da EIB treba i dalje razvijati svoju kulturu rizika kako bi poboljšao učinkovitost i komplementarnost između svojih intervencija i raznih politika EU-a, posebice u gospodarski ugroženim regijama ili regijama s manjkom stabilnosti, u skladu s postojanim dugoročnim ciljem lakšeg pristupa MSP-ova financiranju, ali bez ugrožavanja načela dobrog upravljanja;

51.  naglašava potrebu za prilagođavanjem investicijskih programa projektima manjeg opsega kako bi se osiguralo sudjelovanje MSP-ova; vjeruje da bi EIB povećanom uporabom financijskih instrumenata i proizvoda kao što su mikrofinancijski instrumenti i jamstva trebao doprinijeti rješavanju eventualnog manjka financijskih sredstava za mikropoduzeća;

52.  ističe da su pristup financiranju i internacionalizaciji važne prepreke s kojima se suočavaju MSP-ovi; ističe da MSP-ovi predstavljaju okosnicu europskog gospodarstva; smatra da EIB, unatoč tome što je poduzeo korake u pravom smjeru, mora uložiti veće napore kako bi osigurao lakši i učinkovitiji pristup MSP-ova financiranju kako bi se mogli integrirati u globalne lance vrijednosti; smatra da EIB mora podupirati poduzeća iz EU-u koja žele poslovati u inozemstvu, između ostalog preko instrumenta za financiranje trgovine;

Inovacije i vještine

53.  naglašava da je ulaganje u inovacije i vještine ključno za razvoj europskog gospodarstva znanja, kao i za ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020., među kojima je i cilj da se 3 % BDP-a troši na istraživanja i razvoj; posebno se nada da će EIB, u suradnji s Komisijom i državama članicama, financirati projekte koji mogu jamčiti, u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju, pokrivanje nedostatka kvalificirane radne snage, što predstavlja snažnu prepreku za ulaganje;

54.  napominje da je 2016. za inovativne projekte ukupno dodijeljeno zajmova u visini od 13,5 milijardi EUR, od čega su za 12,2 milijardi EUR potpisani prvi ugovori, dok su ukupni troškovi ulaganja u projekt za nove operacije iznosili 50,2 milijardi EUR;

55.  poziva EIB da inovativnim poduzećima pruži potporu u razvoju i pri komercijalizaciji novih proizvoda, procesa i usluga, s obzirom na to da su ona suočena s poteškoćama u pogledu dobivanja financijske pomoći od komercijalnih banaka; ističe ulogu EIB-a u pružanju pomoći za dovršetak europske digitalne mreže (npr. brzi širokopojasni pristup) i za stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta koje obuhvaća i digitalne usluge; potiče EIB da razvija poticaje usmjerene na promicanje ulaganja javnog i privatnog sektora u istraživanja i razvoj u područjima informacijske i komunikacijske tehnologije, bioloških znanosti, hrane, održive poljoprivrede, šumarstva i tehnologija s niskom razinom emisija ugljika;

56.  pozdravlja reviziju programa kreditiranja gospodarstva znanja u području obrazovanja, što je dovelo do toga da se financiranje s inicijativa usmjerenih na mlade proširilo i na strukovno osposobljavanje i cjeloživotno učenje namijenjeno za sve dobne skupine;

Ulaganje u infrastrukturu

57.  smatra da bi Unija trebala dati prednost provedbi projekata s istinskom europskom dodanom vrijednošću; uvjeren je da su inovativnom i učinkovitom gospodarstvu potrebni napredni, ekološki prihvatljivi i visokokvalitetni prometni sustav i infrastruktura te da bi oni trebali biti među prioritetima Unije, s posebnim naglaskom na inovativnim multimodalnim rješenjima za infrastrukturu i promet u rijetko naseljenim područjima;

58.  poziva EIB da veću pozornost posveti provedbi infrastrukturnih projekata, osobito u slabijim regijama, kako bi se izbjeglo usporavanje postupka gospodarske konvergencije; stoga poziva na promišljanje na razini EU-a o javnom financiranju mjera, makar i privremenih, koje mogu dovesti do stvarnog pokretanja javnog ulaganja u infrastrukturu;

59.  ističe da je u europskoj politici ulaganja veću pozornost potrebno posvetiti horizontalnim temama, posebno kada je riječ o budućim održivim oblicima prometa i usluga koji će iziskivati istodoban i usklađen razvoj alternativnih izvora energije i telekomunikacijskih mreža; ističe stoga da EIB ima ključnu ulogu u omogućavanju dugoročnog financiranja, koje je od presudne važnosti za konkurentnost te vrste projekata;

60.  prima na znanje aktivnosti financiranja koje EIB provodi u području infrastrukture i prometa čija je ukupna vrijednost 2016. iznosila 18,1 milijardi EUR i podsjeća na važnost postizanja stvarne gospodarske, ekološke i socijalne dodane vrijednosti za građane EU-a te provedbe detaljnih ex ante evaluacija odabranih projekata kao i ex post evaluacija ostvarenih rezultata;

61.  poziva EIB da u pogledu infrastrukturnih operacija znatno više sredstava uloži u pružanje sveobuhvatne savjetodavne pomoći lokalnim tijelima i manjim općinama u ranijoj fazi identifikacije i pretprocjene projekata;

62.  izražava zabrinutost zbog toga što postoji mogućnost da EIB financira projekt „Transjadranski plinovod” koji se u različitoj mjeri u tranzitnim zemljama kao što su Albanija, Grčka i Italija ne pridržava minimalnih socijalnih i okolišnih standarda „ekvatorskih načela”; žali zbog toga što je EBRD tom projektu već dodijelio potporu u iznosu od 500 milijuna EUR te smatra da projekt nije prikladan za ulaganje EIB-a, niti bi ga bilo koja druga banka koja teži odgovornim ulaganjima u socijalnom i ekološkom pogledu trebala uzeti u obzir za financiranje;

Okoliš i klimatska politika

63.  prima na znanje da je EIB preuzeo obvezu najmanje 25 % svoga portfelja zajmova namijeniti rastu koji podrazumijeva nisku razinu emisija ugljika i otpornost na klimatske promjene; primjećuje da je 2016. godine ukupna vrijednost operacija povezanih s okolišem iznosila 14,4 milijarde EUR, od čega se 4,9 milijardi EUR odnosilo na održivi promet, 5 milijardi EUR na zaštitu okoliša i učinkovitost prirodnih resursa, a 4,6 milijardi EUR na energiju iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost; napominje nadalje su u cilju ostvarenja transverzalnih ciljeva u području klimatske politike potpisani ugovori o financiranju u vrijednosti od 17,5 milijardi EUR;

64.  ističe važnost ciljeva u vezi s ulogom prometa u borbi protiv klimatskih promjena, koji su utvrđeni na konferenciji COP21; izražava zabrinutost zbog činjenice da gotovo četvrtina emisija stakleničkih plinova u Europi potječe iz prometa i da je on glavni uzrok onečišćenja zraka u gradovima te da su emisije u tom sektoru i dalje iznad razine iz 1990. godine; napominje da je u razdoblju od 2014. do 2016. EIB u državama EU-a financirao projekte povezane s fosilnom energijom u ukupnom iznosu od 5,3 milijardi EUR, odnosno dva projekta povezana s naftom, jedan s ugljenom i 27 projekata povezanih s plinom, te da je vanjskim jamstvom, s 976 milijuna EUR, financirao šest projekata izvan EU-a, među kojima jedan u vezi s ugljenom i pet povezanih s fosilnim gorivima; naglašava da bi financiranjem trebalo poticati prijelaz s cestovnog prometa na druge, održivije oblike prometa;

65.  ističe da je važno da projekti koje EIB namjerava financirati ili sufinancirati budu u skladu s nacionalnim klimatskim ciljevima povezanima s provedbom ciljeva koji su utvrđeni na konferenciji COP21;

66.  poziva EIB da postupnim ukidanjem potpora za fosilna goriva potiče financiranje projekata koji su u skladu s njegovom klimatskom strategijom i Pariškim sporazumom kako bi postao ključni instrument EU-a u globalnim zajedničkim naporima u borbi protiv klimatskih promjena te da podupire održivi razvoj i stvaranje konkurentnijeg, sigurnijeg i održivijeg energetskog sustava koji je u skladu s energetskom strategijom do 2030. godine; u tu svrhu poziva EIB da se suzdrži od financiranja projekata koji podrazumijevaju znatno zagađenje okoliša i zastarjele tehnologije, osobito pri olakšavanju ulaganja u energetskom sektoru; poziva EIB da poveća kreditiranje projekata javne infrastrukture kojima je cilj ublažavanje posljedica klimatskih promjena (npr. poplava) i manjih projekata energije iz obnovljivih izvora;

67.  poziva EIB da dodatno ojača svoju potporu sektoru energije iz obnovljivih izvora, osobito decentraliziranim i manjim projektima;

Pružanje odgovora na globalne izazove

68.  podsjeća da se 10 % ukupnih aktivnosti kreditiranja EIB-a odnosi na operacije izvan Unije i pozdravlja činjenicu da se ukupan iznos koji EIB nudi promotorima projekata izvan EU-a povećao od 2015. godine; stoga naglašava važnost godišnjeg izvješćivanja EIB-a o njegovim operacijama izvan Unije u pogledu pridržavanja općih načela vanjskog djelovanje Unije i ispunjavanja njegove uloge u okviru obnovljenih obveza EU-a o usklađenosti politika radi razvoja te na temelju usklađenosti s drugim politikama EU-a, UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma, podupiranja obrazovanja i stvaranja dostojanstvenih radnih mjesta, osiguranja potpunog poštovanja ljudskih i radničkih prava te prava povezanih s okolišem i promicanja rodne ravnopravnosti; ističe da bi EIB u cilju pružanja podrške poduzećima EU-a u inozemstvu te u postojećim i budućim trgovinskim sporazumima trebao propisno uzeti u obzir trgovinsku strategija EU-a;

69.  poziva EIB da u suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD) i Glavnom upravom Komisije za međunarodnu suradnju i razvoj (DG DEVCO) razvije metodologiju za mjerenje učinka njegovih aktivnosti kreditiranja izvan EU-a na općenitu razvojnu suradnju EU-a, posebno u vezi s Programom održivog razvoja do 2030. i utjecajem na ljudska prava;

70.  prima na znanje inicijative EIB-a usmjerene na jačanje gospodarske otpornosti u zemljama koje su izvorišta migracija, a posebno njegova nastojanja da se postigne snažan multiplikacijski učinak u pogledu vanjske politike EU-a u Africi;

71.  smatra da EIB mora ojačati svoj kapacitet za preuzimanje rizika i pružanje jamstva za njih, osobito u pogledu projekata za razvoj i jačanje privatnog sektora te projekata koji su dio inicijative za jačanje otpornosti;

72.   ponovno ističe da Revizorski sud treba pojačati evaluacije operacija EIB-a koje dobivaju potporu iz proračuna EU-a i snažnije kontrolirati operacije u okviru mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje;

73.  ističe da bi se vanjskim operacijama EIB-a trebala pružiti potpora za područja politika koja su od velike važnosti za EU;

74.  prima na znanje da je EIB povećao kapacitet financijske omotnice za društveno odgovorno financiranje u zemljama AKP-a te da je u tijeku preobrazba te omotnice u obnovljivi fond s 300 milijuna EUR koji će biti namijenjeni izravnom rješavanju pitanja migracija kroz potporu inicijativama iz privatnog sektora; napominje da će EIB u okviru Investicijskog instrumenta za zemlje AKP-a za ciljane projekte iz javnog sektora s naglaskom na migracijama na raspolaganje staviti 500 milijuna EUR; naglašava da je važno da se sredstva EIB-a ne koriste u sigurnosne svrhe ili za nadzor granica; smatra da bi, umjesto toga, naglasak trebalo staviti na održivi razvoj u trećim zemljama; ponovno ističe da je važno da se u vezi s projektima koji će se provesti izvrši detaljna provjera s dužnom pažnjom u pogledu ljudskih prava; poziva EIB da pri provedbi projekata uzme u obzir svako kršenje ljudskih prava te da u tim slučajevima zaustavi kreditiranje;

75.  skreće pozornost na učinkovitost investicijskog instrumenta uspostavljenog 2003. u okviru Sporazuma iz Cotonoua te poziva da se takav instrument zadrži nakon ponovnih pregovora 2020. o sporazumima koji obvezuju EU u pogledu njegovih partnera unutar AKP-a;

76.  poziva EIB da u okviru svojeg novog mandata za vanjsko kreditiranje zajamči da će se stavljanjem naglaska na migracije, povrh već ranije utvrđenih prioriteta kao što su klima, mala i srednja poduzeća i socioekonomska infrastruktura, ostvariti istinska dodana vrijednost i dodatnost; naglašava stoga da je novopokrenutu Inicijativu za gospodarsku otpornost potrebno implementirati na odgovarajući način kako bi se njome pružila potpora projektima koji se razlikuju od onih koji su prethodno bili financirani;

77.  pozdravlja ulogu EIB-a u razvoju lokalnog privatnog sektora i njegovu potporu mikrofinanciranju te uviđa da njegove aktivnosti nude nove gospodarske i trgovinske mogućnosti; naglašava potrebu za ispravnom i učinkovitom prilagodbom aktivnosti EIB-a trenutačnim međunarodnim izazovima; poziva na proširenje mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje kako bi se povećala njegova uloga u postizanju održivog razvoja i pružanju strateškog odgovora za rješavanje temeljnih uzroka migracija, te na to da preuzme aktivniju ulogu u novoj strategiji za privatni sektor; poziva EIB da u tom smislu pojača svoje sudjelovanje u projektima za infrastrukturu, promet i digitalizaciju potrebnima za promicanje lokalnih i regionalnih trgovinskih putova, te poticanje internacionalizacije MSP-ova, čime se aktivno doprinosi provedbi Sporazuma o olakšavanju trgovine Svjetske trgovinske organizacije (WTO); ponovno ističe da EIB mora uskladiti svoje aktivnosti s UN-ovim ciljevima održivog razvoja;

78.  napominje da je 2016. EIB odobrio nove mikrofinancijske instrumente, jedan za Karibe, jedan za Pacifik i dva za Afriku, u ukupnom iznosu od 110 milijuna EUR, te jedan za južno susjedstvo u iznosu od 75 milijuna EUR; podsjeća da su mikrofinancijski instrumenti i tehnička pomoć EIB-a osigurali 300 milijuna EUR za više od milijun i pol korisnika; poziva EIB da u svoje sljedeće izvješće uvrsti učinke financijske poluge tih instrumenata zajedno sa sredstvima koja se dodjeljuju preko financijskih instrumenata za vanjsko djelovanje;

79.  napominje činjenicu da je 2016. polovina svih operacija u okviru mandata za vanjsko kreditiranje EIB-a dodijeljena lokalnim financijskim posrednicima u cilju poticanja mikrokredita; poziva EIB da provede rodnu procjenu daljnjeg kreditiranja koje obavljaju financijski posrednici, s obzirom na to da su mikrokrediti uglavnom usmjereni na poduzetnice;

80.  napominje da EIB namjerava uspostaviti podružnicu za razvoj u sklopu Grupe EIB-a s ciljem da postane razvojna banka EU-a; poziva EIB i Komisiju da nastave s tim pripremama na najtransparentniji i najuključiviji način, uključujući postupak javnog savjetovanja;

81.  napominje da EIB preko svojih instrumenata kreditiranja može biti važna financijska poluga za novu gospodarsku diplomaciju EU-a; naglašava u tom pogledu da EIB u svojem djelovanju mora uzeti u obzir pitanja gospodarske diplomacije;

82.  podržava jačanje partnerstva između EIB-a i razvojnih agencija država članica te projekata koje zajednički provode EIB i druge multilateralne razvojne banke, osobito kada je cilj tih projekata doprinijeti ispunjavanju ciljeva održivog razvoja UN-a do 2030.;

83.  napominje da posljednjih nekoliko godina nije bilo dovoljno operacija potpore za izravna strana ulaganja u Aziju; ističe da bi ulagači iz EU-a, te osobito MSP-ovi, trebali imati veću prisutnost na kineskom i indijskom tržištu te tržištu zemalja ASEAN-a i iskoristiti ravnopravne uvjete; poziva EIB da osigura izravno financiranje poduzeća iz EU-a za potporu vanjskim ulaganjima, uključujući u okviru mandata za vanjsko kreditiranje;

Jačanje korporativnog upravljanja, poslovnih praksi, standarda transparentnosti i odgovornosti u EIB-u;

84.  smatra da poveznicu između kontrole postignutog učinka i uspješnosti, s jedne strane, te veće odgovornosti i vidljivosti, s druge strane, treba ojačati posredstvom jamstvenog postupka koji bi bio obvezujući za sve dionike (financijske posrednike, promotore i krajnje korisnike), a temeljio bi se na iscrpnoj provjeri integriteta sudionika i politici „upoznaj svog klijenta”; poziva EIB da objavi informacije o visokorizičnim potprojektima i da podijeli iskustva s drugim međunarodnim multilateralnim razvojnim bankama, posebno kada je riječ o razmjeni informacija o rezultatima dubinskih provjera u pogledu korporativnih ili poreznih pitanja ili politike „upoznaj svog klijenta”;

85.  uviđa važnost podizanja razine svijesti na lokalnoj i regionalnoj razini o dostupnosti financiranja i tehničkoj podršci diljem EU-a; nadalje potvrđuje da je odgovarajuća razina svijesti među dionicima o uključenosti EIB-a u financiranje projekata od ključne važnosti kako bi na lokalnoj razini stanovništvo bilo upoznato sa svojim pravom na podnošenje žalbi i ulaganje pritužbi Uredu za mehanizam za podnošenje pritužbi i Europskom ombudsmanu; napominje da je 2016. zaprimljeno 89 pritužbi, od kojih su 84 proglašene dopuštenima, u usporedbi s 56 pritužbi 2015. godine;

86.  izražava svoju zabrinutost zbog predložene revizije politike u pogledu mehanizma pritužbi EIB-a i poziva EIB da osobito osigura da voditelj Ureda za mehanizam za podnošenje pritužbi EIB-a bilježi sve pritužbe propisno te da pravovremeno obavješćuje podnositelje pritužbi o primitku njihove pritužbe prije donošenja odluke o dopuštenosti; da osigura da je voditelj Ureda za mehanizam za podnošenje pritužbi neovisan od drugih dijelova upravljačke strukture banke te da može donositi sve odluke o dopuštenosti pritužbe bez savjetovanja sa službama Grupe EIB-a te odluke o prihvatljivosti pritužbe za istragu / provjeru sukladnosti ili posredovanje, čak i ako ne postoji sporazum sa službama EIB-a, glavnim inspektorom ili Upravljačkim odborom; da slijedi primjer Europskog ombudsmana u utvrđivanju nepravilnosti, tako da ta definicija uključi lošu ili neuspješnu administraciju, poput administrativnih nepravilnosti, nepravičnosti, diskriminacije, zlouporabe ovlasti, neodgovaranja, odbijanja davanja informacija i nepotrebnih odgađanja; te da osigura da postupak bude što je moguće transparentniji te da Ured za mehanizam za podnošenje pritužbi proaktivno objavljuje informacije o svojim postupcima, operacijama i slučajevima te da postupci zapošljavanja voditelja i osoblja Ureda za mehanizam za podnošenje pritužbi budu transparentniji;

87.  skreće pozornost na zabrinutost koja se pojavila tijekom javnog savjetovanja u vezi s određenim prijedlozima za reformu Ureda EIB-a za mehanizam za podnošenje pritužbi, kao što su isključenje slučajeva koji su povezani s javnom nabavom i pitanja koja se odnose na zakonitost politike EIB-a iz mehanizma za podnošenje pritužbi, te ograničavanje neovisnosti Ureda za mehanizam za podnošenje pritužbi uz predviđenu obvezu savjetovanja s drugim službama prije utvrđivanja dopuštenosti pritužbe i uz smanjenje sposobnosti Ureda za izdavanje preporuka; snažno potiče Upravljački odbor da uzme u obzir navedenu zabrinutost;

88.  naglašava važnost javne kontrole koju Europski ombudsman provodi nad EIB-om;

89.  pozdravlja objavu zapisnika sa sjednica Upravnog vijeća EIB-a i preporučuje EIB-u da razmotri objavu informacija koje nisu povjerljive sa sjednica Upravljačkog odbora; što se tiče projektne razine, ponovno upućuje zahtjev da se za aktivnosti EIB-a izvan Europe sustavno objavljuju izvješća o dovršenju projekta te, općenito za projekte EIB-a, podaci iz procjena triju stupova (3PA) i okvira za mjerenje rezultata (REM); smatra da bi praksu objavljivanja ljestvice pokazatelja, kako je predviđeno EFSU-om 2.0, trebalo primjenjivati na sve projekte koje provodi EIB;

90.   duboko je zabrinut što rukovodstvo banke do sada nije dostavilo nikakav odgovor na posebne odredbe iz stavaka 75. i 76. Rezolucije Parlamenta o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a za 2015. godinu i podsjeća da je potrebno utvrditi stroža pravila o sukobima interesa i jasne, stroge i transparentne kriterije za sprečavanje svih oblika korupcije; ponovno ističe da EIB mora izmijeniti svoj Kodeks ponašanja kako bi se zajamčilo da njegovi potpredsjednici nisu zaduženi za operacije u svojim matičnim državama članicama, s obzirom na to da to predstavlja opasnost u pogledu neovisnosti te institucije; duboko je zabrinut zbog nedostataka utvrđenih u postojećim mehanizmima EIB-a za sprječavanje sukoba interesa u njegovim upravljačkim tijelima; u tom smislu poziva EIB da, kako bi se bolje spriječili sukobi interesa u njegovim upravljačkim tijelima i potencijalni problem s „rotirajućim vratima”, razmotri preporuke Europskog ombudsmana i što je prije moguće izmijeni svoj Kodeks ponašanja; poziva EIB da sudjeluje u međuinstitucijskom sporazumu o registru transparentnost EU-a, čim se zaključe pregovori između Komisije, Vijeća i Parlamenta;

91.  naglašava da borba protiv svih oblika štetnih poreznih praksi treba i dalje biti važan prioritet EIB-a; poziva EIB da bez odgode primijeni mjerodavno zakonodavstvo i norme EU-a u području izbjegavanja plaćanja poreza, poreznih oaza i ostalih povezanih pitanja te da od svojih klijenata zatraži da se pridržavaju tih pravila; izražava zabrinutost zbog manjka informacija o stvarnom vlasništvu koje EIB objavljuje, posebno kada se financiranje oslanja na privatne investicijske fondove; potiče EIB da poduzme proaktivne mjere i provede pojačane mjere dubinske analize ako se uspostavi da su određeni projekti EIB-a povezani s jurisdikcijama koje pružaju razloga za zabrinutost u pogledu pitanja oporezivanja;

92.  ustraje u tome da EIB treba sastaviti detaljan javni popis kriterija za odabir financijskih posrednika kako bi se pojačali napori EU-a u borbi protiv zlouporabe oporezivanja i na djelotvorniji način spriječila opasnost od korupcije i infiltracije organiziranog kriminala i terorističkih organizacija; naglašava da je potrebno poboljšati kriterije za evaluaciju projekata kako bi se zajamčilo da se sredstva EU-a ne ulažu preko subjekata iz trećih zemalja koji se ne pridržavaju međunarodnih poreznih standarda;

93.  naglašava da bi u području porezne transparentnosti i dobrog upravljanja porezima trebalo postaviti više standarde, posebno u pogledu odredbi o izbjegavanju plaćanja poreza; napominje da je EU krajem 2017. izradio popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija; u tom pogledu poziva EIB da preispitivanje koje je u tijeku iskoristi za poboljšanje svoje politike o netransparentnim i nekooperativnim jurisdikcijama i razvije sveobuhvatniju politiku za odgovorno oporezivanje; poziva EIB da demonstrira izvedivost viših standarda u području porezne transparentnosti tako da usvoji politiku koja će nadilaziti minimalne pravne zahtjeve, čime bi EIB postao referentna točka u području pravednog oporezivanja; posebno podsjeća na potrebu da se dodjela izravnih i neizravnih zajmova uvjetuje objavljivanjem poreznih i računovodstvenih podataka za svaku zemlju te otkrivanjem podataka o stvarnom vlasništvu korisnika i financijskih posrednika uključenih u aktivnosti financiranja, i to bez iznimki;

94.  pozitivnom smatra važnost koju EIB pridaje svojoj politici nulte tolerancije na prijevaru, korupciju i sklapanje tajnih dogovora; poziva EIB da poduzme odgovarajuće mjere koje uključuju obustavu plaćanja i isplate zajmova, s ciljem zaštite financijskih interesa EIB-a i EU-a kada god to Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ili kaznene istrage zahtijevaju te nadalje poziva EIB da u skladu s tim prilagodi svoja unutarnja pravila; naglašava da je, kako bi se izbjegla opasnost od prijevara i korupcije, potrebno objavljivati informacije o sustavima ugovaranja i podugovaranja; naglašava da bi u cilju postizanja odvraćajućeg učinka na internetskim stranicama EIB-a trebalo na vidljivom i u tu svrhu namijenjenom mjestu javno navesti isključene subjekte; ističe da je važno da EIB s drugim multilateralnim kreditorima uspostavi mrežu za razmjenu podataka o isključenim subjektima; poziva EIB da svoju politiku isključivanja uskladi s drugim multilateralnim kreditorima, primjerice Svjetskom bankom, na čijem je popisu „isključenih” više od 800 pojedinaca i poduzeća, unatoč tome što je ukupan iznos njezinih sredstava za financiranje približno dvostruko niži od sredstava EIB-a;

95.  nada se da će EIB u skladu s Komunikacijom Komisije iz 2016. nastaviti s primjenom i poboljšanjem vanjske strategije za učinkovito oporezivanje, osiguravajući pritom usklađenost s međunarodnim standardima porezne transparentnosti i potičući međunarodno izvješćivanje po zemljama; poziva EIB da osigura visoku razinu kvalitete informacija o krajnjim korisnicima te da učinkovito spriječi transakcije s financijskim posrednicima koji imaju negativne rezultate u pogledu transparentnosti, prijevare, korupcije, organiziranog kriminala i pranja novca te štetnih društvenih i ekoloških posljedica;

96.  izražava žaljenje zbog toga što se zbog „Dieselgatea” pojavio određeni broj pitanja o tome je li Volkswagen zajmove od EIB-a dobio prijevarom i obmanom; traži od EIB-a da slijedi preporuke OLAF-a u pogledu poduzimanja aktivnih koraka u provedbi politike za borbu protiv prijevara;

97.  ističe da je dugotrajna istraga za korupcijski skandal u vezi sa sustavom MOSE završila 14. rujna 2017. presudom Suda u Veneciji koji je dvije osobe izravno uključene u skandal osudio na 4 godine zatvora i oduzimanje 9 575 000 EUR; žali zbog činjenice da je između 2011. i 2013. EIB za realizaciju projekta MOSE financirao tri zajma u vrijednosti 1,2 milijardi EUR, pri čemu je posljednji odobren nakon što su nacionalna tijela pokrenula istragu slučajeva korupcije; poziva EIB da zajamči da će se njegova politika nulte tolerancije na prijevare strogo primjenjivati i da povuče sva sredstva za projekt MOSE i projekte povezane s njime posredstvom sustava poduzeća i korisnika uključenih u provedbu projekata u regiji Veneto, što se posebno odnosi na dionicu autoceste A4 poznatiju pod nazivom „Passante di Mestre”, o kojima se trenutačno vodi istraga zbog porezne prijevare, korupcije i infiltracije organiziranog kriminala, kao i na treći trak autoceste A4 na dionici Venecija – Trst; apelira na EIB da provede odgovarajuću unutarnju istragu o odabiru korisnika, isplatama i upravljanju svojim sredstvima te da objavi rezultate istrage;

98.  pozdravlja činjenicu da se u okviru Grupe EIB-a redovito provode preispitivanja najboljih bankovnih okvira i praksi kako bi se ustanovili propusti u pogledu sukladnosti; smatra da mandati EIB-a i EIF-a zahtijevaju sveobuhvatne i redovite sustave za procjenu rizika i nadzor na razini Grupe EIB-a, što usklađivanje ključnih poslovnih procesa i razmjenu informacija povezanih s upravljanjem mandatima čini ključnim elementima opće odgovornosti EIB-a;

99.  pozdravlja prijedloge Odbora EIB-a za etiku i usklađenost u području korporativnog upravljanja i transparentnosti, primjerice za uvođenje etičke komponente u nadležnost EIB-a, povrh mehanizama za bolje sprečavanje sukoba interesa u upravljačkim tijelima i potencijalnih slučajeva „rotirajućih vrata”, uvođenje postupka suspenzije članove upravnog odbora te za osnivanje savjetodavnog odbora koji će moći davati mišljenja prije nego što se službeno imenuju članovi Upravljačkog odbora;

100.  naglašava da je važno pojačati obveze u pogledu integriteta nakon prestanka radnog odnosa i uspostaviti konkretne sankcije za potencijalne slučajeve „rotirajućih vrata” između rukovodećih položaja u EIB-u i privatnog sektora; stoga vjeruje da bi „razdoblje mirovanja”, tijekom kojega bivši članovi Upravnog vijeća ne bi smjeli lobirati u upravljačkim tijelima ili kod osoblja EIB-a, trebalo trajati najmanje 12 mjeseci;

101.  pozdravlja početak preispitivanja politike EIB-a o zviždačima, kao i ažurirane podatke u vezi s provedbom okvira AML-CFT (borba protiv pranja novca i suzbijanje financiranja terorizma) od njegova donošenja od strane EIB-a 2014. godine, što je tijesno povezano sa zahtjevima u pogledu politike „upoznaj svog klijenta” koja se odnosi i na postojeće portfelje i na nove poslovne aktivnosti;

Mjere poduzete na temelju preporuka Parlamenta

102.  ponovno poziva EIB da izvijesti o trenutačnom stanju i statusu prethodnih preporuka koje je Parlament izdao u svojim godišnjim rezolucijama, posebno u pogledu učinka na aktivnosti kreditiranja;

o

o o

103.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj investicijskoj banci te vladama i parlamentima država članica.

(1)

  Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0201.

(2)

  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0183.

(3)

  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0200.

(4)

  Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0138.

(5)

  SL L 280, 27.10.2011., str. 1.

(6)

  SL L 135, 8.5.2014., str. 1.

(7)

  SL L 169, 1.7.2015., str. 1.


MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (20.2.2018)

upućeno Odboru za proračunski nadzor

o godišnjem izvješću o nadzoru nad financijskim aktivnostima EIB-a za 2016.

((2017/2190)(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Sander Loones

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za proračunski nadzor da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podsjeća da se 10 % ukupnih aktivnosti kreditiranja EIB-a odnosi se na operacije izvan Unije i pozdravlja činjenicu da se ukupan iznos koji EIB nudi promotorima projekata izvan EU-a povećao od 2015. godine; stoga naglašava važnost godišnjeg izvješćivanja EIB-a o njegovim operacijama izvan Unije u pogledu pridržavanja općih načela vanjskog djelovanje Unije i ispunjavanja njegove uloge u okviru obnovljenih obveza EU-a o usklađenosti politika radi razvoja te na temelju usklađenosti s drugim politikama EU-a, UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog klimatskog sporazuma, podupiranja obrazovanja i stvaranja dostojanstvenih radnih mjesta, osiguranja potpunog poštovanja ljudskih i radničkih prava te prava povezanih s okolišem i promicanja ravnopravnosti spolova; ističe da bi EIB u cilju pružanja podrške poduzećima EU-a u inozemstvu te u postojećim i budućim trgovinskim sporazumima trebao propisno uzeti u obzir trgovinsku strategija EU-a;

2.  poziva EIB da u suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD) i Glavnom upravom Komisije za međunarodnu suradnju i razvoj (DG DEVCO) razvije metodologiju za mjerenje učinka njezinih aktivnosti kreditiranja izvan EU-a na općenitu razvojnu suradnju EU-a, posebno u vezi s Programom održivog razvoja do 2030. i utjecajem na ljudska prava;

3.  napominje da EIB preko svojih instrumenata kreditiranja može biti važna financijska poluga za novu gospodarsku diplomaciju EU-a; naglašava u tom pogledu da EIB u svojem djelovanju mora uzeti u obzir pitanja gospodarske diplomacije;

4.  podržava jačanje partnerstva između EIB-a i razvojnih agencija država članica te projekata koje zajednički provode EIB i druge multilateralne razvojne banke (MDB), osobito kada je cilj tih projekata doprinijeti ispunjavanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda do 2030.;

5.  ističe da su pristup financiranju i internacionalizaciji važne prepreke s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća (MSP); ističe da MSP-ovi predstavljaju okosnicu europskog gospodarstva; smatra da EIB, unatoč tome što je poduzeo korake u pravom smjeru, mora uložiti veće napore kako bi osigurao lakši i učinkovitiji pristup MSP-ova financiranju kako bi se mogli integrirati u globalne lance vrijednosti; smatra da EIB mora podupirati poduzeća iz EU-u koja žele poslovati u inozemstvu, između ostalog preko instrumenta za financiranje trgovine;

6.  napominje da posljednjih nekoliko godina nije bilo dovoljno operacija potpore za izravna strana ulaganja u Aziju; ističe da bi ulagači iz EU-a, te osobito MSP-ovi, trebali imati veću prisutnost na kineskom i indijskom tržištu te tržištu zemalja ASEANA-a i iskoristiti ravnopravne uvjete; poziva EIB da osigura izravno financiranje poduzeća iz EU-a za potporu vanjskim ulaganjima, uključujući u okviru mandata za vanjsko kreditiranje;

7.  ističe da bi zemlje europskog susjedstva i AKP-a trebale imati prednost pri pristupu ulagačkim projektima EIB-a; u skladu s time žali zbog činjenice da je 2016. Afrika bila dio svijeta koji je primio najmanji financijski paket; poziva na to da se u predstojećim godinama taj trend preokrene;

8.  ukazuje na učinkovitost investicijskog instrumenta uspostavljenog 2003. u okviru Sporazuma iz Cotonoua te poziva da se takav instrument zadrži nakon ponovnih pregovora 2020. o sporazumima koji obvezuju EU u pogledu njegovih partnera unutar AKP-a;

9.  pozdravlja ulogu EIB-a u razvoju lokalnog privatnog sektora i njegovu potporu mikrofinanciranju te uviđa da njegove aktivnosti nude nove gospodarske i trgovinske mogućnosti; naglašava potrebu za ispravnom i učinkovitom prilagodbom aktivnostima EIB-a trenutačnim međunarodnim izazovima; poziva na proširenje mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje kako bi se povećala njegova uloga u postizanju održivog razvoja i pružanju strateškog odgovora za rješavanje temeljnih uzroka migracija, te na to da preuzme aktivniju ulogu u novoj strategiji za privatni sektor; poziva EIB da u tom smislu pojača svoje sudjelovanje u projektima za infrastrukturu, promet i digitalizaciju potrebnima za promicanje lokalnih i regionalnih trgovinskih putova, te poticanje internacionalizacije MSP-ova, čime se aktivno doprinosi provedbi Sporazuma o olakšavanju trgovine Svjetske trgovinske organizacije (WTO); ponovno ističe da EIB mora uskladiti svoje aktivnosti s UN-ovim ciljevima održivog razvoja;

10.  napominje da je 2016. EIB odobrio nove mikrofinancijske instrumente, jedan za Karibe, jedan za Pacifik i dva za Afriku, u ukupnom iznosu od 110 milijuna EUR, te jedan za južno susjedstvo u iznosu od 75 milijuna EUR; podsjeća da su mikrofinancijski instrumenti i tehnička pomoć EIB-a osigurali 300 milijuna EUR za više od milijun i pol korisnika; poziva EIB da u svoje sljedeće izvješće uključi učinke financijske poluge tih instrumenata zajedno sa sredstvima koja se dodjeljuju preko financijskih instrumenata za vanjsko djelovanje;

11.  napominje činjenicu da je 2016. polovina svih operacija u okviru mandata za vanjsko kreditiranje EIB-a dodijeljena lokalnim financijskim posrednicima u cilju poticanja mikrokredita; poziva EIB da provede rodnu procjenu daljnjeg kreditiranja koje obavljaju financijski posrednici, s obzirom na to da su mikrokrediti uglavnom usmjereni na poduzetnice;

12.  mišljenja je da EIB mora ojačati svoj kapacitet za preuzimanja rizika i pružanje jamstva za njih, osobito u pogledu projekata za razvoj i jačanje privatnog sektora te projekata koji su dio inicijative za jačanje otpornosti;

13.  poziva EIB da poboljša pristup informacijama o sustavu ugovora i podugovora te financijskim podacima o projektima koje financira, kao i o njihovoj usklađenosti s ciljevima održivog razvoja; posebno traži od EIB-a da dostavi, osobito Europskom parlamentu, bolje i sustavnije informacije o njegovom daljnjem kreditiranju financijskih posrednika, u cilju jačanja djelotvornosti parlamentarnog nadzora i transparentnosti; naglašava važnost uključivog procesa donošenja odluka uz sudjelovanje relevantnih dionika i organizacija civilnog društva;

14.  poziva EIB da postupnim ukidanjem potpora za fosilna goriva potiče financiranje projekata koji su u skladu s njegovom klimatskom strategijom i Pariškim klimatskim sporazumom kako bi postao ključni instrument EU-a u globalnim zajedničkim naporima u borbi protiv klimatskih promjena te da podupire održivi razvoj i stvaranje konkurentnijeg, sigurnijeg i održivijeg energetskog sustava koji je u skladu s energetskom strategijom do 2030. godine; u tu svrhu poziva EIB da se suzdrži od financiranja projekata koji uključuju znatno zagađenje okoliša i zastarjele tehnologije, osobito pri olakšavanju ulaganja u energetskom sektoru; poziva EIB da poveća kreditiranje projekata javne infrastrukture kojima je cilj ublažavanje posljedica klimatskih promjena (npr. poplava) i manjih projekata energije iz obnovljivih izvora.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

20.2.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

2

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Laima Liucija Andrikienė, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Karoline Graswander-Hainz, Heidi Hautala, Nadja Hirsch, Patricia Lalonde, Bernd Lange, David Martin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Viviane Reding, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula, Iuliu Winkler, Jan Zahradil

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Bendt Bendtsen, Klaus Buchner, Nicola Danti, Agnes Jongerius, Sajjad Karim, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Mario Borghezio, Jacques Colombier

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

31

+

ALDE

Nadja Hirsch, Patricia Lalonde, Marietje Schaake, Hannu Takkula

ECR

David Campbell Bannerman, Sajjad Karim, Joachim Starbatty, Jan Zahradil

GUE/NGL

Helmut Scholz

PPE

Laima Liucija Andrikienė, Bendt Bendtsen, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Sorin Moisă, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Viviane Reding, Tokia Saïfi, Adam Szejnfeld, Jarosław Wałęsa, Iuliu Winkler

S&D

Nicola Danti, Karoline Graswander-Hainz, Agnes Jongerius, Bernd Lange, David Martin, Alessia Maria Mosca, Joachim Schuster

VERTS/ALE

Klaus Buchner, Heidi Hautala

2

-

ENF

Mario Borghezio, Jacques Colombier

1

0

GUE/NGL

Anne-Marie Mineur

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

26.3.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

20

0

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Inés Ayala Sender, Ryszard Czarnecki, Martina Dlabajová, Raffaele Fitto, Luke Ming Flanagan, Ingeborg Gräßle, Jean-François Jalkh, Wolf Klinz, Arndt Kohn, Gilles Pargneaux, Georgi Pirinski, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Claudia Schmidt, Bart Staes, Indrek Tarand, Marco Valli, Derek Vaughan, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andrey Novakov, Patricija Šulin

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Laura Ferrara, Norbert Lins, Lieve Wierinck


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

20

+

ALDE

Martina Dlabajová, Wolf Klinz, Lieve Wierinck

ECR

Ryszard Czarnecki

EFDD

Laura Ferrara, Marco Valli

PPE

Ingeborg Gräßle, Norbert Lins, Andrey Novakov, José Ignacio Salafranca Sánchez-Neyra, Claudia Schmidt, Patricija Šulin, Joachim Zeller

S&D

Inés Ayala Sender, Arndt Kohn, Gilles Pargneaux, Georgi Pirinski, Derek Vaughan

VERTS/ALE

Bart Staes, Indrek Tarand

0

-

 

 

3

0

ECR

Raffaele Fitto

ENF

Jean-François Jalkh

GUE/NGL

Luke Ming Flanagan

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 13. travnja 2018.Pravna napomena