Postupak : 2017/0004(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0142/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0142/2018

Rasprave :

PV 10/12/2018 - 14
CRE 10/12/2018 - 14

Glasovanja :

PV 11/12/2018 - 5.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0488

IZVJEŠĆE     ***I
PDF 775kWORD 95k
11.4.2018
PE 613.290v02-00 A8-0142/2018

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu

(COM(2017)0011 – C8-0010/2017 – 2017/0004(COD))

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

Izvjestitelj: Claude Rolin

AMANDMANI
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu

(COM(2017)0011 – C8-0010/2017 – 2017/0004(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0011),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 153. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0010/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 31. svibnja 2017.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0142/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)  Direktivom 2004/37/EZ namjerava se zaštititi radnike od rizika za zdravlje i sigurnost zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radnome mjestu te se utvrđuju minimalni zahtjevi za tu zaštitu, uključujući granične vrijednosti, na temelju dostupnih znanstvenih i tehničkih podataka.

(1)  Direktivom 2004/37/EZ namjerava se zaštititi radnike od rizika za zdravlje i sigurnost zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radnome mjestu te se utvrđuju minimalni zahtjevi za tu zaštitu, uključujući obvezujuće granične vrijednosti profesionalne izloženosti koje se ne smiju prekoračiti, na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, temeljitu procjenu učinka u pogledu socijalnih aspekata te ekonomske izvedivosti i dostupnosti protokola i tehnika za mjerenje profesionalne izloženosti.

Amandman    2

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(1a)  Usklađenost s graničnim vrijednostima ne dovodi u pitanje druge obveze poslodavaca u skladu s Direktivom 2004/37/EZ, kojima se nastoji smanjiti razina izloženosti radnika, posebice smanjenjem uporabe karcinogenih i mutagenih tvari na radnome mjestu, sprečavanjem ili smanjenjem izloženosti radnika karcinogenim ili mutagenim tvarima i provedbom mjera u tu svrhu. Tim bi se mjerama trebale obuhvatiti, koliko je to tehnički moguće, zamjena karcinogenih ili mutagenih tvari tvarima, smjesama ili postupcima koji nisu opasni ili su manje opasni za zdravlje radnika, uporaba zatvorenih sustava ili druge mjere kojima se nastoji smanjiti razina izloženosti radnika, čime se potiču inovacije.

Amandman    3

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(1b)  Mala i srednja poduzeća (MSP) i mikropoduzeća, koja predstavljaju veliku većinu poduzeća u Uniji, imaju ograničene financijske, tehničke i ljudske resurse. Usklađenost malih i srednjih poduzeća i mikropoduzeća trebalo bi olakšati no istovremeno zadržati jednaku razinu zaštite za sve radnike. U tom bi pogledu posebne mjere, poticaji i digitalni alati mogli pomoći MSP-ovima i mikropoduzećima da lakše ispune svoje obveze u skladu s Direktivom 2004/37/EZ i postupaju u smjeru uklanjanju karcinogenih ili mutagenih rizika, a socijalni partneri trebali bi razmijeniti najbolje prakse.

Amandman    4

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(1c)  Zahtjevima iz Direktive 2004/37/EZ namjerava se na razini Unije zaštititi radnike od karcinogenih ili mutagenih tvari i oni se trebaju smatrati minimalnim zahtjevima. Države članice mogu uvesti strože granične vrijednosti i zaštitne mjere.

Amandman    5

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 1.d (nova)

Nacrt zakonodavne rezolucije

Izmjena

 

(1d)  Komisija će do kraja prvog tromjesečja 2019. te uzimajući u obzir najnovije znanstvene spoznaje procijeniti mogućnost izmjene područja primjene Direktive 2004/37/EZ kako bi se obuhvatile reproduktivno toksične tvari te, na temelju toga po potrebi i nakon savjetovanja s upravom i radnicima, predstavio zakonodavni prijedlog.

Amandman    6

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)  Znanstveni odbor za ograničenja profesionalne izloženosti (dalje u tekstu: Odbor)55 Komisiji pomaže osobito pri ocjeni najnovijih dostupnih znanstvenih podataka i predlaganju graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost za zaštitu radnika od kemijskih rizika koje treba utvrditi na razini Unije u skladu s Direktivom Vijeća 98/24/EZ56 i Direktivom 2004/37/EZ. Razmotreni su i drugi izvori znanstvenih informacija koji su dostatno pouzdani i javni.

(3)  Znanstveni odbor za ograničenja profesionalne izloženosti (SCOEL)55 i Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu (ACSH)55a Komisiji pomažu osobito pri identificiranju, ocjeni i detaljnoj analizi najnovijih dostupnih znanstvenih i tehničkih podataka i predlaganju graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost za zaštitu radnika od kemijskih rizika, koje treba utvrditi na razini Unije u skladu s Direktivom Vijeća 98/24/EZ56 i Direktivom 2004/37/EZ. Razmotreni su i drugi izvori znanstvenih informacija koji su dostatno pouzdani i javni, posebno Međunarodna agencija za istraživanje raka, Svjetska zdravstvena organizacija i nacionalne agencije.

__________________

__________________

55 Odluka Komisije 2014/113/EU оd 3. ožujka 2014. o osnivanju Znanstvenog odbora za ograničenja profesionalne izloženosti kemijskim sredstvima i stavljanju izvan snage Odluke 95/320/EZ (SL L 62, 4.3.2014., str. 18.).

55 Odluka Komisije 2014/113/EU od 3. ožujka 2014. o osnivanju Znanstvenog odbora za ograničenja profesionalne izloženosti kemijskim sredstvima i stavljanju izvan snage Odluke 95/320/EZ (SL L 62, 4.3.2014., str. 18.).

 

55a Odluka Vijeća od 22. srpnja 2003. o osnivanju Savjetodavnog odbora za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (SL C 218, 13.9.2003., str. 1.).

56 Direktiva Vijeća 98/24/EZ od 7. travnja 1998. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (četrnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 131, 5.5.1998., str. 11.).

56 Direktiva Vijeća 98/24/EZ od 7. travnja 1998. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (četrnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 131, 5.5.1998., str. 11.).

Amandman    7

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(3a)  Rad Odbora ključan je za odgovoran proces donošenja politika i trebalo bi biti javan u cilju transparentnosti i oblikovanja politika na temelju dokaza. Ako se rad Odbora reorganizira, moraju se zajamčiti namjenska sredstva za rad i ne smije se izgubiti posebno stručno znanje o epidemiologiji, toksikologiji, medicini rada i higijeni na radu.

Amandman    8

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 3.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(3b)  Ovom se Direktivom izmjenjuje Direktiva 2004/37/EZ te se utvrđuju granične vrijednosti i napomene za unos putem kože u pogledu osam karcinogenih tvari uz one navedene u Direktivi 2004/37/EZ i predstavlja sljedeći korak u dugom procesu ažuriranja te direktive. U cilju bolje zaštite radnika Direktivu 2004/37/EZ trebalo bi nakon savjetovanja s odborima SCOEL i ACSH redovito preispitivati i prema potrebi revidirati uzimajući u obzir dostupne informacije, uključujući postupno prikupljene znanstvene i tehničke podatke kao što su podaci o preostalom riziku. Daljnjim izmjenama te direktive trebalo bi riješiti problem izloženosti radnika karcinogenim ili mutagenim tvarima tijekom pripreme, davanja ili zbrinjavanja opasnih lijekova, uključujući citotoksične lijekove, te rada koji uključuje izloženost karcinogenim ili mutagenim tvarima tijekom čišćenja, prijevoza, pranja rublja i odlaganja otpada od opasnih lijekova ili materijala koji su kontaminirani opasnim lijekovima te tijekom osobne njege pacijenata koji primaju opasne lijekove.

Amandman    9

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)  U skladu s preporukama Odbora određuju se, ako je moguće, napomene za unos putem kože i/ili granične vrijednosti za izloženost udisanjem u odnosu na referentno razdoblje, koje je osmosatno vremenski ponderirano razdoblje (granične vrijednosti za dugoročnu izloženost), a za određene karcinogene ili mutagene tvari u odnosu na kraća referentna razdoblja, u pravilu na petnaestminutno vremenski ponderirano razdoblje (granične vrijednosti za kratkoročnu izloženost), kako bi se u obzir uzeli učinci kratkoročne izloženosti.

(4)  U skladu s preporukama SCOEL-a i ACSH-a određuju se, ako je moguće, napomene za unos putem kože i/ili granične vrijednosti za izloženost udisanjem u odnosu na referentno razdoblje, koje je osmosatno vremenski ponderirano razdoblje (granične vrijednosti za dugoročnu izloženost), a za određene karcinogene ili mutagene tvari u odnosu na kraća referentna razdoblja, u pravilu na petnaestminutno vremenski ponderirano razdoblje (granične vrijednosti za kratkoročnu izloženost), kako bi se, koliko je moguće, ograničili učinci kratkoročne izloženosti. Trebalo bi razmotriti i dodatne izvore znanstvenih informacija koji su dostatno pouzdani i javni.

Amandman    10

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 4.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(4a)  Radi općeg cilja zaštite zdravlja fetusa i budućih generacija potrebno je uspostaviti posebne mjere za žene reproduktivne dobi. Te bi mjere trebale biti u rasponu od konkretnih, ažuriranih, znanstvenih informacija i smjernica za poslodavce i radnike do, prema potrebi, privremenog sprečavanja izloženosti određenom broju tvari.

Obrazloženje

Budućnost javnog zdravlja i gospodarski izazovi u Uniji ovise, među ostalim, o stupnju zaštite fetusa, što ovisi o razini zaštite radnog okruženja žena reproduktivne dobi. Već se probode posebne nacionalne mjere kao što su jednostavne informativne kampanje, primjerice u Švedskoj, i utjecajan su način za osnaživanje i poslodavaca i radnika radi zajedničkog ostvarenja ciljeva javnog zdravlja.

Amandman    11

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)  Postoji dovoljno dokaza o karcinogenosti ulja koja su prethodno korištena u motorima s unutarnjim izgaranjem za podmazivanje i hlađenje pokretnih dijelova u motoru. Ta korištena motorna ulja nastaju tijekom postupka i stoga ne podliježu razvrstavanju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća57. Odbor je prepoznao mogućnost znatne apsorpcije tih ulja kroz kožu, ocijenio da se profesionalna izloženost događa putem kože i preporučio da im se svakako pripiše napomena „koža”. Stoga je primjereno u Prilog I. Direktivi 2004/37/EZ uključiti rad pri kojem postoji izloženost uljima koja su prethodno korištena u motorima s unutarnjim izgaranjem za podmazivanje i hlađenje pokretnih dijelova u motoru, te u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ utvrditi napomenu o unosu preko kože, kojom se upozorava na mogućnost znatne apsorpcije putem kože.

(5)  Postoji dovoljno dokaza o karcinogenosti ulja koja su prethodno korištena u motorima s unutarnjim izgaranjem za podmazivanje i hlađenje pokretnih dijelova u motoru. Ta korištena motorna ulja nastaju tijekom postupka i stoga ne podliježu razvrstavanju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća57. SCOEL je prepoznao mogućnost znatne apsorpcije tih ulja kroz kožu, ocijenio da se profesionalna izloženost događa putem kože i preporučio da im se svakako pripiše napomena „koža”, a ACSH se složio da se korištena motorna ulja uvrste u karcinogene tvari, smjese i postupke navedene u Prilogu I. Direktivi 2004/37/EZ te da postoji mogućnost znatne apsorpcije putem kože. Stoga je primjereno u Prilog I. Direktivi 2004/37/EZ uključiti rad pri kojem postoji izloženost uljima koja su prethodno korištena u motorima s unutarnjim izgaranjem za podmazivanje i hlađenje pokretnih dijelova u motoru, te u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ utvrditi napomenu o unosu preko kože, kojom se upozorava na mogućnost znatne apsorpcije putem kože.

__________________

__________________

57 Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

57 Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

Amandman    12

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(5a)  Postoji dovoljno dokaza o karcinogenosti emisija ispušnih plinova dizelskih motora koje su posljedica izgaranja dizelskog goriva u motorima s kompresijskim paljenjem. Emisije ispušnih plinova dizelskih motora nastaju tijekom postupka i stoga ne podliježu razvrstavanju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća1a. ACSH je potvrdio da se izloženost emisijama ispušnih plinova tradicionalnih dizelskih motora uvrsti u popis karcinogenih tvari, smjesa i postupaka iz Priloga I. Direktivi 2004/37/EZ i zatražio daljnju istragu o znanstvenim i tehničkim aspektima novijih tipova motora. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasificirala je ispušne plinove dizelskih motora kao karcinogene za ljude (kategorija 1. IARC-a) te navela da, iako je u novijim tipovima dizelskih motora smanjena količina čestica i kemikalija, još uvijek nije jasno na koji će način te kvantitativne i kvalitativne promjene imati drugačiji utjecaj na zdravlje. IARC je također naveo da se kao marker izloženosti često koristi elementarni ugljik, koji čini znatan udio u tim emisijama. S obzirom na navedeno i na broj izloženih radnika u Prilog I. Direktivi 2004/37/EZ trebalo bi uključiti rad koji obuhvaća izloženost emisijama ispušnih plinova dizelskih motora te u dijelu A Priloga III. te direktive utvrditi graničnu vrijednost emisija ispušnih plinova dizelskih motora izračunatih prema elementarnom ugljiku. Komisija bi trebala preispitati tu graničnu vrijednost koristeći najmodernije znanstvene i socioekonomske podatke. Unosi u Prilogu I. i Prilogu III. Direktivi 2004/37/EZ trebali bi obuhvaćati ispušne plinove iz svih vrsta dizelskih motora.

 

________________

 

1a Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

Amandman    13

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 5.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(5b)  Za novu tehnologiju sa znatno smanjenim ispušnim plinovima dizelskih motora i masenim koncentracijama elementarnog ugljika, elementarni ugljik možda nije podjednako koristan pokazatelj izloženosti. Za ispušne plinove dizelskih motora nove tehnologije relevantniji pokazatelj izloženosti vjerojatno će biti dušikov dioksid. S obzirom na to se starost i vrsta motora i sustava naknadne obrade ispušnih plinova koji se primjenjuju razlikuju unutar mjesta rada i između njih, možda bi trebalo utvrditi graničnu vrijednost profesionalne izloženosti za ispušne plinove dizelskih motora i u obliku elementarnog ugljika koji udisanjem može doprijeti u pluća i u obliku dušikova dioksida. Komisija bi te granične vrijednosti trebala preispitati koristeći najmodernije znanstvene i socioekonomske podatke. Na radnim mjestima na kojima se upotrebljavaju dizelski motori trebale bi se poštovati obje vrijednosti. Iako nisu dostupni podaci koji omogućuju izravnu usporedbu karcinogenog potencijala ispušnih plinova dizelskih motora koje ispuštaju dizelski motori nove i stare tehnologije, nova tehnologija dizelskih motora promijenila je kvalitetu i kvantitetu dizelskih emisija, a povezani rizici su smanjeni, no ne i uklonjeni. Očekuje se da će znatno smanjenje masene koncentracije ispušnih plinova dizelskih motora u ispušnim plinovima dizelskih motora nove tehnologije smanjiti rizik od raka pluća (po kWh). To potvrđuju rezultati jedne serije testiranja na životinjama, koji pokazuju smanjenu ili zanemarivu in vivo plućnu genotoksičnost i oksidativno oštećenje DNK nakon izloženosti udisanju ispušnih plinova dizelskih motora nove tehnologije. Korisno bi bilo odrediti relevantne pokazatelje izloženosti za ispušne plinove dizelskih motora nove tehnologije, vodeći računa i o distribuciji veličine čestica i različitim parametrima izloženosti česticama (npr. količina u odnosu na masenu koncentraciju). Nadalje, važno je usporediti opasnost po jedinici mase ispušnih plinova iz dizelskih motora nove i starije tehnologije. Također su potrebne dodatne informacije o razinama izloženosti na radnim mjestima na kojima su u upotrebi novi dizelski motori.

Amandman    14

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 6.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(6)  Određene smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika koje sadržavaju benzo[a]piren ispunjavaju kriterije za razvrstavanje kao karcinogene tvari (1.A ili 1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te su stoga karcinogene tvari u smislu Direktive 2004/37/EZ. Odbor je utvrdio da se te smjese mogu znatno apsorbirati kroz kožu. Stoga im je primjereno u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ pripisati napomenu koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu.

(6)  Određene smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika, posebice one koje sadržavaju benzo[a]piren ispunjavaju kriterije za razvrstavanje kao karcinogene tvari (1.A ili 1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te su stoga karcinogene tvari u smislu Direktive 2004/37/EZ. SCOEL je utvrdio da se te smjese mogu znatno apsorbirati kroz kožu, a ACSH je potvrdio važnost uvođenja granične vrijednosti za profesionalnu izloženost policikličkim aromatskim ugljikovodicima i dao preporuku da se provede ocjena znanstvenih aspekata kako bi se u budućnosti mogla predložiti granična vrijednost za profesionalnu izloženost. Stoga im je primjereno u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ pripisati napomenu koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu. Također je potrebno provesti dodatna ispitivanja da se procijeni je li potrebno proširiti unos 2. u Prilogu I. da bi se obuhvatio rad koji uključuje procese spaljivanja i procese izgaranja na visokim temperaturama te da bi se utvrdila granična vrijednost za benzo[a]piren u svrhu bolje zaštite radnika od smjesa policikličkih aromatskih ugljikovodika.

Amandman    15

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)  Trikloretilen ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, mogu se utvrditi granične vrijednosti za trikloretilen u odnosu na osmosatno referentno razdoblje (granična vrijednost za dugoročnu izloženost) i na kraće referentno razdoblje (15 minuta). Odbor je utvrdio da se ta karcinogena tvar može znatno apsorbirati kroz kožu. Stoga je primjereno utvrditi granične vrijednosti za dugoročnu i kratkoročnu izloženost za trikloretilen u dijelu A Priloga III. i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu. U kontekstu razvoja znanstvenih dokaza, granične vrijednosti za tu tvar preispitivat će se s posebnom pozornošću.

(7)  Trikloretilen ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, mogu se utvrditi granične vrijednosti za trikloretilen u odnosu na osmosatno referentno razdoblje (granična vrijednost za dugoročnu izloženost) i na kraće referentno razdoblje (15 minuta). SCOEL je utvrdio da se ta karcinogena tvar može znatno apsorbirati kroz kožu, a ACSH je, na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, utvrdio praktičnu graničnu vrijednost. Stoga je primjereno utvrditi granične vrijednosti za dugoročnu i kratkoročnu izloženost za trikloretilen u dijelu A Priloga III. i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu. U kontekstu razvoja znanstvenih i tehničkih dokaza, granične vrijednosti za tu tvar preispitivat će se s posebnom pozornošću.

Amandman    16

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 8.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(8)  4,4'-metilendianilin (MDA) ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za 4,4'-metilendianilin (MDA). Odbor je utvrdio da se ta karcinogena tvar može znatno apsorbirati kroz kožu. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za 4,4'-metilendianilin u dijelu A Priloga III. i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu.

(8)  4,4'-metilendianilin (MDA) ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za 4,4'-metilendianilin (MDA). SCOEL je utvrdio da se ta karcinogena tvar može znatno apsorbirati kroz kožu i na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, utvrdio praktičnu graničnu vrijednost. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za 4,4'-metilendianilin u dijelu A Priloga III. i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu.

Amandman    17

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)  Epiklorhidrin (1-kloro-2,3-epoksipropan) ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Odbor je zaključio da za tu karcinogenu tvar bez praga nije moguće izračunati graničnu vrijednost za izloženost u pogledu njezine štetnosti za zdravlje te je preporučio izbjegavanje profesionalne izloženosti. Odbor je utvrdio da se epiklorhidrin može znatno apsorbirati kroz kožu. Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu, na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, utvrdio je praktičnu graničnu vrijednost. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za epiklorhidrin u dijelu A Priloga III. i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu.

(9)  Epiklorhidrin (1-kloro-2,3-epoksipropan) ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. SCOEL je zaključio da za tu karcinogenu tvar bez praga nije moguće izračunati graničnu vrijednost za izloženost u pogledu njezine štetnosti za zdravlje te je preporučio izbjegavanje profesionalne izloženosti. SCOEL je utvrdio da se epiklorhidrin može znatno apsorbirati kroz kožu, a ACSH je, na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, utvrdio praktičnu graničnu vrijednost. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za epiklorhidrin u dijelu A Priloga III. i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu.

Amandman    18

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)  Etilen dibromid (1,2-dibromoetan, EDB) ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Odbor je zaključio da za tu karcinogenu tvar bez praga nije moguće izračunati graničnu vrijednost za izloženost u pogledu njezine štetnosti za zdravlje te je preporučio izbjegavanje profesionalne izloženosti. Odbor je utvrdio da se etilen dibromid može znatno apsorbirati kroz kožu. Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu, na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, utvrdio je praktičnu graničnu vrijednost. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za etilen dibromid u dijelu A Priloga III. i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu.

(10)  Etilen dibromid (1,2-dibromoetan, EDB) ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. SCOEL je zaključio da za tu karcinogenu tvar bez praga nije moguće izračunati graničnu vrijednost za izloženost u pogledu njezine štetnosti za zdravlje te je preporučio izbjegavanje profesionalne izloženosti. SCOEL je utvrdio da se etilen dibromid može znatno apsorbirati kroz kožu, a ACSH je, na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, utvrdio praktičnu graničnu vrijednost. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za etilen dibromid u dijelu A Priloga III. i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu.

Amandman    19

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)  Etilen diklorid (1,2-dikloroetan, EDC) ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za etilen diklorid. Odbor je utvrdio da se etilen diklorid može znatno apsorbirati kroz kožu. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za etilen diklorid u dijelu A Priloga III. i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu.

(11)  Etilen diklorid (1,2-dikloroetan, EDC) ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za etilen diklorid. SCOEL je utvrdio da se etilen diklorid može znatno apsorbirati kroz kožu, a ACSH je, na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, utvrdio praktičnu graničnu vrijednost te naglasio da nedostaju pouzdani i ažurirani znanstveni podaci, posebno u pogledu načina djelovanja. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za etilen diklorid u dijelu A Priloga III. i pripisati mu napomenu o unosu kroz kožu u dijelu B Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ koja označava mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu.

Amandman    20

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(11a)  Sporazumi socijalnih partnera, kao što je Sporazum o zaštiti zdravlja radnika pravilnim rukovanjem i uporabom kristalnog silicijevog dioksida i proizvoda koji ga sadržavaju (NEPSI), dogovoren u okviru socijalnog dijaloga, koji sadrži smjernice i instrumente kako bi se uz regulatorne mjere pružala potpora učinkovitoj provedbi obveza poslodavaca utvrđenih u Direktivi 2004/37/EZ, vrijedan su instrument kojim se nadopunjuju regulatorne mjere. Komisija bi trebala poticati socijalne partnere na sklapanje takvih sporazuma. Međutim, poštovanje tih sporazuma ne bi smjelo dovoditi do pretpostavke da su poslodavci usklađeni s obvezama iz Direktive 2004/37/EZ.

Amandman    21

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)  Komisija se savjetovala sa Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu koji je osnovan Odlukom Vijeća od 22. srpnja 2003. Provela je i savjetovanje s europskim socijalnim partnerima u dvije faze u skladu s člankom 154. UFEU-a.

(13)  Komisija se savjetovala s odborom ACSH i provela savjetovanje s europskim socijalnim partnerima u dvije faze u skladu s člankom 154. UFEU-a.

Amandman    22

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)  Granične vrijednosti utvrđene u ovoj Direktivi preispitivat će se u svjetlu provedbe Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i Direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ58 te na temelju mišljenjâ Odbora za procjenu rizika (RAC) pri Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA) i Odbora za socioekonomsku analizu (SEAC), osobito kako bi se uzelo u obzir međudjelovanje graničnih vrijednosti iz Direktive 2004/37/EZ i odnosa između doze i reakcije, podaci o stvarnoj izloženosti i, ako su dostupne, izvedene razine izloženosti bez učinka (DNEL) koje se izvode za opasne kemikalije u skladu s navedenom uredbom.

(15)  Granične vrijednosti utvrđene u ovoj Direktivi preispitivat će se u svjetlu provedbe Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i Direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ58 te na temelju mišljenjâ Odbora za procjenu rizika (RAC) pri Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA) i Odbora za socioekonomsku analizu (SEAC), osobito kako bi se uzelo u obzir međudjelovanje graničnih vrijednosti iz Direktive 2004/37/EZ i odnosa između doze i reakcije, podaci o stvarnoj izloženosti i, ako su dostupne, izvedene razine izloženosti bez učinka (DNEL) koje se izvode za opasne kemikalije u skladu s navedenom uredbom kako bi se radnike učinkovito zaštitilo.

__________________

__________________

58 SL L 396, 30.12.2006., str. 1.

58 SL L 396, 30.12.2006., str. 1.

Amandman    23

Prijedlog direktive

Uvodna izjava 16.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(16)  Budući da se ciljevi ove Direktive – poboljšanje životnih i radnih uvjeta te zaštita zdravlja i sigurnosti radnika od specifičnih rizika zbog izloženosti karcinogenim tvarima – ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti na razini država članica, već se taj cilj može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je predviđeno u članku 5. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u članku 5. stavku 4. UEU-a, ovom Direktivom ne prelazi se ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(16)  Budući da se ciljevi ove Direktive – poboljšanje životnih i radnih uvjeta te zaštita zdravlja i sigurnosti radnika od specifičnih rizika zbog izloženosti karcinogenim i mutagenim tvarima – ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti na razini država članica, već se taj cilj zapravo može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donositi mjere u skladu s načelom predostrožnosti iz članka 191. stavka 2. UFEU-a i načelom supsidijarnosti kako je predviđeno u članku 5. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

Amandman    24

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka -1. (nova)

Direktiva 2004/37/EZ

Članak 13.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(-1)  umeće se sljedeći članak:

 

„Članak 13.a

 

Sporazumi socijalnih partnera

 

Komisija potiče socijalne partnere na sklapanje sporazuma o socijalnom dijalogu koji pružaju smjernice i alate za potporu učinkovitoj provedbi obveza poslodavaca iz ove Direktive. Popis tih sporazuma nalazi se u Prilogu IV.a i redovito se ažurira.

Amandman    25

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka -1.a (nova)

Direktiva 2004/37/EZ

Članak 18.a – stavak 2.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(-1a)  u Prilogu I. dodaje se sljedeća točka:

 

„U sklopu sljedeće ocjene provedbe ove Direktive u kontekstu ocjene iz članka 17.a Direktive 89/391/EEZ Komisija procjenjuje i mogućnost proširenja postojeće točke 2. iz Priloga I. Direktivi 2004/37/EZ kako bi se obuhvatio rad koji uključuje procese spaljivanja i procese izgaranja na visokim temperaturama te mogućnost utvrđivanja granične vrijednosti za benzo[a]piren kako bi se radnike bolje zaštitilo od smjesa policikličkih aromatskih ugljikovodika. Komisija prema potrebi predlaže potrebne izmjene u vezi s tom tvari.”

Amandman    26

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka -1.b (nova)

Direktiva 2004/37/EZ

Članak 18.a – stavak 2.b (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(-1b)  u Prilogu I. dodaje se sljedeća točka:

 

„Komisija do 30. lipnja 2019. i nakon savjetovanja s državama članicama i socijalnim partnerima procjenjuje potrebu za izmjenom graničnih vrijednosti za emisije ispušnih plinova dizelskih motora. Komisija prema potrebi predlaže potrebne izmjene u vezi s tim postupkom.”

Amandman    27

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka -1.c (nova)

Direktiva 2004/37/EZ

Članak 19. – stavak 1.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(-1c)  u članku 19. dodaje se sljedeća točka:

 

„Države članice obavješćuju Komisiju o nacionalnim zakonima i praksama kojima se osigurava da njihova nadležna tijela imaju dovoljan broj osposobljenog osoblja i drugih resursa potrebnih za izvršavanje zadaća koje se odnose na ispravnu i učinkovitu provedbu ove Direktive. Te informacije moraju biti dio izvješća o provedbi, koja države članice dostavljaju svakih pet godina u skladu s člankom 17.a Direktive Vijeća 89/391/EEZ.”

Amandman    28

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.a (nova)

Direktiva 2004/37/EZ

Prilog I. – točka 5.b (nova)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(1a)   u Prilogu I. dodaje se sljedeća točka:

 

„5b.  Rad koji obuhvaća izloženost emisijama ispušnih plinova dizelskih motora.”

Amandman    29

Prijedlog direktive

Prilog I. – stavak 1.

Direktiva 2004/37/EZ

Prilog III. – Dio A

 

Tekst koji je predložila Komisija

CAS br. (1)

EZ br. (2)

IME TVARI

GRANIČNE VRIJEDNOSTI

PRIJELAZNE MJERE

8 sati (3)

Kratkotrajno (4)

 

mg/m3 (5)

ppm (6)

f/ml(7)

mg/m3

ppm

f/ml

 

79-01-6

201-167-4

Trikloretilen

54,7

10

_

164,1

30

_

 

101-77-9

202-974-4

4,4′-metilendianilin

0,08

_

_

_

_

_

 

106-89-8

203-439-8

Epiklorhidrin

1,9

_

_

_

_

_

 

106-93-4

203-444-5

Etilen dibromid

0,8

0,1

_

_

_

_

 

107-06-2

203-458-1

Etilen diklorid

8,2

2

_

_

_

_

 

________________________________________

(1) CAS br.: registarski broj prema Chemical Abstract Serviceu.

(2) EZ broj tj. EINECS, ELINCS ili NLP službeni je broj tvari u Europskoj uniji, kako je utvrđeno u dijelu 1. odjeljku 1.1.1.2. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

(3) Izmjereno ili izračunano u odnosu na vremenski ponderiranu prosječnu vrijednost za referentno osmosatno razdoblje (TWA).

(4) Granična vrijednost za kratkotrajnu izloženost (STEL). Granična vrijednost koja se ne smije prijeći, a odnosi se na razdoblje od 15 minuta ako nije drugačije određeno.

(5) mg/m³ = miligrama po kubičnom metru zraka pri 20 °C i 101,3 kPa (760 mmHg).

(6) ppm = dijelova na milijun u volumenu zraka (ml/m³).

(7) f/ml = vlakana po mililitru.

Izmjena

u dijelu A Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ dodaju se sljedeći unosi:

CAS br. (1)

EZ br. (2)

IME TVARI

GRANIČNE VRIJEDNOSTI

PRIJELAZNE MJERE

8 sati (3)

Kratkotrajno (4)

 

mg/m3 (5)

ppm (6)

f/ml (7)

mg/m3

ppm

f/ml

 

_

_

Emisije ispušnih plinova dizelskih motora

0,05 (7a)

_

_

_

_

_

 

_

_

Emisije ispušnih plinova dizelskih motora

 

0,5(7b)

_

_

_

_

 

79-01-6

201-167-4

Trikloretilen

54,7

10

_

164,1

30

_

 

101-77-9

202-974-4

4,4′-metilendianilin

0,08

_

_

_

_

_

 

106-89-8

203-439-8

Epiklorhidrin

1,9

_

_

_

_

_

 

106-93-4

203-444-5

Etilen dibromid

0,8

0,1

_

_

_

_

 

107-06-2

203-458-1

Etilen diklorid

8,2

2

_

_

_

_

 

________________________________________

(1) CAS br.: registarski broj prema Chemical Abstract Serviceu.

(2) EZ broj tj. EINECS, ELINCS ili NLP službeni je broj tvari u Europskoj uniji, kako je utvrđeno u dijelu 1. odjeljku 1.1.1.2. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

(3) Izmjereno ili izračunano u odnosu na vremenski ponderiranu prosječnu vrijednost za referentno osmosatno razdoblje (TWA).

(4) Granična vrijednost za kratkotrajnu izloženost (STEL). Granična vrijednost koja se ne smije prijeći, a odnosi se na razdoblje od 15 minuta ako nije drugačije određeno.

(5) mg/m³ = miligrama po kubičnom metru zraka pri 20 °C i 101,3 kPa (760 mmHg).

(6) ppm = dijelova na milijun u volumenu zraka (ml/m³).

(7) f/ml = vlakana po mililitru.

(7a) Izmjereno kao elementarni ugljik.

(7b) Izmjereno kao dušikov dioksid.

Amandman    30

Prijedlog direktive

Prilog I. – stavak 1.

Direktiva 2004/37/EZ

Prilog III. – Dio B – redak 1.

 

Tekst koji je predložila Komisija

_

_

Smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika koje sadržavaju benzo[a]piren koje su karcinogene tvari u smislu Direktive

koža

Izmjena

_

_

Smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika, uključujući one koje sadržavaju benzo[a]piren koje su karcinogene tvari u smislu Direktive

koža

Amandman    31

Prijedlog direktive

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.a (nova)

Direktiva 2004/37/EZ

Prilog IV.a (novi)

 

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(2a)  dodaje se sljedeći prilog:

 

„Prilog IV.a

 

Popis sporazuma o socijalnom dijalogu koji sadrže smjernice i instrumente za potporu učinkovitoj provedbi obveza poslodavaca

 

(1) Sporazum o zaštiti zdravlja radnika pravilnim rukovanjem i uporabom kristalnog silicijevog dioksida i proizvoda koji ga sadržavaju*.

 

__________________

 

* SL L 279, 17.11.2006.”

(1)

SL C 288, 31.8.2017., str. 56.


OBRAZLOŽENJE

Preambula

Europska je komisija 10. siječnja 2017. objavila Prijedlog direktive o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu. Njime se želi poboljšati i pojasniti postojeći pravni okvir u cilju bolje zaštite zdravlja radnika smanjenjem njihove izloženosti karcinogenim i mutagenim kemijskim tvarima na radu te poticanja ravnopravnijih uvjeta za gospodarske subjekte.

Izvjestitelj podsjeća da je u Europskoj uniji rak najčešći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom. Prema podacima nizozemskog Nacionalnog instituta za javno zdravstvo i okoliš (RIVM)(1) u Europi je 2012. dijagnosticirano od 91 500 do 150 500 novih slučajeva raka zbog štetne izloženosti na radu. Prema podacima Europske komisije(2) u Europskoj uniji svakoga sata od raka povezanog s radom umre od 7 do 12 osoba.

Taj drugi prijedlog revizije mogao bi omogućiti bolju zaštitu za najmanje četiri milijuna radnika te pojašnjenje pravila za poslodavce i provedbena tijela. S pomoću prva dva prijedloga(3) revizije Direktive 2004/37/EZ trebalo bi moći spriječiti više od 100 000 smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom povezanim s radom.

Redoviti i stalni postupak revizije

Izvjestitelj pozdravlja ovaj prijedlog revizije Direktive 2004/37/EZ kao i odluku Europske komisije da predloži treću reviziju te direktive, no također je potiče da nastavi u tom smjeru uspostavom redovitog i stalnog postupka revizije u tijesnoj suradnji sa Znanstvenim odborom za ograničenja profesionalne izloženosti kemijskim sredstvima(4) (dalje u tekstu „Znanstveni odbor”) i Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu(5) (dalje u tekstu „Savjetodavni odbor”). Budućim revizijama treba prije svega omogućiti preispitivanje postojećih graničnih vrijednosti ako je to potrebno, utvrditi granične vrijednosti za nove tvari te proširiti područje primjene Direktive 2004/37/EZ na tvari toksične za reprodukciju, što Europski parlament podržava.

Preporuke Znanstvenog i Savjetodavnog odbora

Izvjestitelj pozdravlja savjetodavni postupak koji je Komisija vodila prije svakog prijedloga revizije Direktive 2004/37/EZ i koji je prikazan u procjeni učinka(6) te direktive.

Preporuke Znanstvenog i Savjetodavnog odbora omogućuju Komisiji da se prilikom predlaganja ili revidiranja graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti osloni na znanstvene i tehničke podatke.

Te preporuke, kao i sve druge znanstvene informacije koje dolaze iz pouzdanih i relevantnih javnih izvora, također pomažu Europskom parlamentu i Vijeću da ocijene prijedloge Komisije te da po potrebi predlože izmjene. U skladu s navedenim izvjestitelj podnosi ovaj nacrt izvješća, koji spaja bolju zaštitu radnika i tehničku izvedivost za poduzeća.

Ispušni plinovi dizelskih motora

Izvjestitelj prima na znanje razloge koje Komisija navodi u svojoj procjeni učinka i zbog kojih u Prilog I. Direktivi 2004/37/EZ nije uključila ispušne plinove dizelskih motora te u Prilogu III. nije utvrdila nikakvu graničnu vrijednost izloženosti tim plinovima.

Međutim, treba podsjetiti da je prema Institutu za medicinu rada(7) u Europskoj uniji 3,6 milijuna radnika potencijalno izloženo ispušnim plinovima dizelskih motora koji premašuju pozadinske razine te da geometrijski prosjek procijenjene izloženosti iznosi 13 µg/m³ (odnosno 0,013 mg/m³). Prema podacima Instituta 2010. godine 4556 osoba izgubilo je život zbog raka povezanog s profesionalnom izloženosti ispušnim plinovima dizelskih motora.

Izvjestitelj stoga smatra da je potrebno hitno djelovati na europskoj razini kako bi se ograničila izloženost radnika ispušnim plinovima dizelskih motora i to tako da se u Prilog I. unese rad koji uključuje izlaganje tim ispušnim plinovima te da se u Prilogu III. utvrde granične vrijednosti profesionalne izloženosti od 50 µg/m³ (0,05 mg/m³), izračunate na temelju elementarnog ugljika(8). Taj marker, koji je općeprihvaćen u znanstvenoj zajednici i koji služi za utvrđivanje granične vrijednosti ispušnih plinova dizelskih motora, uglavnom koristi Austrija, a mogle bi ga koristiti i druge države članice poput Njemačke i Nizozemske.

Iako Savjetodavni odbor preporučuje da se radi razlika između starih i novih dizelskih motora, Međunarodni centar za istraživanje raka (koji je dio Svjetske zdravstvene organizacije) klasificirao je 2012. ispušne plinove dizelskih motora kao karcinogene za ljude. Centar ističe: „Došlo je do promjena u sastavu goriva, posebice do znatnog smanjenja sadržaja sumpora, do promjena u dizajnu motora koji učinkovitije izgaraju gorivo te do smanjenja emisija zahvaljujući tehnologijama za kontrolu ispušnih plinova.” Također dodaje: „Iako je zahvaljujući tim promjenama došlo do smanjenja emisija čestica i kemikalija, još uvijek nije jasno na koji bi način te kvantitativne i kvalitativne promjene mogle imati drugačiji utjecaj na zdravlje.”(9)

S obzirom na to te na temelju uvodne izjave br. 14 Direktive 2004/37/EZ, u kojoj se navodi da se pri zaštiti zdravlja radnika mora primijeniti načelo predostrožnosti, izvjestitelj preporučuje da se u obzir uzimaju emisije svih dizelskih motora, bez iznimke.

Policiklički aromatski ugljikovodici

Izvjestitelj prima na znanje mišljenje Savjetodavnog odbora(10) o benzo[a]pirenu i smatra da je granična vrijednost profesionalne izloženosti važna za policikličke aromatske ugljikovodike. Stoga izvjestitelj predlaže uvođenje izmjene kojom se poziva Komisiju da nastavi svoj rad i predloži graničnu vrijednost za policikličke aromatske ugljikovodike, izračunatu na temelju benzo[a]pirena.

Iako uvođenje napomene „koža” u dio B Priloga III. za smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika koje sadržavaju benzo[a]piren predstavlja važan korak za bolju zaštitu radnika, izvjestitelj želi naglasiti da i druge smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika koje ne sadržavaju benzo[a]piren ispunjavaju kriterije za razvrstavanje kao karcinogene tvari 1.A ili 1.B kategorije u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 i mogu se apsorbirati kroz kožu. Stoga izvjestitelj predlaže da se napomena „koža” proširi na sve smjese policikličkih aromatskih ugljikovodika, kako Vijeće preporučuje u svojem općem pristupu.

Sprječavanje i kontrole

Direktivom 2004/37/EZ omogućuje se bolja zaštita radnika od karcinogenih i mutagenih tvari na radnom mjestu. Izvjestitelj također želi istaknuti važnost sektorskih ili višesektorskih sporazuma dogovorenih u pregovorima između socijalnih partnera. U tim se sporazumima navode najbolje prakse, čime se dopunjuju odredbe direktive i poduzećima omogućuje poduzimanje preventivnih mjera kako bi se smanjila izloženost radnika jednoj ili više karcinogenih ili mutagenih tvari. U tom pogledu izvjestitelj pozdravlja Sporazum NEPSI(11) o zaštiti zdravlja radnika pravilnim rukovanjem i uporabom kristalnog silicijevog dioksida i proizvoda koji ga sadržavaju, kojim se dopunjuje Direktiva 2004/37/EZ i nastoji radnicima pružiti dodatnu zaštitu na radnom mjestu.

Izvjestitelj također želi istaknuti važnost kontrola koje se provode na radnom mjestu kako bi se provjerila ispravna primjena odredbi Direktive 2004/37/EZ u poduzećima. Izvjestitelj potiče države članice da se pobrinu da se djelovanje nacionalnih tijela koja provode kontrole ne ograniči samo na sankcioniranje poduzeća koja ne poštuju odredbe relevantne direktive. Utvrđivanjem uzroka i predlaganjem mogućih rješenja uključenim poduzećima omogućila bi se veća učinkovitost ove Direktive, posebice u malim i srednjim poduzećima.

(1)

Work-related cancer in the European Union: Size, impact and options for further prevention (Rak povezan s radom u Europskoj uniji: opseg, posljedice i dodatne mogućnosti prevencije), objavljeno na internetskoj stranici RIVM-a, str. 11.

(2)

COM(2017) 11 final

(3)

Prvi prijedlog revizije: COM (2016) 248 final

(4)

Odluka Komisije 2014/113/EU оd 3. ožujka 2014. o osnivanju Znanstvenog odbora za ograničenja profesionalne izloženosti kemijskim sredstvima i stavljanju izvan snage Odluke 95/320/EZ (SL L 62, 4.3.2014., str. 18.).

(5)

Odluka Vijeća 2003/C 218/01 o osnivanju Savjetodavnog odbora za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (SL C 2018, 13.9.2003., str. 1. – 4.).

(6)

SWD(2017) 7 final

(7)

Istraživački projekt IOM-a P937/99, svibanj 2011. – Health, social-economic and environmental aspects of possible amendments to the EU Directive on the protection of workers from the risks related to exposure to carcinogens and mutagens at work – Diesel engine exhaust emissions (Zdravstveni, socioekonomski i ekološki aspekti mogućih izmjena Direktive EU-a o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu – emisije ispušnih plinova dizelskih motora).

(8)

Ispušni plinovi dizelskih motora nastaju sagorijevanjem dizelskih goriva i složena su smjesa štetnih tvari, od kojih je jedna elementarni ugljik. Elementarni ugljik, koji predstavlja znatan dio ispušnih plinova dizelskih motora, često se koristi kao marker izloženosti.

(9)

IARC, izvješće za tisak, 12. lipnja 2012. – IARC: Diesel engine exhaust carcinogenic (Karcinogene tvari iz ispušnih plinova dizelskim motora)

(10)

ACSH, Dokument 727/13

(11)

NEPSI je kratica za „Europsku mrežu za silicijev dioksid”, koju čine europske organizacije zaposlenika i poslodavaca u tom sektoru, koje su nakon socijalnog dijaloga 25. travnja 2006. potpisale Sporazum o zaštiti zdravlja radnika pravilnim rukovanjem i uporabom kristalnog silicijevog dioksida i proizvoda koji ga sadržavaju.


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Zaštita radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu

Referentni dokumenti

COM(2017)0011 – C8-0010/2017 – 2017/0004(COD)

Datum podnošenja EP-u

12.1.2017

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

EMPL

19.1.2017

 

 

 

Odbori koji daju mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ENVI

19.1.2017

ITRE

19.1.2017

IMCO

19.1.2017

AGRI

6.4.2017

 

JURI

19.1.2017

 

 

 

Odbori koji nisu dali mišljenje

       Datum odluke

ITRE

28.2.2017

IMCO

9.2.2017

AGRI

10.10.2017

JURI

31.1.2017

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Claude Rolin

14.3.2017

 

 

 

Razmatranje u odboru

13.7.2017

28.11.2017

22.1.2018

 

Datum usvajanja

27.3.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

41

0

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Michael Detjen, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Marian Harkin, Czesław Hoc, Agnes Jongerius, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Patrick Le Hyaric, Jeroen Lenaers, Thomas Mann, Dominique Martin, Joëlle Mélin, Miroslavs Mitrofanovs, Emilian Pavel, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Robert Rochefort, Claude Rolin, Siôn Simon, Yana Toom, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Georges Bach, Amjad Bashir, Heinz K. Becker, Karima Delli, Tania González Peñas, Krzysztof Hetman, Ivari Padar, Anne Sander, Sven Schulze, Jasenko Selimovic, Neoklis Sylikiotis

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jude Kirton-Darling, Ana Miranda, James Nicholson, Massimo Paolucci

Datum podnošenja

11.4.2018


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

41

+

ALDE

Enrique Calvet Chambon, Marian Harkin, Robert Rochefort, Jasenko Selimovic, Yana Toom, Renate Weber

EFDD

Tiziana Beghin

ENF

Mara Bizzotto

GUE/NGL

Tania González Peñas, Patrick Le Hyaric, João Pimenta Lopes, Neoklis Sylikiotis

NI

Lampros Fountoulis

PPE

Georges Bach, Heinz K. Becker, David Casa, Krzysztof Hetman, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jeroen Lenaers, Thomas Mann, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze

S&D

Guillaume Balas, Brando Benifei, Michael Detjen, Elena Gentile, Agnes Jongerius, Jude Kirton-Darling, Ivari Padar, Massimo Paolucci, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Siôn Simon, Marita Ulvskog

VERTS/ALE

Karima Delli, Ana Miranda, Miroslavs Mitrofanovs

0

-

 

 

7

0

ECR

Amjad Bashir, Arne Gericke, Czesław Hoc, James Nicholson, Ulrike Trebesius

ENF

Dominique Martin, Joëlle Mélin

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 26. travnja 2018.Pravna napomena