Postupak : 2016/2018(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0170/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0170/2018

Rasprave :

PV 28/05/2018 - 29
CRE 28/05/2018 - 29

Glasovanja :

PV 30/05/2018 - 13.9
CRE 30/05/2018 - 13.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0225

IZVJEŠĆE     
PDF 1083kWORD 112k
14.5.2018
PE 615.497v04-00 A8-0170/2018

o tumačenju i provedbi Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva

(2016/2018(INI))

Odbor za pravna pitanja

Odbor za ustavna pitanja

Izvjestitelji: Pavel Svoboda, Richard Corbett

(Postupak u zajedničkom odboru – članak 55. Poslovnika)

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU
 MIŠLJENJE ODBORA ZA EKONOMSKU I MONETARNU POLITIKU
 MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA
 MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE
 MIŠLJENJE ODBORA ZA PREDSTAVKE
 PISMO ODBORA ZA PROMET I TURIZAM
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o tumačenju i provedbi Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva

(2016/2018(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 17. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

  uzimajući u obzir članak 295. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(1),

–  uzimajući u obzir Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije od 20. listopada 2010.(2) („Okvirni sporazum iz 2010.”),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva od 16. prosinca 2003.(3),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(4),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 22. prosinca 1998. o zajedničkim smjernicama za kvalitetu izrade zakonodavstva Zajednice(5),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata(6),

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu od 13. lipnja 2007. o praktičnim rješenjima za postupak suodlučivanja(7),

–  uzimajući u obzir Zajedničku političku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 27. listopada 2011. o dokumentima s objašnjenjem(8),

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017.(9),

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2018.-2019.(10),

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 18. ožujka 2014. (predmet „Biocidni proizvodi”), 16. srpnja 2015. (predmet „Mehanizam viznog reciprociteta”), 17. ožujka 2016. (predmet „CEF delegirani akt”), 14. lipnja 2016. (predmet „Tanzanija”) i 24. lipnja 2016. (predmet „Mauricijus”)(11),

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 13. prosinca 2016. o općoj reviziji Poslovnika Europskog parlamenta(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o Programu za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT): trenutačno stanje i izgledi za budućnost(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o strateškim prioritetima za program rada Komisije za 2017.(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. ožujka 2016. o sklapanju Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenoga 2014. o reviziji smjernica Komisije za procjenu učinka i ulozi testa utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća (test MSP)(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2014. o pratećim mjerama za delegiranje zakonodavnih ovlasti i nadzoru država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(17),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2014. o prikladnosti propisa EU-a, supsidijarnosti i proporcionalnosti ‒ 19. izvješće o boljoj izradi zakonodavstva za 2011.(18),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2012. o 18. izvješću o boljoj izradi zakonodavstva – primjena načela supsidijarnosti i proporcionalnosti (2010.)(19),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2011. o boljoj izradi zakonodavstva, supsidijarnosti i proporcionalnosti te pametnom donošenju propisa(20),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2011. o jamčenju neovisnih procjena učinka(21),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. listopada 2017. naslovljenu „Dovršetak Agende za bolju regulativu: boljim rješenjima do boljih rezultata” (COM(2017)0651),

–  uzimajući u obzir članak 294. UFEU-a o postupku suodlučivanja;

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 24. listopada 2017. naslovljen „Pregled napora Unije za pojednostavnjenje i smanjenje regulatornog opterećenja” (SWD(2017)0675),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. prosinca 2016. pod naslovom „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata” (C(2016)8600),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. pod naslovom „Bolja regulativa: bolji rezultati za snažniju Uniju” (COM(2016)0615),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. svibnja 2015. naslovljenu „Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a” (COM(2015)0215),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 7. srpnja 2017. o smjernicama za bolju regulativu (SWD(2017)0350),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za pravna pitanja i Odbora za ustavna pitanja u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i Odbora za ustavna pitanja te mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku, Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za predstavke (A8-0170/2018),

A.  budući da je novi Međuinstitucijski sporazum stupio na snagu na dan potpisivanja 13. travnja 2016.;

B.  budući da su prilikom donošenja novog Međuinstitucijskog sporazuma Parlament i Komisija dali izjavu kojom se potvrđuje da novi Sporazum „odražava međusobnu ravnotežu i nadležnosti Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije kako su utvrđene Ugovorima” i da se njime „ne dovodi u pitanje Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije od 20. listopada 2010.”(22);

C.  budući da je, kako bi proveo odredbe novog Međuinstitucijskog sporazuma o međuinstitucijskom planiranju programa, Europski parlament izmijenio svoj Poslovnik, između ostalog radi utvrđivanja unutarnjih postupaka za pregovaranje i usvajanje zajedničkih zaključaka o višegodišnjem planiranju programa i zajedničkih izjava o godišnjem međuinstitucijskom planiranju programa;

D.  budući da su se u kontekstu godišnjeg međuinstitucijskog planiranja programa tri institucije usuglasile oko dvije zajedničke izjave o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017. odnosno 2018. – 2019.;

E.  budući da za razliku od Međuinstitucijskog sporazuma iz 2003., novi Sporazum više ne obuhvaća pravni okvir za upotrebu alternativnih načina reguliranja, kao što su zajednička regulacija i samoregulacija, tako da se takve metode uopće ne spominju;

F.  budući da se u stavku 13. novog Međuinstitucijskog sporazuma traži od Komisije da u svoj postupak procjene učinka uključi što je moguće opsežnija savjetovanja; budući da se, slično tome, u stavku 19. novog Međuinstitucijskog sporazuma traži od Komisije da prije donošenja prijedloga, a ne nakon toga, provede javna savjetovanja na otvoren i transparentan način, kako bi se s pomoću modaliteta i vremenskih ograničenja tih javnih savjetovanja omogućilo najšire moguće sudjelovanje koje nije ograničeno na interesne skupine i njihove lobiste;

G.  budući da je u srpnju 2017. Komisija revidirala svoje smjernice za bolju regulativu kako bi se bolje objasnile i iskoristile poveznice između različitih koraka u izradi politika unutar Komisije, a kojima se zamjenjuju prethodne izolirane smjernice u kojima su se zasebno obrađivale procjena učinka, evaluacija i provedba, te kako bi se uključile nove smjernice za planiranje i savjetovanje s dionicima;

H.  budući da u skladu sa stavkom 16. novog Međuinstitucijskog sporazuma Komisija, na vlastitu inicijativu ili na poziv Parlamenta ili Vijeća, može nadopuniti vlastitu procjenu učinka ili provesti dodatni analitički rad koji smatra potrebnim;

I.  budući da je u novom Međuinstitucijskom sporazumu uzeta u obzir zamjena prijašnjeg Odbora za procjenu učinka Odborom Komisije za regulatorni nadzor; budući da je zadatak potonjeg, među ostalim, da provodi nepristranu provjeru kvalitete procjena učinka Komisije; budući da je potrebno pozitivno mišljenje Odbora kako bi se neka inicijativa, popraćena procjenom učinka, podnijela Komisiji na usvajanje; budući da, u slučaju negativnog mišljenja, nacrt izvješća treba preispitati i ponovno podnijeti Odboru te da je, u slučaju drugog negativnog mišljenja, potrebna politička odluka kako bi se inicijativa mogla nastaviti; budući da se mišljenje Odbora objavljuje na internetskim stranicama Komisije u isto vrijeme kao i izvješće o dotičnoj inicijativi te, u slučaju procjena učinka, nakon što Komisija usvoji povezanu političku inicijativu(23)1;

J.  budući da je početkom 2017. Odbor za regulatorni nadzor dovršio zapošljavanje osoblja, uključujući zapošljavanje triju osoba koje nisu bile iz institucija EU-a; budući da je Odbor tijekom 2016. preispitao 60 zasebnih procjena učinka, od kojih je 25 (42 %) dobilo početnu negativnu ocjenu, što je dovelo do revizije i ponovnog podnošenja Odboru; budući da je Odbor nakon toga, uz jednu iznimku, dao pozitivne sveukupne ocjene svim revidiranim procjenama učinka koje je zaprimio; budući da je Odbor razmijenio informacije sa službama Parlamenta o najboljim praksama i metodologijama povezanima s procjenama učinka;

K.  budući da će, u skladu sa stavkom 25. novog Međuinstitucijskog sporazuma, ako je predviđena izmjena pravne osnove koja uključuje promjenu iz redovnog zakonodavnog postupka u posebni zakonodavni postupak ili nezakonodavni postupak, tri institucije o tome razmijeniti mišljenja; budući da je Parlament izmijenio svoj Poslovnik kako bi se provela ta odredba; budući da se ta odredba još nije morala primijeniti;

L.  budući da, u skladu sa stavkom 27. novog Međuinstitucijskog sporazuma, tri institucije priznaju potrebu za ujednačavanjem postojećeg zakonodavstva s pravnim okvirom koji je ustanovljen Ugovorom iz Lisabona i posebno ističu potrebu za davanjem visokog prioriteta žurnom ujednačavanju svih temeljnih akata koji i dalje upućuju na regulatorni postupak s kontrolom; budući da je Komisija potonje ujednačavanje predložila u prosincu 2016.(24); budući da Parlament i Vijeće trenutno vrlo detaljno razmatraju taj prijedlog;

M.  budući da je novom Međuinstitucijskom sporazumu priložena nova inačica Zajedničkog dogovora o delegiranim aktima i o povezanim standardnim klauzulama; budući da će, u skladu sa stavkom 28. novog Međuinstitucijskog sporazuma, tri institucije stupiti u pregovore bez nepotrebnog odgađanja nakon stupanja na snagu Sporazuma s ciljem dopunjavanja tog Zajedničkog dogovora utvrđivanjem neobvezujućih kriterija za primjenu članaka 290. i 291. UFEU-a; budući da su, nakon dugog pripremnog rada, ti pregovori konačno započeli u rujnu 2017.;

N.  budući da su se, u skladu sa stavkom 29. novog Međuinstitucijskog sporazuma, tri institucije obvezale da će najkasnije do kraja 2017. uspostaviti zajednički funkcionalni registar delegiranih akata kojim će se pružati informacije na dobro strukturiran način, pristupačan korisnicima, s ciljem poboljšanja transparentnosti, olakšavanja planiranja i omogućavanja sljedivosti svih različitih faza za vrijeme ciklusa donošenja delegiranog akta; budući da je registar sada uspostavljen te je postao operativan u prosincu 2017.;

O.  budući da prema točki 32. Međuinstitucijskog sporazuma „Komisija provodi svoju ulogu posrednika na način da se ravnopravno odnosi prema dvjema granama zakonodavne vlasti, uz potpuno poštovanje uloga koje su Ugovorima dodijeljene institucijama”;

P.  budući da su, u skladu sa stavkom 34. novog Međuinstitucijskog sporazuma, Parlament i Vijeće u svojstvu suzakonodavaca istaknuli da je važno održavati bliske kontakte i prije međuinstitucijskih pregovora radi postizanja boljeg uzajamnog razumijevanja svojih stajališta te su se u tu svrhu usuglasili da će olakšati uzajamnu razmjenu mišljenja i informacija, među ostalim pozivanjem predstavnika drugih institucija na redovite neformalne razmjene mišljenja; budući da te odredbe nisu dovele do novih posebnih postupaka ili struktura; budući da, iako je pojačan kontakt između institucija u okviru Zajedničke izjave o zakonodavnim prioritetima, iskustva iz odbora pokazuje da ne postoji sustavan pristup kojim bi se olakšala takva uzajamna razmjena mišljenja i da je i dalje teško dobiti informacije i povratne informacije Vijeća o pitanjima koja su u njegovu okviru postavile države članice; budući da Parlament tu situaciju smatra izrazito nezadovoljavajućom;

Q.  budući da je, kako bi se dodatno poboljšala transparentnost zakonodavnog postupka, Parlament izmijenio svoj Poslovnik radi prilagodbe svojih propisa o međuinstitucijskim pregovorima tijekom redovnog zakonodavnog postupka, oslanjajući se na odredbe uvedene 2012. godine; budući da su svi pregovarački mandati Parlamenta javni, ali se to ne odnosi i na mandate Vijeća; budući da Parlament tu situaciju smatra izrazito nezadovoljavajućom;

R.  budući da su se, u skladu sa stavkom 39. novog Međuinstitucijskog sporazuma, kako bi se olakšala sljedivost različitih koraka u zakonodavnom procesu, tri institucije obvezale da će do 31. prosinca 2016. utvrditi načine za daljnji razvoj platformi i instrumenata u tu svrhu, s ciljem uspostavljanja posebne zajedničke baze podataka o trenutačnom stanju u pogledu zakonodavnih akata; budući da do sada nije uspostavljena takva zajednička baza podataka;

S.  budući da su se, u skladu sa stavkom 40. novog Međuinstitucijskog sporazuma, u pogledu pregovora o međunarodnim sporazumima i njihova sklapanja tri institucije obvezale da će se u roku od šest mjeseci nakon stupanja na snagu novog Međuinstitucijskog sporazuma sastati kako bi u pregovorima dogovorile poboljšana praktična rješenja za suradnju i razmjenu informacija u okviru Ugovora, u skladu s tumačenjem Suda Europske unije; budući da su ti pregovori započeli u studenomu 2016. i još traju;

T.  budući da je regulatorna suradnja postala ključni instrument u međunarodnim trgovinskim sporazumima na putu prema regulatornom dijalogu i usklađenosti među trgovinskim partnerima; budući da Komisija treba u tom procesu i dalje ustrajati na načelu pravednih i jednakih uvjeta za sve dionike te jamčiti maksimalnu transparentnost u donošenju odluka;

U.  budući da u skladu u stavku 46. novog Međuinstitucijskog sporazuma tri institucije potvrđuju svoju obvezanost na češću uporabu zakonodavne tehnike preinake za izmjenu postojećeg zakonodavstva uz potpuno poštovanje Međuinstitucionalnog sporazuma od 28. studenoga 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata(25);

V.  budući da se Komisija u skladu sa stavkom 48. novog Međuinstitucijskog sporazuma obvezuje da će kao doprinos Programu za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) svake godine predstaviti pregled, koji će uključivati godišnji pregled opterećenosti, u pogledu postignutih rezultata u naporima Unije za pojednostavnjenje zakonodavstva, izbjegavanje prekomjernih propisa i smanjenje administrativnih opterećenja; budući da su rezultati prvog godišnjeg pregleda opterećenosti predstavljeni 24. listopada 2017. kao dio programa rada Komisije za 2018.;

W.  budući da je godišnji pregled opterećenosti jedinstvena prilika za utvrđivanje i praćenje rezultata napora EU-a u cilju izbjegavanja prekomjernih propisa i smanjenja administrativnog opterećenja; budući da je taj pregled izvrsna prilika kako bi se istaknula dodana vrijednost zakonodavstva EU-a i građanima pružila transparentnost;

X.  budući da se u novom Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva poziva na bolju međuinstitucijsku suradnju u cilju pojednostavnjenja postojećeg zakonodavstva Unije i izbjegavanja prekomjernih propisa i administrativnih opterećenja za građane, uprave i poduzeća; budući da Parlament naglašava da, s obzirom na međunarodne trgovinske sporazume, ti ciljevi ne bi trebali dovesti do nižih standarda zaštite okoliša, javnog zdravlja i zdravlja radnika, sigurnosti, standarda Međunarodne organizacije rada i prava potrošača;

Y.  budući da će u skladu sa stavkom 50. novog Međuinstitucijskog sporazuma tri institucije zajedno i redovito pratiti provedbu novog Međuinstitucijskog sporazuma na političkoj razini u okviru godišnjih rasprava, kao i na tehničkoj razini u okviru Međuinstitucijske koordinacijske skupine; budući da praćenje na političkoj razini uključuje redovite rasprave u Konferenciji predsjednika odbora i godišnji pregled stanja na visokoj razini; budući da su, nadalje, utvrđene posebne mjere nadzora u kontekstu zajedničkih izjava o zakonodavnim prioritetima EU-a za godine 2017. i 2018. – 2019.; budući da je, osim toga, iskustvo koje su odbori dosad stekli neprocjenjiv instrument za procjenu provedbe novog Međuinstitucijskog sporazuma; budući da Odbor za pravna pitanja ima posebnu nadležnost za bolju izradu zakonodavstva i pojednostavnjenje prava Unije;

Zajedničke obveze i ciljevi

1.  smatra da je novi Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva međuinstitucijsko ostvarenje kojim se želi poboljšati kvaliteta zakonodavstva Unije; podsjeća da se u mnogim slučajevima zakonodavstvom EU-a usklađuju ili zamjenjuju različita pravila u 28 država članica, čime nacionalna tržišta postaju međusobno i na jednak način dostupna, a ukupni administrativni troškovi se smanjuju u cilju uspostave potpuno funkcionalnog unutarnjeg tržišta;

2.  pozdravlja postignuti napredak i iskustva stečena u prvih godinu i pol primjene novog Međuinstitucijskog sporazuma i potiče institucije da ulože daljnje napore za potpunu provedbu Sporazuma, posebno u vezi s međuinstitucijskim pregovorima o neobvezujućim kriterijima za primjenu članaka 290. i 291. UFEU-a, ujednačavanjem svih temeljnih akata koji i dalje upućuju na regulatorni postupak s kontrolom, međuinstitucijskim pregovorima o praktičnim rješenjima suradnje i razmjene informacija u pogledu pregovora i sklapanja međunarodnih sporazuma, te uspostavljanjem posebne zajedničke baze podataka o trenutačnom stanju u pogledu zakonodavnih akata;

3.  podsjeća da je svrha novog Međuinstitucijskog sporazuma razviti otvoreniji i transparentniji odnos među trima institucijama u cilju pružanja visokokvalitetnog zakonodavstva u interesu građana EU-a; smatra da, iako se načelo lojalne suradnje među institucijama navodi samo u stavcima 9. i 32. u vezi s posebnim područjima obuhvaćenima novim Međuinstitucijskim sporazumom, kroz cijeli zakonodavni ciklus treba ga promatrati kao jedno od načela iz članka 13. UEU-a;

Planiranje programa

4.  pozdravlja to što su tri institucije postigle dogovor da će ojačati godišnje i višegodišnje planiranje programa Unije u skladu s člankom 17. stavkom 1. UEU-a s pomoću strukturiranijeg postupka s preciznim vremenskim planom; sa zadovoljstvom primjećuje da je prvo međuinstitucijsko godišnje planiranje programa u okviru novog Međuinstitucijskog sporazuma obavljeno uz aktivno sudjelovanje triju institucija, što je dovelo do Zajedničke izjave o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017., s 59 ključnih zakonodavnih prijedloga koji su utvrđeni kao prioritet za 2017., te do Zajedničke izjave o zakonodavnim prioritetima za razdoblje 2018. – 2019., s 31 ključnim zakonodavnim prijedlogom utvrđenim kao prioritet do kraja tekućeg mandata; u tom kontekstu posebno pozdravlja aktivno sudjelovanje Vijeća i vjeruje da će se on nastaviti i u budućnosti, uključujući u pogledu višegodišnjeg planiranja programa za novi mandat; smatra, međutim, da se prioritetni tretman za određene zakonodavne predmete koji je dogovoren u okviru zajedničkih izjava ne bi trebao upotrebljavati za vršenje nepotrebnog pritiska na suzakonodavce i da se većoj brzini ne bi trebala davati prednost na uštrb kvalitete zakonodavnih akata; smatra da je važno ocijeniti na koji se način primjenjuju aktualne prakse i pravila za odobravanje zajedničkih izjava te mogu li se uvesti poboljšanja u Poslovnik Parlamenta u pogledu pregovora o međuinstitucijskom programiranju, primjerice, kako bi se ojačao mandat koji klubovi zastupnika daju predsjedniku;

5.  smatra da je od najveće važnosti da se tijekom cijelog postupka pripreme i provedbe zajedničkih izjava u potpunosti obave savjetovanja s parlamentarnim odborima;

6.  ističe da se novim Međuinstitucijskim sporazumom ne dovode u pitanje uzajamne obveze dogovorene između Parlamenta i Komisije u Okvirnom sporazumu iz 2010.; posebno podsjeća na to da se pri provedbi stavaka 6. – 11. novog Međuinstitucijskog sporazuma moraju poštovati rješenja koja se odnose na raspored programa rada Komisije i koja su utvrđena u Prilogu 4. Okvirnom sporazumu iz 2010.;

7.  smatra da bi Komisija prilikom predstavljanja svojeg programa rada, osim elemenata iz stavka 8. novog Međuinstitucijskog sporazuma, trebala prikazati i na koji je način predviđeno zakonodavstvo opravdano u svjetlu načela supsidijarnosti i proporcionalnosti te navesti njegovu europsku dodanu vrijednost;

8.  pozdravlja uspostavu radne skupine Komisije za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”, koja mora djelovati usporedno s novim Međuinstitucijskim sporazumom kako bi se povećalo povjerenje građana koji načelo supsidijarnosti smatraju ključnim aspektom demokratskog procesa;

9.  poziva Komisiju da predstavi uključivije, detaljnije i pouzdanije programe rada; posebno zahtijeva da se u programima rada Komisije jasno navodi pravna priroda svakog prijedloga s preciznim i realnim vremenskim okvirima; poziva Komisiju da zajamči da se budući zakonodavni prijedlozi, osobito ključni zakonodavni paketi, podnesu znatno prije kraja ovog parlamentarnog saziva, čime bi se suzakonodavcima dalo dovoljno vremena da u potpunosti primijene svoje ovlasti;

10.  potiče izradu učinkovitog zakonodavstva usmjerenog na zaštitu radnih mjesta i europsku konkurentnost s posebnim naglaskom na malim i srednjim poduzećima u svim gospodarskim sektorima;

11.  pozdravlja činjenicu da je Komisija odgovorila na zahtjeve Parlamenta za prijedloge akata Unije na temelju članka 225. UFEU-a, najvećim dijelom unutar roka od tri mjeseca navedenog u stavku 10. novog Međuinstitucijskog sporazuma; ističe, međutim, da je Komisija propustila donijeti posebne komunikacije kako je predviđeno u toj odredbi; poziva Komisiju da donese takve komunikacije kako bi postigla potpunu transparentnost i dala politički odgovor na zahtjeve koje je Parlament iznio u svojim rezolucijama, te da pritom uzme u obzir relevantne analize Parlamenta o europskoj dodanoj vrijednosti i trošku neujedinjene Europe;

12.  ističe važnost transparentne suradnje u dobroj vjeri između Parlamenta, Vijeća i Komisije, koju bi u praksi trebalo ostvariti istinskom predanošću Komisije da u provedbu svojih mehanizama programiranja na istoj razini uključi Parlament i Vijeće, te podsjeća Komisiju na njezinu obvezu da odmah odgovori na zakonodavna i nezakonodavna izvješća o vlastitoj inicijativi; izražava žaljenje zbog činjenice da nije bilo odgovora na više izvješća o vlastitoj inicijativi te poziva Komisiju da suzakonodavcima u roku od tri mjeseca dostavi razloge kada povuče neki tekst i obrazloženi odgovor na zahtjeve za zakonodavne ili nezakonodavne prijedloge;

13.  smatra da se brisanjem svih upućivanja na uporabu alternativnih metoda reguliranja u novom Međuinstitucijskom sporazumu ne dovodi u pitanje stajalište Parlamenta po kojem se neobvezujuće pravo treba primjenjivati samo uz najveći oprez i na dobro opravdanoj osnovi, bez ugrožavanja pravne sigurnosti i jasnoće postojećeg zakonodavstva, te nakon savjetovanja s Parlamentom(26); osim toga, brine ga da bi nedostatak jasnog ograničenja korištenja neobvezujućeg prava mogao čak potaknuti njegovu upotrebu, bez jamstva da će Parlament moći provoditi nadzor;

14.  poziva Vijeće i Komisiju da se dogovore o tome da bi se alternativne metode reguliranja, pod uvjetom da su strogo potrebne, trebale uključiti u dokumente višegodišnjeg i godišnjeg planiranja programa, kako bi zakonodavci mogli znati o kojim je metodama točno riječ i svoj nadzor provoditi na pravilan način;

Instrumenti za bolju izradu zakonodavstva

15.   ističe da procjene učinka mogu služiti za donošenje političkih odluka, ali nikada ne smiju biti zamjena za njih ili prouzročiti nepotrebno kašnjenje u zakonodavnom procesu; ističe da tijekom cijelog zakonodavnog postupka i u svim procjenama učinka predloženog zakonodavstva, posebnu pozornost treba obratiti na mogući utjecaj na one dionike koji imaju najmanje prilika da izraze svoju zabrinutost donositeljima odluka, uključujući mala i srednja poduzeća, civilno društvo, sindikate i druge koji nemaju prednost lakog pristupa institucijama; smatra da se u procjenama učinka jednaka pozornost treba posvetiti evaluaciji društvenih, zdravstvenih i ekoloških posljedica te da se posebno treba procijeniti učinak na temeljna prava građana i jednakost žena i muškaraca;

16.   podsjeća da mala i srednja poduzeća predstavljaju 99% svih poduzeća u EU-u te da ona stvaraju 58% prometa EU-a i zapošljavaju dvije trećine ukupnih zaposlenih u privatnom sektoru; nadalje podsjeća da se Komisija u Zakonu o malom poduzetništvu obvezala na provedbu načela „počnimo od malih” u procesu donošenja politika i da to uključuje test za MSP-ove kako bi se procijenio utjecaj predstojećeg zakonodavstva i administrativnih inicijativa na mala i srednja poduzeća(27); podsjeća da je u svojoj Odluci od 9. ožujka 2016. o novom Međuinstitucijskom sporazumu Parlament izjavio da se tekstom novog Međuinstitucijskog sporazuma tri institucije ne obvezuje dovoljno da u svoje procjene učinka uključe mala i srednja poduzeća i testove konkurentnosti(28); ističe da je važno uzeti u obzir učinak na konkurentnost i inovacije, kao i potrebe malih i srednjih poduzeća i posvetiti im pažnju u svim fazama zakonodavnog ciklusa te izražava zadovoljstvo činjenicom da se u okviru Smjernica Komisije za bolju regulativu propisuje da se potencijalne učinke na mala i srednja poduzeća i konkurentnost mora uzimati u obzir, kada je to prikladno, i o njima sustavno izvještavati u svim procjenama učinka; primjećuje da testovima za MSP-ove često nedostaju kvaliteta i koherentna primjena; poziva Komisiju da razmotri kako bi se utjecaj na mala i srednja poduzeća mogao još bolje uzeti u obzir i namjerava u nadolazećim godinama pobliže pratiti to pitanje;

17.  potiče Komisiju da, u kontekstu bolje izrade zakonodavstva, bolje procijeni društvene i ekološke posljedice svojih politika i njihov učinak na temeljna prava građana, imajući ujedno na umu cijena nedonošenja zakonodavstva na europskoj razini i činjenicu da su analize troškova i koristi samo jedan od mnogih kriterija;

18.  ponavlja poziv da se u sve procjene učinka obavezno uvrsti uravnotežena analiza srednjoročnih i dugoročnih učinaka na gospodarstvo, društvo, okoliš i zdravlje;

19.  poziva Komisiju da procjene učinka kao i ex post evaluacije koristi za ispitivanje usklađenosti inicijativa, prijedloga ili postojećih zakonodavnih akata s ciljevima održivog razvoja, kao i njihova učinka na napredak i provedbu u pogledu tih ciljeva;

20.  podsjeća na to da se ideja o dodatnoj, neovisnoj tehničkoj ad hoc skupini iz početnog prijedloga Komisije za novi Međuinstitucijski sporazum nije dodatno razmatrala tijekom pregovora; ističe da je stvaranje takve skupine bilo usmjereno na jačanje neovisnosti, transparentnosti i objektivnosti procjena učinka; podsjeća da je u okviru stavka 15. novog Međuinstitucijskog sporazuma dogovoreno da će Parlament i Vijeće, ako i kada to u okviru zakonodavnog postupka smatraju prikladnim i potrebnim, provesti procjene učinka u vezi sa svojim znatnim izmjenama prijedloga Komisije koje su prijeko potrebne za donošenje informacijama potkrijepljene i utemeljene odluke; podsjeća svoje odbore na to da je važno da se koriste tim alatom kad god je to potrebno;

21.  pozdravlja činjenicu da se u novom Međuinstitucijskom sporazumu upućuje na uključivanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti u područje primjene procjena učinka; u tom pogledu naglašava da bi procjene učinka uvijek trebale obuhvaćati temeljitu i strogu analizu usklađenosti prijedloga s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti te precizirati njegovu europsku dodanu vrijednost;

22.  napominje da znatni broj prijedloga Komisije nije bio popraćen procjenama učinka te da su odbori izrazili zabrinutost da kvaliteta i razina detalja u procjenama učinka variraju od sveobuhvatnih do prilično površnih procjena; ističe da u prvoj fazi primjene novog Međuinstitucijskog sporazuma, 20 od 59 prijedloga Komisije uključenih u zajedničku deklaraciju iz 2017. nije bilo popraćeno procjenama učinka; u tom pogledu podsjeća da, iako je u svakom slučaju predviđeno da bi inicijative za koje se očekuje da će imati znatan društveni, gospodarski ili ekološki učinak trebale biti popraćene procjenom učinka, u stavku 13. Međuinstitucijskog sporazuma navodi se da bi inicijative uključene u program rada Komisije ili u zajedničku izjavu, kao opće pravilo, trebale biti popraćene procjenom učinka;

23.  pozdravlja činjenicu da se Međuinstitucijskim sporazumom propisuje da bi „europsku dodanu vrijednost” bilo kojeg predloženog djelovanja Unije, kao i „cijenu neujedinjene Europe” u izostanku djelovanja Unije, trebalo uzeti u obzir prilikom određivanja zakonodavnog programa; ističe činjenicu da se cijena neujedinjene Europe može procijeniti na 1,75 bilijuna EUR godišnje, što odgovara 12 % BDP-a EU-a za 2016.; u tom kontekstu odaje priznanje radu Uprave za procjenu učinka i europsku dodanu vrijednost Službe Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS);

24.  poziva Komisiju da dodatno razjasni na koji način namjerava procijeniti troškove neujedinjene Europe, među ostalim troškove za proizvođače, potrošače, radnike, uprave i okoliš koji nastaju zbog nepostojanja usklađenog zakonodavstva na razini EU-a, pri čemu različita nacionalna pravila uzrokuju dodatne troškove i čine politike manje učinkovitima, kako je navedeno u stavcima 10. i 12. novog Međuinstitucijskog sporazuma; ističe da se takva procjena ne bi trebala provoditi samo u slučaju klauzula o vremenskom ograničenju valjanosti, prema kraju programa, ili kada se predviđa stavljanje izvan snage, nego bi ih se također trebalo uzeti u obzir u slučajevima u kojima mjere ili zakonodavstvo na razini EU-a još ne postoje ili se preispituju;

25.  podsjeća da je prethodni Odbor za procjenu učinka zamijenjen novim Odborom za regulatorni nadzor, čime se povećala neovisnost Odbora; ponavlja da treba zaštititi neovisnost, transparentnost i nepristranost Odbora za regulatorni nadzor i njegova rada te da članovi Odbora ne bi trebali biti podložni nikakvoj političkoj kontroli(29); ističe da Komisija treba zajamčiti da se sva mišljenja Odbora, uključujući i ona negativna, javno objavljuju i budu dostupna u isto vrijeme kao i odgovarajuće procjene učinka; poziva na ocjenjivanje rezultata Odbora za nadzor regulative u pogledu njegovih zadaća nadziranja i davanja objektivnih savjeta o procjenama učinka;

26.  ističe da Uprava za procjenu učinka i europsku dodanu vrijednost osnovana unutar uprave Parlamenta pomaže parlamentarnim odborima te im pruža mnoštvo usluga, za koje moraju biti na raspolaganju dostatni resursi kako bi se osiguralo da zastupnici i odbori dobivaju najbolju moguću i raspoloživu potporu; pozdravlja činjenicu da je Konferencija predsjednika odbora usvojila ažuriranu inačicu priručnika „Procjena učinka – smjernice za odbore” od 12. rujna 2017.;

27.  poziva sve svoje odbore da sustavno preispituju procjene učinka Komisije i da preispituju ex ante analize procjene učinka Parlamenta u što ranijoj fazi zakonodavnog postupka;

28.   podsjeća da u skladu sa stavkom 14. novog Međuinstitucijskog sporazuma, Europski parlament nakon razmatranja zakonodavnih prijedloga Komisije u potpunosti uzima u obzir procjene učinka Komisije; podsjeća u tom kontekstu da parlamentarni odbori mogu pozvati Komisiju da predstavi svoju procjenu učinka i odabranu političku opciju na redovnoj sjednici odbora te poziva svoje odbore da se češće koriste tom prilikom, kao i mogućnošću da im službe Parlamenta predstave početnu ocjenu procjene učinka koju je izradila Komisija; međutim, naglašava da to ne smije dovesti do ograničenja manevarskog prostora koji je na raspolaganju suzakonodavcima;

29.  pozdravlja mogućnost da Komisija dopunjuje svoje procjene učinka tijekom zakonodavnog postupka; smatra da bi se stavak 16. novog Međuinstitucijskog sporazuma trebao tumačiti na način da bi, kada to zatraže Parlament ili Vijeće, Komisija trebala u pravilu odmah dostaviti takve dodatne procjene učinka;

30.  naglašava važnost pravovremenog, javnog i transparentnog sudjelovanja dionika i savjetovanja s njima, ostavljajući dovoljno vremena za konstruktivne odgovore; smatra da je ključno da Komisija u pripremnoj fazi provodi javna savjetovanja na svim službenim jezicima;

31.  napominje da prema stavku 17. novog Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva „svaka od tri institucije odgovorna je za to kako će organizirati provedbu vlastite procjene učinka, uključujući interne organizacijske resurse i kontrolu kvalitete”;

32.  pozdravlja činjenicu da su se u stavku 17. novog Međuinstitucijskog sporazuma tri institucije obvezale na razmjenu informacija o najboljoj praksi i metodologijama povezanima s procjenama učinka; mišljenja je da bi to, kad god je moguće, trebalo obuhvaćati razmjenu neobrađenih podataka na kojima se temelji procjena učinka Komisije, a pogotovo kada Parlament odluči da će dopuniti procjenu učinka Komisije svojim dodatnim radovima; u tu svrhu potiče službe triju institucija da surađuju u najvećoj mogućoj mjeri, između ostalog u pogledu zajedničkih tečajeva o metodologijama procjene učinka, kao i u cilju ostvarivanja buduće zajedničke međuinstitucijske metodologije;

33.  potvrđuje da je ključno da, kao što se navodi u stavku 18. novog Međuinstitucijskog sporazuma, „Komisijina početna procjena učinka i svaki dodatni rad na procjeni učinka koji institucije provode tijekom zakonodavnog procesa” budu objavljeni do završetka zakonodavnog procesa kako bi se zajamčila transparentnost u odnosu na građane i dionike;

34.  ponavlja svoje stajalište da bi dionici, uključujući sindikate i civilno društvo, trebali biti u mogućnosti, što je ranije moguće u fazi savjetovanja, pružiti učinkovit doprinos postupku procjene učinka i potiče Komisiju da se u tu svrhu sustavnije koristi planovima djelovanja i početnim procjenama učinka te ih objavljuje na vrijeme na početku postupka procjene učinka;

35.  pozdravlja obvezu koju je preuzela Komisija da prije usvajanja prijedloga provede opširna savjetovanja i, osobito, potakne izravno sudjelovanje malih i srednjih poduzeća, civilnog društva i drugih krajnjih korisnika u savjetovanjima; sa zadovoljstvom prima na znanje da revidirane Smjernice Komisije za bolju regulativu idu u tom smjeru;

36.  ističe nove odredbe za javna savjetovanja i savjetovanja s dionicima koja bi trebala poslužiti kao važan instrument i u pripremnoj fazi i tijekom cijelog zakonodavnog postupka;

37.  potiče Komisiju da poštuje obvezujuće rokove zadane za izvješća o provedbi i reviziju postojećih direktiva i uredbi;

38.  ističe važnost ex post evaluacija postojećeg zakonodavstva, u skladu s načelom „prethodne evaluacije” i preporučuje da se one, kad god je to moguće, provode u obliku ex post procjena učinka primjenom iste metodologije kao i kod ex ante procjena učinka u vezi s istim zakonodavnim propisom, kako bi se omogućila bolja ocjena uspješnosti potonjeg;

39.  pozdravlja stavak 22. novog Međuinstitucijskog sporazuma u kojem su tri institucije, s ciljem podupiranja postupka evaluacije postojećeg zakonodavstva, suglasne da će, prema potrebi, postaviti zahtjeve o izvješćivanju, praćenju i evaluaciji u zakonodavstvo, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, osobito za države članice; prima na znanje izazove povezane s prikupljanjem podataka u državama članicama o izvršavanju zakonodavstva i potiče Komisiju i države članice da u tom pogledu pojačaju napore;

40.  pozdravlja stavak 23. novog Međuinstitucijskog sporazuma u kojem su se tri institucije usuglasile da će sustavno razmatrati uporabu klauzula o preispitivanju u zakonodavstvu; poziva Komisiju da u svoje prijedloge uvrsti klauzule o preispitivanju kad god je to primjereno i, ako to nije slučaj, da navede svoje razloge za odstupanje od tog općeg pravila;

Zakonodavni instrumenti

41.   pozdravlja obveze koje je preuzela Komisija u vezi s opsegom obrazloženja priloženog svakom njezinom prijedlogu; izražava posebno zadovoljstvo činjenicom da će Komisija objasniti i na koji su način predložene mjere opravdane u svjetlu načela supsidijarnosti i proporcionalnosti; ističe, s tim u vezi, koliko je važno da procjene i obrazloženja usklađenosti s tim načelima i europska dodana vrijednost predloženih mjera, budu sveobuhvatnije i snažnije;

42.  smatra da je potrebna dosljednost između obrazloženja i procjene učinka u vezi s jednim te istim prijedlogom; stoga poziva Komisiju da osigura takvu dosljednost i objasni svoj odabir ako odstupa od zaključaka procjene utjecaja;

43.  skreće pozornost na činjenicu da se u stavku 25. novog Međuinstitucijskog sporazuma Komisija samo obvezala „uzeti u obzir razliku u prirodi i učincima između uredaba i direktiva”; ponavlja svoj zahtjev, kojim se slijedi isti pristup koji je naveden u Montijevom izvješću, za veće korištenje propisa u zakonodavnim prijedlozima(30), u skladu s odgovarajućim pravnim zahtjevima utvrđenima Ugovorima, kako bi se osigurala dosljednost, jednostavnost i pravna sigurnost diljem Unije;

44.  pozdravlja to što su se tri institucije obvezale na razmjenu mišljenja o izmjenama pravne osnove, kako je navedeno u stavku 25. novog Međuinstitucijskog sporazuma; ističe ulogu i stručnost svoga Odbora za pravna pitanja u vezi s provjerom pravne osnove(31); podsjeća na stav Parlamenta da će se suprotstaviti svakom pokušaju narušavanja zakonodavnih ovlasti Parlamenta kroz neopravdane izmjene pravne osnove; poziva Vijeće da u potpunosti poštuje obvezu da nastavi dijalog s Parlamentom u slučaju neslaganja oko predložene pravne osnove, posebno kod politički osjetljivih predmeta;

45.  ističe činjenicu da bi odabir pravne osnove za prijedlog Komisije trebao počivati na objektivnoj osnovi podložnoj sudskom preispitivanju; međutim, naglašava pravo Parlamenta kao suzakonodavca da predlaže izmjene pravne osnove na temelju svojeg tumačenja Ugovora;

Delegirani i provedbeni akti

46.  ističe važnost načela iz stavka 26. novog Međuinstitucijskog sporazuma i ponavlja da zakonodavac ima ovlast odlučiti o tome je li potrebno koristiti se delegiranim i provedbenim aktima te u kojoj mjeri, unutar granica utvrđenih Ugovorima i uzimajući u obzir sudsku praksu Suda Europske unije(32);

47.  napominje da delegiranje ovlasti Komisiji nije samo tehničko pitanje već može obuhvaćati i politički osjetljiva pitanja koja su iznimno važna za građane, potrošače i poduzeća u EU-u;

48.  pozdravlja napore Komisije da ispuni rok iz stavka 27. novog Međuinstitucijskog sporazuma za donošenje prijedloga ujednačavanja svih temeljnih akata koji i dalje upućuju na regulatorni postupak s kontrolom; nadalje smatra da bi u pravilu svi slučajevi koji su se ranije rješavali u okviru regulatornog postupka s kontrolom sada trebali biti ujednačeni s člankom 290. UFEU-a i tako se pretvoriti u delegirane akte(33);

49.  upozorava na to da uključivanje obveze Komisije o sustavnoj upotrebi stručnjaka iz država članica u vezi s pripremom delegiranih akata ne bi trebalo dovesti do toga da relevantni postupak bude vrlo sličan, ako ne i potpuno istovjetan postupku uspostavljenom za pripremu provedbenih akata, posebno u vezi s proceduralnim ovlastima povjerenima tim stručnjacima; smatra da to također može zamagliti razlike između dvije vrste akata u onoj mjeri u kojoj bi moglo podrazumijevati de facto oživljavanje mehanizma komitologije koji je bio na snazi prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona;

50.  izražava nezadovoljstvo činjenicom da je, unatoč ustupcima Parlamenta, Vijeće i dalje vrlo nesklono prihvaćanju delegiranih akata ako su ispunjeni kriteriji iz članka 290. UFEU-a; podsjeća na to da bi se, kao što je utvrđeno u uvodnoj izjavi 7., novim Međuinstitucijskim sporazumom trebali olakšati pregovori u okviru redovnog zakonodavnog postupka i poboljšati primjena članaka 290. i 291. UFEU-a; ističe da je za nekoliko zakonodavnih predmeta Vijeće ipak inzistiralo na tome da se ili dodijele provedbene ovlasti u skladu s člankom 291. UFEU-a ili da se svi elementi koji ispunjavaju uvjete za delegiranje ovlasti ili dodjelu provedbenih ovlasti uvrste in abstracto u sam temeljni akt; izražava razočaranje zbog činjenice da u tim slučajevima Komisija nije branila svoje prvotne prijedloge;

51.  vrlo je zabrinut zbog toga što Vijeće nastoji gotovo sustavno zamijeniti delegirane akte provedbenim aktima; posebno neprihvatljivom smatra činjenicu da Vijeće pokušava iskoristiti usklađivanje nakon Ugovora iz Lisabona kako bi regulatorni postupak s kontrolom zamijenilo provedbenim aktima umjesto delegiranim aktima;

52.  pozdravlja početak međuinstitucijskih pregovora iz stavka 28. novog Međuinstitucijskog sporazuma; potvrđuje svoj stav o neobvezujućim kriterijima za primjenu članaka 290. i 291. UFEU-a kako je utvrđeno u Rezoluciji od 25. veljače 2014.(34); smatra da bi oni trebali biti osnova za te pregovore;

53.  podsjeća da politički značajni elementi, kao što su popisi ili registri Unije proizvoda ili tvari, trebaju ostati sastavni dio temeljnog akta, kada je to prikladno u obliku priloga, te bi ih stoga trebalo mijenjati samo delegiranim aktima; ističe da bi se zbog pravne sigurnosti trebalo izbjegavati stvaranje samostalnih popisa;

54.  smatra da se kriterijima za primjenu članaka 290. i 291. UFEU-a moraju uzeti u obzir odluke Suda Europske unije, kao što su odluke u predmetima „Biocidni proizvodi”, „CEF delegirani akt” i „Mehanizam viznog reciprociteta”(35);

55.  pozdravlja to što se Komisija obvezala da će, bude li u okviru pripreme prvog nacrta provedbenih akata potrebno šire stručno znanje, po potrebi angažirati stručne skupine, provesti savjetovanja s ciljanim dionicima, kao i javna savjetovanja; smatra da bi se Parlament trebao na odgovarajući način obavješćivati kad god se takav postupak savjetovanja pokrene;

56.  s odobravanjem primjećuje da je Komisija u stavku 28. novog Međuinstitucijskog sporazuma pristala pobrinuti se za to da Parlament i Vijeće dobiju ravnopravan pristup svim informacijama o delegiranim i provedbenim aktima, tako da će primiti sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica; pozdravlja činjenicu da će stručnjaci iz Europskog parlamenta i Vijeća sustavno imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije na koje su pozvani stručnjaci iz država članica i koji se odnose na pripremu delegiranih akata; poziva Komisiju da istinski i dosljedno poštuje tu obvezu; napominje da se takav pristup već poboljšao;

57.  naglašava da je potrebno poboljšati neformalnu suradnju tijekom faze pripreme delegiranih akata i provedbenih akata; upozorava da se u pripremi delegiranih i provedbenih akata ne smije izgubiti iz vida namjera zakonodavaca kako je izražena u zakonodavnom aktu i kao dio njegova cilja; ističe važnost registra delegiranih akata, koji je sada u funkciji;

58.  izražava žaljenje zbog činjenice da Komisija u mnogim slučajevima bez izmjena usvaja mjere drugog stupnja koje predlože tri tijela za financijske usluge (ESMA, EBA i EIOPA), čime se skraćuje razdoblje nadzora za Parlament u slučajevima kada se uvode važne izmjene ili znatan broj njih;

59.  pozdravlja brz napredak ostvaren na međuinstitucijskoj razini u pogledu uspostave zajedničkog funkcionalnog registra delegiranih akata i pozdravlja njegovo službeno pokretanje od 12. prosinca 2017.;

60.  sa zanimanjem iščekuje korištenje dobro strukturiranog i funkcionalnog registra delegiranih akata koji je prilagođen korisnicima, a koji je izrađen na zahtjev Parlamenta i objavljen 12. prosinca 2017.;

61.  napominje da poboljšani zakonodavni postupci na razini EU-a uz pravovremenu i intenzivniju međuinstitucijsku suradnju mogu dovesti do dosljednije i usklađenije primjene prava EU-a;

Transparentnost i koordinacija zakonodavnog procesa

62.  pozdravlja činjenicu da prema stavku 32. novog Međuinstitucijskog sporazuma Parlament i Vijeće, kao suzakonodavci, izvršavaju svoje ovlasti na ravnopravan način i da Komisija mora provoditi svoju ulogu posrednika na način da se ravnopravno odnosi prema dvjema granama zakonodavne vlasti; podsjeća da je to načelo već utvrđeno u Ugovoru iz Lisabona; stoga traži od Komisije da obama zakonodavcima istodobno stavi na raspolaganje i, kada je to moguće, javno objavi sve relevantne dokumente povezane sa zakonodavnim prijedlozima, uključujući radne dokumente;

63.  izražava žaljenje zbog toga što stavci 33. i 34. novog Međuinstitucijskog sporazuma još nisu doveli do poboljšanja protoka informacija iz Vijeća, osobito s obzirom na to da očito postoji opći nedostatak informacija o pitanjima koja su države članice istaknule unutar Vijeća i da ne postoji sustavan pristup kojim bi se olakšala uzajamna razmjena mišljenja i informacija; sa zabrinutošću primjećuje da se protok informacija obično uvelike razlikuje od predsjedništva do predsjedništva i među službama Glavnog tajništva Vijeća; naglašava da je pristup informacijama asimetričan među suzakonodavcima s obzirom na to da Vijeće može prisustvovati sjednicama parlamentarnih odbora, a predstavnici Parlamenta nisu pozvani na sjednice radnih skupina Vijeća; stoga smatra da je poželjno uvesti dosljedno transparentan pristup; predlaže da sve sjednice Vijeća u pravilu budu javne, baš kao što je slučaj sa sjednicama Parlamenta;

64.  zahtjeva da se stavci 33. i 34. novog Međuinstitucijskog sporazuma u potpunosti provedu; osobito traži od Vijeća da se programi, radni dokumenti i prijedlozi predsjedništva radnih skupina i Odbora stalnih predstavnika vlada država članica (Coreper) prosljeđuju Parlamentu na redovit i strukturiran način kako bi se omogućilo usklađivanje razina informacija među suzakonodavcima; smatra da bi stavke 33. i 34. novog Međuinstitucijskog sporazuma trebalo tumačiti u smislu da se, uz neformalne razmjene mišljenja, Parlament može pozvati da pošalje predstavnika na sastanke radnih skupina Vijeća i Corepera;

65.  ističe da se, u smislu stavaka 35. i 36. novog Međuinstitucijskog sporazuma, usklađivanje i ubrzanje zakonodavnog procesa mogu postići samo ako se u potpunosti očuvaju prerogativi svake institucije; stoga smatra da usklađivanje ili ubrzanje ni u kojem slučaju ne smiju dovesti do toga da druge institucije nameću vremenski raspored Parlamentu;

66.  apelira na to da se pojačaju napori za uspostavljanje posebne zajedničke baze podataka o trenutačnom stanju zakonodavnih akata iz stavka 39. novog Međuinstitucijskog sporazuma; podsjeća na to da bi ta baza podataka trebala sadržavati podatke o svim fazama zakonodavnog postupka kako bi se lakše mogao pratiti njegov tijek; predlaže da bi to trebalo sadržavati i informacije o postupku procjene učinka;

67.  podsjeća tri institucije da je potreban daljnji napredak u radu na uspostavljanju posebne zajedničke baze podataka o trenutačnom stanju zakonodavnih akata;

68.  predlaže da se Vijeće barem jednom sastane s Parlamentom u okviru postupka savjetovanja kako bi Parlament mogao predstaviti i obrazložiti usvojene amandmane, a Vijeće izraziti svoje stajalište o njima; u svakom slučaju predlaže da Vijeće podnese pisani odgovor;

69.  predlaže da Parlament izradi kvantitativnu studiju o učinkovitosti postupka savjetovanja;

70.  potiče Komisiju da poštuje zadane rokove određene u Uredbi o europskim nadzornim tijelima prilikom donošenja odluka o tome da podrži, izmijeni ili ne podrži nacrte tehničkih standarda i da, ako iznimno ne može poštovati te rokove, barem o tome znatno unaprijed službeno obavijesti suzakonodavce, kao i razlozima za to; ističe činjenicu da je Komisija nedavno u brojnim slučajevima to propustila učiniti; podsjeća Komisiju da postupcima na temelju kojih Parlament izjavljuje da nema prigovora na neki akt nije svrha nadoknaditi kašnjenja u Komisiji te da ti postupci znatno utječu na vrijeme koje Parlament ima za provedbu svojeg prava nadzora;

71.  pozdravlja činjenicu da su međuinstitucijski pregovori iz stavka 40. novog Međuinstitucijskog sporazuma počeli u studenom 2016.; s razočaranjem primjećuje da nakon više od jedne godine rasprava, dva kruga pregovora na političkoj razini i niza sastanaka na tehničkoj razini, još nije postignut dogovor unatoč jasnoj i utvrđenoj sudskoj praksi;

72.  pozdravlja pisane informativne obavijesti koje Komisije dostavlja prije međunarodnih konferencija, kao i dnevne usmene informativne obavijesti predsjedništva Vijeća i Komisije tijekom tih konferencija;

73.  žali zbog činjenice da Parlament ne može kao promatrač prisustvovati koordinacijskim sastancima EU-a tijekom međunarodnih konferencija;

74.  poziva sve tri institucije da pravodobno zaključe pregovore o poboljšanim praktičnim rješenjima za suradnju i razmjenu informacija koji su započeli u studenom 2016. u skladu s točkom 40. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva;

75.  podsjeća Vijeće i Komisiju da praktična rješenja u vezi s međunarodnim sporazumima moraju biti u skladu s Ugovorima, posebno člankom 218. stavkom 10. UFEU-a, te se njima moraju uzeti u obzir odluke Suda Europske unije, kao što su one donesene u predmetima Tanzanije i Mauricijusa(36);

76.  poziva ostale institucije da se pridržavaju Ugovora, uredbi i relevantne sudske prakse kako bi se osiguralo da Parlament:

a.  bude odmah, potpuno i točno obaviješten u svim fazama međunarodnih sporazuma na proaktivan, strukturiran i organiziran način bez ugrožavanja pregovaračkog stajališta EU-a te da mu se dâ dovoljno vremena da svoja stajališta izrazi u svim fazama i da se ona uzmu u obzir u najvećoj mogućoj mjeri;

b.  bude točno obaviješten i uključen u provedbenu fazu sporazumâ, a posebice u pogledu odluka koje donose tijela osnovana tim sporazumima te da mu se omogući da u potpunosti izvršava svoju funkciju suzakonodavca kada ti sporazumi imaju učinak na zakonodavstvo EU-a;

c.  bude proaktivno obaviješten o stajalištu Komisije u međunarodnim forumima, kao što su Svjetska trgovinska organizacija (WTO), Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD), Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Program UN-a za razvoj (UNDP), Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Vijeće UN-a za ljudska prava (UNHCR);

77.  vjeruje da je ključno horizontalno poštovanje ustaljene prakse čekanja suglasnosti Parlamenta prije privremene primjene odredbi o trgovini i ulaganju iz politički važnih sporazuma, na što se obvezala i povjerenica Malmström na njezinu saslušanju od 29. rujna 2014.; poziva Vijeće, Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da nastave proširivati tu praksu na sve međunarodne sporazume;

78.  napominje da je Parlament spreman, ne dođe li u bliskoj budućnosti do uvjerljivog napretka u pregovorima o stavku 40. novog Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva, ponovno se obratiti Sudu Europske unije kako bi osigurao poštovanje svojih prava;

79.  napominje da bi svaka institucija trebala imati na umu da njezina odgovornost kao zakonodavca ne završava nakon zaključenja međunarodnih sporazuma; naglašava potrebu za pomnim praćenjem provedbe i kontinuiranim naporima kako bi se osiguralo da sporazumi ispunjavaju svoje ciljeve; poziva institucije da najbolje prakse i kolaborativan pristup primijene i na provedbu i evaluaciju faza međunarodnih sporazuma;

80.  napominje da procjene učinka, uključujući analizu stanja ljudskih prava, mogu biti važan instrument u pregovorima o trgovinskim i investicijskim sporazumima tako što pomažu strankama da ispune svoje obveze u pogledu ljudskih prava, te podsjeća na obvezujuću prirodu sporazuma kao što je Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima;

81.  poziva Komisiju i Vijeće da u potpunosti poštuju raspodjelu nadležnosti između Europske unije i njezinih država članica, kakva se može izvesti iz mišljenja 2/15 Suda Europske unije od 16. svibnja 2017., za donošenje pregovaračkih smjernica, pregovora te pravne osnove prijedloga za njihovo potpisivanje i sklapanje te posebno za potpisivanje i sklapanje međunarodnih trgovinskih sporazuma od strane Vijeća;

82.  poziva europske predstavnike da posebno obrate pozornost na usklađenost između međunarodnih standarda/zahtjeva i usvojenog obvezujućeg zakonodavstva EU-a;

83.  poziva Komisiju da objavi dokumente u kojima se iznosi njezino stajalište u međunarodnim organizacijama koje utvrđuju standarde u financijskom, monetarnom i regulatornom području, posebno u Bazelskom odboru za nadzor banaka; zahtijeva da se Parlament u potpunosti obavještava o svim stadijima razvoja međunarodnih standarda koji bi mogli utjecati na pravo EU-a;

84.  poziva na uspostavu i formalizaciju financijskog dijaloga o donošenju i usklađivanju europskih stajališta uoči važnih međunarodnih pregovora, u skladu s Rezolucijom koju je Europski parlament usvojio o ulozi EU-a u okviru međunarodnih financijskih, monetarnih i regulatornih institucija i tijela; ističe da na temelju detaljnih smjernica, koje mogu biti popraćene proaktivnim rezolucijama „vodiljama”, ta stajališta trebaju biti poznata te se o njima treba raspravljati ex ante i pritom jamčiti daljnje postupanje, a Komisija treba redovito izvještavati o primjeni tih smjernica;

85.   podsjeća na svoju izjavu usvojenu 15. ožujka 2018. o sjedištu Europske agencije za lijekove, u kojoj Parlament žali zbog toga što se njegova uloga i prava kao ravnopravnog suzakonodavca nisu prikladno uzeli u obzir;

86.   prima na znanje mandat koji je Odbor stalnih predstavnika odobrio 6. prosinca 2017., čime se postigao dogovor o stajalištu Vijeća o prijedlogu Komisije za obvezni registar transparentnosti; poziva sve strane da dovrše pregovore u duhu dobre suradnje kako bi se poboljšala transparentnost zakonodavnog postupka;

Provedba i primjena zakonodavstva Unije

87.  ističe važnost načela iz stavka 43. novog Međuinstitucijskog sporazuma prema kojem bi, kada države članice prilikom prenošenja direktiva u nacionalno pravo odluče dodati elemente koji ni na koji način nisu povezani s tim zakonodavstvom Unije, te dodatke trebalo jasno moći prepoznati bilo u aktu o prijenosu ili u povezanim dokumentima; napominje da ta informacija i dalje često nedostaje; poziva Komisiju i države članice da djeluju zajednički i dosljedno kako bi se riješili nedostatak transparentnosti i drugi problemi u vezi s „prerevnim donošenjem propisa”(37);

88.  mišljenja je da pri provedbi i prenošenju akata EU-a treba jasno razlikovati slučajeve prerevnog donošenja propisa, u kojima države članice uvode dodatne administrativne zahtjeve koji nisu povezani sa zakonodavstvom EU-a, od postavljanja viših standarda koji nadilaze minimalne standarde na razini EU-a u području zaštite okoliša i potrošača kao i zdravstvene skrbi i sigurnosti hrane;

89.   smatra da bi se, kako bi se smanjili problemi u vezi s „prerevnim donošenjem propisa”, tri institucije trebale obvezati na donošenje zakonodavstva EU-a koje je jasno, lako prenosivo i koje ima posebnu europsku dodanu vrijednost; podsjeća da, premda treba izbjegavati dodatna nepotrebna administrativna opterećenja, to ne bi trebalo spriječiti države članice od održavanja ili poduzimanja ambicioznijih mjera te donošenja viših socijalnih i ekoloških standarda i standarda zaštite potrošača u slučajevima u kojima su pravom Unije utvrđeni samo minimalni standardi;

90.  poziva države članice da se u što većoj mjeri suzdrže od uvođenja dodatnih administrativnih zahtjeva pri prenošenja zakonodavstva EU-a i da se u skladu s točkom 43. Međuinstitucijskog sporazuma pobrinu za to da se ti dodaci mogu prepoznati u aktu o prijenosu ili povezanim dokumentima;

91.  podsjeća na to da se u skladu sa stavkom 44. novog Međuinstitucijskog sporazuma države članice pozivaju na suradnju s Komisijom pri pribavljanju informacija i podataka potrebnih za praćenje i evaluaciju provedbe prava Unije; stoga poziva države članice da poduzmu sve potrebne mjere za poštovanje svojih obveza, uključujući dostavljanjem korelacijskih tablica s jasnim i preciznim informacijama o nacionalnim mjerama za prijenos direktiva u nacionalni pravni poredak, u skladu sa Zajedničkom političkom izjavom od 28. rujna 2011. država članica i Komisije o dokumentima s objašnjenjima i Zajedničkom političkom izjavom od 27. listopada 2011. Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o dokumentima s objašnjenjima;

92.  smatra da se obveza koju je preuzela Komisija u skladu sa stavkom 45. novog Međuinstitucijskog sporazuma treba tumačiti u smislu da će se, uz dužno poštovanje pravila o povjerljivosti, pristup Parlamenta informacijama koje se odnose na predsudske postupke zbog povrede prava i postupke zbog povrede prava znatno unaprijediti; u tu svrhu ponovno ističe svoje davno postavljene zahtjeve Komisiji u pogledu podataka kojima Parlament ima pravo pristupiti(38);

93.  ponovno izražava zahvalnost za donošenje mehanizma rješavanja problema EU Pilot kao neformalnog, ali ipak učinkovitog načina da se osigura usklađenost država članica s pravom Unije(39); ne odobrava najavu Komisije da će postupke zbog povrede prava ubuduće, u pravilu, pokretati bez oslanjanja na taj mehanizam(40);

94.  podsjeća da povjerenici moraju poštovati zakonodavne prerogative zastupnika u Europskom parlamentu; smatra da Parlamentu trebaju dostaviti sve neovisno provedene studije na temelju kojih su donijeli svoje odluke te objaviti one koje su u suprotnosti s njihovim zaključcima;

95.  žali zbog toga što prijevodi zakonodavnih prijedloga nisu svi dostupni u isto vrijeme, što dovodi do kašnjenja u zakonodavnom postupku;

96.  ističe da učinkovito zakonodavstvo EU-a, kad je riječ o njegovoj primjeni, mora jamčiti usklađenost postupaka koji se njime utvrđuju s njegovom temeljnom svrhom te, posebice, s krajnjim ciljem zaštite okoliša kada je riječ o osiguravanju visokog stupnja zaštite okoliša;

97.  priznaje da je rad koji se obavlja u Odboru za predstavke važan u pogledu ocjenjivanja kvalitete izrade zakonodavstva u EU-u u vezi s njegovom stvarnom primjenom i osnova za poboljšanje zakonodavnih tekstova i postupaka; u tom pogledu napominje važnost istinske međuinstitucijske suradnje s Komisijom kada je riječ o jamčenju pravilnog ispitivanja predstavki;

Pojednostavnjenje

98.  pozdravlja obvezu preuzetu u stavku 46. novog Međuinstitucijskog sporazuma u vezi s češćom uporabom zakonodavne tehnike preinake; ponavlja da bi ta tehnika trebala predstavljati uobičajenu zakonodavnu tehniku kao nezamjenjiv instrument za postizanje pojednostavnjenja(41); smatra, međutim, da bi Komisija, u slučaju potpune izmjene neke politike, umjesto da se koristi tehnikom preinake, trebala iznijeti prijedlog potpuno novog pravnog akta o stavljanju izvan snage postojećeg zakonodavstva kako bi suzakonodavci mogli pokrenuti široke i učinkovite političke rasprave i tako u potpunosti ostvariti svoje prerogative utvrđene Ugovorima;

99.  podsjeća da pri ocjenjivanju nepotrebnih regulatornih i administrativnih opterećenja, u skladu sa sporazumom postignutom među tri institucije u stavcima 47. i 48. novog Međuinstitucijskog sporazuma, i pri razmatranju mogućih ciljeva smanjenja opterećenosti kako bi se smanjili troškovi za uprave i poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, bolja izrada zakonodavstva može, gdje je to prikladno, značiti i više zakonodavstva EU-a, uključujući, među ostalim, usklađivanje razlika u nacionalnom zakonodavstvu, uzimajući u obzir koristi zakonodavnih mjera i posljedice nedjelovanja na razini EU-a u području socijalnih standarda te standarda zaštite okoliša i potrošača, te imajući na umu da države članice mogu primijeniti više standarde ako su zakonodavstvom Unije definirani samo minimalni standardi; nadalje podsjeća na to da se u okviru horizontalne socijalne klauzule iz članka 9. UFEU-a od Unije zahtijeva da pomno razmotri učinak zakonodavstva EU-a na socijalne standarde i zapošljavanje, uz dužno savjetovanje sa socijalnim dionicima, posebno sa sindikatima, potrošačima i predstavnicima interesa ugroženih skupina, uz poštovanje autonomije socijalnih partnera i sporazuma koje oni mogu zaključiti u skladu s člankom 155. UFEU-a; stoga ističe da smanjenje administrativnih opterećenja ne znači nužno deregulaciju i da ono u svakom slučaju ne smije ugroziti temeljna prava, standarde zaštite okoliša i potrošača, socijalne, radne, zdravstvene i sigurnosne standarde te standardi u pogledu ravnopravnosti spolova i dobrobiti životinja, uključujući povezane zahtjeve za informacije, te da samim time ne smiju ići na štetu prava radnika, neovisno o veličini poduzeća, ili dovoditi do većeg broja prekarnih ugovora o zapošljavanju;

100.   pozdravlja prvi godišnji pregled opterećenosti koji je izradila Komisija u okviru pojednostavnjenja zakonodavstva EU-a, a za koji je provela istraživanje Flash Eurobarometra o tome kako poslovni subjekti tumače propise na temelju ankete u kojoj je sudjelovalo više od 10 000 poduzeća u 28 država članica, čiji je odabir odražavao raspodjelu poslovnih subjekata unutar EU-a; skreće pozornost na zaključke tog istraživanja, kojima se potvrđuje da je težište na smanjenju nepotrebnih troškova i dalje primjereno te sugerira da se složenim međudjelovanjem različitih čimbenika utječe na percepciju poslovnih subjekata, koja također može biti posljedica razlika u nacionalnim upravnim i pravnim načinima provedbe zakonodavstva; ukazuje na to da prerevno donošenje propisa i čak netočno medijsko izvješćivanje također mogu utjecati na takvu percepciju; smatra da se konceptom „godišnjeg pregleda opterećenosti”, koji je važan alat za utvrđivanje problema s provedbom i primjenom zakonodavstva EU-a, ne smije dovesti do pretpostavke da je donošenje propisa po svojoj prirodi uzrok pretjeranih administrativnih opterećenja; slaže se s Komisijom da je jedini način za konkretno utvrđivanje svega što se zapravo može pojednostavniti, unaprijediti ili ukloniti da se ispitaju mišljenja svih dionika, uključujući one koji su slabije zastupljeni, o konkretnim zakonodavnim aktima ili raznim zakonodavnim propisima koji se primjenjuju na određeni sektor; poziva Komisiju da razradi godišnji pregled opterećenosti na temelju stečenog iskustva iz prvog izdanja, primijeni transparentne i provjerljive metode prikupljanja podataka, posebno uzme u obzir potrebe malih i srednjih poduzeća te uključi stvarna i percipirana opterećenja;

101.  nadalje prima na znanje ishod procjene Komisije o izvedivosti uspostave ciljeva za smanjenje opterećenja u određenim sektorima, a da se time ne ošteti svrha zakonodavnih propisa; potiče Komisiju da odredi ciljeve za smanjenje opterećenja za svaku inicijativu na fleksibilan, ali na dokazima utemeljen i pouzdan način te uz potpuno savjetovanje s dionicima, kao što to već čini u okviru programa REFIT;

102.  ističe da u pravilu jedna norma EU-a zamjenjuje 28 nacionalnih normi, čime se jača jedinstveno tržište i smanjuje birokracija;

103.  naglašava da je važno izbjegavati nepotrebnu birokraciju i uzeti u obzir korelaciju između veličine poduzeća i resursa potrebnih za provedbu traženih obveza;

Provedba i praćenje novog Međuinstitucijskog sporazuma

104.  napominje da će Konferencija predsjednika primati redovito izvješće koje će sastavljati predsjednik i u kojem će se prikazivati trenutačno stanje provedbe i na unutarnjoj i na međuinstitucijskoj razini; smatra da bi se u tom izvješću trebala uzeti u obzir procjena koju je izradila Konferencija predsjednika odbora na temelju iskustava raznih odbora, posebno Odbora za pravna pitanja, kao odbora nadležnog za bolju izradu zakonodavstva i pojednostavnjenje prava Unije(42);

105.  pozdravlja prvi godišnji međuinstitucijski politički sastanak na visokoj razini o pregledu stanja provedbe Međuinstitucijskog sporazuma, koji je održan 12. prosinca 2017.; potiče Konferenciju predsjednika odbora da Konferenciji predsjednika dostavi svaku preporuku za koju smatra da je primjerena za provedbu novog Međuinstitucijskog sporazuma;

o

o    o

106.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(2)

SL L 304, 20.11.2010., str. 47.

(3)

SL C 321, 31.12.2003., str. 1.

(4)

SL C 102, 4.4.1996., str. 2.

(5)

SL C 73, 17.3.1999., str. 1.

(6)

SL C 77, 28.3.2002., str. 1.

(7)

SL C 145, 30.6.2007., str. 5.

(8)

SL C 369, 17.12.2011., str. 15.

(9)

SL C 484, 24.12.2016., str. 7.

(10)

SL C 446, 29.12.2017., str. 1.

(11)

presuda Suda (Veliko vijeće) od 18. ožujka 2014., Europska komisija protiv Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije, predmet C-427/12, EU:C:2014:170; presuda Suda (Veliko vijeće) od 16. srpnja 2015., Europska komisija protiv Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije, predmet C-88/14, ECLI:EU:C:2015:499: presuda Suda od 17. ožujka 2016., Europski parlament protiv Europske komisije, predmet C-286/14, EU:C:2016:183; presuda Suda (Veliko vijeće) od 14. lipnja 2016., Parlament protiv Vijeća, C-263/14, ECLI:EU:C:2016:435; presuda Suda (Veliko vijeće) od 24. lipnja 2016., Parlament protiv Vijeća, C-658/11, ECLI:EU:C:2014:2025.

(12)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0484.

(13)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0104.

(14)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0312.

(15)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0081.

(16)

SL C 289, 9.8.2016., str. 53.

(17)

SL C 285, 29.8.2017., str. 11.

(18)

SL C 93, 24.3.2017., str. 14.

(19)

SL C 353 E, 3.12.2013., str. 117.

(20)

SL C 51 E, 22.2.2013., str. 87.

(21)

SL C 380 E, 11.12.2012., str. 31.

(22)

Vidi Prilog II. Odluci Europskog parlamenta od 9. ožujka 2016. o sklapanju Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0081).

(23)

1 Članak 6. stavak 2. Odluke predsjednika Europske komisije od 19. svibnja 2015. o osnivanju neovisnog Odbora za regulatorni nadzor (C(2015)3263).

(24)

Vidi COM(2016)0798 i COM(2016)0799.

(25)

SL C 77, 28.3.2002., str. 1.

(26)

Vidi Rezoluciju Parlamenta od 9. rujna 2010. o boljoj izradi zakonodavstva – 15. godišnje izvješće Komisije u skladu s člankom 9. Protokola o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti (SL C 308E, 20.10.2011., str. 66.), stavak 47.

(27)

Vidi Rezoluciju Parlamenta od 27. studenoga 2014. o reviziji smjernica Komisije za procjenu učinka i ulozi testa utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća (test MSP) (SL C 289, 9.8.2016., str. 53.), stavak 16.

(28)

Vidi Rezoluciju Parlamenta od 9. ožujka 2016. o sklapanju Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0081), stavak 4.

(29)

Vidi gore navedenu Rezoluciju Parlamenta od 27. studenoga 2014., stavak 12.; Vidi gore navedenu Odluku Parlamenta od 9. ožujka 2016., stavak 6.;

(30)

Vidi Rezoluciju Parlamenta od 14: rujna 2011. o boljoj izradi zakonodavstva, supsidijarnosti i proporcionalnosti te pametnom donošenju propisa, stavak 5.

(31)

Vidi Poslovnik Europskog parlamenta, Prilog V., točka XVI.1.

(32)

Vidi gore navedenu Rezoluciju Parlamenta od 25. veljače 2014. o pratećim mjerama za delegiranje zakonodavnih ovlasti i nadzoru država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije, uvodna izjava D.

(33)

Vidi gore navedenu Rezoluciju Parlamenta od 25. veljače 2014. o pratećim mjerama za delegiranje zakonodavnih ovlasti i nadzoru država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije, stavak 6.

(34)

isto, stavak 1.

(35)

Presuda Suda (Veliko vijeće) od 18. ožujka 2014., Europska komisija protiv Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije, prethodno navedena; Presuda Suda od 17. ožujka 2016., Europski parlament protiv Europske komisije, prethodno navedena; Presuda Suda (Veliko vijeće) od 14. lipnja 2016., Parlament protiv Vijeća, prethodno navedena.

(36)

Presuda Suda (Veliko vijeće) od 14. lipnja 2016., Parlament protiv Vijeća, prethodno navedena; Presuda Suda (Veliko vijeće) od 24. lipnja 2016., Parlament protiv Vijeća, prethodno navedena;

(37)

Vidi Rezoluciju Parlamenta od 21. studenoga 2012. o 28. godišnjem izvješću o praćenju primjene zakonodavstva Unije (2010) (SL C 419, 16.12.2015., str. 73.), stavak 7.

(38)

Vidi Rezoluciju Parlamenta od 4. veljače 2014. o 29. godišnjem izvješću o praćenju primjene prava EU-a (2011) (Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0051), stavci 21. i 22.

(39)

Vidi Rezoluciju Parlamenta od 6. listopada 2016. o praćenju primjene zakonodavstva Unije: godišnje izvješće za 2014. (Usvojeni tekstovi P8_TA(2016)0385), stavak 16.

(40)

Vidi gore navedenu Komunikaciju Komisije naslovljenu „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata”, str. 5.

(41)

Vidi gore navedenu Rezoluciju Parlamenta od 14. rujna 2011., stavak 41.;

(42)

Vidi Poslovnik Europskog parlamenta, Prilog V., točka XVI.3.


OBRAZLOŽENJE

I. Kontekst

Dana 13. travnja 2016. Europski parlament, Vijeće i Europska komisija usvojili su novi Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva čiji je cilj poboljšati način na koji EU donosi zakone kako bi se osiguralo da zakonodavstvo EU-a bolje služi građanima i poduzećima te da zakoni i politike EU-a budu učinkoviti u postizanju svojih ciljeva, uz minimalno administrativno opterećenje.

Novim se Međuinstitucijskim sporazumom utvrđuju zajedničke obveze i ciljevi, a u njemu se nalaze odredbe o međuinstitucijskoj suradnji u pogledu višegodišnjeg i godišnjeg međuinstitucijskog planiranja programa, alatima za bolju izradu zakonodavstva, zakonodavnim instrumentima, delegiranim i provedbenim aktima, transparentnosti i koordinaciji zakonodavnog postupka, provedbi i primjeni zakonodavstva Unije i pojednostavnjenju. Njime se također utvrđuje opći okvir za provedbu i praćenje novog Međuinstitucijskog sporazuma od strane triju institucija. Nadalje, novim Međuinstitucijskim sporazumom obvezuje se tri institucije na daljnje pregovore o odgovarajućim kriterijima za utvrđivanje delegiranih i provedbenih akata i o poboljšanju praktičnih rješenja za suradnju i razmjenu informacija u vezi s pregovorima i sklapanjem međunarodnih sporazuma. Sporazumom se obvezuje na usklađivanje postojećeg zakonodavstva s pravnim okvirom koji je uveden Ugovorom iz Lisabona, posebno u vezi s mjerama donesenima u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom. Konačno, njime se također predviđa osnivanje posebne zajedničke baze podataka o trenutačnom stanju u pogledu zakonodavnih akata i registra za delegirane akte.

II. Odluka Parlamenta o sklapanju novog Međuinstitucijskog sporazuma i osnivanje radne skupine za njegovo tumačenje i provedbu

Na preporuku Odbora za ustavna pitanja, 9. ožujka 2016. Parlament je odlučio, s 516 glasova za, 92 glasa protiv i 95 suzdržanih glasova, odobriti novi Međuinstitucijski sporazum(1). Odlukom Parlamenta također je utvrđen niz pitanja koje je potrebno dodatno pratiti na političkoj i/ili tehničkoj razini(2).

Konferencija predsjednika zatražila je od Odbora za pravna pitanja i Odbora za ustavna pitanja da razmotre provedbu novog Međuinstitucijskog sporazuma u skladu s pravilom 55. Poslovnika Europskog parlamenta. U tu svrhu uspostavljena je radna skupina čiji su glavni zaključci dvama izvjestiteljima poslužili kao polazište za izradu ovog nacrta izvješća.

Radna skupina sastala se devet puta između 10. svibnja 2016. i 20. studenog 2017. Svoj je rad zaključila usvajanjem sažetka aktivnosti, a svoje je glavne rezultate predstavila na zajedničkom sastanku Odbora za pravna pitanja i Odbora za ustavna pitanja 28. studenoga 2017.

III. Evaluacija izvjestitelja u pogledu provedbe Međuinstitucijskog sporazuma: glavni aspekti

Zajedničke obveze i ciljevi

Postignuti napredak i iskustva stečena u prvih godinu i pol primjene novog Međuinstitucijskog sporazuma općenito su pozitivni te bi trebali biti poticaj trima institucijama da ulože dodatne napore u pogledu njegove potpune provedbe, posebno u odnosu na preostala pitanja: a) neobvezujuće kriterije za primjenu članaka 290. i 291. UFEU-a i ujednačavanje svih temeljnih akata koji i dalje upućuju na regulatorni postupak s kontrolom, b) praktična rješenja suradnje i razmjene informacija u pogledu pregovora i sklapanja međunarodnih sporazuma, te c) uspostavljanje posebne zajedničke baze podataka o trenutačnom stanju u pogledu zakonodavnih akata.

Krajnji je cilj novog Međuinstitucijskog sporazuma ponuditi zakonodavstvo visoke kvalitete u interesu građana Unije. U tu svrhu načelo lojalne suradnje među institucijama treba promatrati kroz cijeli zakonodavni ciklus kao jedno od načela iz članka 13. UEU-a.

Planiranje programa

Prvo izvršavanje međuinstitucijskog godišnjeg planiranja programa u okviru novog Međuinstitucijskog sporazuma dovelo je do prve Zajedničke izjave o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017. i dodatne Zajedničke izjave za razdoblje 2018. – 2019. To pokazuje angažman triju institucija i treba pozdraviti, pri čemu se podrazumijeva da većoj brzini ne bi trebalo davati prednost na štetu kvalitete zakonodavnih akata.

Prilikom predstavljanja svoga programa rada Komisija bi trebala jasno navesti pravnu prirodu svakog prijedloga, uključujući precizan i realan vremenski okvir.

U vezi s odgovorima Komisije na zahtjeve Parlamenta za prijedloge akata Unije na temelju članka 225. UFEU-a, Komisija je propustila donijeti posebne komunikacije kako je predviđeno u stavku 10. novog Međuinstitucijskog sporazuma. Parlament pridaje važnost donošenju takvih posebnih komunikacija jer se njima nastoji osigurati potpuna transparentnost i dati politički odgovor na zahtjeve Parlamenta.

Instrumenti za bolju izradu zakonodavstva

Novim Međuinstitucijskim sporazumom s pravom se pojašnjava da procjene učinka nikada ne smiju zamijeniti političke odluke niti dovesti do nepotrebnih kašnjenja u zakonodavnom postupku. Procjena učinka važan je instrument koji bi trebao na uravnotežen način obuhvaćati različite aspekte predviđene Međuinstitucijskim sporazumom, a na inzistiranje Parlamenta između ostalog i testove MSP. Komisija je revidirala svoje smjernice za bolju regulativu u srpnju 2017.

Bez obzira na tu reviziju i obvezu iz stavka 13. novog Međuinstitucijskog sporazuma, mnogi prijedlozi Komisije, uključujući politički osjetljive prijedloge, nisu popraćeni procjenama učinka. Posebno, 20 od 59 prijedloga koji su utvrđeni kao prioriteti u zajedničkoj izjavi iz 2017. nisu bili popraćeni procjenom učinka. Čini se i da kvaliteta i razina detalja u procjenama učinka mogu znatno varirati.

Uspostavljanje posebne zajedničke baze podataka o trenutačnom stanju u pogledu zakonodavnih akata, uključujući informacije o svim fazama zakonodavnog postupka kako bi se olakšala njegova sljedivost, kako je navedeno u stavku 39. novog Međuinstitucijskog sporazuma, ključan je cilj koji treba slijediti bez nepotrebnog odlaganja.

Zakonodavni instrumenti

Obrazloženja koja se nalaze uz svaki prijedlog Komisije trebala bi objasniti na koji su način opravdane predložene mjere u svjetlu načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Također je preporučljivo zajamčiti dosljednost između obrazloženja i procjene učinka u vezi s jednim te istim prijedlogom.

U stavku 25. novog Međuinstitucijskog sporazuma tri se institucije obvezuju na razmjenu mišljenja o izmjenama pravne osnove. U tom pogledu treba naglasiti ulogu i stručnost Odbora za pravna pitanja u vezi s provjerom pravne osnove. Također treba istaknuti stav Parlamenta da će se suprotstaviti svakom pokušaju narušavanja zakonodavnih ovlasti Europskog parlamenta kroz neopravdane izmjene pravne osnove.

Delegirani i provedbeni akti

Komisija je postupila u skladu s rokom iz novog Međuinstitucijskog sporazuma te je u prosincu 2016. predložila ujednačavanje nekoliko temeljnih akata koji i dalje upućuju na regulatorni postupak s kontrolom. Suzakonodavci razmatraju te prijedloge.

Jedan je od glavnih ustupaka Parlamenta taj da se Komisija u vezi s pripremom delegiranih akata sustavno koristi stručnjacima iz država članica. Unatoč zabrinutosti da bi to moglo zamagliti razlike između delegiranih i provedbenih akata u onoj mjeri u kojoj bi moglo podrazumijevati de facto oživljavanje mehanizma komitologije koji je bio na snazi prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, taj ustupak u pregovorima trebao je potaknuti Vijeće na prihvaćanje delegiranih akata u slučaju ispunjavanja kriterija iz članka 290. UFEU-a. Iznenađujuće, pokazalo se da je Vijeće inzistiralo na dodjeli provedbenih ovlasti u skladu s člankom 291. UFEU-a ili uključivanju svih elemenata in abstracto koji ispunjavaju uvjete za delegiranje ovlasti ili za dodjelu provedbenih ovlasti u samom temeljnom aktu. Još više iznenađuje da je u tim slučajevima Komisija odlučila da neće braniti vlastite prijedloge.

Međuinstitucijski pregovori o neobvezujućim kriterijima za primjenu članaka 290. i 291. UFEU-a iz stavka 28. novog Međuinstitucijskog sporazuma („kriteriji razgraničavanja”) započeli su u rujnu 2017. Mandat Parlamenta za te pregovore uspostavljen je u Rezoluciji Parlamenta od 25. veljače 2014.(3) Bez obzira na dogovorene kriterije, njima se moraju uzeti u obzir relevantne presude Suda Europske unije(4).

Komisija je pristala da će osigurati da Europski parlament i Vijeće imaju jednak pristup svim informacijama o delegiranim i provedbenim aktima, tako da će primiti sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica. Stručnjaci iz Europskog parlamenta i Vijeća moraju imati sustavni pristup sastancima stručnih skupina iz Komisije na koje su pozvani stručnjaci iz država članica i koji se odnose na pripremu delegiranih akata. Dosadašnja saznanja upućuju na to da se takav pristup znatno poboljšao.

Brz je napredak ostvaren na međuinstitucijskoj razini u pogledu uspostave zajedničkog funkcionalnog registra delegiranih akata. Taj je registar službeno pokrenut 12. prosinca 2017. To je važno postignuće.

Transparentnost i koordinacija zakonodavnog procesa

Načelo prema kojem Europski parlament i Vijeće, kao suzakonodavci, moraju izvršavati svoje ovlasti na ravnopravan način od ključne je važnosti, ali obično ga se potkopava činjenicom da postoji opći nedostatak informacija iz Vijeća. Sjednice odbora u Europskom parlamentu su javne, dok su sastanci radnih skupine Vijeća zatvoreni za javnost. Stoga je opravdano zahtijevati da se dnevni red radnih skupina i COREPER-a, radni dokumenti i prijedlozi predsjedništva redovno i strukturirano prosljeđuju Parlamentu. Osim neformalne razmjene mišljenja, trebalo bi pozvati Parlament da pošalje svoje predstavnike na sastanke radnih skupina Vijeća i COREPER-a.

Međuinstitucijski pregovori o praktičnim rješenjima suradnje i razmjene informacija u pogledu pregovora i sklapanja međunarodnih sporazuma započeli su u studenom 2016. Međutim, nakon više od jedne godine rasprava do sada nije postignut dogovor unatoč jasnoj i utvrđenoj sudskoj praksi(5).

Provedba i primjena zakonodavstva Unije

Ispravno i pravodobno prenošenje zakonodavstva Unije koje je jasno, lako prenosivo i ima europsku dodanu vrijednost ključno je za bolju izradu zakonodavstva. U okviru novog Međuinstitucijskog sporazuma, kada u kontekstu prenošenja direktiva u nacionalno pravo države članice odluče dodati elemente koji ni na koji način nisu povezani s tim zakonodavstvom Unije, te dodatke trebalo bi jasno odrediti bilo u aktu o prijenosu ili u povezanim dokumentima. Kad je riječ o utvrđivanju prerevnog donošenja propisa, treba tek ostvariti veliki napredak.

Parlament je u nekoliko navrata istaknuo da bi mu se trebao dodijeliti pristup informacijama koje se odnose na predsudske i sudske postupke zbog povrede prava. Učinkovite mehanizme za rješavanje problema, kao što je EU Pilot, ne bi trebalo prebrzo odbaciti.

Pojednostavnjenje

Pojednostavnjenje je od ključne važnosti za bolju izradu zakonodavstva. Jedan od načina da ga se ostvari je sustavno pribjegavanje zakonodavnoj tehnici preinake, koja bi stoga trebala predstavljati uobičajenu zakonodavnu tehniku. Međutim, u slučaju potpunog političkog preokreta, Komisija bi prije trebala iznijeti prijedlog potpuno novog pravnog akta o stavljanju izvan snage postojećeg zakonodavstva, što bi suzakonodavcima omogućilo provođenje obuhvatnih i učinkovitih političkih rasprava i potpuno očuvanje njihovih ovlasti kako je utvrđeno u Ugovorima.

Komisija je provela svoj prvi godišnji pregled opterećenosti i procijenila je izvedivost utvrđivanja ciljeva za smanjenje opterećenja u određenim sektorima, kao što je predviđeno u Međuinstitucijskom sporazumu. Rezultati su predstavljeni 24. listopada 2017. u okviru programa rada Komisije za 2018., a njima se potvrđuje da je težište na smanjenju nepotrebnih troškova i dalje primjereno te sugerira da se složenim međudjelovanjem različitih čimbenika utječe na percepciju poslovnih subjekata. Samo prikupljanjem mišljenja o posebnim ili sektorskim zakonodavnim aktima može se konkretno utvrditi što se zapravo može pojednostaviti. Komisija bi trebala razraditi godišnji pregled opterećenosti na temelju stečenog iskustva iz prvog pregleda i primijeniti transparentne i provjerljive metode prikupljanja podataka, pri čemu bi trebala posvetiti posebnu pažnju potrebama MSP-ova, obuhvatiti stvarna i uočena opterećenja te uzeti u obzir potrebu da zakonodavstvo mora ispuniti svoje ciljeve. Komisija bi trebala odrediti ciljeve smanjenja opterećenja za svaku inicijativu na fleksibilan, ali na dokazima utemeljen i pouzdan način te uz potpuno savjetovanje s dionicima, kao što to već čini u okviru programa REFIT.

Provedba i praćenje novog Međuinstitucijskog sporazuma

Konferencija predsjednika odbora ima važnu ulogu u praćenju provedbe novog Međuinstitucijskog sporazuma i trebala bi Konferenciji predsjednika dostavljati svaku preporuku za koju smatra da je primjerena. Odbor za pravna pitanja, kao odbor nadležan za bolju izradu zakonodavstva i pojednostavnjenje prava Unije(6) trebao bi dati znatan doprinos tom zadatku.

(1)

Rezolucija od 9. ožujka 2016. o sklapanju Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije, P8_TA(2016)0081.

(2)

Vidi gore navedenu Odluku Parlamenta od 9. ožujka 2016., stavak 16.

(3)

SL C 285, 29.8.2017., str. 11.

(4)

Vidi, na primjer, prethodno navedenu presudu Suda (Veliko vijeće) od 18. ožujka 2014., Europska komisija protiv Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije; Presuda Suda od 17. ožujka 2016., Europski parlament protiv Europske komisije, prethodno navedena; Presuda Suda (Veliko vijeće) od 14. lipnja 2016., Parlament protiv Vijeća, prethodno navedena.

(5)

Vidi presudu Suda (Veliko vijeće) od 14. lipnja 2016., Parlament protiv Vijeća, prethodno navedena; Presuda Suda (Veliko vijeće) od 24. lipnja 2016., Parlament protiv Vijeća, prethodno navedena.

(6)

Vidi Poslovnik Europskog parlamenta, Prilog V., točka XVI.3.


MIŠLJENJE ODBORA ZA MEĐUNARODNU TRGOVINU (12.2.2018)

upućeno Odboru za pravna pitanja i Odboru za ustavna pitanja

o tumačenju i provedbi Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva

(2016/2018(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Bendt Bendtsen

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za pravna pitanja i Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbori u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrste sljedeće prijedloge:

A.  budući da se u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva poziva na bolju međuinstitucijsku suradnju u cilju pojednostavnjenja postojećeg zakonodavstva Unije i izbjegavanja prekomjernih propisa i administrativnih opterećenja za građane, uprave i poduzeća; budući da Parlament naglašava da, s obzirom na međunarodne trgovinske sporazume, ti ciljevi ne bi trebali dovesti do nižih standarda zaštite okoliša, javnog zdravlja i zdravlja radnika, sigurnosti, standarda Međunarodne organizacije rada i prava potrošača;

B.  budući da je regulatorna suradnja postala ključni instrument u međunarodnim trgovinskim sporazumima na putu prema regulatornom dijalogu i usklađenosti među trgovinskim partnerima; budući da Komisija treba u tom procesu i dalje ustrajati na načelu pravednih i jednakih uvjeta za sve dionike te jamčiti maksimalnu transparentnost u donošenju odluka;

C.  budući da je primjena Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva počela rezultirati konkretnim poboljšanjima u pogledu nekih prioriteta i budući da se u njegovu članku 40. nalazi obveza pregovaranja o boljim praktičnim rješenjima za suradnju i razmjenu informacija o međunarodnim sporazumima;

1.  vjeruje da je ključno horizontalno poštovanje ustaljene prakse čekanja suglasnosti Parlamenta prije privremene primjene odredbi o trgovini i ulaganju iz politički važnih sporazuma, na što se obvezala i povjerenica Malmström na njezinu saslušanju od 29. rujna 2014.; poziva Vijeće, Komisiju i ESVD da nastave proširivati tu praksu na sve međunarodne sporazume;

2.  poziva ostale institucije da poštuju Ugovore, propise i relevantnu sudsku praksu kako bi se osiguralo da Parlament:

a.  bude odmah, potpuno i točno obaviješten u svim fazama međunarodnih sporazuma na proaktivan, strukturiran i organiziran način bez ugrožavanja pregovaračkog stajališta EU-a te da mu se dâ dovoljno vremena da svoja stajališta izrazi u svim fazama i da se ta stajališta uzmu u obzir u najvećoj mogućoj mjeri

b.  bude točno obaviješten i uključen u provedbenu fazu sporazumâ, a posebice u pogledu odluka koje donose tijela osnovana tim sporazumima te da mu se dozvoli da u potpunosti izvršava svoju funkciju suzakonodavca u slučajevima koji imaju učinak na zakonodavstvo EU-a

c.  bude proaktivno obaviješten o stajalištu Komisije u međunarodnim forumima, kao što su Svjetska trgovinska organizacija (WTO), Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD), Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Program UN-a za razvoj (UNDP), Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Vijeće UN-a za ljudska prava (UNHCR);

3.  napominje da je Parlament spreman, ne dođe li u bliskoj budućnosti do uvjerljivog napretka u pregovorima o stavku 40. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva, ponovno se poslužiti Sudom Europske unije kako bi osigurao poštovanje prava Parlamenta, ;

4.  napominje da bi svaka institucija trebala imati na umu da njezina odgovornost kao zakonodavca ne završava nakon zaključenja međunarodnih sporazuma; naglašava potrebu za pomnim praćenjem provedbe i kontinuiranim naporima kako bi se osiguralo da sporazumi ispunjavaju svoje ciljeve; poziva institucije da prošire najbolje prakse i zajednički pristup provedbi i evaluaciji faza međunarodnih sporazuma;

5.  pozdravlja program rada Komisije na prioritetnim dosjeima povezanima s trgovinom, iako smatra da bi Komisija mogla davati više informacija o rasporedu međunarodnih trgovinskih sporazuma; poziva na veću transparentnost zakonodavnog postupka, npr. korištenjem zajedničke baze podataka;

6.  napominje da procjene učinka, uključujući analizu stanja ljudskih prava, mogu biti važan instrument u pregovorima o trgovinskim i investicijskim sporazumima tako što pomažu strankama da ispune svoje obveze u pogledu ljudskih prava, te podsjeća na obvezujuću prirodu sporazuma kao što je Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima;

7.  pozdravlja sustavniji pristup procjenama učinka, iako metodologija koja se koristi nije uvijek optimalna; poziva Komisiju da nastavi s trgovinskom politikom koja se temelji na rezultatima te koja, poštujući pritom ljudska prava i obveze, smanjuje administrativna i regulatorna opterećenja za poduzeća u skladu s Vodećim načelima UN-a i smjernicama Komisije;

8.  poziva Komisiju i Vijeće da u potpunosti poštuju raspodjelu nadležnosti između Europske unije i njezinih država članica, kako se može izvesti iz mišljenja 2/15 Suda Europske unije od 16. svibnja 2017., za donošenje pregovaračkih smjernica, pregovora te pravne osnove prijedloga za njihovo potpisivanje i sklapanje te posebno za potpisivanje i sklapanje međunarodnih trgovinskih sporazuma od strane Vijeća;

9.  pozdravlja poboljšanje korištenja delegiranih i provedbenih akata, ali vjeruje da je potrebno daljnje približavanje u skladu sa stajalištima Parlamenta; potiče korištenje međuinstitucijskog registra delegiranih akata i sudjelovanje na sastancima stručnjaka.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

20.2.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

35

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

William (The Earl of) Dartmouth, Laima Liucija Andrikienė, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Karoline Graswander-Hainz, Heidi Hautala, Nadja Hirsch, Patricia Lalonde, Bernd Lange, David Martin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Alessia Maria Mosca, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Viviane Reding, Tokia Saïfi, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Hannu Takkula, Iuliu Winkler, Jan Zahradil

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Bendt Bendtsen, Klaus Buchner, Nicola Danti, Agnes Jongerius, Sajjad Karim, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Mario Borghezio, Jacques Colombier

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

35

+

ALDE

Nadja Hirsch, Patricia Lalonde, Marietje Schaake, Hannu Takkula

ECR

David Campbell Bannerman, Sajjad Karim, Joachim Starbatty, Jan Zahradil

EFDD

William (The Earl of) Dartmouth

ENF

Mario Borghezio, Jacques Colombier

GUE/NGL

Anne-Marie Mineur, Helmut Scholz

PPE

Laima Liucija Andrikienė, Bendt Bendtsen, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Sorin Moisă, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Viviane Reding, Tokia Saïfi, Adam Szejnfeld, Jarosław Wałęsa, Iuliu Winkler

S&D

Nicola Danti, Karoline Graswander-Hainz, Agnes Jongerius, Bernd Lange, David Martin, Alessia Maria Mosca, Joachim Schuster

VERTS/ALE

Klaus Buchner, Heidi Hautala

0

-

 

 

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA EKONOMSKU I MONETARNU POLITIKU (24.11.2017)

upućeno Odboru za pravna pitanja i Odboru za ustavna pitanja

o tumačenju i provedbi Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva

(2016/2018(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Roberto Gualtieri

PRIJEDLOZI

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku poziva Odbor za pravna pitanja i Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbori u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrste sljedeće prijedloge:

1.  žali zbog toga što prijevodi zakonodavnih prijedloga nisu svi dostupni u isto vrijeme, što dovodi do kašnjenja u zakonodavnom postupku;

2.  smatra da bi predsjedništva Vijeća trebala Parlamentu dostavljati detaljnije informacije o pregovorima u Vijeću kako bi Parlament bolje razumio stajališta država članica i prirodu njihovih problema te kako bi se olakšalo uspješno i pravovremeno zaključenje pregovora u okviru trijaloga; podsjeća da su prema točki 34. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva zakonodavci suglasni „da je važno održavati bliske kontakte i prije međuinstitucijskih pregovora radi postizanja boljeg uzajamnog razumijevanja svojih stajališta” te su, nadalje, u tu svrhu suglasni „olakšati uzajamnu razmjenu mišljenja i informacija, među ostalim pozivanjem predstavnika drugih institucija na redovite neformalne razmjene mišljenja”; ističe da spomenuta točka Međuinstitucijskog sporazuma dosad nije primijenjena u dovoljnoj mjeri te da i dalje postoji nesrazmjer u pogledu pružanja informacija, imajući u vidu da su sjednice odbora Parlamenta javne, dok sastanci radnih skupina Vijeća nisu; izražava žaljenje zbog kontinuirane netransparentnosti sastanaka Euroskupine te ističe da Parlament i njegovi zastupnici trebaju imati pristup dokumentima povezanima s programima pojedinih zemalja prije donošenja odluka, uključujući obavijesti podnesene Euroskupini nakon sastanaka te zapisnike sa sastanaka; smatra da bi prisutnost predstavnika Parlamenta na sastancima radnih skupina Vijeća olakšalo međusobno razumijevanje, kao što ga olakšava prisustvovanje sastancima stručnih skupina;

3.  podsjeća da prema točki 32. Međuinstitucionalnog sporazuma „Komisija provodi svoju ulogu posrednika na način da se ravnopravno odnosi prema dvjema granama zakonodavne vlasti, uz potpuno poštovanje uloga koje su Ugovorima dodijeljene institucijama”; stoga traži od Komisije da obama zakonodavcima istodobno stavi na raspolaganje i, kada je to moguće, javno objavi sve relevantne dokumente povezane sa zakonodavnim prijedlozima, uključujući radne dokumente;

4.  ističe da bi se u procjenama učinka novih zakonodavnih prijedloga trebalo u odgovarajućoj mjeri uzeti u obzir temeljna prava građana, visoke razine socijalne uključenosti, cijenu neujedinjene Europe i bolju zaštitu okoliša te bi cilj trebao biti potpuno uključenje javnosti i organizacija civilnog društva u svjetlu jamčenja pune transparentnosti postupka donošenja odluka kao i najviše razine socijalne pravde;

5.  naglašava da je potrebno poboljšati neformalnu suradnju tijekom faze pripreme delegiranih akata i provedbenih akata; upozorava da se u pripremi delegiranih i provedbenih akata ne smije izgubiti iz vida namjera zakonodavaca kako je izražena u zakonodavnom aktu i kao dio njegova cilja; ističe važnost registra delegiranih akata, koji će uskoro biti operativan; traži od Komisije da istodobno obavještava suzakonodavce o svim donesenim nacrtima provedbenih mjera, uključujući provedbene akte i provedbene tehničke standarde;

6.  izražava žaljenje zbog činjenice da Komisija u mnogim slučajevima bez izmjena usvaja mjere drugog stupnja koje predlažu tri tijela za financijske usluge (ESMA, EBA i EIOPA), čime se smanjuje razdoblje nadzora za Parlament u slučajevima kada se uvode važne izmjene ili znatan broj njih;

7.  predlaže da se Vijeće barem jednom sastane s Parlamentom u okviru postupka savjetovanja kako bi Parlament mogao podnijeti i obrazložiti usvojene amandmane, a Vijeće izraziti svoje stajalište o njima; u svakom slučaju predlaže da Vijeće podnese pisani odgovor;

8.  predlaže da Parlament izradi kvantitativnu studiju o razini učinkovitosti postupka savjetovanja;

9.  potiče Komisiju da poštuje zadana razdoblja određena u Uredbi o europskim nadzornim tijelima prilikom donošenja odluka o tome da podrži, izmijeni ili ne podrži nacrte tehničkih standarda i da, ako iznimno ne može poštovati ta razdoblja, barem o tome znatno unaprijed službeno obavijesti suzakonodavce, kao i razlozima za to; ističe činjenicu da je Komisija nedavno u brojnim slučajevima to propustila učiniti; podsjeća Komisiju da postupci tijekom kojih Parlament izjavljuje da nema prigovora na akt nisu namijenjeni nadoknadi kašnjenja u Komisiji te da ti postupci znatno utječu na količinu vremena koju Parlament ima za provedbu svojih prava nadzora;

10.  potiče Komisiju da poštuje obvezujuće rokove zadane za izvješća o provedbi i reviziju postojećih direktiva i uredbi;

11.  poziva na jačanje uloge Parlamenta u europskom semestru s pomoću međuinstitucijskog sporazuma;

12.  poziva europske predstavnike da posebno obrate pozornost na usklađenost između međunarodnih standarda/zahtjeva i usvojenog obvezujućeg zakonodavstva EU-a;

13.  poziva Komisiju da objavi dokumente u kojima se iznosi njezino stajalište u međunarodnim organizacijama koje utvrđuju standarde u financijskom, monetarnom i regulatornom području, posebno u Bazelskom odboru za nadzor banaka; zahtijeva da se Parlament u potpunosti obavještava o svim stadijima razvoja međunarodnih standarda koji bi mogli utjecati na pravo EU-a;

14. poziva na uspostavu i formalizaciju financijskog dijaloga o donošenju i usklađivanju europskih stajališta uoči važnih međunarodnih pregovora, u skladu s Rezolucijom koju je Europski parlament usvojio o ulozi EU-a u okviru međunarodnih financijskih, monetarnih i regulatornih institucija i tijela(1); ističe da na temelju detaljnih smjernica, koje mogu biti popraćene proaktivnim rezolucijama „vodiljama”, ta stajališta trebaju biti poznata te se o njima treba pregovarati ex ante i pritom jamčiti daljnje postupanje, a Komisija treba redovito izvještavati o primjeni tih smjernica.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

21.11.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

47

0

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Thierry Cornillet, Markus Ferber, Jonás Fernández, Sven Giegold, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Cătălin Sorin Ivan, Barbara Kappel, Wajid Khan, Georgios Kyrtsos, Philippe Lamberts, Sander Loones, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Gabriel Mato, Costas Mavrides, Bernard Monot, Caroline Nagtegaal, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Alfred Sant, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker, Marco Zanni, Sotirios Zarianopoulos

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andrea Cozzolino, Herbert Dorfmann, Frank Engel, Ashley Fox, Paloma López Bermejo, Thomas Mann, Siegfried Mureşan

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Bogdan Brunon Wenta, Wim van de Camp

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

47

+

ALDE

Thierry Cornillet

ECR

Ashley Fox, Sander Loones, Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner, Kay Swinburne

EFDD

Marco Valli

ENF

Gerolf Annemans, Barbara Kappel, Bernard Monot

GUE/NGL

Dimitrios Papadimoulis

PPE

Herbert Dorfmann, Frank Engel, Markus Ferber, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Georgios Kyrtsos, Ivana Maletić, Thomas Mann, Gabriel Mato, Siegfried Mureşan, Luděk Niedermayer, Anne Sander, Theodor Dumitru Stolojan, Tom Vandenkendelaere, Bogdan Brunon Wenta, Wim van de Camp

S&D

Hugues Bayet, Pervenche Berès, Udo Bullmann, Andrea Cozzolino, Jonás Fernández, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Cătălin Sorin Ivan, Ramón Jáuregui Atondo, Wajid Khan, Olle Ludvigsson, Costas Mavrides, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Jakob von Weizsäcker

Verts/ALE

Sven Giegold, Philippe Lamberts, Molly Scott Cato, Ernest Urtasun

0

-

6

0

ALDE

Caroline Nagtegaal, Ramon Tremosa i Balcells

ENF

Marco Zanni

GUE/NGL

Paloma López Bermejo, Miguel Viegas

NI

Sotirios Zarianopoulos

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0108.


MIŠLJENJE ODBORA ZA ZAPOŠLJAVANJE I SOCIJALNA PITANJA (28.3.2018)

upućeno Odboru za pravna pitanja i Odboru za ustavna pitanja

o tumačenju i provedbi Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva

(2016/2018(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Anthea McIntyre

PRIJEDLOZI

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja poziva Odbor za pravna pitanja i Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbori u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrste sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje Međuinstitucijski sporazum o boljoj izradi zakonodavstva i uključivanje novih inovativnih elemenata čiji je cilj poboljšati kvalitetu regulative, koji mogu pomoći osigurati stvarnu dodanu vrijednost u pogledu konkurentnosti, rasta i radnih mjesta, osobito uvođenjem godišnjeg pregleda opterećenosti, ciljeva smanjenja opterećenja, testova MSP-ova i konkurentnosti, koji bi trebali biti nit vodilja procjene učinka, te uključivanjem Odbora za nadzor regulative pri provjeri kvalitete procjena učinka, kao i poboljšanjem zakonodavnih postupaka, zahtijevajući od europskih institucija da surađuju u dobroj vjeri te povećavajući transparentnost izrade zakonodavstva, istodobno poštujući temeljna načela prava Unije, demokratskog legitimiteta, supsidijarnosti i proporcionalnosti;

2.  smatra da je Sporazum o boljoj izradi zakonodavstva međuinstitucijsko ostvarenje kojim se želi poboljšati kvaliteta zakonodavstva Unije; podsjeća da se u mnogim slučajevima zakonodavstvom EU-a usklađuju ili zamjenjuju različita pravila u 28 država članica, čime nacionalna tržišta postaju međusobno i jednako dostupna, a ukupni administrativni troškovi se smanjuju u cilju uspostave potpuno funkcionalnog unutarnjeg tržišta;

3.  ističe važnost transparentne suradnje u dobroj vjeri između Parlamenta, Vijeća i Komisije, koju bi u praksi trebalo ostvariti istinskom predanošću Komisije da u provedbu svojih mehanizama programiranja na istoj razini uključi Parlament i Vijeće, te podsjeća Komisiju na njezinu obvezu da odmah odgovara na zakonodavna i nezakonodavna izvješća o vlastitoj inicijativi; izražava žaljenje zbog izostanka odgovora na više izvješća o vlastitoj inicijativi te poziva Komisiju da suzakonodavcima u roku od tri mjeseca dostavi razloge za povlačenje teksta i obrazloženi odgovor na zahtjeve za zakonodavne ili nezakonodavne prijedloge;

4.  ističe da trenutačno postoji neusklađenost između Parlamenta i Vijeća u pogledu razmjene informacija s obzirom na to da su sjednice parlamentarnih odbora javne, a sjednice Vijeća zatvorene za javnost; stoga naglašava važnost hitne provedbe točke 34. Sporazuma kojom je predviđeno da Parlament i Vijeće u svojstvu suzakonodavaca moraju održavati bliske kontakte tijekom međuinstitucijskih pregovora i da je jedan od načina da to ostvare razmjenom mišljenja i informacija;

5.  prima na znanje, kao suzakonodavac zadužen za nadzor Komisije, osnivanje Komisijine Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „činiti manje, ali učinkovitije”, koja bi morala djelovati usporedno s Međuinstitucijskim sporazumom kako bi se pomoglo povećati povjerenje građana koji načelo supsidijarnosti smatraju ključnim aspektom demokratskog procesa i koji očekuju od EU-a da djeluje u područjima u kojima ima istinsku dodanu vrijednost i da ih više uključi u postupak donošenja odluka na razini EU-a;

6.  vjeruje da bi načelo „počnimo od malih” trebalo imati važnu ulogu u otvaranju radnih mjesta i rastu jer se zahvaljujući njemu smanjuju neopravdani troškovi zakonodavstva za MSP-ove; ističe da se učinak zakonodavstva na velika poduzeća i na MSP-ove može razlikovati, što bi trebalo imati na umu tijekom cijelog zakonodavnog procesa; potiče Komisiju da razmotri načine na koje se može dodatno odgovoriti na potrebe MSP-ova pri izradi zakonodavstva i da provede test za MSP-ove u cilju procjene načina na koje na MSP-ove mogu utjecati njezini prijedlozi, pri čemu bi se i dalje jamčili visoki standardi zaštite potrošača, zaposlenika, javnog zdravlja i okoliša bez obzira na veličinu poduzeća; ističe da suradnja sa socijalnim partnerima može pomoći da se osigura provedba mjera bez nepotrebnog administrativnog opterećenja, uključujući u malim i srednjim poduzećima;

7.  potiče Komisiju da, u kontekstu bolje izrade zakonodavstva, bolje procijeni društvene i ekološke posljedice svojih politika i njihov učinak na temeljna prava građana, imajući ujedno na umu trošak nedonošenja zakonodavstva na europskoj razini i činjenicu da su analize troškova i koristi samo jedan od mnogih kriterija;

8.  podsjeća na Priručnik za procjenu učinka, osobito na smjernice o provedbi procjene učinka suštinskih izmjena; snažno vjeruje da će procjene učinka izmjena Parlamenta doprinijeti osnaživanju njegova položaja; ističe da se u Međuinstitucijskom sporazumu, bez obzira na to što bi procjene učinka mogle doprinijeti poboljšanju kvalitete zakonodavstva EU-a, ipak navodi da se ne smiju prouzročiti nepotrebna kašnjenja u postupku izrade zakonodavstva ili dovesti u pitanje sposobnost suzakonodavaca da predlažu izmjene ili zamijene postupak donošenja političkih odluka;

9.  napominje da je prema Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva „svaka od tri institucije odgovorna [je] za to kako će organizirati provedbu vlastite procjene učinka, uključujući interne organizacijske resurse i kontrolu kvalitete”;

10.  potvrđuje da je ključno da, kao što se navodi u Međuinstitucijskom sporazumu, „Komisijina početna procjena učinka i svaki dodatni rad na procjeni učinka koji institucije provode tijekom zakonodavnog procesa” budu objavljeni do završetka zakonodavnog procesa kako bi se zajamčila transparentnost u odnosu na građane i dionike;

11.  naglašava važnost pravovremenog, javnog i transparentnog sudjelovanja dionika i savjetovanja s njima, ostavljajući dovoljno vremena za smislene odgovore; smatra da je ključno da Komisija u pripremnoj fazi provodi javna savjetovanja na svim službenim jezicima;

12.  naglašava važnost dogovorenog godišnjeg pregleda opterećenosti kao sredstva kojim bi se moglo pomoći u utvrđivanju i praćenju rezultata napora EU-a uloženih u cilju izbjegavanja nepotrebnih opterećenja te u poboljšanju kvalitete zakonodavstva EU-a, koje mora biti ambiciozno;

13.  potiče Komisiju da bez odgađanja uspostavi sve mjere predložene u Međuinstitucijskom sporazumu, osobito one koje se odnose na lojalnu suradnju među institucijama, posebno godišnji pregled opterećenosti s obzirom na to da on može imati ključnu ulogu u provedbi i ispravnoj primjeni zakonodavstva EU-a, posebno kada je riječ o nadzoru nad prijenosom direktiva u nacionalno zakonodavstvo država članica i njihovom provedbom, kao i nad svim nacionalnim mjerama koje nadilaze odredbe zakonodavstva EU-a („prerevno donošenje propisa”), imajući na umu da države članice uvijek mogu primijeniti više standarde ako su zakonodavstvom Unije definirani samo minimalni standardi; u tom pogledu smatra da je godišnji pregled opterećenosti dodatna prilika za daljnje dokazivanje dodane vrijednosti zakonodavstva EU-a i osiguranje transparentnosti za građene;

14.  napominje da je Odbor za nadzor regulative dobrodošao prvi korak prema postizanju neovisnog odbora za nadzor; vjeruje da novi Odbor za nadzor regulative mora pokazati veću ambiciju; poziva na redovno ocjenjivanje i daljnje postupanje u pogledu rada Odbora za nadzor regulative pri izvršavanju njegove uloge nadziranja i davanja objektivnih savjeta o kvaliteti procjena učinka; smatra korisnim objavljivanje mišljenja Odbora za nadzor regulative istodobno s rezultatima procjena učinka kada je to moguće;

15.  pozdravlja činjenicu da se Međuinstitucijskim sporazumom propisuje da bi „europsku dodanu vrijednost” bilo kojeg predloženog djelovanja Unije, kao i „cijenu neujedinjene Europe” u izostanku djelovanja Unije, trebalo uzeti u obzir prilikom određivanja zakonodavnog programa; ističe činjenicu da se cijena neujedinjene Europe može procijeniti na 1,75 bilijuna EUR godišnje, što odgovara 12 % BDP-a EU-a za 2016.(1); u tom kontekstu odaje priznanje radu Uprave za procjenu učinka i europsku dodanu vrijednost Službe Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS);

16.  ističe činjenicu da bi odabir pravne osnove za prijedlog Komisije trebao počivati na objektivnoj osnovi podložnoj sudskom preispitivanju; međutim, naglašava pravo Parlamenta kao suzakonodavca da predlaže izmjene pravne osnove na temelju svojeg tumačenja Ugovora;

17.  naglašava da bi bolja izrada zakonodavstva trebala biti manje usmjerena na smanjivanje regulative, a više na kvalitetu zakonodavstva i njegovu mogućnost zaštite i promicanja interesa građana EU-a; naglašava da je od ključne važnosti to što se pri provedbi provjere prikladnosti zakonodavstva temeljnim pravima, kao i pitanjima povezanima sa zapošljavanjem, zdravljem i sigurnošću, pridaje jednaka važnost kao i financijskim pitanjima; ističe da bi u slučaju opreka između njih prednost uvijek trebala imati temeljna prava;

18.  napominje da, kao što se navodi u Međuinstitucijskom sporazumu, „Komisija [... ] u okviru REFIT-a [Program za primjerenost i učinkovitost propisa] procjenjuje izvedivost određivanja ciljeva za smanjenje opterećenja u određenim sektorima” kako bi se pomoglo smanjiti ukupno regulatorno i administrativno opterećenje; poziva Komisiju da objasni i prema potrebi uspostavi ciljeve za smanjenje neopravdanih opterećenja u ključnim sektorima a da pritom ne otežava postizanje ambicioznih strateških ciljeva EU-a;

19.  podsjeća da je Parlament u svojoj odluci od 9. ožujka 2016. o novom Međuinstitucijskom sporazumu naveo da se tekstom u Međuinstitucijskom sporazumu tri institucije ne obvezuje dovoljno da u svoje procjene učinka uključe mala i srednja poduzeća i testove konkurentnosti; snažno vjeruje da bi trebalo poduzeti daljnje mjere kako bi se sve tri institucije obvezalo da te testove uvrste u svoje procjene učinka;

20.  poziva svoj Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da u svojem radu redovito provodi analize provedbe zakonodavstva; vjeruje da bi taj odbor trebao redovito pozivati Komisiju da svoje procjene učinka predstavi na sjednicama odbora u punom sastavu;

21.  poziva sve svoje odbore da sustavno preispituju procjene učinka Komisije i da preispituju ex ante analize procjene učinka Parlamenta u što ranijoj fazi zakonodavnog postupka.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

27.3.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

26

18

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Guillaume Balas, Tiziana Beghin, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Michael Detjen, Lampros Fountoulis, Elena Gentile, Arne Gericke, Marian Harkin, Czesław Hoc, Agnes Jongerius, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Patrick Le Hyaric, Jeroen Lenaers, Thomas Mann, Dominique Martin, Miroslavs Mitrofanovs, Emilian Pavel, João Pimenta Lopes, Georgi Pirinski, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Robert Rochefort, Claude Rolin, Siôn Simon, Romana Tomc, Ulrike Trebesius, Marita Ulvskog, Renate Weber

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Georges Bach, Amjad Bashir, Heinz K. Becker, Tania González Peñas, Ivari Padar, Anne Sander, Sven Schulze, Jasenko Selimovic, Csaba Sógor, Neoklis Sylikiotis, Ivo Vajgl

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jude Kirton-Darling, Ana Miranda, James Nicholson, Massimo Paolucci

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

26

+

ALDE

Enrique Calvet Chambon, Marian Harkin, Robert Rochefort, Jasenko Selimovic, Ivo Vajgl, Renate Weber

ECR

Amjad Bashir, Arne Gericke, Czesław Hoc, James Nicholson, Ulrike Trebesius

ENS

Dominique Martin

PPE

Georges Bach, Heinz K. Becker, David Casa, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jeroen Lenaers, Thomas Mann, Marek Plura, Sofia Ribeiro, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Csaba Sógor, Romana Tomc

18

GUE/NGL

Tania González Peñas, Patrick Le Hyaric, João Pimenta Lopes, Neoklis Sylikiotis

S&D

Guillaume Balas, Brando Benifei, Michael Detjen, Elena Gentile, Agnes Jongerius, Jude Kirton-Darling, Ivari Padar, Massimo Paolucci, Emilian Pavel, Georgi Pirinski, Siôn Simon, Marita Ulvskog

VERTS/ALE

Ana Miranda, Miroslavs Mitrofanovs

3

0

EFDD

Tiziana Beghin

ENS

Mara Bizzotto

NI

Lampros Fountoulis

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

1 http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2017/603239/EPRS_STU%282017%29603239_EN.pdf


MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE (21.3.2018)

upućeno Odboru za pravna pitanja i Odboru za ustavna pitanja

o tumačenju i provedbi Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva

(2016/2018(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Adina-Ioana Vălean

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za pravna pitanja i Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbori u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrste sljedeće prijedloge:

Međunarodni sporazumi

1.  žali zbog činjenice da obično nije moguće pristupiti određenim dokumentima Vijeća povezanima s međunarodnim sporazumima, posebno pregovaračkim mandatima;

2.  poziva na bolju usklađenost i strukturiranost, kao i na to da se Parlamentu zajamči pristup svim pregovaračkim tekstovima i povezanim dokumentima, čak i onima povjerljive prirode, uključujući pregovaračke mandate, te drugim relevantnim dokumentima koji se koriste tijekom pripremnih faza i stvarnih pregovora; štoviše, smatra da Komisija i Vijeće trebaju Parlamentu pružati redovito ažurirane popise dokumenata kojima raspolažu, a koji su povezani s pregovorima;

3.  pozdravlja pisane informativne obavijesti Komisije prije međunarodnih konferencija, kao i dnevne usmene informativne obavijesti predsjedništva Vijeća i Komisije tijekom tih konferencija;

4.  žali zbog činjenice da Parlament ne može kao promatrač prisustvovati koordinacijskim sastancima EU-a tijekom međunarodnih konferencija;

5.  poziva sve tri institucije da pravodobno zaključe pregovore o poboljšanim praktičnim rješenjima za suradnju i razmjenu informacija koji su započeli u studenom 2016. u skladu s točkom 40. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva;

Delegirani i provedbeni akti

6.  napominje da delegiranje ovlasti Komisiji nije samo tehničko pitanje već može obuhvaćati i politički osjetljiva pitanja koja su iznimno važna za građane, potrošače i poduzeća u EU-u;

7.  podsjeća na to da bi se, kao što je utvrđeno u uvodnoj izjavi 7., novim Međuinstitucijskim sporazumom trebali olakšati pregovori u okviru redovnog zakonodavnog postupka i poboljšati primjena članaka 290. i 291. UFEU-a, no žali što se to još nije ostvarilo; izražava veliko nezadovoljstvo činjenicom da je Vijeće i dalje vrlo nesklono prihvaćanju delegiranih akata kada su ispunjeni kriteriji iz članka 290. UFEU-a; ističe da se time stavlja veliko opterećenje na pregovore;

8.  vrlo je zabrinut zbog toga što Vijeće nastoji gotovo sustavno zamijeniti delegirane akte provedbenim aktima; posebno neprihvatljivom smatra činjenicu da Vijeće pokušava iskoristiti usklađivanje nakon Ugovora iz Lisabona kako bi regulatorni postupak s kontrolom zamijenilo provedbenim aktima umjesto delegiranim aktima;

9.  izražava razočaranje činjenicom da Komisija nije uvijek branila svoje prvotne prijedloge u pogledu upotrebe delegiranih akata;

10.  podsjeća da politički značajni elementi, kao što su popisi ili registri Unije u pogledu proizvoda ili tvari, trebaju ostati sastavni dio temeljnog akta, kada je to prikladno u obliku priloga, te bi stoga trebali biti izmijenjeni samo putem delegiranih akata; ističe da bi se zbog pravne sigurnosti trebalo izbjegavati stvaranje samostalnih popisa;

11.  sa zanimanjem iščekuje korištenje dobro strukturiranog i funkcionalnog registra delegiranih akata koji je prilagođen korisnicima, a koji je izrađen na zahtjev Parlamenta i objavljen 12. prosinca 2017.;

12.  podsjeća tri institucije da je potreban daljnji napredak u pogledu uspostave posebne zajedničke baze podataka o trenutačnom stanju u pogledu zakonodavnih akata;

Procjene učinka

13.  ponavlja poziv da se u sve procjene učinka obavezno uvrsti uravnotežena analiza srednjoročnih i dugoročnih učinaka na gospodarstvo, društvo, okoliš i zdravlje;

14.  ističe da procjene učinka trebaju služiti samo kao smjernice za bolju izradu zakonodavstva i pomoć pri donošenju političkih odluka te ni u kojem slučaju ne smiju zamijeniti političke odluke u okviru demokratskog postupka donošenja odluka niti se njima smije ugroziti uloga politički odgovornih donositelja odluka;

15.  smatra da se procjenama učinka ne treba stvoriti nepotrebno kašnjenje zakonodavnih postupaka niti bi se one trebale koristiti kao postupovne prepreke u pokušaju odgode neželjenog zakonodavstva;

16.  poziva Komisiju da procjene učinka kao i ex post evaluacije koristi za ispitivanje usklađenosti inicijativa, prijedloga ili postojećih zakonodavnih akata s ciljevima održivog razvoja, kao i njihova učinka na napredak i provedbu u pogledu tih ciljeva;

Pojednostavnjenje

17.  smatra da su određena administrativna opterećenja nužna kako bi se zajamčili prikladno poštovanje zakonodavnih ciljeva i potrebna razina zaštite, osobito u vezi s okolišem i zaštitom javnog zdravlja – sektorima u kojima je potrebno pridržavati se zahtjeva u vezi s informiranjem;

18.  naglašava da je važno izbjegavati nepotrebnu birokraciju i uzima u obzir korelaciju između veličine poduzeća i resursa potrebnih za provedbu traženih obveza;

19.  smatra da je kvaliteta iznimno važna i da stoga pojednostavnjenje donošenja propisa ne treba biti izlika za manju ambicioznost u pogledu važnih pitanja povezanih sa zaštitom okoliša, javnog zdravlja ili sigurnosti hrane;

20.  premda ističe da je potrebno razmotriti i poboljšati učinkovitost postojećih intervencija smanjenjem nepotrebnih troškova donošenja propisa, smatra da određivanje novog cilja za smanjenje troškova donošenja propisa nije primjereno s obzirom na to da se time nepotrebno umanjuje raspon instrumenata raspoloživih za rješavanja novih ili neriješenih pitanja i zanemaruju odgovarajuće prednosti donošenja propisa;

21.  pozdravlja najavu Komisije da će prilikom revizije postojećeg i planiranog zakonodavstva voditi računa o posebnim interesima mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća te da će na takva poduzeća primijeniti blaža pravila u obliku izuzeća ili pojednostavnjenja; potiče Komisiju da istraži načine na koje se potrebe MSP-ova i mikropoduzeća mogu dodatno uzeti u obzir pri izradi zakonodavstva pri čemu bi se i dalje jamčili visoki standardi zaštite potrošača, zaposlenika, javnog zdravlja i okoliša;

22.  pozdravlja uspostavu radne skupine Komisije za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”, koja mora djelovati usporedno s Međuinstitucijskim sporazumom kako bi se povećalo povjerenje građana koji načelo supsidijarnosti smatraju ključnim aspektom demokratskog procesa;

23.  ističe nove odredbe za javna savjetovanja i savjetovanja s dionicima koja bi trebala poslužiti kao važan instrument i u pripremnoj fazi i tijekom cijelog zakonodavnog postupka;

Provedba i primjena prava EU-a

24.  mišljenja je da pri provedbi i prenošenju akata EU-a treba jasno razlikovati slučajeve prerevnog donošenja propisa, u kojima države članice uvode dodatne administrativne zahtjeve koji nisu povezani sa zakonodavstvom EU-a, od postavljanja viših standarda koji nadilaze minimalne standarde na razini EU-a u području zaštite okoliša i potrošača kao i zdravstvene skrbi i sigurnosti hrane;

25.  poziva države članice da se u što većoj mjeri suzdrže od uvođenja dodatnih administrativnih zahtjeva pri prenošenja zakonodavstva EU-a i da se u skladu s točkom 43. Međuinstitucijskog sporazuma pobrinu za to da se ti dodaci mogu prepoznati u aktu o prijenosu ili povezanim dokumentima;

°

°  °

26.  naglašava da pri provedbi zakonodavstva EU-a i u slučajevima kada su zakonodavstvom EU-a postavljeni samo minimalni standardi države članice imaju slobodu uvesti više standarde u području zaštite okoliša i potrošača kao i zdravstvene skrbi i sigurnosti hrane.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

20.3.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

54

5

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Ivo Belet, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Mark Demesmaeker, Stefan Eck, Bas Eickhout, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Arne Gericke, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, Anneli Jäätteenmäki, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Giovanni La Via, Jo Leinen, Peter Liese, Lukas Mandl, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Julia Reid, Frédérique Ries, Michèle Rivasi, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Christofer Fjellner, Elena Gentile, Merja Kyllönen, Norbert Lins, Gesine Meissner, Ulrike Müller, Mihai Ţurcanu

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Fernando Ruas, Ruža Tomašić, Jadwiga Wiśniewska

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

54

+

ALDE

Gerben-Jan Gerbrandy, Anneli Jäätteenmäki, Valentinas Mazuronis, Gesine Meissner, Ulrike Müller, Frédérique Ries

EFDD:

Piernicola Pedicini

GUE/NGL:

Stefan Eck, Kateřina Konečná, Merja Kyllönen

PPE:

Pilar Ayuso, Ivo Belet, Birgit Collin-Langen, Angélique Delahaye, Christofer Fjellner, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Giovanni La Via, Peter Liese, Norbert Lins, Lukas Mandl, Fernando Ruas, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Ivica Tolić, Mihai Ţurcanu, Adina-Ioana Vălean

S&D:

Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Elena Gentile, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Jo Leinen, Susanne Melior, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Pavel Poc, Daciana Octavia Sârbu, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Damiano Zoffoli

VERTS/ALE:

Marco Affronte, Margrete Auken, Bas Eickhout, Michèle Rivasi, Davor Škrlec

5

-

ECR

Arne Gericke, Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha, Ruža Tomašić, Jadwiga Wiśniewska

3

0

ECR:

Mark Demesmaeker

EFDD:

Julia Reid

ENF:

Sylvie Goddyn

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE ODBORA ZA PREDSTAVKE (25.1.2017)

upućeno Odboru za pravna pitanja i Odboru za ustavna pitanja

o tumačenju i provedbi Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva

(2016/2018(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Notis Marias

PRIJEDLOZI

Odbor za predstavke poziva Odbor za pravna pitanja i Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbori u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrste sljedeće prijedloge:

1.  prima na znanje cilj Komisije koji se tiče bolje izrade zakonodavstva kao prioriteta u ovom mandatu i potvrđuje da je potrebno izrađivati jasno, jednostavno, učinkovito i ujednačeno zakonodavstvo EU-a kojim se nastoji osigurati visoka razina socijalne, ekološke i profesionalne zaštite koja će se moći lako prenositi i provoditi;

2.  napominje da poboljšani zakonodavni postupci na razini EU-a uz pravovremenu i intenzivniju međuinstitucijsku suradnju mogu dovesti do dosljednije i usklađenije primjene prava EU-a;

3.  smatra da daljnje povećanje transparentnosti pregovaračkog procesa, posebno u pogledu Transatlantskog partnerstva za trgovinu i ulaganja (TTIP) i Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA), te zakonodavnog postupka, kao i bolji nadzor nad postojećim zakonodavstvom moraju biti vodeća načela pri provedbi Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva;

4.  naglašava da se pregovori u pogledu sporazuma o povlačenju u skladu s člankom 50. Ugovora o Europskoj uniji vode na međuinstitucijskoj osnovi; podsjeća na to da se u članku 50. pojašnjava samo sudjelovanje članova Europskog vijeća ili Vijeća; ističe da se zastupnike u Europskom parlamentu iz države članice koja se povlači ne sprječava da sudjeluju u raspravama i glasovanju u Parlamentu i odborima; upozorava na potrebu povećanja transparentnosti u vezi s pregovorima o povlačenju kako na razini Parlamenta tako i na međuinstitucijskoj razini;

5.  ističe da je važno razraditi i dodatno unaprijediti ulogu Parlamenta kao suzakonodavca, zajamčiti njegovu jednakost u odnosu na Vijeće i jačati njegovu ulogu kao tijela koje nadzire rad svih institucija EU-a;

6.  ističe da učinkovito zakonodavstvo EU-a, kad je riječ o njegovoj primjeni, mora jamčiti usklađenost postupaka koji se njime utvrđuju s njegovom temeljnom svrhom te, posebice, s krajnjim ciljem zaštite okoliša kada je riječ o osiguravanju visokog stupnja zaštite okoliša;

7.  podsjeća na brojne zaprimljene predstavke o gospodarskoj i socijalnoj krizi u Europskoj uniji i smatra da bi trebalo dati prioritet zakonodavnim inicijativama usmjerenima na oživljavanje gospodarstva i borbu protiv nezaposlenosti i nesigurnosti radnih mjesta, socijalne nejednakosti i siromaštva;

8.  priznaje da je rad koji se obavlja u Odboru za predstavke važan u pogledu ocjenjivanja kvalitete izrade zakonodavstva u EU-u u vezi s njegovom stvarnom primjenom i temelj za poboljšanje zakonodavnih tekstova i postupaka; u tom pogledu napominje važnost istinske međuinstitucijske suradnje s Komisijom kada je riječ o jamčenju pravilnog ispitivanja predstavki;

9.  potiče izradu učinkovitog zakonodavstva usmjerenog na zaštitu radnih mjesta i europsku konkurentnost s posebnim naglaskom na malim i srednjim poduzećima u svim gospodarskim sektorima;

10.  protivi se svim zakonodavnim inicijativama ili pravnim okvirima uspostavljenim uz sudjelovanje bilo koje institucije EU-a, a koji mogu dovesti do stvarne nesigurnosti na tržištu rada, zbog kojih može doći do povećanja broja ljudi koji žive ispod praga siromaštva ili kojima se ugrožavaju temeljna prava iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima;

11.  navodi da bi se pri procjenama učinka novih zakonodavnih prijedloga trebalo sustavno uzimati u obzir stvarne učinke, uključujući i one kratkoročne, na ciljeve kao što su zaštita temeljnih prava građana, veća razina socijalne uključenosti, cijena neujedinjene Europe i oblici zapošljavanja kojima se u potpunosti štite socijalna prava i prava radnika na plaću, kao i primjerena ekološka zaštita; smatra da bi trebalo uključiti i test utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća; čvrsto je uvjeren da EU mora donositi zakonodavstvo kojim će se nastojati zajamčiti najveća razina socijalne pravde; stoga smatra da je ključno da sve mjere i instrumenti koji se koriste na razini EU-a budu osmišljeni i provedeni na način da se dosljedno i učinkovito suzbijaju nejednakost, nesigurnost radnih mjesta i socijalna isključenost;

12.  poziva na to da se pojača savjetovanje sa socijalnim partnerima u ranoj fazi i poveća uključivanje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija te u obzir uzme njihova zabrinutost;

13.  napominje da usvajanje sustavnih procjena učinka ne smije dovesti do depolitizacije zakonodavnog postupka, čime bi se utjecalo na ključnu ulogu Parlamenta u demokratskom funkcioniranju Unije kao istinskog predstavnika neposredne volje i raznolikosti građana EU-a, ni do slabljenja njegove zakonodavne ovlasti, umanjivanja ili obeznačivanja njegovih rasprava i zamjenjivanja političkih odluka donesenih u njemu;

14.  ističe da bi savjetovanja i procjene učinka, u svjetlu cilja o jamčenju potpune transparentnosti u postupku donošenja odluka i najveće razine socijalne pravde, trebali prije svega biti usmjereni na potpuno uključivanje javnosti i organizacija civilnog društva kao glavnih pokretača i da se njima mora promicati donošenje zakonodavstva kojim se jamči potpuna zaštita temeljnih prava građana i okoliša; smatra da savjetovanja i procjene učinka moraju biti dio šireg procesa demokratizacije koji dovodi do izravnog sudjelovanja javnosti u svim fazama postupka donošenja odluka u EU-u;

15.  smatra da treba jačati neovisnost Odbora Komisije za regulatorni nadzor i da njegovu ulogu treba jasnije definirati te predlaže da se uspostavi zajedničko tijelo za tri institucije, na primjer savjetodavni odbor za bolju regulativu;

16.  pozdravlja sudjelovanje stručnjaka EP-a na sastancima Odbora Komisije za regulatorni nadzor i sustavno objavljivanje nacrta delegiranih ili provedbenih mjera kao i stvaranje registra delegiranih akata;

17.  traži da se Parlament poziva na sastanke Radne skupine Vijeća i sjednice Coreper-a te inzistira na tome da se Parlamentu na strukturiran način dostavljaju dnevni redovi.

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.1.2017

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

15

1

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marina Albiol Guzmán, Margrete Auken, Beatriz Becerra Basterrechea, Pál Csáky, Rosa Estaràs Ferragut, Eleonora Evi, Peter Jahr, Notis Marias, Roberta Metsola, Julia Pitera, Virginie Rozière, Josep-Maria Terricabras, Jarosław Wałęsa, Cecilia Wikström, Tatjana Ždanoka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Kostadinka Kuneva, Ángela Vallina, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Edouard Martin


PISMO ODBORA ZA PROMET I TURIZAM

TRAN/D/2018/LR/sf - 5251

g. Pavel Svoboda

Predsjednik Odbora za pravna pitanja

Europski parlament

ASP 06F365

gđa Danuta Maria Hübner

Predsjednica Odbora za ustavna pitanja

Europski parlament

ASP 12E157

Predmet:   Bolja izrada zakonodavstva te tumačenje i provedba Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (2016/2018(INI))

Poštovani predsjedniče,

Poštovana predsjednice,

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za pravna pitanja i Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbori u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrste sljedeće prijedloge:

1.  ponavlja da podupire glavni prioritet Međuinstitucijskog sporazuma, tj. donošenje visokokvalitetnog zakonodavstva Unije usmjerenog na područja s najvećom dodanom vrijednošću za europske građane: smatra da se zakonodavstvo Unije treba donositi u cilju ostvarenja njezinih ciljeva uz minimalni trošak i administrativno opterećenje, uzimajući u obzir demokratski legitimitet, supsidijarnost, proporcionalnost i pravnu sigurnost;

2.  ističe važnost međuinstitucijskog dijaloga u pogledu višegodišnjeg programiranja i godišnjeg programa rada Komisije kako bi se zajednički utvrdila važna pitanja za Uniju; inzistira na tome da Komisija pri definiranju svojih prioriteta bolje uzme u obzir političke cikluse povezane s europskim izborima; potiče Komisiju da velike dosjee podnosi najkasnije sredinom parlamentarnog saziva;

3.  traži od Komisije da podnese godišnje programe rada koji obuhvaćaju sve zakonodavne inicijative, uključujući prijedloge o izmjeni ili stavljanju izvan snage postojećeg zakonodavstva, uz realistične rokove podnošenja;

4.  ističe da je izrada procjena učinka važna ne samo za zakonodavne dosjee već i u odnosu na delegirane i provedbene akte, za koje se očekuje da će imati gospodarski, ekološki ili socijalni učinak;

5.  pozdravlja praksu Komisije da provede javno savjetovanje za važne inicijative dostupno na svim službenim jezicima EU-a, kao odgovor na zabrinutost koju je izrazio Europski parlament, kako bi se doprlo do najveće moguće publike i olakšalo davanje povratnih informacija;

6.  smatra da je transparentnost temelj demokratskih postupaka, uključujući izradu zakonodavstva; stoga ističe da bi transparentnost trebala biti ključno načelo provedbe Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva; poziva Komisiju da poštuje svoju obvezu da u potpunosti obavještava Parlament o svim fazama pregovora o sporazumima s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama;

7.  pozdravlja činjenicu da stručnjaci iz Europskog parlamenta imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije, kao i brzu komunikaciju o nacrtima delegiranih akata te izradu registra delegiranih akata; ističe da je potrebno poboljšati pristup dokumentima pri pripremi delegiranih akata u slučajevima kada takva priprema uključuje sastanke stručnih skupina izvan okvira Komisije, posebno u pogledu izrade normi;

8.  žali zbog prakse Komisije da isključuje stručnjake iz Parlamenta iz sjednica komitoloških odbora tijekom pripreme provedbenih akata; nadalje žali zbog činjenice da se takva praksa proširila i na pripremu i provedbu zakonodavstva Unije; predlaže da Komisija izradi jasniji dnevni red sjednica komitoloških odbora u kojem se pravi razlika između, s jedne strane, sjednica na se glasuje i, s druge strane, točaka povezanih s provedbenim aktima u skladu s člankom 291. UFEU-a i točaka povezanih s izradom i provedbom zakonodavstva Unije, na koje stručnjaci iz Europskog parlamenta trebaju biti pozvani;

9.  zahtijeva da Komisija Parlamentu omogući dovoljno vremena između glasovanja na sjednicama komitoloških odbora i usvajanja provedbenog akta kako bi Parlament imao dovoljno vremena za prikladni nadzor provedbenih akata, posebno kada se uvodi znatan broj izmjena.

S poštovanjem,

Karima Delli

CC:   Antonio Tajani, predsjednik

  Cecilia Wikström, predsjednica Konferencije predsjednika odbora

  Richard Corbett, izvjestitelj odbora AFCO

  Zakonodavna koordinacija


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

25.4.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

3

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Elmar Brok, Jean-Marie Cavada, Richard Corbett, Mady Delvaux, Pascal Durand, Enrico Gasbarra, Esteban González Pons, Heidi Hautala, Ramón Jáuregui Atondo, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Alain Lamassoure, Gilles Lebreton, Jo Leinen, Morten Messerschmidt, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Markus Pieper, Paulo Rangel, Evelyn Regner, Helmut Scholz, György Schöpflin, Pedro Silva Pereira, Pavel Svoboda, Josep-Maria Terricabras, Kazimierz Michał Ujazdowski, Axel Voss, Francis Zammit Dimech, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Charles Goerens, Jérôme Lavrilleux, Cristian Dan Preda, Virginie Rozière, Rainer Wieland, Tiemo Wölken, Kosma Złotowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Manolis Kefalogiannis, Flavio Zanonato


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

32

+

ALDE

Jean-Marie Cavada, Maite Pagazaurtundúa Ruiz

EFDD

Joëlle Bergeron

PPE

Elmar Brok, Esteban González Pons, Manolis Kefalogiannis, Alain Lamassoure, Jérôme Lavrilleux, Markus Pieper, Cristian Dan Preda, Paulo Rangel, György Schöpflin, Pavel Svoboda, Axel Voss, Rainer Wieland, Francis Zammit Dimech, Tadeusz Zwiefka

S&D

Richard Corbett, Mady Delvaux, Enrico Gasbarra, Ramón Jáuregui Atondo, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Jo Leinen, Evelyn Regner, Virginie Rozière, Pedro Silva Pereira, Tiemo Wölken, Flavio Zanonato

VERTS/ALE

Max Andersson, Pascal Durand, Heidi Hautala, Josep-Maria Terricabras

3

-

ENF

Gerolf Annemans, Marie-Christine Boutonnet, Gilles Lebreton

4

0

ECR

Morten Messerschmidt, Kosma Złotowski

GUE/NGL

Helmut Scholz

NI

Kazimierz Michał Ujazdowski

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 23. svibnja 2018.Pravna napomena