o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane

(12543/2017 – C8-0422/2017 – 2017/0238(NLE))

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (12543/2017),

–  uzimajući u obzir Sveobuhvatan i pojačan sporazum o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane (12548/2017),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 37. Ugovora o Europskoj uniji te u skladu s člankom 91., člankom 100. stavkom 2., člancima 207. i 209. te člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a), člankom 218. stavkom 7. i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0422/2017),

–  uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od …(1) o Nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0177/2018),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Armenije.

(1) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(0000)0000.

KRATKO OBRAZLOŽENJE

Sveobuhvatan i pojačan sporazum o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane (dalje u tekstu: CEPA) potpisale su navedene stranke u okviru sastanka na vrhu Istočnog partnerstva 24. studenoga 2017. u Bruxellesu. O CEPA-i se pregovaralo u razdoblju od 2015. do 2017. nakon odluke Armenije iz 2013. da neće potpisati Sporazum o pridruživanju i Sporazum o detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine, o kojima je pregovarala s Europskom unijom, već da će umjesto toga pristupiti Euroazijskoj ekonomskoj uniji (EEU), što je 2. siječnja 2015. i učinila.

Kao izvjestitelj za mišljenje mogu samo izraziti žaljenje zbog te odluke jer se procjenjuje da bi Sporazum o pridruživanju i Sporazum o detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine doveli do dugoročnog povećanja armenskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,3 % te većih mogućnosti za izravna strana ulaganja, dok članstvo u EEU-u podrazumijeva manje vidljive koristi. Međutim, pregovore o CEPA-i i njezino potpisivanje trebalo bi ocijeniti iz više aspekata. Kao prvo, oni pokazuju interes i predanost Armenije čvršćim vezama s EU-om u onoj mjeri u kojoj je to u skladu s njezinim obvezama u okviru EEU-a. S druge strane pokazuju fleksibilnost EU-a u skladu s novim diferenciranim pristupom u okviru europske politike susjedstva za pregovaranje o sporazumu s Armenijom koji je izrađen po mjeri te je u skladu s EEU-om.

EU je najveće armensko izvozno tržište, koje čini oko 27 % ukupnog izvoza Armenije. Glavni su armenski izvozni proizvodi metali i drago kamenje, nakon čega slijede energija, pića, povrće i voće. Armenija uglavnom uvozi naftu, prirodni plin, žitarice, proizvode od gume, pluta i drveta te električne strojeve. Također ostvaruje korist od općeg sustava povlastica EU-a (OSP+). Njezina stopa korištenja programa OSP+ i dalje je visoka (oko 93 %), ali izvoz je u okviru općeg sustava povlastica izrazito koncentriran na vrlo malo dobara s prilično niskom dodanom vrijednosti, kao što su željezo i čelik te proizvodi načinjeni od njih i odjeća.

CEPA je sveobuhvatan i u mnogim područjima ambiciozan sporazum koji većinom slijedi strukturu Sporazuma o pridruživanju o kojem se pregovaralo. Obveze uključene u Sporazum o pridruživanju gotovo su nepromijenjene u mnogim područjima, kao što su politički dijalog te većina sektorskih poglavlja. Međutim, u određenim je područjima produžen vremenski okvir za provedbu. Članstvom Armenije u EEU-u iz očitih je razloga najviše pogođen trgovinski dio CEPA-e. CEPA-om se ne ukidaju carine na robu s obzirom na to da se odluke koje se odnose na carine donose na razini EEU-a, koji ima zajedničku vanjsku tarifu. Međutim, Armenija i dalje ima koristi od pristupa tržištu EU-u koji proizlazi iz uklanjanja carinskih tarifa u okviru sustava OSP+. U poglavljima CEPA-e o tehničkim preprekama u trgovini i sustavu jedinstvenih plaćanja predviđa se bliskija suradnja na temelju međunarodnih pravila i načela koja nisu jednako sveobuhvatna i ambiciozna kao u slučaju Sporazuma o detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine, osobito s obzirom na usklađivanje sa zakonodavstvom EU-a. Armenija je potpisnica plurilateralnog sporazuma o javnoj nabavi te se već obvezala djelovati u skladu s međunarodnim normama. Ona je u okviru CEPA-e pristala ići korak dalje u pogledu transparentnosti kao i u pogledu pristupa tržištu za proizvode i subjekte iz EU-a. Trgovina uslugama predstavlja ambiciozno poglavlje koje namjerava nadići okvir Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS). Poglavlje o pravima intelektualnog vlasništva također nadilazi okvir Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS). U tom je kontekstu zanimljivo primijetiti da je EU pristao dati Armeniji prijelazno razdoblje od 24 godine za upotrebu riječi „konjak” pisanu ćirilicom za armenski vinjak koji se isključivo izvozi u Rusiju. Nadalje, postoje i elementi koji nadilaze pravila WTO-a u područjima poput tržišnog natjecanja, subvencija i poduzeća u državnom vlasništvu. Osim toga, stvorena je pravna osnova za uzajamnu administrativnu pomoć između carinskih tijela, kojom se jača suradnja u borbi protiv carinskih nepravilnosti i prijevara. EU i Armenija dogovorili su se također oko ambicioznog poglavlja o trgovini i održivosti, čiji je cilj osigurati da se trgovina promiče na održiv način.

Unatoč interesu s armenske strane, CEPA ne uključuje poglavlje o ulaganjima. Razlog su tome nepostojanje mandata Komisije i potreba za pravnim pojašnjenjima na razini EU-a. Sud Europske unije dao je svoje mišljenje o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura tek 16. svibnja 2017. tvrdeći da odredbe koje se odnose na portfeljna ulaganja i mehanizam rješavanja sporova između ulagača i države spadaju u podijeljenu nadležnost između EU-a i njegovih država članica.

Kao izvjestitelj za mišljenje preporučujem da se podrži sklapanje ovog Sporazuma koji bi predstavljao tek početak procesa. Učinkovita provedba CEPA-e uključenjem parlamenata i civilnog društva s obiju strana predstavljala bi izazovan zadatak koji zahtijeva stalno i pažljivo praćenje.

******

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za vanjske poslove da kao nadležni odbor Parlamentu preporuči davanje suglasnosti za nacrt odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane.

POSTUPAK U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani