Postupak : 2018/2037(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0178/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0178/2018

Rasprave :

PV 28/05/2018 - 25
CRE 28/05/2018 - 25

Glasovanja :

PV 30/05/2018 - 13.8
CRE 30/05/2018 - 13.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0224

IZVJEŠĆE     
PDF 1087kWORD 147k
22.5.2018
PE 618.154v02-00 A8-0178/2018

o budućnosti hrane i poljoprivrede

(2018/2037(INI))

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj

Izvjestitelj: Herbert Dorfmann

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za razvoj
 MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
 MIŠLJENJE Odbora za proračune
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 PRILOG: PISMO ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o budućnosti hrane i poljoprivrede

(2018/2037(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. studenoga 2017. naslovljenu „Budućnost hrane i poljoprivrede” (COM(2017)0713),

–  uzimajući u obzir članke 38. i 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o uspostavi zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i utvrđivanju njezinih ciljeva,

–  uzimajući u obzir članke 40. i 42. UFEU-a o uspostavi zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednim proizvodima i opsegu u kojem se pravila o tržišnom natjecanju primjenjuju na proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima,

–  uzimajući u obzir članak 13. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 349. UFEU-a kojim se definira status najudaljenijih regija i utvrđuju uvjeti za primjenu Ugovora na te regije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2017/2393 od 13. prosinca 2017. o izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1307/2013 o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i (EU) br. 652/2014 o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal(1) („Skupna uredba”),

–  uzimajući u obzir Uredbu 98/58/EZ Vijeća od 20. srpnja 1998. o zaštiti životinja koje se drže u svrhu proizvodnje(2),

–  uzimajući u obzir informativni dokument Europskog revizorskog suda o budućnosti ZPP-a od 19. ožujka 2018.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida(3) i izvješće Komisije od 10. listopada 2017. o nacionalnim akcijskim planovima država članica i napretku u provedbi Direktive 2009/128/EZ o održivoj upotrebi pesticida (COM(2017)0587),

–  uzimajući u obzir svoju Odluku o osnivanju, nadležnostima, brojčanom sastavu i trajanju mandata posebnog odbora za postupak Unije za odobravanje pesticida(4),

–  uzimajući u obzir tematska izvješća Revizorskog suda br. 16/2017 naslovljeno „Izrada programa ruralnog razvoja: potrebno je pojednostavnjenje i stavljanje većeg naglaska na rezultate” te br. 21/2017 pod naslovom „Ekologizacija: složeniji oblik potpore dohotku koji još nije djelotvoran u pogledu okoliša”,

–  uzimajući u obzir Dokument za razmatranje o budućnosti financija EU-a koji je Komisija objavila 28. lipnja 2017. (COM(2017) 358),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. veljače 2018. pod naslovom „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” (COM(2018)0098),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Corka 2.0 pod nazivom „Bolji život u ruralnim područjima”, koja je donesena 2016. na Europskoj konferenciji o ruralnom razvoju,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. svibnja 2018. o trenutačnom stanju i budućnosti sektora ovčarstva i kozarstva u Uniji(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o Europskoj strategiji za promicanje proteinskih usjeva – poticanje proizvodnje proteinskih kultura i mahunarki u europskom poljoprivrednom sektoru(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2018. o sljedećem VFO-u: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u za razdoblje nakon 2020.(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. ožujka 2018. o mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU-a(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. travnja 2017. naslovljenu „Aktualno stanje koncentracije poljoprivrednih zemljišta u EU-u: kako poljoprivrednicima olakšati pristup zemljištu(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2016. o alatima ZPP-a za smanjenje nestabilnosti cijena na poljoprivrednim tržištima(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. listopada 2016. o tome kako se ZPP-om može potaknuti otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2016. o jačanju inovacija i gospodarskog razvoja u upravljanju europskim poljoprivrednim gospodarstvima u budućnosti(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2015. o budućnosti sektora mlijeka i mliječnih proizvoda EU-a – revizija provedbe „mliječnog paketa”(14),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Moguća izmjena zajedničke poljoprivredne politike”(15),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija naslovljeno „Zajednička poljoprivredna politika nakon 2020.”(16),

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja UN-a, od kojih je većina relevantna za ZPP,

–  uzimajući u obzir izvješće i zaključke iz studenog 2016. Radne skupine za poljoprivredna tržišta pod nazivom „Poboljšanje tržišnih rezultata – jačanje položaja poljoprivrednika u opskrbnom lancu”,

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum postignut na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama 2015. (COP 21), a posebno obveze koje je preuzela Europska unija kao „nacionalno utvrđene doprinose” kako bi se postigli globalni ciljevi Sporazuma,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 15. prosinca 2016. o provedbi programa posebnih mjera za poljoprivredu u korist najudaljenijih regija Unije (POSEI) (COM(2016)0797),

–  uzimajući u obzir pomoćni alat Pregled aktivnosti u području okoliša (COM(2016)0316), najavljen 2016., na temelju kojega će se omogućiti bolja provedba pravnih propisa i politika EU-a u području okoliša i tako pogodovati poduzećima i građanima,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za proračunski nadzor,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i mišljenja Odbora za razvoj, Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračune te Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0178/2018),

A.   budući da se u komunikaciji Komisije naslovljenoj „Budućnost hrane i poljoprivrede” prepoznaje da je zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedna od najstarijih i najintegriranijih politika EU-a te da je ujedno i od globalne strateške važnosti; budući da bi ZPP trebao biti oblikovan tako da poljoprivrednom i šumarskom sektoru EU-a omogući da odgovori na opravdane zahtjeve građana koji se ne odnose samo na sigurnost opskrbe hranom te zaštitu, kvalitetu i održivost hrane već i na zaštitu okoliša, zaštitu biološke raznolikosti i prirodnih resursa, klimatsku politiku, ruralni razvoj, zdravlje i visoke standarde u pogledu dobrobiti životinja te zapošljavanje;

B.  budući da ZPP sada treba reformirati kako bi se njime bolje zadovoljile potrebe i onih kojima je u prvom redu namijenjena, a to su poljoprivrednici, i građana u cjelini;

C.  budući da je ZPP od presudne važnosti za oko 12 milijuna poljoprivrednih gospodarstava u cijeloj Europi;

D.  budući da poljoprivredna zemljišta čine 47 % europskog teritorija i da u EU-u živi 22 milijuna poljoprivrednika i poljoprivrednih radnika;

E.  budući da bi ciljevi ZPP-a trebali biti jamčenje sigurnosti hrane i neovisnosti u opskrbi hranom, kao i otpornosti i održivosti europskih poljoprivrednih sustava i područja;

F.   budući da je glavni cilj EU-a, odnosno multifunkcionalan i diversificiran sektor poljoprivrede i šumarstva kojim se stvaraju radna mjesta, koji je pravedan, čiji su pokretač održive poljoprivredne prakse i kojim se omogućuje očuvanje održivih malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se mogu stjecati i prenositi s koljena na koljeno, i dalje ključan za ostvarivanje pozitivnih vanjskih učinaka i osiguravanje javnih dobara (prehrambeni i neprehrambeni proizvodi i usluge) koje europski građani očekuju;

G.  budući da je od ključne važnosti zaustaviti i smanjiti trenutačnu koncentraciju moći u rukama velikog maloprodajnog sektora i velikih poduzeća;

H.  budući da se izmjene postojećeg ZPP-a trebaju temeljiti na strateškim ciljevima za jačanje konkurentnosti te da se njima treba osigurati kvalitetna i sigurna hrana;

I.   budući da je tijekom više od 25 godina ZPP redovito bio predmet reformi uvjetovanih otvaranjem europske poljoprivrede međunarodnim tržištima i pojavom novih izazova kao što su oni u području okoliša i klimatskih promjena; budući da je sada potrebno učiniti još jedan korak u tom kontinuiranom procesu prilagodbe kako bi se ZPP pojednostavnio, modernizirao i preusmjerio te se tako osigurao dohodak za poljoprivrednike i učinkovitije odgovorilo na očekivanja društva općenito, posebno u području kvalitete hrane i sigurnosti opskrbe hranom, klimatskih promjena, javnog zdravlja i zapošljavanja, uz istovremeno jamčenje sigurnosti politike i financijske sigurnosti za sektor, s ciljem stvaranja održivih ruralnih područja, suočavanja s problemima sigurnosti opskrbe hranom i jamčenja ostvarivanja europskih ciljeva u području klime i okoliša te povećanja dodane vrijednosti EU-a;

J.   budući da je Komisija svoju komunikaciju o tekućoj reformi ZPP-a nazvala „Budućnost hrane i poljoprivrede”, no nije dala nikakva jamstva u pogledu zadržavanja proračuna ZPP-a te budući da je od ključne važnosti da se to pitanje riješi prije predstavljanja predstojećih zakonodavnih prijedloga; budući da se njima mora osigurati da se ZPP neće ponovno nacionalizirati i da se neće narušiti pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta te da postoje stvarna pojednostavljenja za korisnike, ne samo na razini EU-a nego i na razini država članica, regionalnoj i lokalnoj razini te na razini poljoprivrednih gospodarstava, kao i fleksibilnost i pravna sigurnost za poljoprivrednike i vlasnike šuma, pri čemu se također treba jamčiti ostvarivanje ambicioznih ciljeva u području zaštite okoliša i novog ZPP-a bez dodavanja novih ograničenja za države članice, a posljedično i dodatne složenosti koja bi dovela do kašnjenja u provedbi nacionalnih strategija;

K.  budući da bi se novim modelom ostvarivanja ciljeva trebao zajamčiti izravni odnos između EU-a i europskih poljoprivrednika;

L.  budući da ZPP mora imati važnu ulogu u jačanju dugoročne produktivnosti i konkurentnosti sektora te izbjegavanju stagnacije i nestabilnosti prihoda poljoprivrednih gospodarstava koji su, unatoč koncentriranju i intenziviranju proizvodnje te povećanju produktivnosti u prosjeku i dalje niži nego u drugim sektorima;

M.  budući da izravna plaćanja daju prvi značajni sloj stabilnosti i sigurnosti za prihode poljoprivrednih gospodarstava, s obzirom na to da ona predstavljaju opipljiv udio godišnjih poljoprivrednih prihoda, odnosno do čak 100 % poljoprivrednih prihoda u određenim regijama; budući da bi se ta plaćanja trebala zadržati kako bi se pomoglo poljoprivrednicima da se natječu s trećim zemljama pod jednakim uvjetima;

N.  budući da se novim ruralnim vrijednosnim lancima u biogospodarstvu može pružiti dobar potencijal za rast i otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima;

O.  budući da izravna plaćanja trebaju biti jače usmjerena na poljoprivrednike s obzirom na to da su oni ti koji doprinose stabilnosti i budućnosti naših ruralnih regija te se suočavaju s gospodarskim tržišnim rizicima;

P.  budući da se tijekom posljednjih nekoliko godina poljoprivrednici suočavaju sa sve većom nestabilnošću cijena, u kojoj se odražavaju fluktuacije cijena na globalnim tržištima i nesigurnost koju uzrokuju makroekonomska kretanja, vanjske politike poput trgovine, politički i diplomatski problemi, sanitarne krize, prekomjerna proizvodnja u određenim europskim sektorima, klimatske promjene i sve učestaliji ekstremni vremenski uvjeti u EU-u;

Q.  budući da posebni alati za sredozemne sektore trebaju ostati u prvom stupu;

R.  budući da je nužno pružiti fleksibilne i prilagodljive alate kojima bi se pomoglo osjetljivim i strateškim sektorima da se nose sa strukturnim promjenama kao što su mogući učinci Brexita ili usvojenih bilateralnih trgovinskih sporazuma s glavnim partnerima EU-a;

S.  budući da sektorske strategije za voće i povrće, vino i pčelarstvo trebaju i dalje biti obvezujuće za zemlje u kojima se ti proizvodi proizvode te da se posebnosti povezanih alata i pravila trebaju zadržati;

T.  budući da je od ključne važnosti osigurati jednake uvjete, poštene cijene i primjeren životni standard za sve poljoprivrednike u svim regijama i državama članicama EU-a te na taj način zajamčiti prihvatljive cijene za građane i potrošače kao i poljoprivrednu aktivnost u svim dijelovima Unije, među ostalim i u područjima s prirodnim ograničenjima; budući da je od presudne važnosti promicati pristup visokokvalitetnoj hrani i pristup njoj te zdravu i održivu prehranu uz istodobno ispunjavanje obveza u pogledu socijalne i okolišne održivosti, klimatske politike, zdravlja, zdravlja i dobrobiti životinja i bilja te uravnoteženog razvoja ruralnih područja;

U.  budući da su voda i poljoprivreda neraskidivo povezane te da je održivo upravljanje vodom u poljoprivrednom sektoru ključno kako bi se zajamčila kvalitetna i dostatna proizvodnja hrane i zaštita vodnih resursa;

V.  budući da su ZPP-u potrebni odgovarajući alati za rješavanje ranjivosti poljoprivrede u kontekstu klimatskih promjena te za istodobno smanjenje pritiska tog sektora na slatkovodne rezerve, s obzirom na to da on iskorištava 50 % slatkovodnih resursa u EU-u;

W.  budući da u svrhu postizanja veće jednakosti i legitimnosti postoji potreba za moderniziranim, jednostavnijim i pravednijim sustavom plaćanja;

X.  budući da u aktualnom ZPP-u ne postoje potrebni instrumenti koji bi osiguravali pristojna primanja nužna za dostojanstven život starijih poljoprivrednika;

Y.  budući da ne postoje odgovarajući instrumenti koji bi poticali prijenos poslovanja sa starije generacije poljoprivrednika na one mlađe;

Z.  budući da je, prema informativnom dokumentu Europskog revizorskog suda iz ožujka 2018. o budućnosti ZPP-a, 2010. godine na svakih 100 upravitelja poljoprivrednih gospodarstava starijih od 55 godina bilo njih 14 mlađih od 35 godina, a taj je broj 2013. godine pao na 10,8; budući da se u razdoblju od 2004. do 2013. prosječna dob poljoprivrednika u EU-u povećala s 49,2 na 51,4 godine; budući da najmanja poljoprivredna gospodarstva najčešće pripadaju starijim poljoprivrednicima;

Aa.   budući da sve opsežnija globalna trgovina sa sobom donosi i prilike i izazove, između ostalog, u pogledu okoliša, klimatskih promjena, zaštite voda, nedostatka poljoprivrednog zemljišta i degradacije tla, i stoga zahtijeva prilagodbu pravila međunarodne trgovine kako bi se omogućila uspostava jednakih uvjeta za sve na temelju visokih standarda te poštenih i održivih uvjeta za razmjenu robe i usluga kao i obnovljenih i učinkovitih mehanizama za zaštitu trgovine, u skladu s postojećim europskim socijalnim, gospodarskim, okolišnim, zdravstvenim, sanitarnim i fitosanitarnim standardima te standardima dobrobiti životinja;

Ab.  budući da se ti visoki standardi trebaju i dalje primjenjivati te da ih treba dodatno promicati na globalnoj razini, posebno u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO), štiteći tako interese europskih proizvođača i potrošača i osiguravajući primjenu europskih standarda u trgovinskim sporazumima o uvozu;

Ac.  budući da se oko 80 % potrebnih proteina u EU-u uvozi iz trećih zemalja i da dosad nije poduzeto dovoljno napora kako bi se u okviru ZPP-a provela proteinska strategija;

Ad.  budući da treba pozdraviti stavljanje naglaska na istraživanje i razvoj za inovacije u području proizvoda i postupaka kojima se štede resursi, no da je unatoč tome potrebno učiniti više za razvoj istraživačkih kapaciteta i infrastrukture potrebne za prijenos rezultata istraživanja u područje hrane i poljoprivrede te održive agrošumarske prakse, uz odgovarajuću potporu, kao i za promicanje pristupa zasnovanog na sudjelovanju više dionika s poljoprivrednikom u njegovu središtu, uz pomoć neovisnih, transparentnih, dostatno financiranih poljoprivrednih savjetodavnih službi iz cijelog EU-a u svim državama članicama i regijama, odnosno uz pomoć službi za razmjenu znanja i osposobljavanje na razini država članica;

Ae.  budući da bi potpore za izravna ulaganja trebale biti bolje usmjerene na dvostruki zahtjev ekonomske i okolišne učinkovitosti i da bi pritom trebalo uzimati u obzir potrebe poljoprivrednih gospodarstava;

Af.  budući da je Europska unija razvila niz svemirskih programa (EGNOS i Galileo) i programa za promatranje Zemlje (Copernicus) čiji potencijal u pogledu praćenja provedbe ZPP-a i prelaska europske poljoprivrede na preciznu poljoprivredu te usmjerenosti gospodarstava na dvostruku okolišnu i ekonomsku učinkovitost treba iskoristiti u najvećoj mogućoj mjeri;

Ag.  budući da se većina biotehnoloških istraživanja trenutačno provodi izvan EU-a te da su ona u pravilu usmjerena na poljoprivredno-gospodarska pitanja koja nisu relevantna za sektor EU-a, što dovodi do potencijalnih gubitaka u pogledu ulaganja i usmjerenja;

Ah.  budući da je na temelju trenutačnih iskustava izgledno da će iskorištavanje i poticanje prirodnih procesa za povećanje prinosa i otpornosti smanjiti proizvodne troškove;

Ai.  budući da konkurentni sektori poljoprivrede, prehrane i šumarstva moraju i dalje imati važnu ulogu u ostvarivanju ciljeva EU-a u pogledu zaštite okoliša i klime, kako je utvrđeno u međunarodnim sporazumima kao što su COP 21 i ciljevi održivog razvoja UN-a, pri čemu poljoprivrednike treba poticati i plaćati za njihov doprinos te im pomoći smanjivanjem nepotrebnih regulatornih i administrativnih opterećenja kada je riječ o mjerama koje poduzimaju;

Aj.  budući da je zbog predviđenog povećanja globalne prosječne površinske temperature u 21. stoljeću i izravnih posljedica u pogledu klimatskih uvjeta potreban prehrambeni sustav koji je ekološki održiv i kojim se jamči sigurna i obilna proizvodnja, a da Unija pritom ne ovisi o drugim tržištima;

Ak.  budući da je važno da budući ZPP bude usklađen s ciljevima održivog razvoja, Pariškim sporazumom i politikama EU-a, posebice u područjima održivosti, okoliša, klime, javnog zdravlja i hrane;

Al.  budući da je poljoprivreda jedan od sektora gospodarstva od kojeg se očekuje da će pridonijeti cilju zacrtanom za 2030. u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova za 30 % u odnosu na razine iz 2005. u skladu s Uredbom o raspodjeli tereta;

Am.  budući da mali poljoprivrednici čine otprilike 40 % poljoprivrednih gospodarstava EU-a, ali da primaju samo 8 % subvencija ZPP-a;

An.  budući da se uz pomoć 17 ciljeva održivog razvoja utvrđuju novi, jasni ciljevi za ZPP nakon 2020.;

Ao.  budući da je ZPP postupno obuhvatio okolišne ciljeve jamčenjem toga da su njegovi propisi kompatibilni s okolišnim zahtjevima iz zakonodavstva EU-a te da poljoprivrednici poštuju te zahtjeve i promiču održive poljoprivredne prakse kojima se čuvaju okoliš i biološka raznolikost;

Ap.  budući da je potrošnja zasićenih masti i crvenog mesa u Uniji i dalje znatno iznad preporučenog nutritivnog unosa te da prehrambena industrija nastavlja uvelike pridonositi emisijama stakleničkih plinova i dušika;

Aq.  budući da zatvoreni proizvodni krugovi, u kojima se postupci proizvodnje, prerade i pakiranja odvijaju u istoj regiji, zadržavaju dodanu vrijednost u dotičnoj regiji te tako osiguravaju više lokalnih radnih mjesta i stoga imaju potencijal za oživljavanje ruralnih područja;

Ar.  budući da se u sklopu ZPP-a nastoje ostvariti neodvojivi okolišni i gospodarski ciljevi te da taj dvojni pristup treba očuvati pa čak i ojačati u okviru reforme prvog stupa i programa ekologizacije u korist prelaska na održiv i učinkovit europski poljoprivredni model;

As.  budući da Europska unija u okviru budućeg ZPP-a mora težiti znatnom ograničenju uporabe antibiotika u poljoprivredi i prehrambenom sektoru kako bi se ojačala održiva poljoprivreda;

At.  budući da će povećanje dugoročne otpornosti i održivosti poljoprivrednih sustava i područja biti korisno za EU u cjelini;

Au.  budući da je Revizorski sud naglasio da se zbog zahtjeva ekologizacije kojima se često samo odražavaju već postojeće prakse, zelenim plaćanjima uvedenima reformom iz 2013. povećava složenost i birokracija te da ih je teško razumjeti; budući da se, prema mišljenju Revizorskog suda, njima ne poboljšava dovoljno učinkovitost ZPP-a pri zaštiti okoliša i klime zbog načina na koji su koncipirana, što je važno imati na umu pri oblikovanju nove zelene strukture ZPP-a;

Av.  budući da je Revizorski sud utvrdio značajne nedostatke u provedbi drugog stupa, posebno u pogledu dugog postupka odobrenja te složene i birokratske prirode programâ ruralnog razvoja;

Aw.  budući da je metaanalizom učinkovitosti koja se temelji na dokazima iz znanstvenih istraživanja utvrđeno da mjerama ekologizacije nije znatno poboljšana okolišna učinkovitost, uglavnom zato što su ti zahtjevi već bili ispunjeni;

Ax.   budući da se u ciljevima Deklaracije iz Corka 2.0 za bolji život u ruralnim područjima spominju dinamična ruralna područja, pametna multifunkcionalnost, biološka raznolikost u poljoprivredi i šumarstvu i izvan njih, rijetke pasmine životinja i očuvanje usjeva, kao i ekološka poljoprivreda, potpora područjima u nepovoljnom položaju i obveze u okviru mreže Natura 2000; budući da se u Deklaraciji također ističe važnost napora koji se ulažu u sprečavanje depopulacije ruralnih područja i uloga koju u tom procesu imaju žene i mladi, kao i potreba za boljim korištenjem svih endogenih resursa ruralnih područja na temelju primjene integriranih strategija i multisektorskih pristupa kojima se jačaju pristup „odozdo prema gore” i sinergije među dionicima i u sklopu kojih se zahtijeva ulaganje u održivost ruralnih područja, zaštita prirodnih resursa i bolje upravljanje njima, poticanje djelovanja u području klimatske politike, poticanje znanja i inovacija, bolje upravljanje ruralnim područjima te pojednostavljenje politike ruralnog razvoja i njezine provedbe;

Ay.  budući da u okviru ZPP-a zbog dodatnih ograničenja u pogledu pristupa zemljištu treba uzeti u obzir područja u nepovoljnijem položaju, kao što su regije u kojima postoji snažna konkurencija između urbanog razvoja i poljoprivrede, radi održanja poljoprivrede u takvim područjima;

Az.  budući da se u okviru ZPP-a i dalje trebaju nadoknađivati dodatni troškovi područja u nepovoljnom položaju, kao što su planinske i najudaljenije regije, povezani s njihovim posebnim ograničenjima, kako bi se održala poljoprivredna djelatnost u tim područjima;

Ba.  budući da bi se u okviru ZPP-a trebalo odati dužno priznanje velikim koristima određenih sektora za okoliš, kao što su sektori ovčarstva i kozarstva ili sektor proteinskih usjeva;

Bb.  budući da je pčelarski sektor od ključne važnosti za EU te znatno doprinosi društvu i s gospodarskog i s okolišnog aspekta;

Bc.  budući da je nužno dodatno ojačati položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom i osigurati pošteno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu primjenom poštenih i transparentnih pravila kojima se uzimaju u obzir posebnosti poljoprivrede u odnosima između proizvodnje i drugih dijelova lanca opskrbe hranom, i na početku i na kraju lanca, te zajamčiti poticaje za djelotvorno sprečavanje kriza i rizika, uključujući instrumente za aktivno upravljanje kojima se u većoj mjeri mogu uskladiti opskrba i potražnja i koje tijela javne vlasti mogu uvesti na razini sektora, kao što je istaknuto u izvješću Radne skupine za tržišta poljoprivrednih proizvoda; budući da se i aspekti izvan područja primjene ZPP-a koji utječu na konkurentnost i jednake uvjete za poljoprivrednike moraju uzeti u obzir i pratiti na odgovarajući način;

Bd.  budući da je zbog novih izazova u području sigurnosti i neovisnosti opskrbe hranom europske poljoprivrede u sklopu političkih prioriteta EU-a, kako se navodi u dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a koji je objavila Komisija, u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) proračun za poljoprivredu potrebno povećati ili zadržati na istoj razini po stalnim cijenama (u eurima) radi suočavanja s postojećim i novim izazovima;

Be.  budući da društvo od poljoprivrednika očekuje da promijene svoje prakse kako bi postale u potpunosti održive i da bi ih stoga u toj tranziciji trebalo podržati javnim sredstvima; 

Bf.  budući da se sve izmjene aktualnog ZPP-a moraju uvesti na takav način da se uz pomoć odgovarajućih prijelaznih razdoblja i mjera osigura stabilnost sektora, pravna sigurnost i sigurnost planiranja za poljoprivrednike i vlasnike šuma;

Bg.  budući da Parlament mora imati sveobuhvatnu ulogu u uspostavi jasnog političkog okvira kako bi se održale zajedničke ambicije na europskoj razini i kako bi se nastavila demokratska rasprava o strateškim pitanjima koja utječu na svakodnevni život svih građana kad je riječ o održivom korištenju prirodnih resursa, uključujući vodu, tlo i zrak, kvalitetu naše hrane, financijsku stabilnost poljoprivrednih proizvođača, sigurnost hrane, zdravlje te održivu modernizaciju poljoprivrednih i higijenskih praksi s ciljem uspostave društvenog ugovora na europskoj razini između proizvođača i potrošača;

Bh.  budući da je ZPP potrebno preinačiti kako bi se njime uspješno odgovorilo na aktualne izazove te da je od iznimne važnosti suzakonodavcima osigurati sredstva kako bi mogli u potpunosti izvršavati svoje zadaće u propisanom vremenskom okviru; budući da je prisutna neizvjesnost povezana s Brexitom;

Bi.  budući da se sigurnost hrane u Europi ubuduće treba zajamčiti i Ujedinjenoj Kraljevini i 27 država članica EU-a, pri čemu je najviše napora potrebno uložiti kako bi se smanjilo ometanje proizvodnje i omogućio pristup hrani za obje strane; budući da je potrebno uložiti sve napore kako bi se zajamčila jedinstvena usklađenost sa standardima u području zaštite okoliša i sigurnosti hrane i tako osiguralo da se građani Ujedinjene Kraljevine i EU-a neće suočiti sa smanjenjem kvalitete i sigurnosti hrane;

Bj.  budući da obnova, održavanje i jačanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom, između ostalog i u područjima iz programa Natura 2000, ulaze u šest glavnih prioriteta za razvoj ruralnih područja u EU-u;

Bk.  budući da EU trenutačno radi na proteinskoj strategiji radi promicanja samodostatnosti u opskrbi proteinskim usjevima;

Bl.  budući da je 2017. godine 124 milijuna ljudi u 51 zemlji bilo pogođeno velikom nesigurnošću opskrbe hranom, a to je 16 milijuna više nego 2016. godine; budući da većina ljudi pogođena nesigurnošću opskrbe hranom živi u ruralnim područjima;

Bm.  budući da je ravnopravnost žena i muškaraca jedan od temeljnih ciljeva EU-a i njegovih država članica, budući da žene svojim brojnim ulogama u ruralnim područjima doprinose održavanju uspješnih poljoprivrednih gospodarstava i ruralnih zajednica; budući da su napori koji se ulažu u sprečavanje depopulacije ruralnih područja povezani sa stvaranjem prilika za žene i mlade; budući da se žene u ruralnim područjima i dalje suočavaju s brojnim izazovima te da politike poljoprivrednog i ruralnog razvoja ne uključuju u dovoljnoj mjeri rodnu dimenziju; budući da žene nisu dovoljno zastupljene među korisnicima izravnih plaćanja ili fondova za ruralni razvoj, iako rodna dimenzija u tom slučaju nije pouzdan pokazatelj učinka programa;

Bn.  budući da, kako bi se pred europskim poreznim obveznicima opravdao proračun ZPP-a, buduća financijska sredstva moraju biti povezana s proizvodnjom sigurne i visokokvalitetne hrane i jasnom društvenom dodanom vrijednošću u pogledu održive poljoprivrede, ambiciozne i učinkovite zaštite okoliša i klime, standarda javnog zdravlja te zdravlja i dobrobiti životinja kao i drugih društvenih učinaka ZPP-a kako bi se stvorili istinski jednaki uvjeti u EU-u i izvan njega;

Bo.  budući da iz posebne studije Eurobarometra br. 442 na temu stava Europljana o dobrobiti životinja proizlazi da 82 % europskih građana smatra da je dobrobit životinja na poljoprivrednim gospodarstvima potrebno poboljšati;

Bp.  budući da upotreba pesticida, smanjivanje biološke raznolikosti i promjene u poljoprivrednom okolišu negativno utječu na broj oprašivača i raznolikost njihovih vrsta; budući da se i udomaćeni i divlji oprašivači suočavaju sa znatnim izazovima te da bi posljedice toga mogle biti pogubne za poljoprivredu i sigurnost hrane u EU-u s obzirom na ovisnost većine proizvodnje EU-a o uslugama oprašivanja; budući da je u siječnju 2018. pokrenuto javno savjetovanje u okviru Inicijative EU-a za oprašivače kako bi se utvrdio najbolji pristup problemu opadanja broja oprašivača u EU-u i odgovarajući koraci koje valja poduzeti;

Bq.  budući da je potrebno izraditi posebnu mjeru u sklopu ruralnog razvoja, temeljenu na osam načela integrirane zaštite bilja (IPM) Europske unije, kako bi se potaknulo smanjenje upotrebe teških pesticida i promicalo uvođenje nekemijskih alternativa;

Br.  budući da se u okviru ZPP-a i dalje trebaju nadoknađivati dodatni troškovi područja u nepovoljnom položaju, kao što su planinske i najudaljenije regije, povezani s njihovim posebnim ograničenjima, kako bi se održala poljoprivredna djelatnost u tim područjima;

Bs.  budući da bi pri primjeni okvira ZPP-a u najudaljenijim regijama trebalo u cijelosti ispitati područje primjene članka 349. UFEU-a jer su ta područja u posebno nepovoljnom položaju u pogledu socioekonomskog razvoja s obzirom na aspekte kao što su starenje stanovništva i depopulacija; budući da je POSEI učinkovit instrument namijenjen za razvoj i jačanje strukturiranja sektora, kojim se rješavaju konkretni poljoprivredni problemi u najudaljenijim regijama; podsjeća da je Komisija u svojem izvješću Parlamentu i Vijeću od 15. prosinca 2016. o provedbi programa POSEI zaključila da „uzimajući u obzir ocjenu programa ... smatra se da nije potrebno mijenjati osnovnu Uredbu (EU) br. 228/2013.”;

Bt.  budući da i gospodarenje šumama i agrošumarstvo koje obuhvaća gornji sloj drvenaste vegetacije iznad pašnjaka ili poljoprivrednih kultura, mogu doprinijeti otpornosti na razini poljoprivrednih gospodarstava i krajolika te potrebnim mjerama za ublažavanje klimatskih promjena pružanjem šumarskih ili poljoprivrednih proizvoda ili ostalih usluga ekosustava, čime se učvršćuju ciljevi ZPP-a i omogućuje da kružno i biogospodarstvo doprinesu novim poslovnim modelima od kojih koristi imaju poljoprivrednici, šumari i ruralna područja; budući da se strategijom EU-a za šume promiče dosljedan, cjelovit pristup upravljanju šumama i višestruke prednosti šuma te se obuhvaća cijeli vrijednosni lanac sektora šuma; ističe da ZPP ima ključnu ulogu u ciljevima te strategije i da se u okviru njega posebna pozornost posvećuje mediteranskim šumama, koje su više pogođene klimatskim promjenama i požarima, zbog čega su biološka raznolikost i potencijalna poljoprivredna proizvodnja u opasnosti;

Novi odnos između Europske unije, država članica, regija i poljoprivrednika

1.  pozdravlja namjeru da se ZPP pojednostavi i modernizira radi ostvarivanja ekonomske koristi za poljoprivrednike i ispunjavanja očekivanja građana, no naglašava da najvažniji prioriteti reforme moraju biti načela navedena u Ugovoru iz Rima, cjelovitost jedinstvenog tržišta i istinska zajednička politika koju na odgovarajući način financira EU, koja je moderna i usmjerena na rezultate, kojom se podržava održiva poljoprivreda te osiguravaju sigurna, visokokvalitetna i raznovrsna hrana, zapošljavanje i razvoj u ruralnim područjima;

2.  prima na znanje komunikaciju Komisije naslovljenu „Budućnost hrane i poljoprivrede” te pozdravlja priznanje da jedan od ciljeva ZPP-a mora biti poboljšanje i jamčenje održivog upravljanja prirodnim resursima i pridonošenje ciljevima EU-a u pogledu zaštite okoliša i klime;

3.  poziva na to da najviši prioritet ZPP-a bude prijelaz svakog europskog poljoprivrednog gospodarstva prema poduzeću koje objedinjuje gospodarske standarde i standarde okolišne učinkovitosti;

4.  ističe da u okviru ZPP-a treba zadržati ključni odnos između zakonodavaca, poljoprivrednika i građana EU-a; odbacuje svaku mogućnost ponovne nacionalizacije ZPP-a, čime bi se povećale nejednakosti u pogledu konkurentnosti na jedinstvenom tržištu;

5.  skreće pozornost na veoma važnu ulogu malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava, koju je potrebno prepoznati i cijeniti;

6.  ističe da se fleksibilnošću koju države članice trenutačno imaju u pogledu opcija utvrđenih u osnovnim pravilima može reagirati na konkretne slučajeve, ali istodobno pokazuje da se neki dijelovi ZPP-a ne mogu više smatrati zajedničkima; ističe potrebu da se zadrže uvjeti tržišnog natjecanja unutar jedinstvenog tržišta i zajamče jednaki uvjeti u pogledu pristupa potpori za poljoprivrednike u različitim državama članicama ili regijama, zajedno s potrebom za prikladnim i učinkovitim rješenjima kako bi se na najmanju moguću mjeru sveo svaki rizik od narušavanja tržišnog natjecanja ili rizici za koheziju;

7.  smatra da bi države članice trebale imati razuman stupanj fleksibilnosti unutar čvrstog zajedničkog okvira pravila, osnovnih standarda, intervencijskih alata, kontrola i financijskih sredstava EU-a koje je na razini EU-a dogovorio suzakonodavac kako bi se zajamčili jednaki uvjeti za poljoprivrednike, a posebno europski pristup potpori u sklopu prvog stupa, u cilju jamčenja poštovanja uvjeta poštenog tržišnog natjecanja;

8.  smatra da bi, kako bi provedba ZPP-a bila učinkovitija i bolje prilagođena stvarnosti različitih oblika poljoprivrede u Europi, trebalo pojednostaviti nacionalne odluke koje se donose u okviru instrumenata EU-a dostupnih u sklopu prvog i drugog stupa te da bi države članice uz sudjelovanje svih relevantnih dionika trebale osmisliti vlastite dosljedne nacionalne strategije utemeljene na dokazima na osnovi europskih ciljeva i pokazatelja koji se odnose na glavne vrste mogućih mjera intervencije, koje bi također trebalo odrediti na razini EU-a, te svoje kriterije odabira, unutar jasnog zajedničkog okvira pravila primjenjivih diljem EU-a i uz poštovanje pravila i načela jedinstvenog tržišta;

9.  ističe da bi dodatnu supsidijarnost trebalo dopustiti samo pod uvjetom da postoji čvrst zajednički skup pravila, ciljeva, pokazatelja i provjera EU-a;

10.  ističe rizik od prekomjerne regulacije na nacionalnoj i regionalnoj razini i visok stupanj nesigurnosti za poljoprivrednike zbog mogućnosti da države članice moraju neovisno definirati svoje nacionalne planove i preispitivati svoje odluke na godišnjoj razini, ovisno o stajalištima aktualne vlade; stoga poziva Komisiju da zajedno sa svojim zakonodavnim prijedlozima suzakonodavcima predstavi jasan i jednostavan model nacionalnog strateškog plana kako bi im se omogućilo da procijene opseg, stupanj detaljnosti i sadržaj tih planova, koji su ključni elementi u predstojećem prijedlogu Komisije, te kako bi im se objasnili kriteriji za ocjenjivanje tih nacionalnih strategija;

11.  poziva Komisiju da pruži mehanizme namijenjene za povećanje uporabe sinergija između ZPP-a i financiranja u okviru kohezijske politike;

12.  ističe potrebu za time da se budućim ZPP-om u potpunosti poštuje podjela ovlasti unutar svake države članice, često utvrđena u njihovim ustavima, osobito kad je riječ o poštovanju pravnih nadležnosti regija EU-a pri osmišljavanju i provedbi politika kao što je EPFRR te upravljanju njima; ističe da je potrebno osigurati da poljoprivrednici i drugi korisnici budu propisno uključeni u sve faze razvoja politika;

13.  pozdravlja nastojanja Komisije da uvede izradu programa, provedbu i nadzor pristupa temeljenog na rezultatima kako bi se poticala uspješnost, a ne puko poštovanje propisa te da istodobno osigura odgovarajuće praćenje utemeljeno na riziku s pomoću jasno definiranih, jednostavnijih, manje birokratskih (uključujući sprečavanje prekomjerne regulacije), čvrstih, transparentnih i mjerljivih pokazatelja na razini EU-a, uključujući odgovarajuće kontrole mjera i izrade programa te provedbe i sankcija u državama članicama; smatra da treba uspostaviti jedinstvene osnovne kriterije za određivanje sličnih kazni za jednakovrijedne nesukladnosti otkrivene pri provedbi raznih mjera koje primjenjuju države članice ili regije radi ostvarivanja zajedničkih općih ciljeva koje je utvrdio EU;

14.  naglašava da bi pristup koji se temelji isključivo na rezultatima mogao biti rizičan za države članice koje zbog specifičnih okolnosti možda ne mogu u potpunosti ostvariti sve rezultate utvrđene u njihovim nacionalnim planovima i koje bi mogle podlijegati ex-post smanjenju nacionalnih omotnica i obustavama financiranja;

15.  prepoznaje da će za usklađivanje i izmjene novog modela ostvarenja ciljeva trebati nekoliko godina kako bi se osiguralo da se poljoprivrednici ne sankcioniraju zbog prelaska na model temeljen na rezultatima;

16.  međutim, napominje da potencijalno kašnjenje u donošenju strateških planova ZPP-a može dovesti do zakašnjelih plaćanja, što valja izbjeći;

17.  napominje da u prvome stupu države članice mogu odabrati programe iz prioritetnog kataloga koji je uspostavio EU;

18.  poziva na razvoj sustava prikladnih institucionalnih i zakonskih prilagodbi kojima bi se pospješila izmjena modela provedbe kako bi se spriječili nastanak dodatnih troškova i smanjenje apsorpcije sredstava u državama članicama;

19.  smatra da se prikupljanje informacija treba temeljiti na satelitskima snimkama i bazama podataka integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, a ne na podnošenju podataka pojedinačnih poljoprivrednika;

20.  poziva Komisiju da razvije relevantne sinergije između vodećih programa EU-a koji se odnose na svemir i ZPP, posebice programa Copernicus, koji je od posebnog interesa za poljoprivrednu zajednicu u kontekstu praćenja klimatskih promjena i okoliša;

21.  poziva na donošenje mjera kojima se povećava recikliranje hranjivih tvari; poziva na usklađivanje poljoprivredne strukturne politike s okolišnim programima potpore, npr. boljom kombinacijom uzgoja kultura i stoke;

22.  zahtjeva očuvanje pojednostavljenog programa za male poljoprivrednike;

23.  smatra da se poljoprivrednicima koji imaju zemljište manje od 5 hektara treba omogućiti da dobrovoljno pristupe tom sustavu;

24.  poziva Komisiju da provede kontrolu i revizije financija i uspješnosti kako bi se zajamčilo da se funkcije obavljaju prema jednakim visokim standardima i u skladu s jednakim kriterijima u svim državama članicama, bez obzira na veću fleksibilnost država članica u izradi programa i upravljanju, a posebno kako bi se diljem država članica osigurala pravodobna isplata sredstava svim poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama koji ispunjavaju uvjete, uz istodobno smanjivanje administrativnog opterećenja za korisnike na najmanju moguću mjeru;

25.  podsjeća da u prethodnoj reformi nije bilo lako dogovoriti definiciju „aktivnog poljoprivrednika”; stoga smatra da bi rezultati poljoprivrednog gospodarstva predstavljali usmjerenije i mjerljivo rješenje (primjerice održavanje dobrog stanja poljoprivrednog zemljišta, provedba dobrih uvjeta uzgoja životinja, doprinos kružnom gospodarstvu) za definiranje „aktivnog poljoprivrednika”;

26.  smatra da svi dionici u postupku nadzora financijskih sredstava EU-a, uključujući Europski revizorski sud, moraju dijeliti stajalište o sustavu nadzora na temelju uspješnosti kako države članice ili korisnici ne bi bili suočeni s neočekivanim financijskim ispravcima;

27.  naglašava da su poljoprivrednici poduzetnici i stoga moraju uživati poduzetničku slobodu kako bi mogli postići odgovarajuće cijene svojih proizvoda na tržištu;

28.  naglašava da se poljoprivrednici koji se poljoprivredom bave na nepuno radno vrijeme i poljoprivrednici s više izvora dohotka ne smiju isključiti;

29.  pozdravlja prijedlog Komisije da se državama članicama, regijama i poljoprivrednicima omogući veća fleksibilnost u okviru višeg financijskog praga za pravila de minimis za poljoprivredu te da se istodobno sačuva cjelovitost unutarnjeg tržišta;

30.  osim toga, poziva Komisiju da državama članicama omogući veću fleksibilnost u okviru pravila o državnoj potpori u području poljoprivrede u cilju poticanja poljoprivrednika na uspostavu dobrovoljnih preventivnih ušteda kako bi se bolje nosili s naglim porastom klimatskih i zdravstvenih rizika te gospodarskim krizama;

31.  međutim, poziva na pravedno nagrađivanje javnih dobara koje osiguravaju mikro i mala poljoprivredna gospodarstva, uključujući njihovo sudjelovanje u zadružnim i društvenim aktivnostima; 

32.  poziva države članice da traže bolje sinergije između ZPP-a i drugih politika i fondova, kao što su kohezijski, strukturni i drugi investicijski fondovi, kako bi se ostvario multiplikacijski učinak za ruralna područja;

33.  poziva na bolju usklađenost ZPP-a i drugih politika i mjera EU-a, posebice Direktive 2000/60/EZ, Direktive 91/676/EEZ i Uredbe br. 1107/2009, kao sredstava za ostvarivanje održive zaštite vodnih resursa na čiju kvantitetu i kvalitetu poljoprivreda negativno utječe; poziva na poticaje za potporu lokalnih projekata suradnje između poljoprivrednika i dobavljača vode kako bi se povećala zaštita vodnih resursa;

34.  napominje da brojna sela i regije, iako ruralni po svojoj naravi, zbog administrativnih razloga ostaju izvan područja primjene programa ruralnog razvoja u nekim državama članicama, što ih dovodi u nepovoljan položaj;

35.  poziva države članice da razmotre fleksibilnije pristupe kako se ne bi naškodilo tim regijama i proizvođačima iz tih regija;

Pametan, učinkovit, održiv i pravedan ZPP – zadovoljavanje potreba poljoprivrednika, građana, ruralnih područja i okoliša

36.  smatra da je potrebno zadržati postojeću strukturu sastavljenu od dvaju stupova te ističe da stupovi moraju biti usklađeni i komplementarni, pri čemu će se prvi stup u potpunosti financirati sredstvima EU-a i biti učinkovito sredstvo potpore za dohodak, osnovne mjere povezane s okolišem i nastavak primjene postojećih tržišnih mjera, a drugim stupom zadovoljavat će se posebne potrebe država članica; istodobno smatra da je potrebno poticati poljoprivrednike i ostale korisnike da provode mjere kojima se pružaju okolišna i društvena javna dobra koja se ne nadoknađuju na tržištu te da poštuju i nove i postojeće prakse u poljoprivredi utemeljene na zajedničkim, jedinstvenim i objektivnim kriterijima, te da istodobno treba zadržati mogućnost država članica da primjenjuju poseban pristup kako bi se odrazili lokalni i sektorski uvjeti; smatra da je najviši prioritet prelazak svih europskih poljoprivrednih gospodarstava na održiv sustav i njihovo integriranje u kružno gospodarstvo, pri čemu će se kombinirati ekonomski i okolišni standardi uspješnosti i neće se smanjivati socijalni ili radni standardi;

37.  podsjeća Komisiju da ciljevi ZPP-a iz članka 39. UFEU-a podrazumijevaju povećanje poljoprivredne produktivnosti, osiguranje primjerenog životnog standarda poljoprivrednoj zajednici, stabiliziranje tržišta, osiguranje raspoloživosti namirnica i osiguranje da namirnice dođu do potrošača po razumnim cijenama;

38.  naglašava potencijal tehnoloških inovacija za pametan i učinkovit sektor koji pruža održivost, osobito u pogledu učinkovite uporabe resursa, praćenja zdravlja usjeva i životinja te okoliša;

39.  poziva na to da se ZPP-om olakša i podupre primjena takvih inovacija;

40.   smatra da se budućom strukturom ZPP-a mogu ostvariti njegovi ciljevi samo ako mu se dodijeli dovoljno financijskih sredstava; stoga traži da se proračun ZPP-a u sljedećem VFO-u poveća ili zadrži barem na sadašnjoj razini kako bi se ostvarile ambicije revidiranog i učinkovitog ZPP-a nakon 2020.;

41.  smatra da bi daljnja liberalizacija tržišta i povezano smanjenje zaštite za poljoprivrednike podrazumijevali potrebu za naknadama za poljoprivredni sektor, osobito za ona poljoprivredna gospodarstva koja se suočavaju s nepovoljnim konkurentskim položajem, posebice s teškoćama u vezi s uporabom poljoprivrednog zemljišta ili smještenosti u planinskim područjima, te da se samo takvim mjerama može osigurati ekstenzivno upravljanje poljoprivrednim zemljištem i očuvanje kulturnog krajolika;

42.  naglašava da je proračun ZPP-a potrebno prilagoditi budućim potrebama i izazovima, kao što su oni koji proizlaze iz utjecaja Brexita i sporazuma o slobodnoj trgovini koje je EU sklopio sa svojim glavnim trgovinskim partnerima;

43.  ističe trajne razlike u razvoju među ruralnim područjima u različitim regijama i državama članicama te stoga smatra da bi kohezijski kriteriji trebali i dalje imati važnu ulogu u distribuciji sredstava iz drugog stupa među državama članicama;

44.  naglašava važnost dodjeljivanja opsežnog proračuna drugom stupu (politika ruralnog razvoja) u ukupnom proračunu ZPP-a;

45.  smatra da je potrebno pružiti potporu poljoprivrednicima u prijelazu na potpunu održivost;

46.  smatra da se nove politike i ciljevi EU-a ne smiju razvijati na štetu uspješnog ZPP-a i njegovih resursa;

47.  uzima u obzir trenutačnu neizvjesnost u pogledu budućeg proračuna ZPP-a;

48.  naglašava da sredstva ZPP-a sačinjava novac poreznih obveznika iz svake države članice te da porezni obveznici diljem EU-a imaju pravo biti sigurni u to da se ta sredstva upotrebljavaju isključivo na usmjeren i transparentan način;

49.  smatra da je potrebno izbjegavati nove linije ruralnog razvoja koje nisu popraćene dodatnim sredstvima;

50.  smatra da je nužna usmjerenija potpora za raznolike poljoprivredne sustave, posebno za mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mlade poljoprivrednike, kako bi se produktivnim poljoprivrednim sektorom u ekonomskom, okolišnom i socijalnom pogledu ojačala regionalna gospodarstva; smatra da se to može ostvariti uvođenjem obvezne više stope potpore za prve hektare gospodarstva, povezane s prosječnom veličinom gospodarstava u državama članicama, s obzirom na širok raspon veličine poljoprivrednih gospodarstava diljem EU-a; ističe da bi potpora za veća poljoprivredna gospodarstva trebala biti degresivna i odražavati ekonomiju razmjera, a da se o obveznim gornjim granicama odlučuje na europskoj razini te da se fleksibilnim kriterijima uzme u obzir kapacitet poljoprivrednih gospodarstava i zadruga da pružaju stabilna radna mjesta kojima će se stanovništvo zadržati u ruralnim područjima; smatra da bi sredstva koja budu dostupna na temelju gornjih granica i degresije trebalo zadržati u državi članici ili regiji iz koje potječu;

51.  smatra da je ključno osigurati da se potpora usmjerava na prave poljoprivrednike i da se usredotoči na one koji zarađuju za život aktivnim bavljenjem poljoprivredom;

52.  smatra da treba održati pojednostavljeni sustav za male proizvođače kako bi im se olakšao pristup i upravljanje izravnim plaćanjima ZPP-a;

53.  ističe da je potrebno odrediti ključne elemente dobro uravnoteženog, transparentnog, jednostavnog i objektivnog sustava sankcija i poticaja u kombinaciji s transparentnim i pravovremenim sustavom za utvrđivanje prihvatljivosti korisnika javnog financiranja namijenjenog za pružanje javnih dobara, koji bi se trebao sastojati od jednostavnih, obveznih i neobveznih mjera te biti usmjeren na rezultate, čime se naglasak prebacuje s poštovanja propisa na stvarnu uspješnost;

54.  naglašava da se i poljoprivrednici koji se poljoprivredom bave na nepuno radno vrijeme i poljoprivrednici s više izvora dohotka, koji na razne načine oživljavaju ruralno područje, poljoprivredom bave kako bi zarađivali za život te se smatraju pravim poljoprivrednicima u smislu komunikacije Komisije;

55.  poziva da se postojeći sustav za izračun izravnih plaćanja u okviru prvog stupa, posebno u državama članicama u kojima se vrijednost prava još djelomice izračunava na temelju povijesnih referentnih vrijednosti, modernizira i zamijeni metodom izračuna plaćanja na razini EU-a, čija bi osnovna sastavnica bila potpora dohotku poljoprivrednika u okviru određenih granica i kojom bi se taj dohodak mogao povećati razmjerno njihovu doprinosu pružanju javnih dobara u skladu s ciljevima EU-a do 2030., kako bi sustav postao jednostavniji i transparentniji;

56.  pozdravlja jednostavan, opravdan, transparentan i lako provediv program jedinstvenih plaćanja po površini koji se uspješno primjenjuje u mnogim državama članicama; stoga poziva na zadržavanje tog programa nakon 2020. godine i predlaže da se njegova primjena omogući u svim državama članicama i svim poljoprivrednicima u EU-u;

57.  ističe da bi administrativno složeni sustav zahtjeva za plaćanja tako mogao biti zamijenjen, što bi dovelo do značajnog smanjenja birokracije;

58.  smatra da ta nova plaćanja ne bi trebala postati roba koja se može prodavati, kako bi se osigurala njihova dugoročna djelotvornost;

59.  traži od Komisije da preispita potrebu za zahtjevima za plaćanja u pogledu usklađenosti s pravilima WTO-a;

60.  naglašava činjenicu da su javna sredstva postojećeg ZPP-a koja se troše na konkretne aktivnosti poljoprivrednika podložna vrlo preciznim kontrolama malih razmjera, dok se veći iznosi proračuna ZPP-a (izravna plaćanja) efektivno troše samo za posjedovanje zemljišta bez kontrole te se stoga se ne mogu opravdati pred europskim građanima;

61.  smatra da plaćanja također trebaju uključivati snažan zajednički uvjet, uključujući rezultate u području okoliša i druga javna dobra, kao što su kvalitetna radna mjesta;

62.  podsjeća da se u Rezoluciji Parlamenta o temi „Aktualno stanje koncentracije poljoprivrednih zemljišta u EU-u: kako poljoprivrednicima olakšati pristup zemljištu?” prepoznaje da plaćanja zemljišta bez jasnih uvjeta dovode do narušavanja tržišta zemljišta te tako utječu na koncentraciju sve većeg broja poljoprivrednih zemljišta u rukama nekolicine pojedinaca;

63.  objašnjava da javna dobra podrazumijevaju usluge koje nadilaze zakonodavstvo o dobrobiti okoliša, klime i životinja, i uključuju posebice očuvanje vode, zaštitu biološke raznolikosti, zaštitu plodnosti tla, zaštitu oprašivača, zaštitu humusnog sloja i dobrobit životinja;

64.  naglašava da je potrebna pravednija raspodjela izravnih plaćanja među državama članicama, što je ključno za funkcioniranje jedinstvenog tržišta, pri čemu se u obzir moraju uzeti objektivni kriteriji poput iznosa koje države članice primaju u sklopu prvog i drugog stupa, kao i činjenica da prirodni uvjeti, okolnosti u pogledu zapošljavanja i socioekonomske okolnosti, opći životni standardi, troškovi proizvodnje, posebno troškovi zemljišta, i kupovna moć nisu jednaki diljem EU-a;

65.  ističe da se veća konvergencija iznosa izravnih plaćanja između država članica može postići samo odgovarajućim povećanjem proračuna;

66.  ističe da je svrha izravnih plaćanja pružanje potpore poljoprivrednicima u proizvodnji hrane i zaštiti standarda zaštite okoliša i dobrobiti životinja;

67.  smatra da bi, pod strogim uvjetom da se zajamče jednaki uvjeti na jedinstvenom tržištu, ne narušava tržišno natjecanje, posebno u pogledu robe, osigura usklađenost s pravilima WTO-a te da se ne ugrožava ostvarenje okolišnih i klimatskih ciljeva, trebalo zadržati dobrovoljne proizvodno vezane potpore, no da bi ih trebalo aktivirati tek nakon procjene Komisije; smatra da dobrovoljna proizvodno vezana potpora služi kao sredstvo za zadovoljavanje potreba osjetljivih sektora i postizanje konkretnih ciljeva povezanih s okolišem, klimom ili kvalitetom i stavljanjem na tržište poljoprivrednih proizvoda, za poticanje poljoprivrednih praksi kojima se poštuju visoki okolišni standardi i standardi u pogledu dobrobiti životinja te kao sredstvo za rješavanje konkretnih poteškoća, osobito onih koje proizlaze iz strukturne nekonkurentnosti regija u nepovoljnom položaju i planinskih regija, kao i poteškoća koje su više privremene naravi i koje nastaju, primjerice, zbog napuštanja starog sustava prava; također smatra da dobrovoljna proizvodno vezana potpora služi za promicanje strateški važne proizvodnje u budućnosti, kao što su proteinski usjevi, ili za nadoknadu učinaka sporazuma o slobodnoj trgovini; nadalje, ističe da su isplate dobrovoljne proizvodno vezane potpore važne za održavanje raznolikosti u poljoprivrednoj proizvodnji, zapošljavanju u poljoprivredi i sustavima održive proizvodnje EU-a;

68.  podsjeća da jamčenje generacijske obnove i ulaska novih poljoprivrednika na tržište predstavlja izazov u području poljoprivrede u mnogim državama članicama te da se u okviru svake nacionalne ili regionalne strategije to pitanje stoga mora rješavati sveobuhvatnim pristupom kojim se aktiviraju sva financijska sredstva ZPP-a, među ostalim dodatnom dodjelom sredstava za mlade poljoprivrednike u okviru prvog stupa i ciljanim mjerama za pomoć mladim poljoprivrednicima u sklopu drugog stupa, što bi trebalo biti obvezno za države članice, uz potporu novih financijskih instrumenata poput instrumenta za pristup kapitalu u kontekstu ograničenih resursa; nadalje ističe važnost nacionalnih mjera za uklanjanje regulatornih i gospodarskih prepreka, uz istovremeno promicanje planiranja nasljeđivanja, mirovinskih paketa i pristupa zemljištu te olakšavanje i poticanje dogovora o suradnji, kao što su partnerstva, zajednička poljoprivredna proizvodnja, uslužni uzgoj i zakup između starijih i mladih poljoprivrednika; smatra da bi se pravilima o državnim potporama također trebala uzeti u obzir važnost generacijske obnove i spriječiti nestanak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava;

69.  smatra da je u novom zakonodavstvu Unije potrebno napraviti veću distinkciju u kriterijima za ostvarivanje poticaja po osnovama „mladog poljoprivrednika” i „poljoprivrednika koji tek počinje obavljati poljoprivrednu djelatnost” (mladi poljoprivrednici po osnovi dobne starosti, a poljoprivrednici početnici po osnovi godina od osnutka njihova gospodarstva) kako bi se potaknuo potencijal obiju skupina za ostvarivanje generacijske obnove i unapređenja života u ruralnim područjima;

70.  potiče Komisiju i države članice da priznaju da društvene, tehnološke i gospodarske promjene, kao što su čista energija, digitalizacija i pametna rješenja, utječu na život u ruralnim područjima;

71.  poziva Komisiju da pruži potporu naporima za poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima kako bi se ljude, osobito mlade, potaknulo da ostanu u ruralnim područjima ili da se onamo vrate te potiče Komisiju i države članice da podupiru razvoj novih usluga koje pružaju poduzetnici, osobito žene i mladi;

72.  sa zabrinutošću napominje da nedostatak radne snage u nekoliko poljoprivrednih sektora dovodi do prestanka poljoprivrednih aktivnosti; poziva na osiguranje potpore za privlačenje radnika u poljoprivredni sektor;

73.  ističe potrebu za razmjenom uspješnih modela iz država članica kojima se mladi i stariji poljoprivrednici okupljaju radi postizanja ciljeva generacijske obnove;

74.  preporučuje da se pristup financiranju poboljša s pomoću subvencioniranih kamatnih stopa na zajmove za nove poljoprivrednike;

75.  podsjeća da je ruralnim područjima i naseljima potrebno posvetiti posebnu pozornost te uložiti zajedničke napore za razvoj pametnih sela;

76.  poziva na bolju suradnju s Europskom investicijskom bankom (EIB) i Europskim investicijskim fondom (EIF) radi poticanja stvaranja financijskih instrumenata namijenjenih mladim poljoprivrednicima u svim državama članicama;

77.  poziva na uspostavu jednakih uvjeta tržišnog natjecanja kako bi se zajamčila posebna tehnološka poboljšanja za ruralne centre i mreže;

78.  ističe važnost ruralnog razvoja, uključujući inicijativu LEADER, u poboljšanju sinergija između različitih politika i povećanju konkurentnosti, promicanju učinkovitih i održivih gospodarstava, pružanju potpore održivoj i multifunkcionalnoj poljoprivredi i šumarstvu te proizvodnji prehrambene i neprehrambene robe i usluga, koje stvaraju dodanu vrijednost i otvaraju radna mjesta; naglašava važnost ruralnog razvoja u promicanju partnerstva između poljoprivrednika, lokalnih zajednica i civilnog društva te u poticanju dodatnih poduzetničkih aktivnosti i prilika, koje se često ne mogu eksternalizirati, u područjima poljoprivrednog poslovanja, agroturizma, izravnog marketinga, poljoprivrede koju podržava zajednica, biogospodarstva i održive proizvodnje bioenergije i obnovljive energije, koja sva pomažu kako bi se očuvala gospodarska aktivnost u regijama; stoga ističe važnost pružanja financijske potpore drugom stupu, čime se povećava potencijal za ostvarivanje prihoda, rješavanje problema depopulacije, nezaposlenosti, siromaštva te promicanje socijalne uključenosti, pružanja socijalnih usluga i jačanje socioekonomske strukture u ruralnim područjima, u općem cilju poboljšanja kvalitete života u tim područjima;

79.  poziva Komisiju na uvođenje ulagačkog pristupa koji uključuje više fondova u zakonodavnom razdoblju nakon 2020. godine kako bi se zajamčila neometana provedba integriranih alata za ruralni razvoj, kao što je inicijativa za pametna sela;

80.  poziva na uspostavu novog fonda za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice, na temelju iskustava stečenih u okviru inicijative LEADER i iskustava na terenu, za koji će biti namijenjeno 10 % sredstava iz svih strukturnih fondova za postizanje ciljeva utvrđenih u strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, bez razgraničenja između strukturnih sredstava koja bi trebala biti raspoređena na decentraliziranoj osnovi;

81.  naglašava da bi programi ruralnog razvoja trebali imati dodanu vrijednost za gospodarstva i zadržati svoju važnu ulogu u olakšavanju višegodišnjih aktivnosti u pogledu inovativnih praksi i poljoprivredno-okolišnih mjera;

82.  smatra da je unutar inicijative LEADER potrebno dodatnu pažnju posvetiti potrebama i projektima mikro obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, uz osiguranje potrebne financijske pomoći;

83.  smatra da je dokazano da je ruralnim područjima potrebno da poljoprivredna djelatnost bude u rukama malih i srednjih poljoprivrednika i poljoprivrednica;

84.  naglašava važnost zadržavanja posebne kompenzacijske potpore za poljoprivredna gospodarstva koja se nalaze u područjima u nepovoljnom položaju, u skladu s uvjetima koje su utvrdile države članice prema predmetnim lokalnim posebnostima;

85.  naglašava, nadalje, da provedba financijskih instrumenata u ruralnom razvoju mora biti na dobrovoljnoj osnovi, dok bi se ulaganja u ruralna područja trebala povećati;

86.  poziva Komisiju na uspostavu mjera za provedbu inicijative za pametna sela kako bi se pametnim selima dala prednost u budućoj politici ruralnog razvoja;

87.  smatra da bi financiranje pčelarstva unutar drugog stupa trebalo biti usmjerenije i učinkovitije te da se u novom zakonodavnom okviru treba predvidjeti novi program potpore za pčelare u prvom stupu, uključujući izravne potpore po pčelinjoj zajednici;

88.  naglašava da mjere koje su manje povezane s poljoprivredom moraju biti podložne višoj stopi sufinanciranja;

89.  poziva Komisiju da uvede novi, usklađeni, pojačani i pojednostavljeni sustav uvjetovanosti u okviru prvog stupa kojim se omogućuje integracija i provedba različitih vrsta postojećih aktivnosti u području zaštite okoliša, kao što su aktualne mjere višestruke sukladnosti i ekologizacije; ističe da bi osnova prvog stupa za postizanje održivog poljoprivrednog razvoja trebala biti obvezna i njome bi se trebale jasno propisati mjere i rezultati koji se od poljoprivrednika očekuju kako bi se osigurali jednaki uvjeti, uz istovremeno jamčenje minimalne birokracije na razini poljoprivrednog gospodarstva te, uzimajući u obzir lokalne uvjete, odgovarajuće kontrole država članica; nadalje, poziva na uspostavu novog i jednostavnog programa koji bi trebao biti obvezan za države članice i dobrovoljan za poljoprivredna gospodarstva, na temelju pravila EU-a koja nadilaze osnovu kako bi se poljoprivrednike potaknulo na prijelaz na održive tehnike i prakse za klimu i okoliš koje su u skladu s poljoprivredno-okolišnim i klimatskim mjerama u okviru drugog stupa; smatra da provedbu tog programa treba utvrditi u nacionalnim strateškim planovima unutar okvira EU-a;

90.  poziva Komisiju da zajamči da se poljoprivredno-okolišnim i klimatskim mjerama za ruralni razvoj u okviru drugog stupa i dalje nadoknađuju dodatni troškovi i nedostaci do kojih dolazi kada poljoprivrednici dobrovoljno uvode prakse pogodne za okoliš i klimu, s mogućnošću dodavanja poticaja za ulaganje u zaštitu okoliša, biološku raznolikost i učinkovito korištenje resursa; smatra da bi ti programi trebali biti pojednostavljeni, usmjereniji i učinkovitiji, kako bi poljoprivrednici stvarno mogli ostvariti ambiciozne političke ciljeve u pogledu zaštite okoliša, biološke raznolikosti, upravljanja vodama i klimatske politike te ublažavanja klimatskih promjena, uz jamčenje minimalne birokracije na razini poljoprivrednog gospodarstva i, uzimajući u obzir lokalne uvjete, odgovarajuće kontrole koju provode države članice;

91.  zahtijeva da se, osim gospodarstava koja se bave isključivo ekološkom proizvodnjom u skladu s člankom 11. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i oslobođena su obveza u pogledu ekologizacije u skladu s člankom 43. Uredbe (EU) br. 1307/2013, izuzmu i gospodarstva koja provode poljoprivredno-okolišne mjere u smislu Uredbe (EU) br. 1305/2013;

92.  naglašava da su sredozemne regije EU-a osjetljivije na učinke klimatskih promjena, kao što su suša, požari i dezertifikacija i da će stoga poljoprivrednici na tim područjima trebati uložiti veće napore kako bi svoje aktivnosti prilagodili promijenjenom okolišu;

93.  smatra da bi se budućim zakonodavnim prijedlozima Komisije trebao moći podržati najveći broj poljoprivrednika u njihovim nastojanjima da se moderniziraju u svrhu održivijeg poljoprivrednog razvoja;

94.  radi pojednostavljenja ZPP-a poziva na zadržavanje postojećeg izuzeća te na to da se najmanja poljoprivredna gospodarstva, površine manje od 15 hektara, ne opterećuje dodatnim okolišnim i klimatskim mjerama u okviru ZPP-a;

95.  predlaže da taj novi oblik ekologizacije, kao dodatni pokretač promjene, treba biti popraćen značajnim, koordiniranim i učinkovitijim sredstvima iz drugog stupa s pomoću ciljanih materijalnih i nematerijalnih ulaganja (prijenos znanja, osposobljavanje, savjeti, razmjena znanja, umrežavanje i inovacije u sklopu europskih partnerstava za inovacije);

96.  potiče Komisiju da se pobrine za to da njezini zakonodavni prijedlozi reforme ZPP-a sadržavaju prikladne mjere i instrumente s pomoću kojih će se uzgoj proteinskih usjeva i poboljšani sustavi plodoreda integrirati u cilju uklanjanja postojećeg manjka proteina, poboljšanja prihoda poljoprivrednika i svladavanja ključnih izazova s kojima se suočava poljoprivreda, kao što su klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti i plodnosti tla održivo gospodarenje vodnim resursima i zaštita tih resursa;

97.  smatra da se minimalni iznos iz ukupnog raspoloživog proračuna u drugom stupu treba dodijeliti poljoprivredno-okolišnim mjerama, uključujući ekološku poljoprivredu, sekvestraciju CO2, zdravlje tla, mjere za održivo upravljanje šumama, plan upravljanja hranjivim tvarima za zaštitu biološke raznolikosti te oprašivanje i genetsku raznolikost životinja i bilja; u tom kontekstu naglašava važnost zadržavanja plaćanja u okviru mreže Natura 2000 i osiguravanja da su ona dostatna kao stvarni poticaj za poljoprivrednike;

98.  ističe da su u okviru ruralnog razvoja potrebna plaćanja poljoprivrednicima koji se nalaze u područjima s prirodnim ograničenjima, teškim klimatskim uvjetima, strmim padinama ili ograničenjima u pogledu kvalitete tla; poziva na pojednostavljenje i bolju usmjerenost programa za područja s prirodnim ograničenjima za razdoblje nakon 2020.;

99.  podsjeća na to da je Europski parlament već naglasio da se u procjeni prikladnosti Direktive o mreži Natura ističe potreba za poboljšanjem usklađenosti sa ZPP-om te ističe zabrinjavajući pad broja vrsta i staništa, prouzročen poljoprivrednom djelatnošću; poziva Komisiju da provede ocjenu učinka ZPP-a na biološku raznolikost; nadalje, poziva na povećanje plaćanja u okviru mreže Natura 2000. kako bi se potaknula bolja zaštita poljoprivrednih područja mreže Natura 2000 koja su u vrlo lošem stanju;

100.  poziva na jačanje i provedbu klimatski povoljnih poljoprivrednih mjera jer će se u budućnosti učinci klimatskih promjena na poljoprivredu u Europi povećavati;

101.  smatra da se u okviru ZPP-a mora upravljati rizicima povezanima s klimatskim promjenama i degradacijom zemljišta na cijelom obrađenom krajoliku ulaganjem u stvaranje čvrstih i otpornih poljoprivrednih ekosustava te u ekološku infrastrukturu za izgradnju površinskog sloja tla, zaustavljanje erozije tla, uvođenje i produljenje plodoreda, dodavanje više stabala u krajolik i poticanje biološke i strukturne raznolikosti na poljoprivrednom gospodarstvu;

102.  smatra da bi se trebala podupirati i promicati veća uporaba ostataka iz poljoprivredne proizvodnje kao obnovljivog, učinkovitog i održivog izvora energije za ruralna područja;

103.  poziva Komisiju da potiče inovacije, istraživanje i modernizaciju u poljoprivredi, agrošumarstvu i sektoru hrane pružanjem potpore snažnom savjetodavnom sustavu i osposobljavanju koje je bolje prilagođeno potrebama korisnika ZPP-a u razvoju njihovih praksi u pogledu veće održivosti i zaštite resursa te podržavanjem primjene pametnih tehnologija kako bi se učinkovitije odgovorilo na izazove u području zdravlja, okoliša i konkurentnosti; naglašava da osposobljavanje i poljoprivredno savjetovanje trebaju biti preduvjet u izradi i provedbi programa u svim državama članicama i da je ključno poticati prijenos znanja i razmjenu modela najboljih praksi među zadrugama i organizacijama proizvođača u državama članicama, primjerice, putem europskog sustava znanja i informacija o poljoprivredi (AKIS); smatra da agroekološke metode i načela koja su temelj precizne poljoprivrede mogu donijeti znatne koristi za okoliš, povećati prihode poljoprivrednika, racionalizirati uporabu poljoprivrednih strojeva te znatno povećati učinkovito korištenje resursa;

104.  naglašava činjenicu da su ZPP, Obzor 2020. i drugi programi financiranja i potpore potrebni kako bi se poljoprivrednike potaknulo da ulažu u nove tehnologije prilagođene veličini njihova poljoprivrednog gospodarstva, kao što su alati precizne i digitalne poljoprivrede kojima se povećava otpornost i smanjuju učinci poljoprivrede na okoliš;

105.  poziva Komisiju na poticanje razvoja i uvođenja inovativnih tehnologija za sve vrste poljoprivrednih gospodarstva, bez obzira na njihovu veličinu i vrstu proizvodnje, neovisno o tome je li riječ o konvencionalnim ili ekološkim, stočarskim ili poljodjelskim, malim ili velikim gospodarstvima;

106.  poziva Komisiju da osmisli ZPP kojim će se ostvariti više inovacija, pridonijeti napretku biogospodarstva i iznaći rješenja u područjima biološke raznolikosti, okoliša i klime;

107.  poziva Komisiju da se usredotoči na kvalitetu života u ruralnim područjima i da takav način života učini privlačnim svim ljudima, osobito mlađim generacijama;

108.  smatra da digitalizacija i precizna poljoprivreda koje se promiču u okviru ZPP-a ne bi trebale poljoprivrednike učiniti ovisnijima o dodatnim doprinosima ili vanjskom financiranju niti bi smjele spriječiti njihov pristup sredstvima, već bi trebale biti otvorene i razvijene na uključiv način u suradnji s poljoprivrednicima;

109.  poziva, ne dovodeći u pitanje ponovno utvrđivanje ukupnog iznosa potpore EU-a za ruralni razvoj, na daljnju provedbu postojećeg programa za ruralni razvoj odobrenog u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013 do 2024. ili do donošenja nove reforme;

110.  pozdravlja obvezu Komisije da promiče koncept „pametnih sela” u EU-u kojim će se s pomoću koordiniranijeg razvoja različitih politika omogućiti rješavanje pitanja nedovoljne širokopojasne veze, mogućnosti zapošljavanja i pružanja usluga u ruralnim područjima;

111.  zahtijeva da se poduzmu mjere za rješavanje ozbiljnog problema nesreća na poljoprivrednom gospodarstvu, što dovodi do ozljeda i smrtnih slučajeva na poljoprivrednim gospodarstvima u EU-u, s pomoću mjera iz drugog stupa za poticanje ulaganja u mjere i osposobljavanje u području sigurnosti;

112.  zahtijeva da se u okviru izrade strategije EU-a za uzgoj proteinskih usjeva dopusti jednokratna primjena sredstava za zaštitu bilja prije sjetve i neposredno nakon nje na svim površinama s proteinskim usjevima;

113.  smatra da su ulaganja u inovacije, obrazovanje i osposobljavanje od velikog značaja za budućnost europske poljoprivrede;

114.  naglašava da bi u okviru budućeg ZPP-a trebalo dodatno razmotriti pristup temeljen na rezultatima na razini država članica i regionalnoj razini i inovativnim rješenjima omogućenima u okviru sustava certificiranja bez uvođenja dodatne birokracije i nadzora na terenu;

115.  poziva na uvođenje ciljanih mjera za modernizaciju i strukturno unaprjeđenje u okviru drugog stupa kako bi se ostvarili prioritetni ciljevi kao što je Digital Farming 4.0;

116.  potiče Komisiju i države članice da zaštite i promiču pristup sjemenju i poljoprivrednim sirovinama za male poljoprivrednike i marginalizirane skupine te da promiču i zaštite razmjene sjemenja i njihovo javno vlasništvo, zajedno s održivim tradicionalnim tehnikama kojima se jamči ljudsko pravo na kvalitetnu hranu i prehranu;

117.  poziva Komisiju i države članice da stave veći naglasak na mogućnosti za poduzetnike u pogledu usluga namijenjenih selima i onih koje iz njih potječu;

118.  napominje da je svako gospodarstvo drugačije te su stoga potrebna zasebna rješenja;

Čvrsto stajalište u pogledu poljoprivrednika u globalnom prehrambenom sustavu

119.  poziva Komisiju da u sklopu prvog stupa zadrži sadašnji okvir zajedničke organizacije tržišta (jedinstveni ZOT), uključujući posebne instrumente politike i tržišne norme, te da poboljša program EU-a za distribuciju voća, povrća i mlijeka u školama; naglašava važnost postojećih sustava upravljanja proizvodnjom za određene proizvode i održavanja obaveznih programa za pojedinačne sektoru (vino, voće i povrće, maslinovo ulje i pčelarstvo) za zemlje u kojima se ti proizvodi proizvode, s krajnjim ciljem jačanja održivosti i konkurentnosti svakog od tih sektora i održavanja ravnopravnih uvjeta uz istodobno omogućavanje pristupa za sve poljoprivrednike;

120.  smatra da je pozitivno i tržišno orijentirano iskustvo operativnih programa jedinstvenog ZOT-a u sektoru voća i povrća, koje su provele organizacije proizvođača i koji su financirani na temelju vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište, dokazalo njihovu učinkovitost u pogledu jačanja konkurentnosti, strukturiranja ciljanih sektora i poboljšanja njihove održivosti; stoga poziva Komisiju da razmotri uvođenje sličnih operativnih programa za druge sektore; smatra da bi to moglo biti posebno korisno za organizacije proizvođača koje predstavljaju mljekare u planinskim i najudaljenijim područjima Unije, koji prerađuju i stavljaju na tržište visokokvalitetne proizvode i održavaju proizvodnju mlijeka u tim područjima koja su nepovoljna za proizvodnju;

121.  podsjeća da neravnopravna tržišna moć posebno ometa proizvodnju kojom se pokrivaju troškovi u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda;

122.  skreće pozornost na mogućnost uvođenja dobrovoljnog programa smanjenja ponude mlijeka u okviru zajedničke organizacije tržišta;

123.  poziva na uvođenje novog alata za samopomoć pri upravljanju u sektoru maslinova ulja, kojim bi se u godinama prekomjerne proizvodnje omogućilo skladištenje ulja, koje bi se zatim stavilo na tržište kada proizvodnja bude manja od potražnje;

124.  ustraje u tome da je iznimno potrebno da se u okviru budućeg ZPP-a poljoprivrednicima pruža učinkovitija, pravednija i brža potpora kako bi se mogli nositi s nestabilnošću cijena i prihoda zbog klimatskih uvjeta i nepovoljnih vremenskih uvjeta te sanitarnih i tržišnih rizika stvaranjem dodatnih poticaja i tržišnih uvjeta kojima se potiču razvoj i dobrovoljno korištenje instrumenata za upravljanje rizicima i stabilizaciju (sustavi osiguranja, instrumenti za stabilizaciju prihoda, mehanizmi za individualno pružanje usluga i uzajamni fondovi) uz istodobno osiguravanje dostupnosti za sve poljoprivrednike i usklađenosti s postojećim nacionalnim programima;

125.  poziva na pružanje bolje potpore za povećanje proizvodnje mahunarki u EU-u i na posebne potpore za ekstenzivni uzgoj ovaca i koza, uzimajući u obzir pozitivan utjecaj tih sektora na okoliš i potrebu za smanjenjem ovisnosti EU-a o uvozu proteina za hranu za životinje;

126.  ističe da ZPP usmjeren na budućnost treba biti osmišljen na način da se njime bolje odgovara na kritična zdravstvena pitanja, kao što su pitanja povezana s antimikrobnom otpornošću, kvalitetom zraka i zdravijom prehranom;

127.  ističe izazove koje antimikrobna otpornost predstavlja za zdravlje životinja i ljudi; smatra da bi se novim pravnim okvirom trebala aktivno promicati viša razina zdravlja i dobrobiti životinja kao sredstvo za borbu protiv otpornosti na antibiotike, čime bi se u većoj mjeri štitilo javno zdravlje i poljoprivredni sektor u cjelini;

128.  skreće pozornost na činjenicu da se tržišnim rizicima također može upravljati poboljšanim pristupom tržištu za proizvode poljoprivrednog i prehrambenog sektora EU-a na izvoznim tržištima;

129.  ustraje u tome da je potrebno ojačati položaj primarnih proizvođača u lancu opskrbe hranom, posebno jamčenjem pravedne raspodjele dodane vrijednosti između proizvođača, prerađivača i maloprodajnog sektora uvođenjem potrebnih financijskih sredstava i poticaja za podupiranje stvaranja i razvoja gospodarskih organizacija, vertikalnih i horizontalnih, kao što su organizacije proizvođača, uključujući zadruge, njihova udruženja i međustrukovne organizacije, pružanjem usklađenih minimalnih normi za borbu protiv nepoštenih i štetnih trgovinskih praksi u lancu opskrbe hranom, jačanjem transparentnosti na tržištima i korištenjem instrumenata za prevenciju krize;

130.  naglašava da se u skladu s ciljevima iz članka 39. UFEU-a i izuzećima iz članka 42. UFEU-a Skupnom uredbom pojašnjava pravni odnos između odredbi jedinstvenog ZOT-a i pravila EU-a o tržišnom natjecanju te uvode nove zajedničke mogućnosti za poljoprivrednike da ojačaju svoju pregovaračku moć u lancu opskrbe hranom; smatra da su te odredbe od ključne važnosti u okviru budućeg ZPP-a te da bi ih trebalo dodatno poboljšati;

131.  smatra da bi, na temelju iskustava stečenih u vezi s funkcioniranjem različitih promatračkih skupina za tržište EU-a (mlijeko, meso, šećer i usjevi), takvi alati trebali biti prošireni na sektore koji još nisu obuhvaćeni te da bi ih trebalo dodatno razviti kako bi tržišnim subjektima pružali pouzdane podatke i predviđanja radi davanja ranog upozorenja i omogućivanja da se poduzmu hitne i preventivne mjere u slučaju poremećaja na tržištu kako bi se spriječile krize;

132.  poziva na promicanje lokalnih tržišta i kratkih lanaca opskrbe hranom te na pružanje jače potpore tim elementima; ističe potrebu za razvojem lokalnih usluga povezanih s kratkim lancima opskrbe hranom;

133.  poziva Komisiju da, gdje je to potrebno, dodatno objasni i ažurira pravila za organizacije proizvođača i međustrukovne organizacije, osobito u pogledu politike tržišnog natjecanja te kako bi mjere i sporazumi međustrukovnih organizacija ispunjavali društvene zahtjeve;

134.  naglašava da povijesni alati ZPP-a za upravljanje tržištem (odnosno javna intervencija i privatno skladištenje) imaju smanjen i nedostatan učinak u kontekstu globalnih gospodarstava te da alati za upravljanje rizikom nisu uvijek dovoljni za suočavanje sa znatnom nestabilnošću cijena i ozbiljnim poremećajima na tržištu;

135.  stoga naglašava da bi u budućem ZPP-u jedinstveni ZOT trebao i dalje imati važnu ulogu kao sigurnosna mreža u brzom stabiliziranju poljoprivrednih tržišta i predviđanju kriza te ističe važnost Skupne uredbe u omogućivanju i poticanju – oslanjajući se na iskustva stečena tijekom posljednjih kriza na tržištu, osobito u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda – komplementarne upotrebe inovativnih instrumenata za upravljanje tržištem i instrumenata za upravljanje krizama, kao što su dobrovoljni sektorski sporazumi među proizvođačima, organizacijama proizvođača, udruženjima organizacija proizvođača te međustrukovnim organizacijama i prerađivačima za upravljanje opskrbom i, po potrebi, smanjenje opskrbe u smislu količine (npr. program EU-a za smanjenje proizvodnje mlijeka);

136.  pozdravlja rad na održivoj proteinskoj strategiji za EU;

137.  primjećuje potrebu za stvaranjem lokalnih i regionalnih tržišta za mahunaste usjeve u cijelom EU-u, za poboljšanjem okolišne učinkovitosti na način da se uzgajaju u plodoredu, smanjujući pritom ovisnost o uvezenoj hrani za životinje i unosu gnojiva i pesticida te za povećanjem održivosti i gospodarskih poticaja za prijelaz na održivije poljoprivredne prakse;

138.  smatra da su se mjere za upravljanje opskrbom za sireve i šunku sa zaštićenom oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla pokazale djelotvornima u poboljšanju održivosti, konkurentnosti i kvalitete ciljanih proizvoda te da ih zbog toga treba zadržati i, ako je to prikladno, proširiti kako bi obuhvaćale sve proizvode s oznakom kvalitete u skladu s ciljevima ZPP-a;

139.  poziva na detaljno preispitivanje aktualnog mehanizma pričuve za slučaj krize kako bi se stvorio funkcionalan i neovisan fond EU-a za poljoprivredne krize koji bi bio izuzet iz proračunskog načela jedne godine i time dopustio prijenos proračunskih sredstava iz jedne godine u drugu, posebno kad su tržišne cijene dovoljno visoke, uz održavanje pričuva za slučaj krize na stalnoj razini tijekom cijelog razdoblja VFO-a, čime bi se omogućile brže, dosljednije i učinkovitije preventivne mjere i odgovori koji bi dopunjavali upotrebu instrumenata za upravljanje tržištem i instrumenata za upravljanje krizama u ozbiljnim kriznim situacijama, uključujući one koje se odnose na ekonomske posljedice za poljoprivrednike zbog pitanja u vezi sa zdravljem životinja, bolestima bilja i sigurnošću hrane, ali i one koje su prouzročene vanjskim šokovima koji utječu na poljoprivredu;

140.  smatra da su trgovinski sporazumi korisni za neke poljoprivredne sektore EU-a i neophodni za jačanje položaja Unije na svjetskom poljoprivrednom tržištu i da koriste gospodarstvu EU-a u cjelini, ali i da donose brojne izazove, posebno za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva i osjetljive sektore, koje treba uzeti u obzir kao što su poštovanje standarda EU-a, točnije sanitarnih i fitosanitarnih standarda i standarda dobrobiti životinja, okolišnih i društvenih standarda, za koje je potrebna dosljednost između trgovinske politike i određenih ciljeva ZPP-a te ne smiju prouzročiti snižavanje visokih europskih standarda ili ugrožavati ruralna područja Europe;

141.  ističe da bi primjenom različitih standarda povećao rizik od izvoza domaće proizvodnje EU-a u inozemstvo na štetu ruralnog razvoja, zaštite okoliša i, u određenim slučajevima, kvalitete hrane;

142.  ističe da potreba za ojačanim zaštitnim mehanizmima podrazumijeva i pojašnjenje rasprava koje se odnose na buduće trgovinske sporazume (Mercosur, Novi Zeland, Australija itd.) i njihov učinak na poljoprivredu u Europi;

143.  naglašava da su, iako je važno i dalje raditi na povećanom pristupu europskih poljoprivrednih proizvoda tržištu, potrebne odgovarajuće mjere za zaštitu europske poljoprivrede kojima se u obzir uzimaju pitanja karakteristična za sektor, kao što su zaštitni mehanizmi, moguće isključenje najosjetljivijih sektora iz pregovora i primjena načela reciprociteta u uvjetima proizvodnje kako bi se zajamčili jednaki uvjeti između poljoprivrednika u EU-u i inozemne konkurencije; insistira na tome da europska proizvodnja ne smije biti dovedena u pitanje uvoznim proizvodima lošije kvalitete ili onima koji ne zadovoljavaju standarde;

144.  poziva Komisiju da na poljoprivredu počne gledati kao na stratešku djelatnost i da sporazumima o slobodnoj trgovini pristupi na način da poljoprivredu više ne smatra varijablom koja se prilagođava u odnosu na ostale sektore obuhvaćene trgovinom te da zaštiti ključne sektore kao što je proizvodnja sirovog mlijeka;

145.  smatra da su zahtjevi međunarodne trgovine i WTO-a imali znatan utjecaj na niz revizija ZPP-a koje su provedene od 90-ih godina 20. stoljeća; smatra da su zbog tih revizija europski poljoprivredni proizvodi i europski poljoprivredno-prehrambeni sektor postali konkurentniji, ali da su zbog njih i veliki dijelovi poljoprivrednog sektora ugroženi jer su izloženi nestabilnosti svjetskih tržišta; smatra da je sada došlo vrijeme, kako se naznačuje u komunikaciji Komisije naslovljenoj „Budućnost poljoprivrede i hrane u Europi”, za veću usredotočenost na ciljeve ZPP-a kao što su životni standard poljoprivrednika i pitanja koja se odnose na zdravlje, zapošljavanje, okoliš i klimu;

146.  ističe da trgovinska politika EU-a mora biti usklađena s drugim poltikama EU-a kao što su politike u području razvoja i okoliša i podupirati ostvarenje ciljeva održivoga razvoja te da može doprinijeti postizanju ciljeva ZPP-a, osobito kako bi se zajamčilo da poljoprivredna zajednica ima primjeren životni standard i da roba dolazi do potrošača po razumnim cijenama; naglašava da bi poljoprivredno-prehrambeni sektor EU-a trebao iskoristiti prilike za rast koje nudi izvoz s obzirom na to da će oko 90 % dodatne potražnje za poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u svijetu u sljedećem desetljeću doći izvan Europe; ističe da ZPP mora ispunjavati potrebe europskog društva koje se odnose na hranu, okoliš i klimu prije nego što se usmjeri na proizvodnju za prodaju na međunarodnom poljoprivrednom tržištu; naglašava da bi takozvane zemlje u razvoju trebale imati dovoljno prilika da uspostave i održavaju vlastite snažne poljoprivredno-prehrambene sektore;

147.  podsjeća na novi Europski konsenzus o razvoju, kojim EU i njegove države članice ponovno potvrđuju svoju predanost načelu usklađenosti politika radi razvoja utvrđenog u članku 208. UFEU-a i prepoznaju iznimnu važnost njegova poštovanja, što podrazumijeva uzimanje u obzir ciljeva razvojne suradnje u svim politikama EU-a, uključujući poljoprivrednu politiku i financiranje, koji bi mogle negativno utjecati na zemlje u razvoju; u tom kontekstu smatra da bi se reformom ZPP-a trebalo poštovati pravo zemalja u razvoju da oblikuju svoje poljoprivredne i prehrambene politike bez slabljenja vlastitih kapaciteta za proizvodnju hrane i dugoročne sigurnosti opskrbe hranom, što osobito vrijedi za najmanje razvijene zemlje;

148.  podsjeća na predanost EU-a i njegovih država članica ciljevima održivog razvoja i ističe da je od ključne važnosti usklađenost ZPP-a s ciljevima održivog razvoja, osobito u slučaju cilja br. 2 (iskorijeniti glad), cilja br. 5 (ravnopravnost spolova), cilja br. 12 (odgovorna potrošnja i proizvodnja), cilja br. 13 (klimatska politika) i cilja br. 15 (očuvanje života na zemlji), s kojima treba uskladiti budući ZPP;

149.  poziva, u skladu s načelom proračunske učinkovitosti, na dosljednost i bolju sinergiju između ZPP-a i svih ostalih politika EU-a i međunarodnih obveza, posebno u područjima energije, opskrbe vodom, korištenja zemljišta, bioraznolikosti i ekosustava te razvoja udaljenih i planinskih područja;

150.  traži od Komisije da provodi sustavnu procjenu učinka odredaba u pogledu poljoprivrednog sektora u svakom trgovinskom sporazumu i da ponudi konkretne strategije kojima se jamči da nijedan poljoprivredni sektor neće biti oštećen trgovinskim sporazumom sklopljenim s trećom zemljom;

151.  ustraje u tome da su postupci i proizvodne metode osnovni dio socijalnih, ekonomskih i okolišnih standarda u svjetskoj trgovini poljoprivrednim proizvodima te potiče Komisiju da apelira na WTO da postupke i proizvodne metode potvrdi kao takve;

152.  ističe da ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i ciljeva održivog razvoja mora biti jedno od vodećih načela svake trgovinske politike u pogledu poljoprivrednih proizvoda; napominje da Komisija u svom dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije s pravom ističe potražnju za više proizvoda s oznakom pravedne trgovine te održivih i lokalnih proizvoda kao trend koji se mijenja u globalizaciji; naglašava da trgovinska politika EU-a može u velikoj mjeri doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja i klimatskih ciljeva iz Pariškog sporazuma;

153.  podsjeća da je EU ukinuo izvozne subvencije sa svoje strane i da u aktualnom proračunu EU-a više ne postoji proračunska linija za izvozne subvencije; poziva trgovinske partnere EU-a da se u tom pogledu obvežu na smanjenje domaće potpore kojom se narušava trgovina; traži od članica WTO-a koje i dalje dodjeljuju izvozne subvencije da provode Ministarsku odluku o izvoznoj konkurenciji donesenu u Nairobiju 19. prosinca 2015.;

154.  zahtijeva da Komisija bude na oprezu i pojača obrambeno djelovanje Unije u svrhu rješavanja postojećih i budućih prepreka za pristupanje tržištima u trećim zemljama, koje su u porastu, istodobno poštujući okoliš i ljudska prava, uključujući pravo na hranu; ističe da većina tih prepreka utječe na poljoprivredne proizvode (27 % prema bazi podataka Komisije o pristupu tržištu), a one se pak uglavnom odnose na sanitarne i fitosanitarne mjere za pristup tržištu;

155.  poziva Komisiju da u pripremi razmjene ponuda i izračunu kvota predvidi i uzme u obzir posljedice Brexita;

156.  poziva Komisiju da pokrene jasne i transparentne inicijative kako bi se dodatno ojačalo promicanje standarda EU-a u pogledu proizvodnje, sigurnosti, dobrobiti životinja i okoliša, kao i kratkih opskrbnih lanaca te da podupire programe za proizvodnju kvalitetne hrane, što bi se moglo postići i s pomoću programa označivanja europskog podrijetla te marketinškim i promidžbenim aktivnostima na unutarnjem tržištu i tržištima trećih zemalja za one sektore koji imaju koristi od posebnih instrumenata politike u okviru ZPP-a; ustraje u potrebi za smanjenjem birokracije i nepotrebnih uvjeta kako bi se manjim proizvođačima omogućilo sudjelovanje u tim programima; pozdravlja stalno povećanje proračunskih sredstava dostupnih za promidžbene programe te apelira na Komisiju da održi tempo povećanja tih odobrenih sredstava u svjetlu sve većeg interesa proizvođača;

157.  ističe važnost kratkih lokalnih i regionalnih lanaca opskrbe, koji su okolišno održiviji jer manje zagađuju okoliš s obzirom na kraće trajanje prijevoza te podrazumijevaju bolju sljedivost i svježije proizvode;

158.  podsjeća na važnost osnaživanja lokalnih poljoprivrednika u pogledu napredovanja u vrijednosnom lancu osiguravajući im pomoć i podršku u vezi s ekološkim proizvodima i proizvodima s dodanom vrijednošću i stavljajući im na raspolaganje novo znanje i tehnologije, s obzirom na to da postizanje održivosti zahtijeva izravno djelovanje kako bi se očuvali, zaštitili i poboljšali prirodni resursi;

159.  podsjeća da se lokalnom proizvodnjom podupiru lokalna gastronomija i lokalna gospodarstva;

160.  naglašava da bi budućnost poljoprivrede trebala biti usmjerena na proizvodnju visokokvalitetne hrane, jer u tome leži konkurentska prednost Europe; naglašava da se standardi EU-a trebaju održavati i jačati kad god je to moguće; poziva na mjere za daljnje povećanje dugoročne produktivnosti i konkurentnosti u sektoru proizvodnje hrane, uvođenje novih tehnologija i učinkovitiju upotrebu resursa, čime će se ojačati vodeća uloga EU-a u svijetu;

161.  smatra da je neprihvatljivo da postoje razlike u kvaliteti između prehrambenih proizvoda koji se na jedinstvenom tržištu oglašavaju i distribuiraju pod istom robnom markom i u istom pakiranju; pozdravlja poticaje Europske komisije za rješavanje pitanja različite kvalitete prehrambenih proizvoda na jedinstvenom tržištu, uključujući njezin rad na zajedničkoj metodologiji ispitivanja;

162.  pozdravlja napredak postignut u promicanju poljoprivrednih interesa EU-a u nedavnim bilateralnim trgovinskim pregovorima, osobito u pogledu pristupa tržištu za visokokvalitetne poljoprivredno-prehrambene proizvode iz EU-a i zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla u trećim zemljama; vjeruje da se taj trend može nastaviti i poboljšati;

Transparentan proces odlučivanja u cilju konsolidacije prijedloga ZPP-a za razdoblje 2021. – 2028.

163.  ističe da bi Parlament i Vijeće postupkom suodlučivanja trebali utvrditi opće zajedničke ciljeve, osnovne standarde, mjere i dodjelu financijskih sredstava te odrediti primjerenu razinu fleksibilnosti potrebnu da bi se države članice i njihove regije mogle nositi sa svojim posebnostima i zadovoljavati svoje potrebe u skladu s jedinstvenim tržištem kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja zbog nacionalnih odabira;

164.  žali zbog toga što cijeli postupak programiranja ZPP-a nakon 2020. – savjetovanje, komunikacija, procjena učinka i zakonodavni prijedlozi – opetovano počinje sa znatnim zakašnjenjem s obzirom na to da se približava kraj osmog parlamentarnog saziva, čime se stvara rizik da raspravu o budućem ZPP-u zasjene predizborne rasprave te se ugrožava mogućnost za postizanje konačnog sporazuma prije europskih izbora;

165.  poziva Komisiju da uvede prijelaznu uredbu kojom će se u slučaju kašnjenja u donošenju ZPP-a poljoprivrednicima omogućiti da i dalje imaju pristup mjerama programa ruralnog razvoja, osobito mjerama u pogledu okoliša i ulaganja;

166.  poziva države članice da se pobrinu za to da pri provedbi nove reforme ne bude kašnjenja u plaćanjima poljoprivrednicima te da preuzmu odgovornost i u slučaju kašnjenja primjereno obeštete poljoprivrednike;

167.  međutim, naglašava da je potrebno postići što veći napredak prije isteka trenutačnog mandata i isticati tu temu u predizbornoj kampanji za Europski parlament;

168.  priznaje da je važno da u postupku odlučivanja u okviru ZPP-a sudjeluju institucije i stručnjaci odgovorni za zdravstvene i ekološke politike koje utječu na biološku raznolikost, klimatske promjene te onečišćenje zraka, tla i vode;

169.  poziva Komisiju da prije uvođenja suštinskih promjena u oblikovanje i/ili provedbu ZPP-a predloži dovoljno dugo prijelazno razdoblje kako bi se državama članicama omogućio što bezbolniji prijelaz i vrijeme za pravilnu i propisnu provedbu nove politike te da bi se izbjegla kašnjenja u godišnjim plaćanjima poljoprivrednicima i u provedbi mjera ruralnog razvoja;

170.  poziva EU i njegove države članice da ojačaju dijalog sa zemljama u razvoju i stave na raspolaganje svoju stručnost i financijsku potporu za promicanje ekološki održive poljoprivrede koja se temelji na malim i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, uz posebno usmjeravanje na žene i mlade, na što su se obvezale u Zajedničkoj deklaraciji sa sastanka na vrhu Afričke unije i EU-a 2017. naslovljenoj „Ulaganje u mlade za ubrzani uključivi rast i održivi razvoj”; podsjeća na doprinos žena u ruralnim područjima u ulozi poduzetnica i promicateljica održivog razvoja; ističe da je potrebno razviti njihov potencijal u održivoj poljoprivredi i njihovu otpornost u ruralnim područjima;

171.  podsjeća da su glad i pothranjenost u zemljama u razvoju uglavnom povezani s nedostatkom kupovne moći i/ili nemogućnošću siromašnog ruralnog stanovništva da bude samodostatno; stoga apelira na EU da aktivno pomogne zemljama u razvoju da svladaju prepreke (npr. lošu infrastrukturu, manjak logistike) u vlastitoj poljoprivrednoj proizvodnji;

172.  naglašava da će do 2050. više od polovice stanovništva najslabije razvijenih zemalja i dalje živjeti u ruralnom okruženju te da će se razvojem održive poljoprivrede u zemljama u razvoju pridonijeti iskorištavanju potencijala ruralnih zajednica, zadržati stanovnike u ruralnim područjima i smanjiti nezaposlenost, siromaštvo i nesigurnost hrane, što će pak pridonijeti borbi protiv temeljnih uzroka prisilnih migracija;

173.  prepoznaje važnu ulogu koju svemirske tehnologije, kao što su one osmišljene u okviru svemirskih i satelitskih programa EU-a kojima upravlja Agencija za europski GNSS (Galileo, EGNOS i Copernicus), mogu imati u postizanju ciljeva održivog razvoja UN-a nudeći pristupačna rješenja za olakšavanje prelaska na preciznu poljoprivredu, uz uklanjanje rasipanja, uštedu vremena, smanjenje zamora i optimiziranje uporabe opreme;

174.  poziva Komisiju da istraži svemirske tehnologije i alate povezane te Globalno partnerstvo za djelotvornu razvojnu suradnju kao mehanizme za pomoć u praćenju usjeva, stočarstva, šumarstva, ribarstva i akvakulture, pružanje potpore poljoprivrednicima, ribarima, šumarima i donositeljima politika u njihovim nastojanjima da primjene različite metode za postizanje održive proizvodnje hrane i davanje odgovora na povezane izazove;

175.  poziva Komisiju da se pobrine za to da države članice u svojim akcijskim planovima osiguraju jednakost žena i muškaraca u ruralnim područjima; apelira na Komisiju i države članice da podrže jednaku zastupljenost žena u strukturama institucija za dijalog sa sektorom i u tijelima strukovnih organizacija, zadruga i udruženja u sektoru koja su nadležna za donošenje odluka; smatra da bi se novim zakonodavstvom EU-a trebali znatno poboljšati tematski potprogrami za žene u ruralnim područjima;

176.  naglašava da bi Komisija i dalje trebala osiguravati da se zakonodavstvo EU-a o dobrobiti životinja strogo izvršava, i to uvijek ujednačeno u svim državama članicama, uz pravilnu kontrolu i sankcije; poziva Komisiju da prati i izvješćuje o zdravlju i dobrobiti životinja, među ostalim i o prijevozu životinja; podsjeća da proizvodi koji ulaze u EU moraju ispunjavati standarde u pogledu dobrobiti životinja te okolišne i društvene standarde; poziva na financijske poticaje za dobrovoljno donošenje mjera za dobrobit životinja koje nadilaze minimalne zakonodavne norme;

177.  poziva Komisiju da provede odgovarajuće zakonodavstvo EU-a, a posebno Direktivu Vijeća 1/2005/EZ od 22. prosinca 2004. o zaštiti životinja tijekom prijevoza; u tom kontekstu smatra da je potrebno poštovati presudu Suda Europske unije kojom je presuđeno da zaštita dobrobiti životinja ne prestaje na vanjskim granicama EU-a i da stoga prijevoznici životinja koje se izvoze iz Europske unije moraju poštovati pravila EU-a o dobrobiti životinja, među ostalim i izvan EU-a;

178.  ustraje u tome da bi se posebna pozornost trebala posvetiti poljoprivrednicima koji se suočavaju s dodatnim troškovima zbog posebnih ograničenja povezanih s prirodnim područjima velike vrijednosti, kao što su planinska područja, otoci, najudaljenije regije i ostala područja u nepovoljnom položaju; smatra da je zbog njihovih posebnih ograničenja financiranje u okviru ZPP-a od ključne važnosti za te regije i da bi svako smanjenje vrlo štetno utjecalo na brojne poljoprivredne proizvode; apelira na države članice da izrade i primijene sustave kvalitete kako bi zainteresiranim proizvođačima pružile priliku da ih brzo uvedu;

179.  smatra da bi proračun programa POSEI trebalo održati na dovoljno visokoj razini da se najudaljenije regije mogu suočiti s izazovima u poljoprivredi, kako je Parlament tražio u nekoliko navrata; pozdravlja rezultate najnovijeg izvješća Komisije o provedbi programa POSEI te smatra da bi programi za najudaljenije regije i za manje egejske otoke trebali i dalje biti odvojeni od općeg sustava izravnih plaćanja EU-a kako bi se zajamčio uravnotežen teritorijalni razvoj sprečavanjem rizika od napuštanja proizvodnje zbog izazova povezanih s udaljenošću, izoliranošću, malom površinom, nepovoljnom topografijom i klimom te gospodarskom ovisnošću o malom broju proizvoda;

180.  poziva Komisiju da u Opservatorij za tržište mlijeka uvede samostalni odjel koji će proučavati cijene u najudaljenijim regijama radi brze reakcije na krizu u tom sektoru; smatra da bi definiciju „krize” i potom intervenciju Komisije trebalo prilagoditi najudaljenijim regijama uzimajući u obzir veličinu tržišta, ovisnost o ograničenom broju gospodarskih djelatnosti i manju mogućnost za diversifikaciju;

181.  poziva na bolju integraciju „kružnog gospodarstva” kako bi se zajamčila najbolja i najučinkovitija upotreba primarnih materijala i nusproizvoda u biogospodarstvima u razvoju te pritom poštovala ograničenja u pogledu dostupnosti biomase i zemljišta te ostalih usluga ekosustava te smatra da bi razvoj bioindustrije u ruralnim područjima mogao omogućiti nove poslovne modele koji bi poljoprivrednicima i vlasnicima šuma mogli pomoći da nađu nova tržišta za svoje proizvode i otvore radna mjesta; stoga poziva Komisiju i države članice da pruže potrebnu potporu sektoru poljoprivrede i šumarstva radi većeg doprinosa daljnjem razvoju biogospodarstva u EU-u; naglašava da je potrebno promicati agrošumarstvo koje može ponuditi višenamjenske, rekreacijske i produktivne ekosustave i mikroklime te ukloniti nedostatke koji bi mogli omesti njegov razvoj;

182.  smatra da bi se potporom u sklopu poljoprivredno-okolišno-klimatskih mjera, dopunjenom eko-programima na razini država članica, trebali pokriti troškovi prijelaza poljoprivrednika na nove održive prakse, primjerice promicanjem i agrošumarstva i ostalih mjera za održivo šumarstvo te potporom za te mjere kojima se podupire biološka raznolikost i genetska raznolikost životinjskih i biljnih vrsta, te troškovi prilagodbe promjenjivim klimatskim uvjetima;

183.  poziva Komisiju da zajamči inovacije, istraživanja i modernizaciju u agrošumarstvu i šumarstvu podupiranjem snažnog i prilagođenog sustava savjetovanja, ciljanog osposobljavanja i prilagođenih rješenja za poticanje inovacija te razmjenu znanja i najboljih praksi među državama članicama, uz opći naglasak na relevantnim novim tehnologijama i digitalizaciji; istodobno naglašava ključnu ulogu udruga vlasnika šuma u prijenosu informacija i inovacija, osposobljavanju i daljnjem obrazovanju vlasnika malih šuma te provedbi aktivnog višenamjenskog upravljanja šumama.

184.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 350, 29.12.2017., str. 15.

(2)

SL L 221, 8.8.2017., str. 23.

(3)

SL L 309, 24.11.2009., str. 71.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0022.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0203.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0095.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0075.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0057.

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0197.

(10)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0099.

(11)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0504.

(12)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0427.

(13)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0252.

(14)

SL C 265, 11.8.2017., str. 7.

(15)

SL C 288, 31.8.2017., str. 10.

(16)

SL C 342, 12.10.2017., str. 10.


OBRAZLOŽENJE

Komisija je 29. studenog 2017. donijela komunikaciju o modernizaciji i pojednostavnjenju zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) naslovljenu „Budućnost hrane i poljoprivredeˮ. (COM(2017) 713final).

Tu je Komunikaciju još 2016. najavio predsjednik Juncker, ona je uvrštena u Program rada Komisije za 2017. i prvobitno je bila predviđena za proljeće 2017. Na 26 stranica teksta opisan je uvod u proces od više faza tijekom kojeg će se institucije 27 država članica EU-a u konačnici morati dogovoriti o zakonodavstvu u vezi sa ZPP-om nakon 2020. Stoga je cilj Komunikacije pružiti i osnovu i okvir za raspravu između institucijskih i pojedinačnih, javnih i privatnih dionika u 27 država članica EU-a.

Nakon Komunikacije uslijedit će zakonodavni prijedlozi kao pravna osnova za sljedeće programsko razdoblje 2020. – 2027., a bit će im priložena procjena učinka koja će obuhvaćati relevantnu činjeničnu osnovu. Prijedlozi će biti objavljeni nakon donošenja Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) predviđenog za svibanj 2018.

Prvotna svrha Komunikacije je

–  predstaviti glavne izazove za poljoprivredu EU-a (bez izričitog spominjanja hrane);

–  naglasiti doprinos poljoprivrednog sektora za deset prioriteta Komisije i ciljeve održivog razvoja u sinergiji s drugim politikama EU-a;

–  utvrditi političke prioritete za budući ZPP kojima će se povećati njegova dodana vrijednost za EU;

–  istražiti operativne prijedloge za jednostavniji ZPP, poboljšano upravljanje, bolje odražavanje raznolikosti u poljoprivredi EU-a, veću supsidijarnost, ograničavanje administrativnog opterećenja za korisnike i stavljanje većeg naglaska na rezultate.

U Komunikaciji se utvrđuju tri ključna cilja za poljoprivredu koja se razlikuju od izvornih ciljeva utemeljenih na Ugovorima:

1.  poticanje pametnog i otpornog poljoprivrednog sektora;

2.  poticanje zaštite okoliša i klimatske politike;

3.  jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja.

Prvi korak u procesu izrade programa ZPP-a nakon 2020. bilo je opsežno javno savjetovanje na internetu za koje je preko interneta pristiglo više od 320 000 odgovora iz svih država članica EU-a, od čega su veliku većinu poslali pojedinci, kao i više od 1400 dokumenata sa stajalištima.

Drugi korak je izrada sveobuhvatne procjene učinka kako bi se izvukle pouke iz provedbe u programskom razdoblju 2013. – 2020., a posebno ciljevi za „zeleniji, jednostavniji i pravednijiˮ ZPP. Stoga procjena učinka odražava cijeli niz ideja iz javne rasprave koja je u tijeku, a istodobno će se u sklopu te procjene razraditi skup opcija politike za razvoj, uključujući procjenu načina na koji se ciljevi politike mogu najbolje postići, i to:

–  Prvom opcijom (temelj) ocijenit će se učinak koji bi ZPP imao da ostane u sadašnjem obliku, uključujući nedavno usvojeni Prijedlog skupne uredbe.

–  Drugom opcijom ocijenit će se učinak scenarija „bez ZPP-aˮ kako bi se provjerilo kakve bi bile posljedice izostanka intervencije politike u pogledu gospodarske, okolišne i socijalne dodane vrijednosti ZPP-a za Europsku uniju.

–  U sklopu treće opcije ispituje se mogućnost da države članice/regije izrade programe aktivnosti u okviru ZPP-a u odnosu na prioritete EU-a, utemeljene na utvrđenim potrebama. Naglasak je premješten na upravljanje rizikom, ulaganja u restrukturiranje i razvoj poslovnih subjekata u poljoprivredi te poljoprivrednih malih i srednjih poduzeća, usluge u području klime i okoliša te pristup inovacijama, znanju i informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

–  U okviru četvrte opcije ponovno se definira podjela zadaća između EU-a, država članica i poljoprivrednih gospodarstava kako bi se poboljšalo osiguranje minimalnog dohotka uz bolje sinergije između izravne potpore, uključujući plaćanja po površini i upravljanje rizicima, radi boljeg usredotočavanja na djelovanje u području klime i okoliša te kako bi se pojednostavio i modernizirao nadzor na putu prema rezultatima na temelju uspješnosti.

–  Petom opcijom predviđa se snažna preraspodjela izravnih potpora malim i ekološki prihvatljivim poljoprivrednim gospodarstvima i promiču kratki tokovi.

Činjenična osnova Komunikacije i procjene učinka je:

–  zajednički okvir za evaluaciju i praćenje DG-a AGRI za mjerenje uspješnosti ZPP-a na temelju pokazatelja država članica;

–  ciljne vrijednosti i pokazatelji na razini EU-a dogovoreni za praćenje ciljeva održivog razvoja (komunikacija naslovljena „Europske mjere za održivostˮ, COM (2016) 739 final);

–  godišnja izvješća o provedbi 27 država članica EU-a pružit će podatke o napretku u ostvarivanju ciljeva i odgovarajućim proračunskim omotnicama;

–  studije DG-a AGRI o redovitoj evaluaciji općih ciljeva ZPP-a iz 2013. i doprinos Konferenciji o prognozama za poljoprivredu krajem 2017.

Iz šireg europskog konteksta glavni pokretač reforme ZPP-a je proračunsko pitanje: ZPP je i dalje najveća pojedinačna stavka potrošnje u proračunu EU-a koja čini 38 % ukupnih rashoda. U sljedećem VFO-u Europska unija treba se suočiti s važnim novim izazovima, kao što su migracije, sigurnost i rast, dok će se odlaskom Ujedinjene kraljevine smanjiti raspoloživi proračun, međutim, države članice snažno se protive povećanju ukupnog iznosa proračuna (1 % BND-a).

Stoga su za javne i privatne dionike ključna pitanja postavljena u Komunikaciji:

–  nacionalna strategija – osmišljavanje, donošenje i provedba: osobito struktura upravljanja (pravni aspekt, kao na primjer odnos između regija i središnje državne uprave, transparentnost i sudjelovanje građana), unutarnja usklađenost (sukladnost s programima ruralnog razvoja i sektorskim planovima), vanjska usklađenost (npr. europski strukturni i investicijski fondovi);

–  model ostvarenja ciljeva – programi financiranja usmjereni na rezultate koji se temelje na uspješnosti; kontrola i revizija (nadležnosti EU-a i država članica), pokazatelji (dostupnost i definicija, kontrola kvalitete, sankcije), modeli upravljanja (pojednostavljene mogućnosti financiranja), jednak pristup u svim državama članicama (prihvatljivost, obvezno/dobrovoljno, kontrole);

–  zaštita okoliša i klimatska politika – integrirani pristup za kompenzaciju okolišnih usluga spajanjem postojeće ekologizacije u okviru ZPP-a, višestruke sukladnosti i dobrih poljoprivrednih praksi kao i mjera ruralnog razvoja kako bi se omogućila kompenzacija javnih dobara, uključujući klimatsku politiku te zdravlje i dobrobit ljudi, životinja i bilja;

–  dodjela financijskih sredstava – programi potpore EU-a: prijelazni modeli za smanjeno/ciljano financiranje, razlike među državama članicama (vanjska konvergencija) na temelju objektivnih kriterija (vidi ESIF), sufinanciranje od strane regija/ država članica, prava koja odražavaju socioekonomske uvjete unutar regija država članica (unutarnja konvergencija).

U pogledu perspektive bitno je podsjetiti da je posljednji postupak izrade ZPP-a za programsko razdoblje 2013. – 2020. trajao dvije godine od prvog objavljivanja prijedloga Komisije (lipanj 2011.) kao dijela prijedloga Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. do političkog dogovora (lipanj 2013.) i konačnog zakonodavnog usvajanja (u prosincu 2013.), zbog čega su bile potrebne prijelazne mjere u različitim sektorima (do 2015.). Međutim, to se nije podudaralo niti s krajem mandata Komisije niti s parlamentarnim sazivom Europskog parlamenta.


MIŠLJENJE Odbora za razvoj (27.4.2018)

upućeno Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj

o budućnosti hrane i poljoprivrede

(2018/2037(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Maria Noichl

PRIJEDLOZI

Odbor za razvoj poziva Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe da je 2017. godine 124 milijuna ljudi u 51 zemlji bilo pogođeno velikom nesigurnošću opskrbe hranom, što je 16 milijuna više nego 2016. te da većina osoba pogođenih nesigurnošću opskrbe hranom živi u ruralnim područjima;

2.  podsjeća na to da je EU najveći izvoznik i uvoznik poljoprivrednih proizvoda i da stoga ima važnu ulogu na svjetskim tržištima poljoprivrednih proizvoda; napominje da je EU glavni partner zemalja u razvoju kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima;

3.  podsjeća na novi Europski konsenzus o razvoju, kojim Unija i njezine države članice ponovno potvrđuju svoju predanost načelu usklađenosti politika radi razvoja utvrđenog u članku 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i prepoznaju iznimnu važnost njegova poštovanja, što podrazumijeva uzimanje u obzir ciljeva razvojne suradnje u svim politikama EU-a, uključujući poljoprivrednu politiku i financiranje, koji bi mogle negativno utjecati na zemlje u razvoju; u tom kontekstu smatra da bi se reformom zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) trebalo poštovati pravo zemalja u razvoju da oblikuju svoje poljoprivredne i prehrambene politike bez slabljenja vlastitih kapaciteta za proizvodnju hrane i dugoročne sigurnosti opskrbe hranom, što osobito vrijedi za najmanje razvijene zemlje;

4.  podsjeća na predanost Unije i njezinih država članica ciljevima održivog razvoja i ističe da je od ključne važnosti usklađenost ZPP-a s ciljevima održivog razvoja, osobito u slučaju cilja br. 2 (iskorijeniti glad), cilja br. 5 (ravnopravnost spolova), cilja br. 12 (odgovorna potrošnja i proizvodnja), cilja br. 13 (klimatska politika) i cilja br. 15 (očuvanje života na zemlji), s kojima treba uskladiti buduću zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP);

5.  uviđa da ZPP nije ni približno savršen i da mora biti više usmjeren na razvoj, uz sprečavanje poremećaja kako u Europi tako i na međunarodnim poljoprivrednim tržištima i poticanje prijelaza na održiviju poljoprivredu i otporne poljoprivredne prakse, kojima se doprinosi zaštiti ekosustava i prirodnih resursa i jačanju njihovih kapaciteta za prilagodbu na klimatske promjene, ekstremne vremenske uvjete, sušu, poplave i druge katastrofe i kojima se postupno poboljšava kvaliteta tla u skladu s drugim ciljem održivog razvoja;

6.  podsjeća na to da poljoprivreda kojom se ne uspijevaju zaštititi i poboljšati životni uvjeti na selu, ravnopravnost i socijalno blagostanje nije održiva; poziva EU da osmisli pravedan i ekološki održiv sustav proizvodnje hrane, da potakne odgovornu potrošnju i promiče održive prehrambene navike u svim politikama koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju;

7.  naglašava da bi se reformom ZPP-a trebalo pridonijeti izgradnji novog europskog prehrambenog sustava u skladu s transformativnom prirodom Programa održivog razvoja do 2030. te Pariškim sporazumom; smatra da je u tu svrhu potrebna promjena paradigme, odnosno prelazak sa „zelene revolucije” na „agroekološki pristup”, u skladu sa zaključcima Međunarodne procjene poljoprivrednog znanja, znanosti i tehnologije za razvoj (IAASTD) i preporukama posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na hranu, što podrazumijeva priznavanje multifunkcionalnosti poljoprivrede i brz prelazak s monokulturnih usjeva koji se temelje na intenzivnoj uporabi kemijskih tvari na raznoliku i održivu poljoprivredu utemeljenu na agroekološkim poljoprivrednim praksama, uz jačanje lokalnih prehrambenih sustava i malih poljoprivrednih gospodarstava te potporu tradicionalnim vrstama organizacije;

8.  poziva EU i njegove države članice da provedu obvezu preuzetu u Europskom konsenzusu o razvoju da će poduprijeti agroekologiju, uključujući i s pomoću investicijskog područja poljoprivrede u okviru plana za vanjska ulaganja;

9.  poziva EU i njegove države članice da ojačaju dijalog sa zemljama u razvoju i stave na raspolaganje svoju stručnost i financijsku potporu za promicanje ekološki održive poljoprivrede koja se temelji na malim i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, uz posebno usmjeravanje na žene i mlade, na što su se obvezali u Zajedničkoj deklaraciji sa sastanka na vrhu Afričke unije i EU-a 2017. naslovljenoj „Ulaganje u mlade za ubrzani uključivi rast i održivi razvoj”; podsjeća na doprinos žena u ruralnim područjima u ulozi poduzetnica i promicateljica održivog razvoja; ističe da je potrebno razviti njihov potencijal u održivoj poljoprivredi i njihovu otpornost u ruralnim područjima;

10.  poziva na to da se u zakonodavstvo o ZPP-u za razdoblje nakon 2020. godine uvrsti dodatno poglavlje u vezi s odgovornosti ZPP-a u pitanjima razvojne politike, istovremeno podsjećajući na njegove izvorne ciljeve utvrđene u članku 39. UFEU-a, kako bi se bolje uključili ekološki ciljevi i ciljevi održivog razvoja, s obzirom na to da zabrana izvoznih subvencija znači da i dalje postoje gospodarski poremećaji koji poljoprivrednom sektoru EU-a omogućuju izvoz poljoprivrednih proizvoda ispod prosječnih troškova proizvodnje;

11.  poziva Komisiju da sustavno, uz pomoć pokazatelja ciljeva održivog razvoja, provede ex ante i ex post procjene vanjskih učinaka ZPP-a te da razvije metodološki okvir za praćenje i procjenu učinaka ZPP-a na sektor poljoprivredne proizvodnje u zemljama u razvoju te na cjenovnu prihvatljivost i dostupnost hrane; predlaže da se ti podatci upotrjebljuju za mehanizam upozorenja kojim bi se signalizirali negativni učinci ZPP-a na uvjete života malih poljoprivrednika, osobito žena poljoprivrednica, u zemljama u razvoju;

12.  naglašava da se u okviru ZPP-a mora poštovati načelo „nečinjenja štete”, da ga treba uskladiti s drugim politikama EU-a i međunarodnim obvezama na području razvoja, ali i sa zaštitom ljudskih prava, okoliša, klime, prava životinja i prirode; nadalje napominje da je u smislu proračunske potrošnje EU-a neučinkovito proizvoditi negativne vanjske učinke, a zatim pokrivati troškove koje ti vanjski učinci stvaraju;

13.  smatra da je, u skladu s politikama Programa do 2030. i ciljevima održivog razvoja, nužno prepoznati zemljopisne neravnoteže u pogledu trgovinske razmjene i tržišnog natjecanja u poljoprivrednom sektoru u zemljama u razvoju i EU-u te promicati bolje uravnotežen odnos s trgovačkim partnerima;

14.  poziva EU da zajamči da će se u okviru budućeg ZPP-a nadvladati problemi povezani s postojećim modelom poljoprivrede koji je usmjeren na izvoz jačanjem unutarnjih tržišta EU-a i kratkih lanca opskrbe hranom na održiv način tako da se neće ugroziti razvoj zemalja, ali istodobno osigurati otpornost na vanjske šokove i prijetnje;

15.  napominje da se izvoz i uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a temelje na trgovinskim sporazumima; naglašava da bi se tim sporazumima trebali zajamčiti ravnopravni uvjeti za poljoprivrednike u EU-u i ostatku svijeta, s povlasticama za zemlje u razvoju;

16.  poziva države članice da prestanu ulagati napore u cilj daljnjeg intenziviranja europske poljoprivrede i da obveznim proglase uvođenje sustava stočarstva koje se temelji na površini kako bi se stalo na kraj prekomjernoj proizvodnji u sektoru stočarstva; sa zabrinutošću napominje da je ovisnost EU-a o uvoznoj hrani za životinje, osobito soji, pridonijela rastućoj potražnji za zemljištem u inozemstvu, što je dovelo do krčenja šuma, gubitka bioraznolikosti, raseljavanja zajednica i širenja zatrovane hrane uzgojem genetski modificirane soje intenzivno tretirane pesticidima u Južnoj Americi; stoga apelira na države članice da smanje i postupno ukinu uvoz proteinskih usjeva iz trećih zemalja, kao što su Argentina i Brazil;

17.  osim toga, poziva na uporabu plodoreda usjeva koji obuhvaćaju mahunaste biljke na svim primjenjivim obradivim površinama i na provedbu strategije za promicanje proteinskih usjeva u cijelom EU-u usmjerene na smanjenje ovisnosti o uvozu soje iz trećih zemalja; u međuvremenu, poziva na uvođenje kriterija održivosti za uvoz bjelančevina biljnog porijekla;

18.  podsjeća na važnost osnaživanja lokalnih poljoprivrednika u pogledu napredovanja u vrijednosnom lancu osiguravajući im pomoć i podršku u vezi s organskim proizvodima s dodanom vrijednošću i stavljajući im na raspolaganje novo znanje i tehnologije, s obzirom na to da postizanje održivosti zahtijeva izravno djelovanje kako bi se očuvali, zaštitili i poboljšali prirodni resursi;

19.  poziva na napuštanje neizravnih i neusmjerenih subvencija, kao što su plaćanja po površini; traži da se subvencije isplaćuju samo ako pridonose javnim dobrima, kao što su stvaranje lokalnih radnih mjesta, biološka raznolikost, dobrobit životinja, čist zrak i voda te zdrava, živa tla;

20.  u tom kontekstu podsjeća na učinke narušavanja tržišta nastale zbog ponovnog uvođenja proizvodno vezane potpore u ZPP za razdoblje od 2014. do 2020., podsjeća da je ukidanje mliječnih kvota 2015., s obzirom na očekivane nove prodajne mogućnosti za europske poljoprivredne proizvode u zemljama u razvoju, dodatno pogoršalo prekomjernu proizvodnju, što je dovelo do nižih cijena i utjecalo na razvoj sektora mlijeka i mliječnih proizvoda kako u Europi tako i u zemljama u razvoju;

21.  ponovno ističe svoje stajalište da je raspodjela plaćanja neuravnotežena; mišljenja je da većim poljoprivrednim gospodarstvima nužno nije potrebna ista razina potpore za stabiliziranje dohodaka gospodarstva koja je potrebna manjim poljoprivrednim gospodarstvima ili onima s nižim dohotkom u vrijeme nestabilnosti prihoda jer njima može pogodovati ekonomija razmjera za koju je vjerojatno da ih može činiti otpornijima;

22.  podsjeća da su glad i pothranjenost u zemljama u razvoju uglavnom povezani s nedostatkom kupovne moći i/ili nemogućnosti siromašnog ruralnog stanovništva da bude neovisno; stoga apelira na EU da aktivno pomogne zemljama u razvoju da svladaju prepreke (npr. lošu infrastrukturu, manjak logistike) svojoj poljoprivrednoj proizvodnji;

23.  poziva EU i države članice da ojačaju domaću proizvodnju hrane u zemljama u razvoju, kao što se sugerira u ciljevima održivog razvoja, umjesto da povećavaju izvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU-a u te zemlje; apelira na EU da potiče zemlje u razvoju da povećaju i diversificiraju svoju proizvodnju hrane kako bi se zadovoljila domaća potražnja za hranom i rastuća potražnja na južnom tržištu, s obzirom na to da poljoprivredna politika EU-a nije sama odgovorna za osiguravanje prehrane rastućeg svjetskog stanovništva; iz tog razloga naglašava važnost borbe protiv jagme za zemljištem u zemljama u razvoju;

24.  poziva EU da odgovori na zahtjeve zemalja u razvoju da zaštiti njihovu proizvodnju hrane i njihovo stanovništvo od mogućih destruktivnih učinaka jeftinog uvoza;

25.  naglašava da će do 2050. više od polovice stanovništva najslabije razvijenih zemalja i dalje živjeti u ruralnom okruženju te da će se razvojem održive poljoprivrede u zemljama u razvoju pridonijeti iskorištavanju potencijala ruralnih zajednica, zadržati stanovnike u ruralnim područjima i smanjiti nezaposlenost, siromaštvo i nesigurnost hrane, što će pak pridonijeti borbi protiv temeljnih uzroka prisilne migracije;

26.  pozdravlja prijedlog Komisije o razvoju mogućnosti zapošljavanja i aktivnosti kojima se stvaraju prihodi u regijama podrijetla i tranzita migranata u okviru projekata koje podržava zajednička poljoprivredna politika; poziva Komisiju na provedbu programa razmjene između EU-a i Afričke unije suradnjom i dijalogom o poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji i inovacijama u području poljoprivrede;

27.  prepoznaje važnu ulogu koju svemirske tehnologije, kao što su one osmišljene u okviru svemirskih i satelitskih programa EU-a kojima upravlja Europska agencija za globalne navigacijske satelitske sustave (Galileo, EGNOS i Copernicus), mogu imati u postizanju ciljeva održivog razvoja UN-a nudeći pristupačna rješenja za olakšavanje prelaska na preciznu poljoprivredu, uz smanjenje otpada, uštedu vremena, smanjenje zamora i optimiziranje uporabe opreme;

28.  poziva Komisiju da istraži tehnologije i alate svemirske znanosti te Globalno partnerstvo za djelotvornu razvojnu suradnju kao mehanizme za pomoć u praćenju proizvodnje usjeva, stočarstva, šumarstva, ribarstva i akvakulture, pružanje potpore poljoprivrednicima, ribarima, šumarima i donositeljima politika u njihovim nastojanjima da primjene različite metode za postizanje održive proizvodnje hrane i davanje odgovora na povezane izazove;

29.  ističe da, općenito gledano, trgovina poljoprivrednim proizvodima mora, na temelju partnerstva, pridonijeti smanjenju globalnih nejednakosti i u budućnosti osigurati uključiviju društvenu korist svim trgovinskim partnerima a da se pritom zadrži unutar ekoloških granica našeg planeta.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.4.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

15

0

7

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Ignazio Corrao, Mireille D’Ornano, Nirj Deva, Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Maria Heubuch, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Cristian Dan Preda, Lola Sánchez Caldentey, Elly Schlein, Eleni Theocharous, Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská, Joachim Zeller, Željana Zovko

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Pál Csáky, Monika Vana

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

15

+

ALDE

Paavo Väyrynen

ECR

Eleni Theocharous

EFDD

Ignazio Corrao, Mireille D'Ornano

GUE/NGL

Lola Sánchez Caldentey

PPE

Joachim Zeller

S&D

Doru-Claudian Frunzulică, Enrique Guerrero Salom, Arne Lietz, Linda McAvan, Norbert Neuser, Vincent Peillon, Elly Schlein

VERTS/ALE

Maria Heubuch, Monika Vana

0

-

 

 

7

0

ECR

Nirj Deva

PPE

Pál Csáky, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Cristian Dan Preda, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská, Željana Zovko

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (18.4.2018)

upućeno Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj

o budućnosti hrane i poljoprivrede

2018/2037(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Seán Kelly

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da se u studiji Komisije iz prosinca 2016. naslovljenoj „Učinci trgovinskih sporazuma EU-a na poljoprivredni sektor” navodi da je zahvaljujući sporazumima EU-a s Meksikom, Južnom Korejom i Švicarskom izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a povećan za više od 1 milijarde EUR, dok je poljoprivredno-prehrambenom sektoru dodana vrijednost u iznosu od 600 milijuna EUR; budući da je od početka primjene sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a s Peruom (u ožujku 2013.) i Kolumbijom (u kolovozu 2013.) izvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU-a u te dvije zemlje znatno porastao (za 73 % u Peru i za 82 % u Kolumbiju);

B.  budući da je EU od 2013. najveći pojedinačni izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i da od 2010. ostvaruje izvozni višak; budući da je izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u treće zemlje u porastu te je 2017. zabilježio rekordnu vrijednost od 137,9 milijardi EUR; budući da je EU i najveći uvoznik poljoprivrednih proizvoda iz zemalja u razvoju;

1.   ističe da trgovinska politika EU-a mora biti usklađena s drugim politikama EU-a kao što su politike u području razvoja i okoliša i podupirati ostvarenje ciljeva održivoga razvoja te da može doprinijeti postizanju ciljeva zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), osobito kako bi se zajamčilo da poljoprivredna zajednica ima primjeren životni standard i da roba dolazi do potrošača po razumnim cijenama; naglašava da bi poljoprivredno-prehrambeni sektor EU-a trebao iskoristiti prilike za rast koje nudi izvoz s obzirom na to da će oko 90 % dodatne potražnje za poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u svijetu u sljedećem desetljeću doći izvan Europe; ističe da ZPP mora ispunjavati potrebe europskog društva koje se odnose na hranu, okoliš i klimu prije nego što se usmjeri na proizvodnju za prodaju na međunarodnom poljoprivrednom tržištu; naglašava da bi takozvane zemlje u razvoju trebale imati dovoljno prilika da uspostave i održavaju vlastite snažne poljoprivredno-prehrambene sektore;

2.  smatra da su zahtjevi međunarodne trgovine u WTO-a imali znatan utjecaj na niz revizija ZPP-a koje su provedene od 90-ih godina 20. stoljeća; smatra da su zbog tih revizija europski poljoprivredni proizvodi i europski poljoprivredno-prehrambeni sektor postali konkurentniji, ali da su zbog njih i veliki dijelovi poljoprivrednog sektora ugroženi jer su izloženi nestabilnosti svjetskih tržišta; smatra da je sada došlo vrijeme, kako se naznačuje u Komunikaciji Komisije o budućnosti poljoprivrede i hrane u Europi, za veću usredotočenost na ciljeve ZPP-a kao što su životni standard poljoprivrednika i pitanja koja se odnose na zdravlje, zapošljavanje, okoliš i klimu;

3.  potvrđuje da su trgovinska i poljoprivredna politika EU-a usko povezane i da će tako biti i u budućnosti, da prva ne smije imati prednost pred drugom i da održavanje i razvijanje održive poljoprivrede mora biti prioritet; ističe da se tom vezom naglašava važna uloga poljoprivrede u kontekstu pregovora koje EU vodi bilateralno u pogledu svojih sporazuma o slobodnoj trgovini i multilateralno u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o pitanjima kao što su pristup tržištu za poljoprivredne proizvode, domaća potpora, izvozne subvencije, zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla, sanitarni i fitosanitarni propisi, razborita uporaba antimikrobnih lijekova kako bi se smanjilo širenje antimikrobne otpornosti i pojednostavnjenje uvoznih postupaka, kao i jamčenje da se poljoprivredni proizvodi uvezeni na unutarnje tržište proizvode u skladu s normama EU-a koji se odnose na rad i okoliš, s načelom predostrožnosti, propisima o dobrobiti životinja i drugim sigurnosnim normama;

4.  ustraje u tome da su postupci i proizvodne metode osnovni dio socijalnih, ekonomskih i okolišnih normi u svjetskoj trgovini poljoprivrednim proizvodima te potiče Komisiju da apelira na Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) da postupke i proizvodne metode potvrde kao takve;

5.  ističe da ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i ciljeva održivog razvoja mora biti jedno od vodećih načela svake trgovinske politike u pogledu poljoprivrednih proizvoda; napominje da Komisija u svom dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije s pravom ističe potražnju za više proizvoda s oznakom pravedne trgovine te održivih i lokalnih proizvoda kao trend koji se mijenja u globalizaciji; naglašava da trgovinska politika EU-a može u velikoj mjeri doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja i klimatskih ciljeva iz Pariškog sporazuma;

6.  smatra da trgovinski sporazumi mogu biti korisni za velika poljoprivredna poduzeća u EU-u i izvan njega, no da mogu imati ozbiljne negativne socioekonomske učinke na malu i srednju poljoprivredu u EU-u i u trećim zemljama;

7.  pozdravlja napredak postignut u promicanju poljoprivrednih interesa EU-a u novijim bilateralnim trgovinskim pregovorima, osobito u pogledu pristupa tržištu za visokokvalitetne poljoprivredno-prehrambene proizvode iz EU-a i zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla u trećim zemljama; vjeruje da se taj trend može nastaviti i poboljšati;

8.  poziva Komisiju da u kontekstu aktualnih i budućih bilateralnih trgovinskih pregovora s trećim zemljama zajamči jednake uvjete za sve na globalnoj razini i da iznimno oprezno pristupi liberalizaciji pristupa tržištu u pogledu trećih zemalja i EU-a u osjetljivim poljoprivrednim sektorima razmatranjem najprije prijelaznih razdoblja, carinskih kvota, odgovarajućih zaštitnih mjera kojima se uzimaju u obzir socijalni, okolišni i ekonomski učinci u EU-u, kao i u zemljama u koje izvozimo, mogućeg izuzimanja najosjetljivijih proizvoda iz područja primjene sporazuma nakon razmatranja od slučaja do slučaja te pridržavanja pravila o recipročnosti u pogledu osjetljivih poljoprivrednih sektora samih trećih zemalja; napominje da se to može odnositi na razne proizvode, ovisno o trgovinskom partneru; naglašava da se za osjetljive proizvode i za svaki sektor moraju uzeti u obzir najveći kumulativni iznosi poljoprivrednih koncesija koje EU dodjeljuje u kontekstu svih svojih međunarodnih obveza;

9.  ponavlja da je u trgovinske sporazume važno uvrstiti učinkovite zaštitne klauzule koje se mogu brzo provesti kako bi se privremeno obustavile povlastice u slučaju poremećaja tržišta kojim se narušavaju osjetljivi sektori;

10.  stoga naglašava načelo kvalificiranog pristupa tržištu, što znači da uvezena roba treba ispunjavati norme EU-a;

11.  također smatra da robi proizvedenoj na temelju krčenja šuma, otimanja zemljišta ili resursa te kršenja ljudskih prava ne bi trebalo omogućiti pristup tržištu EU-a;

12.  žali zbog nedostatka napretka u vezi s domaćom potporom u poljoprivredi na 11. ministarskoj konferenciji WTO-a; ipak pozdravlja zajedničku izjavu EU-a i skupine Cairns prije konferencije i poziva Komisiju da nastavi suradnju u području domaće potpore; ponavlja da sva buduća stajališta EU-a o toj temi ne smiju imati prednost pred raspravama o budućnosti i izmjeni ZPP-a te moraju uredno poštovati okvir reformiranog ZPP-a; u tom kontekstu naglašava da je ključno da se zbog propisa međunarodne trgovine ne bi trebao smanjiti prostor za pružanje europskoj poljoprivredi domaće potpore namijenjene za sprečavanje i upravljanje krizama tržišta, za pomicanje poljoprivrednih praksi prema proizvodnim sustavima koji su ekonomski učinkoviti te prihvatljivi za okoliš i klimu, i za bolje štićenje strateških zaliha biljnih bjelančevina kako bi se napokon mogao unaprijediti razvoj kružnoga gospodarstva; napominje da bi se čvrstim okolišnim i socijalnim normama dodatno poboljšala kvaliteta javnih dobara koja se tom politikom pružaju Europljanima;

13.  podsjeća da je EU ukinuo izvozne subvencije sa svoje strane i da u aktualnom proračunu EU-a više ne postoji proračunska linija za izvozne subvencije; poziva trgovinske partnere EU-a da se u tom pogledu obvežu na smanjenje domaće potpore kojom se narušava trgovina; traži od članica WTO-a koje i dalje dodjeljuju izvozne subvencije da provode Ministarsku odluku o izvoznoj konkurenciji donesenu u Nairobiju 19. prosinca 2015.;

14.  zahtijeva da Komisija bude na oprezu i pojača obrambeno djelovanje Unije u svrhu rješavanja postojećih i budućih prepreka za pristupanje tržištima u trećim zemljama, koje su u porastu, istodobno poštujući okoliš i ljudska prava, uključujući pravo na hranu; ističe da većina tih prepreka utječe na poljoprivredne proizvode (27 % prema bazi podataka Komisije o pristupu tržištu), a one se pak uglavnom odnose na sanitarne i fitosanitarne mjere za pristup tržištu;

15.  poziva Komisiju da predvidi i uzme u obzir posljedice Brexita u pripremi razmjene ponuda i izračunu kvota.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.4.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

0

3

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

William (The Earl of) Dartmouth, Laima Liucija Andrikienė, Tiziana Beghin, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Karoline Graswander-Hainz, Nadja Hirsch, Yannick Jadot, France Jamet, Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, David Martin, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Sorin Moisă, Artis Pabriks, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Viviane Reding, Tokia Saïfi, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Iuliu Winkler, Jan Zahradil

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Eric Andrieu, Goffredo Maria Bettini, Reimer Böge, Klaus Buchner, Dita Charanzová, Agnes Jongerius, Frédérique Ries

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

32

+

ALDE

Dita Charanzová, Nadja Hirsch, Frédérique Ries

ECR

David Campbell Bannerman, Emma McClarkin, Joachim Starbatty, Jan Zahradil

EFDD

Tiziana Beghin, William (The Earl of) Dartmouth

PPE

Laima Liucija Andrikienė, Reimer Böge, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Sorin Moisă, Artis Pabriks, Franck Proust, Godelieve Quisthoudt-Rowohl, Viviane Reding, Tokia Saïfi, Adam Szejnfeld, Iuliu Winkler

S&D

Eric Andrieu, Goffredo Maria Bettini, Karoline Graswander-Hainz, Agnes Jongerius, Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, David Martin, Joachim Schuster

VERTS/ALE

Klaus Buchner, Yannick Jadot

0

-

 

 

3

0

ENF

France Jamet

GUE/NGL

Anne-Marie Mineur, Helmut Scholz

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za proračune (25.4.2018)

upućeno Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj

o budućnosti hrane i poljoprivrede

(2018/2037(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Nedzhmi Ali

PRIJEDLOZI

Odbor za proračune poziva Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da je zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedna od najintegriranijih politika u Uniji i da je uspješno ispunila jedan od svojih prvotnih ciljeva povećanja opskrbe hranom tako što je pružila potporu europskim poljoprivrednicima i odgovorila na zahtjeve građana u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i sigurnosti hrane te kvalitete i održivosti; budući da postoje novi izazovi, posebno u vezi s klimatskim promjenama i gubitkom biološke raznolikosti; budući da je važno da je zajednička poljoprivredna politika (ZPP) usklađena s Pariškim sporazumom i drugim međunarodnim sporazumima za zaštitu klime i okoliša;

B.  budući da je potrebno osigurati potporu pravim poljoprivrednicima i nastaviti podupirati korisnike koji su diversificirali tokove proizvodnje i prihoda, nakon desetljeća političkih signala kojima im se savjetovalo da to učine, te dati prednost malim poljoprivrednim gospodarstvima i nagraditi ih za različita javna dobra koja pružaju društvu, uz jamstvo pravedne raspodjele potpore među poljoprivrednim gospodarstvima različitih veličina; budući da je važno jačati regionalna gospodarstava i poticati modernu, održivu poljoprivredu u EU-u koja donosi ekonomske, ekološke i društvene rezultate, u cilju promicanja raznolikih poljoprivrednih sustava, posebno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava; budući da je ključno osigurati poljoprivrednu proizvodnju u svim dijelovima EU-a, uključujući u područjima s prirodnim ograničenjima, te osigurati primjeren životni standard u svim regijama i državama članicama;

C.  budući da postoji razlika između dohodaka u poljoprivrednom sektoru i drugim sektorima gospodarstva, pri čemu je dohodak od poljoprivrede vrlo nesiguran; budući da postoji rizik od napuštanja zemljišta u područjima s prirodnim ograničenjima; budući da treba primjereno ulagati u restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava, modernizaciju, inovacije, diversifikaciju i primjenu novih tehnologija;

D.  budući da je prema informativnom dokumentu Europskog revizorskog suda iz ožujka 2018. o budućnosti ZPP-a 2010. godine na svakih 100 upravitelja poljoprivrednih gospodarstava starijih od 55 godina bilo njih 14 mlađih od 35 godina, a taj je broj 2013. godine pao na 10,8; budući da se u razdoblju od 2004. do 2013. prosječna dob poljoprivrednika u EU-u povećala s 49,2 na 51,4 godine; budući da najmanja poljoprivredna gospodarstva najčešće pripadaju starijim poljoprivrednicima;

E.  budući da je s obzirom na prekomjerno administrativno opterećenje sustava kontrola i revizije te preklapanja između I. i II. stupa važno pojednostaviti ZPP, smanjiti njegovo administrativno opterećenje, poboljšati njegovu ekonomsku učinkovitost i učiniti ju transparentnom, bez ugrožavanja ambicioznih političkih ciljeva; budući da bi se smanjenjem birokracije trebali poboljšati ekološki rezultati i omogućiti učinkovitija pomoć svim poljoprivrednicima kako bi svoje poljoprivredne sustave prilagodili ekološkim i klimatskim izazovima;

F.  budući da će se, kao što je navedeno u Komunikaciji Komisije naslovljenoj „Budućnosti hrane i poljoprivrede”, u budućem ZPP-u odrediti osnovni parametri politike te da će države članice, i na nacionalnoj i na regionalnoj razini, trebati pokazati veću odgovornost prema načinu postizanja ciljeva u cilju održavanja jednakih uvjeta, sprječavanja poremećaja na tržištu i ostvarenja ciljeva utvrđenih na razini EU-a; budući da bi se budući model ostvarenja ciljeva ZPP-a trebao temeljiti na rezultatima koji su usmjereni na učinkovitost resursa, zaštitu okoliša i klimatsku politiku;

1.  ističe da ZPP treba ostati zajednička politika EU-a koja može ostvariti ciljeve samo ako joj budu dodijeljena dostatna financijska sredstva; stoga poziva da se proračun ZPP-a u sljedećem VFO-u nakon 2020. zadrži barem na sadašnjoj razini za EU-27 u stalnim cijenama, kako bi se ostvarili ambiciozni ciljevi u okviru izmijenjenog i učinkovitog ZPP-a;

2.  ističe da bi se ZPP-om trebao podupirati održivi razvoj poljoprivrede, što je ključno za pružanje sigurne hrane, radnih mjesta i rasta u ruralnim područjima, kao i za održivo upravljanje prirodnim resursima; napominje da će se morati slijediti djelotvorni pristupi reviziji i kontroli kako bi se osiguralo da novi model ostvarenja ciljeva u okviru izmijenjenog ZPP-a zaista ispunjava ekološke i socijalne kriterije u cilju postizanja potpune održivosti sektora do 2030. godine;

3.  pozdravlja namjeru da se ZPP-a pojednostavi i modernizira; poziva Komisiju da osigura da se kontrola financija i uspješnosti te revizije provode prema jednakim standardima kojima se teži stalnom poboljšanju u svim državama članicama, uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti i fleksibilnosti; naglašava da države članice trebaju imati odgovarajuće ovlasti da odlučuju o sadržaju, praćenju, kontroli i sankcijama za programe potpore na svom teritoriju, ali ističe da svako pojednostavljivanje ili modernizacija ZPP-a ne smije smanjiti razinu ambicije EU-a, niti dovesti do sektorizacije politika i programa EU-a ili do zamjene bespovratnih sredstava financijskim instrumentima;

4.  ustraje na tome da se plaćanjima pristupa na temelju rezultata; stoga predlaže da se u pokazatelje uključi i sljedeće:

– očuvanje i otvaranje radnih mjesta u sektoru;

– očuvanje malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava;

– zdravlje i biološka raznolikost tla i vrsta te bogatstvo taksona;

– zaštita i stvaranje površinskog sloja tla, zaštita tla od erozije;

– smanjeni gubitak hranjivih tvari i povećanje kvalitete vode;

– bioraznolikost, uključujući bogatstvo i mnoštvo vrsta ptica, divljih oprašivača i kukaca;

– smanjenje ovisnosti o upotrebi pesticida i uvođenje integrirane zaštite bilja (IPM)(1);

5.  protivi se svakoj ponovnoj nacionalizaciji ili nacionalnom sufinanciranju; naglašava potrebu za pravilnom raspodjelom izravnih plaćanja među državama članicama pri čemu se u obzir uzimaju pouzdani socioekonomski indeksi i troškovi proizvodnje kako bi se u sljedećem VFO-u ukinule razlike između različitih regija u Uniji; podsjeća da je ključno svim poljoprivrednicima u EU-u osigurati jednake uvjete tržišnog natjecanja, uzimajući u obzir osjetljivosti i specifičnosti malih gospodarstava; u tom smislu naglašava da je potrebno reformirati pričuvu za poljoprivredne krize i povećati sredstva radi pružanja odgovora na razne cikličke krize u osjetljivim sektorima, izraditi instrumente kojima se može ublažiti nestabilnost cijena te povećati financiranje Programa za rješavanje problema koji se posebno odnose na udaljenost i otočni položaj (POSEI);

6.  ističe da se uz pomoć potpore ZPP-a ruralnom razvoju svim državama članicama pružaju mogućnosti da povećaju svoju konkurentnost, promiču učinkovita i održiva gospodarstva i potiče razvoj ruralnih područja u kojima je ključno riješiti problem depopulacije, nezaposlenosti i siromaštva te promicati socijalnu uključenost; stoga naglašava potrebu za nastavkom financiranja mjera za ruralni razvoj i jačanjem drugog stupa ZPP-a; u tom kontekstu podržava načela metode LEADER jer se njome potiču inovacije, partnerstva i umrežavanja u ruralnim područjima;

7.  smatra da se ograničavanje izravnih plaćanja, tzv. „određivanje gornje granice” (engl. capping), ne bi smjelo prepustiti diskrecijskoj odluci svake države članice, nego se mora uspostaviti na europskoj razini;

8.  zagovara uvođenje degresivnih plaćanja u cilju smanjenja potpore velikim poljoprivrednim gospodarstvima te preusmjeravanje na preraspodjelu plaćanja u svrhu pružanja ciljanih potpora (na primjer za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva);

9.  ističe da bi dogovor o jasnoj definiciji dodane vrijednosti EU-a i njezina primjena bili od koristi za javnu raspravu i donošenje odluka o budućoj potrošnji EU-a; podupire usmjeravanje na povećanje učinkovitosti poljoprivredne djelatnosti i na dodanu vrijednost EU-a, ali upozorava da se takva definicija ne smije koristiti kako bi se dovela u pitanje relevantnost politika i programa EU-a na temelju isključivo kvantitativnih ili kratkoročnih ekonomskih razmatranja; naglašava potrebu za jačanjem održivog razvoja te za razvojem ruralnih područja i zaštite klime i okoliša uz pomoć poljoprivredne politike koja se temelji na ostvarenju ciljeva uspješnosti; napominje da za postizanje dodane vrijednosti moraju postojati definirani ishodi, rezultati i učinci te da bi se Komisija i države članice prije utvrđivanja svojih nacionalnih i regionalnih akcijskih planova za naknadno praćenje i provedbu evaluacije trebale dogovoriti o relevantnim pokazateljima koji se temelje na dokazima;

10.  poziva na više sinergija između politika kojima se potiče ruralni razvoj i onih namijenjenih za potporu integraciji izbjeglica;

11.  poziva, u skladu s načelom proračunske učinkovitosti, na povezanost i bolju usklađenost ZPP-a i svih ostalih politika EU-a i međunarodnih obveza, posebno u područjima energije, opskrbe vodom, korištenja zemljišta, bioraznolikosti i ekosustava te razvoja udaljenih i planinskih područja;

12.  poziva na povećanje potpore za obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mlade poljoprivrednike te na pružanje potpore za zapošljavanje u poljoprivredi u ruralnim područjima, posebno za mlade poljoprivrednike;

13.  naglašava da bi budućnost poljoprivrede trebala biti usmjerena na proizvodnju visokokvalitetne hrane, jer u tome leži konkurentska prednost Europe; naglašava da se standardi EU-a trebaju održavati i jačati kad god je to moguće; poziva na mjere za daljnje povećanje dugoročne produktivnosti i konkurentnosti u sektoru proizvodnje hrane, uvođenje novih tehnologija i učinkovitiju upotrebu resursa, čime će se ojačati vodeća uloga EU-a u svijetu;

14.  smatra da je neprihvatljivo da postoje razlike u kvaliteti između prehrambenih proizvoda koji se na jedinstvenom tržištu oglašavaju i distribuiraju pod istim brendom i u istom pakiranju; pozdravlja poticaje Europske komisije za rješavanje pitanja različite kvalitete prehrambenih proizvoda na jedinstvenom tržištu, uključujući njezin rad na zajedničkoj metodologiji ispitivanja;

15.  apelira na Komisiju i države članice da prate znatnu nestabilnost cijena poljoprivrednih proizvoda i da potaknu korištenje instrumenata za „upravljanje rizikom” jer oni doprinose zaštiti prihoda poljoprivrednika.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

24.4.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

25

2

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Jean Arthuis, Richard Ashworth, Reimer Böge, Gérard Deprez, Manuel dos Santos, André Elissen, José Manuel Fernandes, Eider Gardiazabal Rubial, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, John Howarth, Bernd Kölmel, Vladimír Maňka, Siegfried Mureşan, Liadh Ní Riada, Jan Olbrycht, Răzvan Popa, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Inese Vaidere, Monika Vana, Tiemo Wölken, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jean-Paul Denanot, Anneli Jäätteenmäki, Ivana Maletić, Andrey Novakov, Tomáš Zdechovský

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

25

+

ALDE

Jean Arthuis, Gérard Deprez, Anneli Jäätteenmäki

GUE/NGL

Liadh Ní Riada

PPE

Richard Ashworth, Reimer Böge, José Manuel Fernandes, Ingeborg Gräßle, Monika Hohlmeier, Ivana Maletić, Siegfried Mureşan, Andrey Novakov, Jan Olbrycht, Paul Rübig, Petri Sarvamaa, Inese Vaidere, Tomáš Zdechovský

S&D

Jean-Paul Denanot, Eider Gardiazabal Rubial, John Howarth, Vladimír Maňka, Răzvan Popa, Manuel dos Santos, Tiemo Wölken

VERTS/ALE

Monika Vana

2

-

ECR

Bernd Kölmel

ENF

André Elissen

1

0

ENF

Marco Zanni

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

U skladu s Direktivom o održivoj upotrebi pesticida (2009/128/EZ) i člankom 67. Uredbe (EZ) 1107/2009.


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (26.4.2018)

upućeno Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj

o budućnosti hrane i poljoprivrede

(2018/2037(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Angélique Delahaye

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21 i 21. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP 21), koja se održala u Parizu od 30. studenoga do 11. prosinca 2015., ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda i Konvenciju o biološkoj raznolikosti,

–  uzimajući u obzir posebno izvješće Europskog revizorskog suda br. 4/2014 naslovljeno „Uključivanje ciljeva vodne politike EU-a u zajedničku poljoprivrednu politiku tek je djelomično uspješno” te posebno izvješće br. 21/2017 naslovljeno „Ekologizacija: složeniji oblik potpore dohotku koji još nije djelotvoran u pogledu okoliša”,

–  uzimajući u obzir Radni dokument službi Komisije „Poljoprivreda i održivo upravljanje vodom u EU-u” (SWD(2017)153),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/128/EZ o održivoj upotrebi pesticida(1) i izvješće Komisije upućeno Europskom parlamentu i Vijeću o nacionalnim akcijskim planovima država članica i napretku u provedbi Direktive 2009/128/EZ o održivoj upotrebi pesticida (COM(2017)0587),

–  uzimajući u obzir informativni dokument Europskog revizorskog suda o budućnosti ZPP-a od 19. ožujka 2018.,

–  uzimajući u obzir europsku građansku inicijativu pod nazivom „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida”,

–  uzimajući u obzir studiju od 16. siječnja 2017. o dobrobiti životinja u EU-u koju je naručio Odbor za predstavke Europskog parlamenta,

–  uzimajući u obzir izvješće br. 21/2017 Europske agencije za okoliš naslovljeno „Podrška praćenju 7. programa djelovanja za okoliš”,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 14. veljače 2018. o novom, modernom, višegodišnjem financijskom okviru za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020. (COM(2018)0098),

–  uzimajući u obzir odluku Europskog parlamenta od 8. veljače 2018. o uspostavi posebnog odbora za postupak Unije za odobravanje pesticida,

–  uzimajući u obzir metastudiju „Is the CAP fit for purpose? An evidence-based fitness check assessment” (Služi li ZPP svojoj svrsi? Procjena prikladnosti koja se temelji na dokazima”)(2),

–  uzimajući u obzir postupak UN-a u okviru kojeg je provedena Međunarodna procjena poljoprivrednog znanja, znanosti i tehnologije za razvoj (IAASTD) o potencijalu hrane i održivosti,

–  uzimajući u obzir izvješće posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na hranu (A/HRC/34/48),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Corka 2.0 pod nazivom „Bolji život u ruralnim područjima”, koja je donesena 2016. na Europskoj konferenciji o ruralnom razvoju,

–  uzimajući u obzir pomoćni alat Pregled aktivnosti u području okoliša (COM(2016)0316), najavljen 2016., na temelju kojega će se omogućiti bolja provedba pravnih propisa i politika EU-a u području okoliša i tako pogodovati poduzećima i građanima,

A.  budući da je poljoprivreda jedan od sektora gospodarstva od kojeg se očekuje da će pridonijeti cilju zacrtanom za 2030. u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova za 30 % u odnosu na razine iz 2005. u skladu s Uredbom o raspodjeli tereta;

B.  budući da se i poljoprivrednici i osobe koje se ne bave poljoprivredom uglavnom slažu da bi poljoprivreda trebala u većoj mjeri pogodovati okolišu i klimi, kako se utvrdilo tijekom javnog savjetovanja 2017. o modernizaciji i pojednostavljenju ZPP-a;

C.  budući da se ekološkom poljoprivredom štiti okoliš, podupire biološka raznolikost, smanjuje degradacija zemljišta, izbjegava sustavna upotreba pesticida i tako štite podzemne vode od štetnih onečišćujućih tvari, ali i da se istodobno njezina postignuća moraju u cijelosti uzeti u obzir pri oblikovanju ZPP-a;

D.  budući da je u Komunikaciji Komisije o budućnosti hrane i poljoprivrede prepoznato da je ZPP najintegriranija politika jedinstvenog tržišta i da služi kao temelj europskih integracija, vodeći pritom računa o tome da je pred ZPP-om dug put do ispunjenja zahtjeva građana u pogledu jačanja biološke raznolikosti, većih obveza u kontekstu dobrobiti životinja ili klimatskih promjena i zdravlja kao i o tome da bi se on trebao i dalje provoditi kao zajednička politika s odgovarajućim proračunom za mjere zaštite okoliša i klime;

E.  budući da otprilike 80 % bjelančevina koje se konzumiraju, posebice soje, uglavnom uvozi iz Brazila, Argentine i SAD-a te da EU mora hitno predstaviti strategiju za bjelančevine u okviru ZPP-a kako bi se smanjila ovisnost o uvozu kojim se potiče krčenja šuma i jagma za zemljištem;

F.  budući da iz posebne studija Eurobarometra br. 442 na temu stava Europljana o dobrobiti životinja proizlazi da 82 % europskih građana smatra da dobrobiti životinja treba posvetiti više pozornosti;

G.  budući da određeni aspekti intenziviranja poljoprivrednih sustava u velikoj mjeri opterećuju okoliš i dovode do kontinuiranog gubitka funkcija tla te sve većeg onečišćenja vode; budući da bi se pravilno oblikovanim instrumentima politike moglo pridonijeti ublažavanju tih negativnih učinaka i da je ZPP potrebno preoblikovati kako bi se njime promicali i podupirali održivi poljoprivredni modeli;

H.  budući da je u procjeni Europske agencije za okoliš iz 2015. naslovljenoj „Stanje prirode u EU-u” navedeno da su države članice kao glavne pritiske i prijetnje kopnenim ekosustavima navele poljoprivredu i promjenu prirodnih uvjeta; budući da će nastavak trenutačne prakse imati dubok i štetan učinak na prirodu i gospodarski napredak u budućnosti; budući da subvencije štetne za okoliš treba postupno ukinuti;

I.  budući da je ZPP od presudne važnosti za oko 12 milijuna poljoprivrednih gospodarstava u cijeloj Europi;

J.  budući da poljoprivredna zemljišta čine 47 % europskog teritorija i da u EU-u živi 22 milijuna poljoprivrednika i poljoprivrednih radnika;

K.  budući da mali poljoprivrednici čine otprilike 40 % poljoprivrednih gospodarstava EU-a, ali da primaju samo 8 % subvencija ZPP-a;

L.  budući da cilj ZPP-a u pogledu održivog upravljanja prirodnim resursima i klimatske politike tek treba ostvariti;

M.  budući da je potrošnja zasićenih masti i crvenog mesa u Uniji i dalje znatno iznad preporučenih prehrambenih vrijednosti te da prehrambena industrija nastavlja uvelike pridonositi emisijama stakleničkih plinova i dušika;

N.  budući da postojeći ZPP ima ograničenu ulogu u potpori širenju ekološke poljoprivrede, koja je 2015. obuhvaćala samo 6 % korištenih poljoprivrednih površina (KPP) u Uniji;

O.  budući da su ciljevi ZPP-a, kako su navedeni u članku 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), i dalje valjani i relevantni te da bi daljnji ciljevi trebali biti jamčenje sigurnosti hrane i neovisnost u opskrbi hranom kao i otpornosti i održivosti europskih poljoprivrednih sustava i područja kako bi se oni bolje očuvali za budućnost;

P.  budući da se ZPP-om planiraju obuhvatiti ciljevi zaštite okoliša tako što će se zajamčiti da su njegova pravila usklađena sa zahtjevima u području zaštite okoliša utvrđenima u propisima Unije i da ih poljoprivrednici poštuju te da se potiče razvoj održivih poljoprivrednih praksi kojima se čuva okoliš i biološka raznolikost;

Q.  budući da bi ZPP trebao imati važnu ulogu u jamčenju održive proizvodnje hrane, primjerenog životnog standarda diljem regija i država članica, pristupačnih cijena za građane i potrošače, održive upotrebe i zaštite prirodnih resursa, kohezije ruralnih i urbanih područja, dostupnosti kvalitetne hrane i zdrave prehrane te usklađenosti s održivim razvojem i klimatskim ciljevima, uz istodobno ispunjavanje obvezama u pogledu zaštite okoliša, klime te zdravlja i dobrobiti životinja i bilja;

R.  budući da Parlament mora imati sveobuhvatnu ulogu u uspostavi jasnog političkog okvira kako bi se utvrdili zajednički europski ciljevi i zajamčila potpuno demokratska rasprava o strateškim pitanjima koja utječu na svakodnevni život svih građana kad je riječ o upotrebi prirodnih resursa, kvaliteti hrane, zdravlju i prijelazu na potpuno održive poljoprivredne prakse;

S.  budući da se u Komunikaciji Komisije o budućnosti hrane i poljoprivrede prepoznaje da ZPP treba više pridonositi rješavanju temeljnih problema povezanih sa zdravljem;

T.  budući da je važno da budući ZPP bude usklađen s ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Pariškim sporazumom i politikama EU-a, posebice u područjima održivosti, okoliša, klime, javnog zdravlja i hrane;

U.  budući da uloga ZPP-a u održivom razvoju, javnom zdravlju te zaštiti zdravlja i okoliša u budućnosti mora biti važnija, uz posebne ciljeve koji se moraju utvrditi na razini EU-a i koje države članice trebaju ostvariti, prema preporuci Europskog revizorskog suda, u pogledu biološke raznolikosti, klimatskih promjena i otpornosti na antimikrobna sredstva te zaštite zraka, tla i vode;

V.  budući da je među trima stupovima održivog razvoja praćenje/mjerenje napretka u ekološkom stupu najslabije(3); budući da se u Komunikaciji Komisije o ZPP-u predlaže novi model ostvarenja ciljeva usmjereniji na rezultate, a za provedbu tog modela ključni su podaci o relevantnim pokazateljima;

W.  budući da su voda i poljoprivreda neraskidivo povezane te da je održivo upravljanje vodom u poljoprivrednom sektoru ključno kako bi se zajamčila kvalitetna i dovoljna proizvodnja hrane i zaštita vodnih resursa;

X.  budući da će samo gospodarski zdrava poljoprivredna gospodarstva biti sposobna ostvariti ciljeve EU-a u području okoliša i klime;

Y.  budući da ZPP, kao sektorska i zajednička politika, mora biti temelj pomirenja ciljeva u području okoliša i klime te gospodarske održivosti poljoprivrednog sektora, što će se postići većim doprinosom svih poljoprivrednika i šire ruralne zajednice suočavanju s ekološkim i klimatskim izazovima, uključujući iskorištavanje potencijala kružnog gospodarstva, i nagrađivanjem poljoprivrednika koji su već usvojili prakse i modele proizvodnje u kojima su objedinjena ekološka i gospodarska učinkovitost; budući da neke poljoprivredne prakse imaju potencijal postizanja veće okolišne učinkovitosti u ZPP-u, pri čemu se zahvaljujući smanjenju troškova proizvodnje osiguravaju veće marže za poljoprivrednike;

Z.  budući da je potrebno uspostaviti poveznicu između ZPP-a i Direktive 2009/128/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida; budući da je na temelju članka 191. stavka 2. UFEU-a ZPP-om potrebno zajamčiti poštovanje načela „onečišćivač plaća” kako zbog smanjenja uporabe pesticida najuspješnija poduzeća ne bi dospjela u nepovoljan položaj u tržišnom natjecanju;

AA.  budući da upotreba pesticida, smanjenje biološke raznolikosti i promjene u poljoprivrednom okolišu negativno utječu na broj oprašivača i raznolikost njihovih vrsta; budući da se i udomaćeni i divlji oprašivači suočavaju s njima nepovoljnim okolnostima te da bi posljedice toga mogle biti pogubne za poljoprivredu i sigurnost hrane u EU-u s obzirom na ovisnost većine proizvodnje EU-a o uslugama oprašivanja; budući da je u siječnju 2018. pokrenuto javno savjetovanje u okviru Inicijative EU-a za oprašivače kako bi se utvrdio najbolji pristup problemu opadanja broja oprašivača u EU-u i odgovarajući koraci koje valja poduzeti;

AB.  budući da su sredozemne regije EU-a osjetljivije na učinke klimatskih promjena, kao što su suša, požari i dezertifikacija, kao i da će poljoprivrednici u tim područjima trebati uložiti veće napore kako bi svoje aktivnosti prilagodili promijenjenom okolišu; budući da se ti napori trebaju odražavati i podupirati u okviru politike ZPP-a;

AC.  budući da će povećanje dugoročne otpornosti i održivosti poljoprivrednih sustava i područja biti korisno za EU u cjelini;

AD.  budući da je prepoznato da jedinstven pristup europskim poljoprivrednim i šumskim ekosustavima nije prikladan, imajući npr. na umu pravilo prihvatljivosti od najviše 100 stabala po hektaru (ili najveću pokrivenost krošnjama), te da se njime ugrožavaju ekosustavi i staništa zasnovana na agrošumarstvu;

AE.  budući da mjere ekologizacije u okviru sadašnjeg ZPP-a nisu ostvarile svoj puni potencijal, djelomično zbog složenih izuzeća, i da bi se mogle dodatno poboljšati; budući da te mjere pokazuju kako nedostatak obvezujućih mjerljivih ciljeva koje treba ostvariti može dovesti do neuspjeha u osiguravanju ekoloških javnih dobara;

AF.  budući da je metaanalizom učinkovitosti koja se temelji na dokazima iz znanstvenih istraživanja utvrđeno da mjerama ekologizacije nije znatno poboljšana okolišna učinkovitost, uglavnom zato što su ti zahtjevi već bili ispunjeni;

AG.  budući da su se mjere ekologizacije temeljile na postojećim mjerama višestruke sukladnosti, odnosno na održavanju trajnih pašnjaka te, u manjoj mjeri, rotaciji usjeva i obilježjima krajolika;

AH.  budući da je Europski revizorski sud naglasio da se zelenim plaćanjima uvedenim reformom iz 2013. povećava složenost i birokracija, da su ona teško razumljiva i da ne pridonose bitno poboljšavanju učinkovitosti ZPP-a u pogledu okoliša i klime;

AI.  budući da bi plaćanja ZPP-a trebala biti snažno uvjetovana osiguravanjem javnih dobara, posebice onih povezanih s okolišem i kvalitetnim radnim mjestima, kako bi se zadovoljili zahtjevi društva;

AJ.  budući da je u ZPP potrebno unijeti izmijene kako bi se njime uspješno odgovorilo na aktualne izazove te da je od iznimne važnosti suzakonodavcima pružiti sredstva kako bi oni u potpunosti izvršavali svoje zadaće u propisanom vremenskom okviru; budući da je prisutna neizvjesnost povezana s Brexitom;

AK.  budući da se sigurnost hrane u Europi ubuduće treba zajamčiti i u Ujedinjenoj Kraljevini i 27 država članica EU-a, pri čemu je najviše napora potrebno uložiti kako bi se smanjilo ometanje proizvodnje i omogućio pristup hrani za obje strane; budući da je potrebno uložiti maksimalne napore kako bi se zajamčila jedinstvena usklađenost sa standardima u području zaštite okoliša i sigurnosti hrane te tako osiguralo da se građani Ujedinjene Kraljevine i EU-a neće suočiti sa smanjenjem kvalitete i sigurnosti hrane;

AL.  budući da poljoprivredna djelatnost snažno utječe na okoliš, klimu, zdravlje, sigurnost hrane, biološku raznolikost i dobrobit životinja, ali i da može doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena smanjenjem emisija stakleničkih plinova i sekvestracijom ugljika; budući da postoji potreba da se namjenskim instrumentima i modelima u okviru ZPP-a odgovori na te probleme;

AM.  budući da su ZPP-u potrebni odgovarajući alati za otklanjanje slabih točaka unutar poljoprivrede u kontekstu klimatskih promjena te za istodobno smanjenje pritiska na slatkovodne rezerve, s obzirom na to da taj sektor iskorištava 50 % slatkovodnih resursa u EU-u;

AN.  budući da strategija Komisije Europa 2020., „Resursno učinkovita Europa” zahtijeva promjenu obrazaca potrošnje u cilju održanja buduće cjelovitosti prehrambenog lanca „od polja do stola”;

AO.  budući da bi se budućim ZPP-om poljoprivrednicima trebali pružiti prikladniji instrumenti za zaštitu, očuvanje i povećanje prirodnog kapitala Unije te za poništavanje osobito zabrinjavajućih trendova smanjenja biološke raznolikosti, kao što su trendovi koji se odnose na livadne leptire i poljske ptice;

AP.  budući da se okvirom budućeg ZPP-u trebale obuhvatiti emisije amonijaka iz poljoprivrednog sektora, koje su 2015. činile 94 % ukupnih emisija amonijaka u Uniji i koje pridonose onečišćenju zraka, eutrofikaciji i zakiseljavanju ekosustava;

1.  prima na znanje Komunikaciju Komisije o budućnosti hrane i poljoprivrede te pozdravlja priznanje da jedan od ciljeva ZPP-a mora biti poboljšanje i jamčenje održivog upravljanja prirodnim resursima i pridonošenje ciljevima EU-a u pogledu zaštite okoliša i klime;

2.  posebno naglašava da se budućim politikama ZPP-a mora doprinositi ekonomski, ekološki i socijalno održivoj poljoprivrednoj proizvodnji, zdravlju i drugim politikama EU-a te pomagati da se ispune već preuzete obveze, u prvom redu Pariški sporazum COP21, ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda i Konvencija o biološkoj raznolikosti;

3.  poziva na uspostavu ZPP-a čiji je glavni prioritet transformacija svih europskih poljoprivrednih gospodarstava u održive subjekte u potpunosti integrirane u kružno gospodarstvo u kojima se kombiniraju gospodarski standardi i standardi okolišne učinkovitosti, pri čemu neće doći do smanjenja socijalnih standarda i standarda u području zapošljavanja;

4.  poziva na ZPP kojim će se zajamčiti pravedni prihodi za sve poljoprivrednike, uključujući i one male, i u kojem će se poštovati ekološka ograničenja, osiguravajući na taj način otpornost i dugoročnu produktivnost;

5.  podsjeća da je u okviru budućeg ZPP-a potrebno poticati poljoprivrednike da služe društvu u cjelini uvođenjem ili nastavkom primjene metoda poljoprivredne proizvodnje usklađenih s načelima zaštite okoliša i očuvanja krajobraza, tla, prirodnih resursa i genetske raznolikosti;

6.  podsjeća na to da je Europski parlament već naglasio da je potrebno hitno djelovati kako bi se odgovorilo na glavne uzroke gubitka biološke raznolikosti, odnosno uništavanje i degradaciju staništa, do čega prvenstveno dolazi zbog prekomjernog korištenja zemljišta, onečišćenja, intenzivne poljoprivrede, upotrebe sintetičkih kemijskih pesticida i gnojiva, širenja stranih vrsta i klimatskih promjena; stoga poziva na ZPP koji je usklađen s ostalim ciljevima EU-a u području okoliša, socijalne i zdravstvene politike te međunarodnim obvezama u pogledu ciljeva održivog razvoja i klimatskim sporazumima;

7.  poziva da se u cilju generacijske obnove u području poljoprivrede primjenom financijskih instrumenata i nacionalnih mjera pruža potpora mladim poljoprivrednicima koji ulažu nova sredstva;

8.  prepoznaje da poljoprivredno-ekološke prakse, kao što je agrošumarstvo, u tom pogledu mogu imati važnu ulogu;

9.  poziva na povećanje udjela ekološke poljoprivredne proizvodnje;

10.  poziva na reformu ZPP-a koja je jednostavna, odgovorna i jasno usmjerena na postizanje rezultata održive poljoprivrede; smatra da bi se reformom administrativni postupci trebali pojednostaviti i olakšati za poljoprivrednike te da bi se trebalo poboljšati praćenje uspješnosti na razini država članica;

11.   poziva na uspostavu ZPP-a usmjerenog na rezultate koji je koherentan s drugim politikama EU-a i čiji je glavni prioritet transformacija prema tržišnoj, održivoj europskoj poljoprivredi na temelju povećanja konkurentnosti i postavljanja europskih ciljeva okolišne učinkovitosti i učinkovitosti održivog društvenog razvoja za osiguravanje javnih dobara;

12.   ističe potrebu za osiguravanjem javnih dobara i usluga ekosustava povezanih s tlom, vodom, biološkom raznolikošću, kvalitetom zraka, klimatskom politikom i pružanjem krajobraznih pogodnosti;

13.  poziva države članice i Komisiju da zajamče da će se budućim ZPP-om podupirati održiviji proizvodni sustavi i bolje osiguravati javna dobra povezana s upravljanjem zemljištem;

14.  podsjeća na to da je Europski parlament naglasio da je očuvanje biološke raznolikosti ključno za dugoročnu proizvodnju hrane i hrane za životinje te da je stoga u interesu poljoprivrednika;

15.   ističe da se budućim ZPP-om i njegovim rashodima trebaju na učinkovit način ostvariti zadani ciljevi zahvaljujući usklađenosti i većoj koherentnosti među različitim područjima politika, što je od osobite važnosti u pogledu održivog upravljanja prirodnim resursima i instrumenata koji su za to namijenjeni u okviru ZPP-a;

16.  podsjeća na to da je Europski parlament već naglasio da se u procjeni prikladnosti Direktive o mreži Natura ističe potreba za poboljšanjem usklađenosti sa ZPP-om te skreće pozornost na zabrinjavajući pad broja vrsta i staništa, prouzročene poljoprivrednom djelatnošću; poziva Komisiju da provede ocjenu učinka zajedničke poljoprivredne politike na biološku raznolikost; nadalje, poziva na povećanje plaćanja u okviru mreže Natura 2000. kako bi se potaknula bolja zaštita poljoprivrednih područja mreže Natura 2000. koja su u vrlo lošem stanju;

17.  naglašava da je poljoprivrednike potrebno primjereno nagraditi za održavanje i zaštitu postojećih staništa; u tom pogledu naglašava da se pravilima za poljoprivredno-okolišne programe poljoprivrednici mogu potaknuti na uklanjanje postojećih staništa i stvaranje novih kako bi im se dodijelila sredstva; ističe da bi se time mogli ugroziti napori uloženi u povećanje biološke raznolikosti i zaštite okoliša te stoga ponavlja potrebu za nagrađivanjem poljoprivrednika za održavanje i zaštitu staništa;

18.  poziva na to da se zadrži cjelovitost prvog stupa, koji će se temeljiti na većoj višestrukoj sukladnosti potpornih mjera prilagođenih cilju maksimalnog povećanja rezultata koji se očekuju od svakog poljoprivrednika te na nagrađivanju poljoprivrednika za osiguravanje javnih dobara, kao što su klimatska politika i zaštita divljih vrsta; ističe da bi ZPP-om trebalo obuhvatiti plaćanja za usluge ekosustava, uz nadzor tijela za zaštitu okoliša, na temelju postojećeg pristupa programa LIFE; ipak, ističe da su aktivna obiteljska poljoprivredna gospodarstva svih veličina važna za održavanje raznolike poljoprivredne aktivnosti te da bi stoga mjere bile bolje usmjerene kad bi se usredotočile na obiteljska poljoprivredna gospodarstva;

19.  čvrsto vjeruje da je potrebno zadržati uvjetovanost između izravnih plaćanja i mjera ekologizacije kako bi se zajamčio održiviji europski poljoprivredni sektor te poziva na novi dobrovoljni sustav poticaja za poljoprivrednike koji žele izaći iz okvira trenutačnih poljoprivredno-okolišnih mjera;

20.  poziva Komisiju da se usredotoči na kvalitetu života u ruralnim područjima kako bi takav način života postao privlačan svim ljudima, osobito mladim generacijama;

21.  poziva da se u višestruku sukladnost ili sustav koji će je zamijeniti uključe svi propisi za pojedine vrste u području dobrobiti životinja iz uzgoja i direktive o kokošima nesilicama i tovnim pilićima;

22.  poziva na prvi stup, definiran na razini EU-a, u kojem se prepoznaje važnost jasne veze između dodjele ciljanih izravnih potpora, snažno uvjetovane ekološkim i socijalnim rezultatima kako bi se ostvarila dugoročna ekološka i ekonomski održiva korist, i osiguravanja javnih dobara i usluga, koje uključuje odgovarajuće mehanizme za nagrađivanje poljoprivrednika, na temelju ambicioznih zajedničkih kriterija i jasno mjerljivih ciljeva utvrđenih na razini EU-a, te u većoj mjeri podupire transformaciju poljoprivrednika u smjeru njihove gospodarske i ekološke učinkovitosti;

23.  poziva Komisiju da zajamči da će prvi stup ostati glavni oblik potpore dohotku poljoprivrednika i jamstvo jednakih tržišnih uvjeta unutar jedinstvenog tržišta; stoga ističe da bi Komisija trebala spriječiti razlike u politikama između država članica u njihovim nacionalnim planovima provedbe ZPP-a, s obzirom na to da te razlike mogu prouzročiti narušavanje tržišta i nepošteno tržišno natjecanje na razini EU-a;

24.  upozorava na opasnost od mogućeg nacionalnog sufinanciranja izravnih plaćanja jer bi se njime mogao narušiti zajednički karakter ZPP-a;

25.  upozorava na rizike do kojih dolazi zbog toga što države članice mogu neovisno definirati svoje nacionalne planove i provoditi godišnja preispitivanja svojih odluka bez zajedničkih pravila, ciljeva i mjera definiranih čvrsto definiranih na razini EU-a; ističe kako bi takva mogućnost izložila poljoprivrednike velikom stupnju nesigurnosti koja nastaje zbog političkih odluka donesenih na nacionalnoj razini te da bi ona mogla imati negativan učinak na izazove u području okoliša;

26.  poziva Komisiju da uvede nov i sveobuhvatan pravni okvir kojim se omogućuje usklađena provedba okolišnih i klimatskih aktivnosti, kao što su ekologizacija, višestruka sukladnost (kojom su obuhvaćeni dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti (GAEC) i obvezni zahtjevi za upravljanje (SMR)) te poljoprivredno-okolišne i klimatske mjere za ruralni razvoj kako bi poljoprivrednici mogli učinkovitije, jednostavnije i usmjerenije postići ciljeve u području zaštite okoliša, biološke raznolikosti i klimatske politike, pri čemu bi se istodobno osiguralo da države članice imaju odgovarajući nadzor i u obzir uzimaju lokalne uvjete; ističe da je potrebno zajamčiti jasnu podjelu mjera u okviru prvog i drugog stupa;

27.  smatra da bi udio do 30 % prvog stupa trebao biti namijenjen za taj europski sustav poticaja o kojem odlučuju države članice i koji služi kao sustav ugovornog poticanja na prijelaz na poljoprivredu kojom se kombiniraju gospodarski i okolišni standardi uspješnosti;

28.  smatra da se prijelaz na održive poljoprivredne sustave treba olakšati neovisnim, transparentnim, dovoljno i javno financiranim uslugama savjetovanja poljoprivrednika u svim državama članicama i regijama te povećanjem participacijskog istraživanja odozdo prema gore između istraživača i poljoprivrednika te učinkovitih razmjena među stručnjacima u partnerstvima EU-a za inovacije (EIP), posebice u pogledu poljoprivredno-ekoloških pristupa kojima se iskorištavaju i potiču prirodni procesi za jačanje prinosa i otpornosti;

29.  smatra da je u okviru usluge savjetovanja poljoprivrednika i EIP-a potrebno obratiti posebnu pozornost na poticanje uporabe alternativa pesticidima, osobito osam načela integrirane zaštite bilja za smanjenje ovisnosti o uporabi pesticida, te na okret prema budućnosti bez pesticida; smatra da bi se iskorištavanjem i poticanjem prirodnih procesa za jačanje prinosa i otpornosti mogli smanjiti troškovi proizvodnje na temelju sadašnjih iskustava;

30.  poziva na obnovu drugog stupa, manje složenog i u većoj mjeri učinkovitog, usmjerenog na stvarno poticanje politika teritorijalnog i sektorskog razvoja, čime će se kao glavna područja odrediti ulaganja, osposobljavanje i savjetovanje, pametna rješenja, održivost, istraživanje, inovacije, dobrobit životinja, poljoprivredna gospodarstva i ruralni životni uvjeti te istodobno državama članicama omogućiti da uvedu posebne pristupe kojima se odražavaju lokalni uvjeti i potrebe, uključujući plaćanja za dodatne troškove povezane s prirodnim ograničenjima i ambicioznijim poljoprivredno-ekološko-klimatskim sustavima;

31.  ističe važnost ruralnog razvoja, uključujući inicijative LEADER i CLLD, u poticanju multifunkcionalne poljoprivrede te podupiranju partnerstava između poljoprivrednika, lokalnih zajednica, civilnog društva i dodatnih poduzetničkih aktivnosti i mogućnosti kako bi se ostvario prihod od diversificiranih gospodarskih djelatnosti, kao što je agroturizam, i osigurala poljoprivreda s potporom zajednice te pružanje socijalnih usluga u ruralnim područjima;

32.  poziva na uspostavu drugog stupa kojim bi se kao obvezni dio programâ ruralnog razvoja u EU-u predvidjela dobrobit životinja te uveli minimalni zahtjevi za potrošnju za mjere koje se odnose na dobrobit životinja kao i dugoročni poticaji kojima bi se više poljoprivrednike potaklo da usvoje više standarde dobrobiti životinja koji nadilaze okvir važećih propisa;

33.  poziva na promicanje učinkovite uporabe resursa u budućem ZPP-u, uključujući vodu, i potiče osnaživanje poljoprivrednika kako bi zahvaljujući pametnim tehnologijama, odgovarajućim praksama i izravnom pristupu informacijama, kao što su satelitski podaci, donosili informirane odluke o zahtjevima povezanima s vodom i hranjivim tvarima;

34.  poziva na donošenje mjera kojima se povećava recikliranje hranjivih tvari; poziva na usklađivanje poljoprivredne strukturne politike s ekološkim programima potpore, npr. boljom kombinacijom uzgoja kultura i stoke;

35.  naglašava da je u okviru programa ruralnog razvoja potrebno uvesti plaćanja za poljoprivrednike u područjima s prirodnim ograničenjima, kao što su nepovoljni klimatski uvjeti, strme padine ili loša kvaliteta tla; poziva na pojednostavljenje i bolje usmjeravanje programa za područja s prirodnim ograničenjima u razdoblju nakon 2020.;

36.  smatra da se ambiciozni ciljevi Unije u pogledu okoliša i ruralnog razvoja mogu ostvariti jedino uz pomoć takvog komplementarnog modela koji uključuje jasno utvrđene ciljeve i koji je usklađen s drugim politikama EU-a; naglašava kako se u drugom stupu i dalje treba primjenjivati fleksibilan nacionalni pristup izradi programa, dok bi zajednička pravila i standardi trebali biti u središtu prvog stupa kako bi svi poljoprivrednici u EU-u imali učinkovite i jednake tržišne uvjete;

37.  izražava uvjerenje da bi se u slučaju da alati za upravljanje rizicima nisu dovoljni za suočavanje sa velikim poremećajima na tržištu budućim ZPP-om trebalo moći bolje, učinkovitije i brže reagirati na tržišne krize primjenom europskih mjera za upravljanje krizama usmjerenih na ponovnu uspostavu uravnoteženih tržišnih uvjeta;

38.   ističe da je jedan od ključnih izazova budućeg ZPP-a ovisnost poljoprivrednika o uporabi umjetnih gnojiva i kemijskih pesticida, koja može negativno utjecati na kvalitetu vode i koja je povezana s gubitkom biološke raznolikosti; ponavlja da je rotacija usjeva, kao dio integrirane zaštite bilja, i dalje jedan od najučinkovitijih alata za očuvanje biološke raznolikosti i obnovu zdravlja tla;

39.  poziva na razvoj posebne mjere u okviru ruralnog razvoja kako bi se potaknulo znatno smanjenje upotrebe pesticida temeljeno na osam načela integrirane zaštite bilja (IPM) Europske unije i podupiranju uvođenja nekemijskih alternativa;

40.  naglašava važnost oprašivanja i očuvanja biološke raznolikosti; poziva Komisiju i države članice da utvrde područja bez pesticida kako bi se spriječila smrtnost pčela povezana s uporabom pesticida;

41.  potiče Komisiju i države članice da se u okviru buduće poljoprivredne politike reagira na nalaze o padu broja oprašivača te ponude odgovarajuća rješenja;

42.  ustraje na tome da se plaćanjima pristupa na temelju rezultata; stoga predlaže uključivanje pokazatelja kao što su zdravlje tla i biološka raznolikost, prisutnost različitih taksona i vrsta, stvaranje humusa i površinskog sloja tla, zemljišni pokrov za ograničavanje erozije, gubitak hranjivih tvari i kvaliteta vode te biološka raznolikosti, uključujući bogatstvo i brojnost ptičjih vrsta, divljih oprašivača i insekata;

43.   poziva na postavljanje pouzdanih ciljeva ZPP-a u osnovnoj uredbi, u skladu sa zakonodavstvom u području zaštite okoliša i na temelju kvantificiranih i ambicioznih pokazatelja rezultata; ističe da bi nacionalni strateški planovi ZPP-a trebali biti temeljeni na dokazima i oblikovani uz sudjelovanje nadležnih tijela za zaštitu okoliša, uz savjetovanje sa svim relevantnim dionicima (uključujući male poljoprivrednike, nevladine organizacije za zaštitu okoliša i predstavnike civilnog društva) te da obvezno moraju biti usklađeni s načelom partnerstva;

44.  poziva Komisiju da zajamči da će države članice postaviti kvantificirane ciljeve gdje god je to moguće i uvesti pokazatelje za mjerenje napretka u ostvarivanju ciljeva zadanih u njihovim strateškim planovima;

45.  zahtijeva od Komisije da pruži jasne smjernice i potporu za države članice u razvoju njihovih strateških planova kako bi se zajamčilo da su oni stabilni i visokokvalitetni;

46.  ponavlja da se u provjeri prikladnosti Direktive o pticama i Direktive o staništima ističe potreba za poboljšanjem usklađenosti sa ZPP-om te naglašava brzi pad broja vrsta i staništa prouzročen poljoprivrednom djelatnošću; poziva Komisiju da provede ocjenu učinka zajedničke poljoprivredne politike na biološku raznolikost;

47.  traži od Komisije da zajamči učinkovite i realistične programe praćenja na temelju pouzdanih i znanstvenih metodologija uzorkovanja kako bi se pratio napredak u ostvarivanju svih ciljeva;

48.  poziva Komisiju da dostavi svoj prijedlog politike utemeljene na rezultatima te da pruži potporu u vidu tehničke pomoći i u okviru drugih političkih djelovanja i mjera za praćenje i prikupljanje podataka o svim relevantnim pokazateljima, što je posebno važno zbog razlika u podacima o ekološkim pokazateljima;

49.  naglašava da su ciljevi ZPP-a usmjereni na proizvodnju hrane i smatra da se u okviru ZPP-a moraju uspješno provoditi program biogospodarstva i strategija za biološku kemiju, pri čemu će temelji biti načela kružnog gospodarstva te će se u obzir uzeti stvarni klimatski doprinos različitih uporaba i vrsta biomase; ZPP-om se također mora pridonositi oživljavanju ruralnih zajednica uz pomoć stručnih radnih mjesta i inovacija, posebice u okviru proizvodnje drvnih i drugih proizvoda biomase velike dodane vrijednosti te međuusjeva; smatra da bi se ZPP-om također trebalo potaknuti uporabu poljoprivrednog otpada i ostataka za bioenergiju, kao dodatnu potporu ruralnim područjima i poljoprivrednicima; smatra da se ZPP-om moraju obuhvatiti ambiciozna europska strategija za zelenu energiju i strategija za biološku kemiju na temelju suproizvodnje biljnih bjelančevina;

50.  poziva Komisiju da pri preispitivanju svoje politike o proteinima zauzme srednjoročno i dugoročno stajalište, osiguravajući da zakonodavni prijedlozi za reformu ZPP-a obuhvaćaju odgovarajuće i pouzdane nove mjere i instrumente kojima se poljoprivrednike podupire u poboljšanju sustava za rotaciju usjeva kako bi se znatno smanjio trenutačni deficit proteina i nestabilnost cijena;

51.  smatra da bi se budućim ZPP-om trebao promicati uzgoj proteinskih usjeva kao važno sredstvo u osiguranju prijelaza s intenzivnog uzgoja samo jedne vrste s velikim udjelom sintetičkih pesticida i velikim utjecajem na okoliš na raznolike poljoprivredno-ekološke sustave;

52.  smatra da je proteinske usjeve najbolje upotrijebiti za ljudsku prehranu; smatra da bi njihova proizvodnja stoga trebala slijediti hijerarhiju kojom se daje prednost izravnoj ljudskoj potrošnji, nakon čega slijedi proizvodnja hrane za životinje, i kojom se omogućuje proizvodnja biogoriva samo od otpada;

53.  poziva na snažno promicanje agrošumarstva jer se tako poboljšanjem mikroklimatskih uvjeta, povećanjem otpornosti na razini poljoprivrednih gospodarstava i krajolika, poboljšanjem krajolika i pružanjem višenamjenskih rekreativnih i produktivnih ekosustava može poboljšati kvaliteta života ljudi; naglašava potrebu za utvrđivanjem i rješavanjem svih nedostataka koji bi mogli otežati razvoj agrošumarskih sustava, uključujući nemogućnost certificiranja proizvoda iz sustava „drveće izvan šuma” u regijama EU-a u skladu s postojećim sustavima certificiranja;

54.  ističe važnu ulogu održivog gospodarenja šumama u prilagodbi šuma na klimatske promjene i naglašava važnost lanca vrijednosti šumskog drva za održavanje ruralnog načina života, stvaranje radnih mjesta, rast i socijalnu stabilnost u ruralnim područjima kao i njegov doprinos stvaranju novih lanaca vrijednosti u skladu s kružnim gospodarstvom i biogospodarstvom;

55.  smatra da se u okviru ZPP-a mora upravljati rizicima povezanima s klimatskim promjenama i degradacijom zemljišta na cijelom obrađenom krajoliku ulaganjem u stvaranje čvrstih i otpornih poljoprivrednih ekosustava te u ekološku infrastrukturu za stvaranje površinskog sloja tla, zaustavljanje erozije tla, uvođenje ili produljenje rotacije usjeva, dodavanje više stabala u krajolik i poticanje biološke i strukturne raznolikosti na poljoprivrednom gospodarstvu;

56.  podsjeća na stratešku važnost istraživanja i inovacija te poziva na bolju sinergiju između ciljeva ZPP-a i ciljeva Obzora 2020. u područjima proizvodnje hrane, održivog upravljanja resursima i klimatskog djelovanja;

57.  traži od Komisije da uvođenjem klauzula o uzajamnosti u svaki sporazum o trgovini osigura da svaki uvezeni poljoprivredni proizvod zadovoljava iste sanitarne i društvene norme koje moraju zadovoljavati proizvodi EU-a; traži od Komisije da u svim sporazumima o trgovini provede sustavnu procjenu utjecaja odredbi koje se odnose na poljoprivredni sektor i da uvede posebne strategije kako bi osigurala da poljoprivredni sektori neće trpjeti štetu zbog sporazuma o trgovini sklopljenih s trećom zemljom, uzimajući u obzir i oznake zemljopisnog podrijetla EU-a;

58.  naglašava da su poštovanje održive poljoprivredne proizvodnje, na kojoj se temelje propisi i standardi EU-a u području sigurnosti hrane, socijalni, gospodarski i ekološki standardi EU-a, pristup „od polja do stola”, uzajamnost i strogo pridržavanje sanitarnih i fitosanitarnih standarda i postupaka EU-a u pogledu zdravlja ljudi i životinja te sigurnosti hrane, kako su definirani u zakonodavstvu EU-a, temeljna i neotuđiva načela svih pregovora EU-a o sporazumima o slobodnoj trgovini u području europske poljoprivrede;

59.  ističe da je za osiguranje jednakih tržišnih uvjeta potrebna zajednička polazna vrijednost EU-a kojom se građanima pruža pravo na zdrav okoliš i zdravu, hranjivu hranu; smatra da ta polazna vrijednost treba biti usklađena s relevantnim propisima i međunarodnim obvezama te da ujedno ne smije štetiti okolišu ili društvu;

60.   poziva da budući ZPP bude osmišljen na način da se njime bolje odgovori na kritična zdravstvena pitanja, kao što su pitanja u vezi s otpornošću na antimikrobna sredstva i kvalitetom zraka;

61.  ističe izazove koje otpornost na antimikrobna sredstva predstavlja za zdravlje životinja i ljudi; smatra da bi se novim pravnim okvirom trebao aktivno promicati napredak u zdravlju i dobrobiti životinja kao sredstvo za borbu protiv otpornosti na antibiotike, štiteći tako u većoj mjeri javno zdravlje i poljoprivredni sektor u cjelini;

62.  priznaje važnost sudjelovanja institucija i stručnjaka odgovornih za zdravstvene i ekološke politike koje utječu na biološku raznolikost, klimatske promjene, onečišćenje zraka, tla i vode u postupku odlučivanja u okviru ZPP-a;

63.  poziva na bolju usklađenost ZPP-a i drugih politika i drugih politika i mjera EU-a, posebice Direktive 2000/60/EZ, Direktive 91/676/EEZ i Uredbe br. 1107/2009, kao sredstava za ostvarivanje održive zaštite vodnih resursa na čiju kvantitetu i kvalitetu poljoprivreda negativno utječe; poziva na poticaje za potporu lokalnih projekata suradnje između poljoprivrednika i dobavljača vode kako bi se povećala zaštita vodnih resursa;

64.  poziva Komisiju da razvije relevantne sinergije između vodećih programa EU-a koji se odnose na svemir i ZPP, posebice programa Copernicus, koji je od posebnog interesa za poljoprivrednu zajednicu u kontekstu klimatskih promjena i praćenja okoliša;

65.  potiče Komisiju i države članice da priznaju da nove društvene, ekološke, tehnološke i gospodarske promjene, kao što su čista energija, digitalizacija i pametna rješenja, utječu na život u ruralnim područjima; poziva Komisiju i države članice da povećaju potencijal ruralnih centara za održivi i uključivi razvoj i inovacije, uzimajući u obzir interes širih ruralnih zajednica; podsjeća na to da je ruralnim područjima i naseljima potrebno posvetiti posebnu pozornost te uložiti zajedničke napore za razvoj pametnih sela te poziva na uspostavu jednakih uvjeta za posebna tehnološka poboljšanja ruralnih centara i mreža;

66.  poziva Komisiju da uvede nov i sveobuhvatan pravni okvir za zabranu jasno utvrđenih nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, uz minimalne standarde za provedbu tih zabrana i mehanizme sankcioniranja;

67.  smatra da bi se taj novi okvir trebao temeljiti na mogućoj dodjeli minimalnog iznosa iz ukupnog raspoloživog proračuna za poljoprivredno-okolišne mjere, uključujući ekološku poljoprivredu, potporu za biološku raznolikost, visoke standarde zdravlja i dobrobiti životinja kao i zdravlja bilja;

68.  poziva Komisiju na uvođenje pristupa ulaganju koji uključuje više fondova u zakonodavnom razdoblju nakon 2020. kako bi se osigurala neometana provedba integriranih alata za ruralni razvoj s jasnim koristima za okoliš, kao što je inicijativa za pametna sela; poziva Komisiju na uspostavu mjera za provedbu inicijative za pametna sela kao i na to da se pametnim selima da prednost u budućoj politici ruralnog razvoja;

69.  ističe da je unutar zajedničke organizacije tržišta potrebno pružiti više mogućnosti za suradnju u okviru organizacija proizvođača (organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača, uključujući zadruge) i međustrukovnih organizacija.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

25.4.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

54

4

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Paul Brannen, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Stefan Eck, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, Anneli Jäätteenmäki, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Giovanni La Via, Peter Liese, Joëlle Mélin, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, Julia Reid, Frédérique Ries, Michèle Rivasi, Davor Škrlec, Renate Sommer, Estefanía Torres Martínez, Adina-Ioana Vălean, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Cristian-Silviu Buşoi, Caterina Chinnici, Fredrick Federley, Anja Hazekamp, Norbert Lins, Alojz Peterle, Stanislav Polčák, Carolina Punset, Christel Schaldemose

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jude Kirton-Darling, Jeroen Lenaers

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

54

+

ALDE

Fredrick Federley, Gerben-Jan Gerbrandy, Anneli Jäätteenmäki, Carolina Punset, Frédérique Ries

ECR

Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha, Jadwiga Wiśniewska

GUE/NLG

Lynn Boylan, Stefan Eck, Kateřina Konečná, Estefanía Torres Martínez

NI

Zoltán Balczó

PPE

Pilar Ayuso, Cristian-Silviu Buşoi, Birgit Collin-Langen, Angélique Delahaye, José Inácio Faria, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Giovanni La Via, Jeroen Lenaers, Peter Liese, Norbert Lins, Miroslav Mikolášik, Alojz Peterle, Stanislav Polčák, Renate Sommer, Adina-Ioana Vălean

S&D

Biljana Borzan, Paul Brannen, Nessa Childers, Caterina Chinnici, Miriam Dalli, Seb Dance, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Jude Kirton-Darling, Susanne Melior, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Pavel Poc, Christel Schaldemose, Damiano Zoffoli

VERTS/ALE

Marco Affronte, Margrete Auken, Bas Eickhout, Benedek Jávor, Michèle Rivasi, Davor Škrlec

4

-

EFDD

Julia Reid

ENF

Sylvie Goddyn, Joëlle Mélin

GUE/NLG

Anja Hazekamp

1

0

EFDD

Piernicola Pedicini*

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

* Ispravci danih glasova: Piernicola Pedicini namjeravao je glasati za

(1)

SL L 309, 24.11.2009., str. 71.

(2)

Pe’er i dr., 2017., Njemački centar za istraživanje integrativne biološke raznolikosti (iDiv).

(3)

Statistički ured UN-a, 2016.


PRILOG: PISMO ODBORA ZA PRORAČUNSKI NADZOR

IPOL-COM-CONT D (2018)17649

Czesław Adam Siekierski

Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj

Europski parlament

Bruxelles

Predmet: Mišljenje odbora CONT u obliku pisma predsjednika (članak 53. stavak 3. Poslovnika) o izvješću o vlastitoj inicijativi odbora AGRI – Budućnost hrane i poljoprivrede – 2018/2037(INI) – COM (2017)0713

Poštovani g. Siekierski,

Odbor za proračunski nadzor poziva Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj, kao nadležni odbor, da u svojem izvješću o vlastitoj inicijativi na temu „Budućnost hrane i poljoprivrede” u obzir uzme sljedeća pitanja.

Faktorski prihod

1.   ističe da su se prema podacima koje je dostavio DG AGRI(1), dodana vrijednost i produktivnost sektora 2016. opet malo smanjile, iako su ostale na razinama iznad onih iz razdoblja između 2005. i 2009. i da je prema mišljenju DG AGRI-ja teško „utvrditi što je točno prouzročilo ukupno smanjenje faktorskog prihoda od 2013.” među svim elementima u pogledu količine proizvodnje ili u pogledu vrijednosti i cijene, ili pak događaje kao što je kriza u sektoru mlijeka iz 2015.;

Pravedna struktura rashoda za ZPP

2.   podsjeća na to da je struktura rashoda za ZPP neodrživa: 44,7 % svih poljoprivrednih gospodarstava Unije imalo je godišnji prihod manji od 4 000 EUR, a 2016. godine u prosjeku 10 % najvećih korisnika izravne potpore ZPP-a primilo je oko 60 % plaćanja; utvrđuje da raspodjela izravnih plaćanja uvelike odražava koncentraciju zemljišta, 20 % poljoprivrednika vlasnici su i 80 % zemljišta; zabrinut je zbog visoke koncentracije korisnika i naglašava da je potrebno uspostaviti bolju ravnotežu između velikih i malih korisnika;

3.   ponavlja da izravna plaćanja možda ne ispunjavaju u potpunosti svoju ulogu kao sigurnosni mehanizam za stabiliziranje dohodaka poljoprivrednih gospodarstava, osobito za manja poljoprivredna gospodarstva, s obzirom na neuravnoteženu raspodjelu plaćanja;

4.   mišljenja je da poljoprivrednim gospodarstvima s velikim dohotkom nužno nije potrebna ista razina potpore za stabiliziranje dohodaka gospodarstva koja je potrebna manjim poljoprivrednim gospodarstvima u vrijeme nestabilnosti prihoda jer njima može pogodovati ekonomija razmjera za koju je vjerojatno da ih može činiti otpornijima;

5   naglašava da je važno osigurati primjeren životni standard u svim regijama i državama članicama te zajamčiti poljoprivrednu aktivnost u svim dijelovima Unije, među ostalim i u područjima s prirodnim ograničenjima; smatra da bi, kako bi se zajamčili jednaki uvjeti na jedinstvenom tržištu, bez poremećajnog učinka na unutarnje tržište, trebalo zadržati isplate dobrovoljne proizvodno vezane potpore kao sredstva za zadržavanje proizvodnje u osjetljivim sektorima i za rješavanje konkretnih poteškoća, osobito onih koje proizlaze iz strukturne nekonkurentnosti regija u nepovoljnom položaju;

Pojednostavljenje

6.   poziva Komisiju i države članice koje će provoditi tu politiku da osiguraju istinsko pojednostavljenje postupaka, među ostalim i u pogledu dokumentacije potrebne da bi se omogućio pristup financiranju, bez zapostavljanja načela kontrole i praćenja; poziva da se posebna pozornost posveti administrativnoj potpori za male proizvođače za koje je financiranje ključan preduvjet za njihovo poslovno preživljavanje;

Ruralni razvoj

7.   naglašava da su gotovo svi projekti u području ruralnog razvoja koje je Revizorski sud revidirao 2016. upotrebljavali sustav kojim su nadoknađivani nastali troškovi i utvrđuje da u programskom razdoblju 2014. – 2020. države članice mogu, kao alternativu, upotrebljavati sustav za pojednostavljeni obračun troškova koji uključuje standardne veličine jediničnih troškova, jednokratne iznose i paušalno financiranje, čime se učinkovito smanjuje rizik od pretjeranih cijena;

Potreban je daljnji razvoj ekologizacije

8.   posebno je zabrinut zbog toga što prema navodima iz tematskog izvješća Revizorskog suda br. 21/2017 „Nije vjerojatno da će se ekologizacijom, na način na koji se trenutačno primjenjuje, ostvariti znatne koristi za okoliš i klimu (...) zbog činjenice da zahtjevi ekologizacije općenito nisu strogi te se u njima uglavnom odražavaju uobičajene poljoprivredne prakse”, kao i nedostatak kvantificiranih ciljeva;(2) slijedom toga, konkretne promjene u poljoprivrednim praksama ostvaruju se zahvaljujući ekologizaciji tek na vrlo malom udjelu poljoprivrednog zemljišta EU-a;

9.   žali zbog činjenice da bi se sustavima ekologizacije, s obzirom na to da su dio plaćanja po površini, u stvarnom oblikovanju programa mogle povećati neravnoteže u raspodjeli potpore u okviru ZPP-a; s tim u vezi poziva Komisiju da razmotri provedbu preporuka Revizorskog suda iz tematskog izvješća br. 21/2017;

Sustav mladih poljoprivrednika

10.  ističe da je demografski izazov velik problem, s obzirom na velike razlike u razvoju poljoprivrednog sektora diljem EU-a, jer zahtijeva da se politike pozabave manjkom mladih poljoprivrednika kako bi se osigurala dugoročna održivost poljoprivrede u Uniji;

11.  posebno je zabrinut zbog činjenice da Revizorski sud u svojem tematskom izvješću br. 10/2017 o potpori za mlade poljoprivrednike navodi da se za izravna plaćanja potpora za mlade poljoprivrednike:

(a)   ne temelji na dobroj procjeni potreba;

(b)   ne odražava opći cilj poticanja generacijske obnove;

(c)   ne daje uvijek mladim poljoprivrednicima kojima je potrebna; i

(d)   katkad daje gospodarstvima u kojima mladi poljoprivrednici imaju samo manju ulogu;

12.  žali zbog toga što je u vezi s potporom za mlade poljoprivrednike putem sustava za ruralni razvoj Revizorski sud zaključio da se mjere općenito temelje na nejasnoj procjeni potreba i da nije ostvarena prava koordinacija između plaćanja u okviru prvog stupa i potpore za mlade poljoprivrednike u okviru drugog stupa;

Mjere koje je potrebno poduzeti

13.  poziva:

(a)   Komisiju da pomno analizira uzroke ukupnog smanjenja faktorskog prihoda od 2013. i da za sljedeći VFO utvrdi novi ključni cilj u pogledu uspješnosti, popraćen pokazateljima rezultata i učinka, radi smanjenja nejednakosti u prihodima između poljoprivrednika;

(b)   Komisiju da i dalje bude oprezna u pogledu kontrola koje provode i podataka koje dostavljaju nadležna tijela država članica te da te nalaze uzme u obzir pri raspodjeli revizorskog opterećenja na temelju procjene rizika;

(c)   države članice kao i korisnike i njihova udruženja da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje pruža sustav pojednostavljenih opcija za obračun troškova u području ruralnog razvoja;

14. poziva:

(a)   Komisiju da za sljedeću reformu ZPP-a pripremi i osmisli cjelovitu intervencijsku logiku za mjere EU-a za okoliš i klimu povezane s poljoprivredom, uključujući konkretne ciljne vrijednosti, i to na temelju najnovijih znanstvenih spoznaja o predmetnim pojavama; ta bi se reforma trebala voditi posebno sljedećim načelima:

i.   poljoprivrednici bi trebali imati koristi od plaćanja u okviru ZPP-a ako ispunjavaju jedinstven skup osnovnih ekoloških normi uspostavljenih na europskoj razini, uključujući dobre poljoprivredne i okolišne uvjete i zahtjeve u pogledu ekologizacije koji bi trebali nadilaziti zahtjeve zakonodavstva o okolišu; s tim u vezi pozdravlja logiku pristupa Komisije za „proračun usmjeren na rezultate”; smatra da bi budući sustav provedbe trebao biti više usmjeren na rezultate;

ii;   na posebne, lokalne potrebe u području okoliša i klime moguće je primjereno odgovoriti tako da se u programe uvrste dodatne i učinkovitije ciljane mjere u području poljoprivrede;

iii.   kad je državama članicama omogućen odabir načina provedbe ZPP-a s popisa koji utvrđuju suzakonodavci, od njih bi se trebalo zahtijevati da prije provedbe pruže dokaze o tome da su mogućnosti koje su odabrale učinkovite i efikasne u pogledu ostvarivanja ciljeva politika, a posebno u pogledu ciljeva sigurnosti i kvalitete hrane, mjera u pogledu klime i okoliša te njihova učinka na zdravlje, upravljanje zemljištem i ruralnim područjima te suzbijanja depopulacije u EU-u;

15. poziva Komisiju:

(a)   da provede sveobuhvatnu procjenu svih postojećih politika i instrumenata u okviru ZPP-a koji se mogu kombinirati kako bi se pomoglo mladim poljoprivrednicima te da utvrdi prepreke za pristup postojećim poljoprivrednim gospodarstvima ili prepreke s kojima se mladi poljoprivrednici suočavaju pri pokretanju poljoprivrednih gospodarstava, a koje se mogu riješiti u budućoj reviziji ZPP-a;

(b)   da se pobrine za to da će se kao dio poljoprivredne reforme poduzeti daljnja poboljšanja okvira ruralnog razvoja kako je navedeno, među ostalim, u Deklaraciji iz Corka, da bi se osigurao uspjeh programa potpore za mlade poljoprivrednike;

(c)  da uvrsti u zakonodavstvo za ZPP nakon 2020. (ili od država članica traži da navedu, u skladu s odredbama o podijeljenom upravljanju) jasnu intervencijsku logiku za instrumente politike kojima se rješava generacijska obnova u poljoprivredi;

(d)   da osigura da kroz svoje predloženo zakonodavstvo za ZPP nakon 2020. Komisija i države članice (u skladu s odredbama o podijeljenom upravljanju) poboljšaju sustav praćenja i evaluacije.

S poštovanjem,

 

dr. Inge Gräßle

(1)

  (godišnje izvješće o radu za 2016. – KPI 1.: poljoprivredni faktorski prihod po radniku zaposlenom na puno radno vrijeme).

(2)

  „Ekologizacija: složeniji program potpore dohotku koji još nije djelotvoran u pogledu okoliša” str. 6. i 47.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

16.5.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

5

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, José Bové, Daniel Buda, Nicola Caputo, Matt Carthy, Jacques Colombier, Michel Dantin, Paolo De Castro, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Beata Gosiewska, Anja Hazekamp, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Ivan Jakovčić, Jarosław Kalinowski, Zbigniew Kuźmiuk, Philippe Loiseau, Mairead McGuinness, Ulrike Müller, James Nicholson, Maria Noichl, Laurenţiu Rebega, Bronis Ropė, Maria Lidia Senra Rodríguez, Ricardo Serrão Santos, Czesław Adam Siekierski, Maria Gabriela Zoană, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Franc Bogovič, Paul Brannen, Elsi Katainen, Gabriel Mato, Susanne Melior, Momchil Nekov, Annie Schreijer-Pierik, Ramón Luis Valcárcel Siso, Thomas Waitz

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Birgit Collin-Langen


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

32

+

ALDE

Ivan Jakovčić, Elsi Katainen, Ulrike Müller

ECR

James Nicholson, Laurenţiu Rebega

EFDD

Marco Zullo

GUE/NGL

Matt Carthy, Luke Ming Flanagan

PPE

Daniel Buda, Birgit Collin-Langen, Michel Dantin, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Esther Herranz García, Peter Jahr, Jarosław Kalinowski, Gabriel Mato, Annie Schreijer-Pierik, Czesław Adam Siekierski, Ramón Luis Valcárcel Siso

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Paul Brannen, Nicola Caputo, Paolo De Castro, Susanne Melior, Momchil Nekov, Maria Noichl, Ricardo Serrão Santos, Maria Gabriela Zoană

VERTS/ALE

Thomas Waitz

5

-

ECR

Beata Gosiewska

EFDD

John Stuart Agnew

GUE/NGL

Anja Hazekamp, Maria Lidia Senra Rodríguez

VERTS/ALE

José Bové

6

0

ALDE

Jan Huitema

ECR

Zbigniew Kuzmiuk

ENF

Philippe Loiseau, Jacques Colombier

PPE

Mairead McGuinness

VERTS/ALE

Bronis Rope

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 25. svibnja 2018.Pravna napomena