Izvješće - A8-0181/2018Izvješće
A8-0181/2018

IZVJEŠĆE o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije

23.5.2018 - (COM(2017)0208 – C8-0147/2017 – 2017/0090(COD)) - ***I

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku
Izvjestiteljica: Martina Werner


Postupak : 2017/0090(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
A8-0181/2018

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije

(COM(2017)0208 – C8-0147/2017 – 2017/0090(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0208),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu(C8-0147/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0181/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA[1]*

na Prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke[2],

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora[3],

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom[4],

budući da:

(1)  Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća[5] objavljena je u Službenom listu Europske unije 27. srpnja 2012., a stupila je na snagu 16. kolovoza 2012. Zahtjevi sadržani u toj Uredbi, primjerice središnje poravnanje standardiziranih ugovora o OTC izvedenicama, zahtjevi za iznos nadoknade, tehnike smanjenja operativnog rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, obveza izvješćivanja o ugovorima o izvedenicama, zahtjevi za središnje druge ugovorne strane i zahtjevi za trgovinske repozitorije pridonose smanjenju sistemskog rizika povećanjem transparentnosti tržišta OTC izvedenicama te smanjenjem kreditnog rizika druge ugovorne strane i operativnog rizika povezanog s OTC izvedenicama.

(2)  Pojednostavnjenje određenih područja obuhvaćenih Uredbom (EU) br. 648/2012 i razmjerniji pristup tim područjima u skladu su s Programom Europske komisije za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT), u kojem se ističe potreba za smanjenjem troškova i pojednostavnjenjem kako bi se ciljevi politika Unije ostvarili na najučinkovitiji način, a osobito su usmjereni na smanjenje regulatornih i administrativnih opterećenja, ne dovodeći u pitanje sveobuhvatan cilj očuvanja financijske stabilnosti i smanjenja sistemskih rizika.

(3)  Učinkoviti i otporni poslijetrgovinski sustavi i tržišta kolaterala ključni su elementi funkcionalne unije tržišta kapitala te produbljuju napore u pogledu pružanja potpore ulaganjima, rastu i radnim mjestima u skladu s političkim prioritetima Komisije.

(4)  Komisija je tijekom 2015. i 2016. provela dva javna savjetovanja o primjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća. Komisija je informacije o primjeni te Uredbe primila i od Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala („ESMA”), Europskog odbora za sistemske rizike („ESRB”) i Europskog sustava središnjih banaka („ESCB”). Na temelju tih javnih savjetovanja moglo se pretpostaviti da dionici podržavaju ciljeve Uredbe (EU) br. 648/2012 te da nisu nužne njezine bitne izmjene. Komisija je 23. studenoga 2016. donijela izvješće o preispitivanju u skladu s člankom 85. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012. Iako sve odredbe Uredbe (EU) br. 648/2012 još uvijek nisu u cijelosti primjenjive, pa stoga još nije moguća njezina sveobuhvatna evaluacija, u izvješću su utvrđena područja u kojima je potrebno ciljano djelovati kako bi se osiguralo razmjernije, učinkovitije i djelotvornije ostvarivanje ciljeva Uredbe (EU) br. 648/2012.

(5)  Uredba (EU) br. 648/2012 trebala bi obuhvatiti sve financijske druge ugovorne strane koje bi mogle predstavljati važan sistemski rizik za financijski sustav. Stoga bi trebalo izmijeniti definiciju financijskih drugih ugovornih strana.

(6)  Određene financijske druge ugovorne strane imaju obujam poslovanja na tržištima OTC izvedenica koji je premalen da bi predstavljao bitan sistemski rizik za financijski sustav i da bi središnje poravnanje bilo ekonomski isplativo. Te druge ugovorne strane, koje se često naziva malim financijskim drugim ugovornim stranama, trebalo bi izuzeti od obveze poravnanja, ali bi one i dalje podlijegale zahtjevu za razmjenu kolaterala radi ublažavanja eventualnog sistemskog rizika. Ako mala financijska druga ugovorna strana premaši prag poravnanja za najmanje jednu vrstu OTC izvedenica, to bi trebalo pokrenuti obvezu poravnanja za sve vrste OTC izvedenica s obzirom na međusobnu povezanost financijskih drugih strana i mogući nastanak sistemskog rizika za financijski sustav kad se ti ugovori o izvedenicama ne bi poravnavali posredstvom središnje druge ugovorne strane.

(7)  Nefinancijske druge ugovorne strane nisu toliko međusobno povezane kao financijske druge ugovorne strane. One često posluju samo jednom vrstom OTC izvedenice. Njihovo poslovanje stoga predstavlja manji sistemski rizik za financijski sustav nego poslovanje financijskih drugih ugovornih strana. Stoga bi trebalo suziti područje primjene obveze poravnanja za nefinancijske druge ugovorne strane, tako da te nefinancijske druge ugovorne strane podliježu obvezi poravnanja samo u odnosu na vrstu imovine ili vrstu imovine koja premašuje prag poravnanja ▌.

(7a)  Budući da financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane predstavljaju različite rizike, potrebno je razviti dva različita praga poravnanja. Kako bi se u obzir uzela kretanja na financijskim tržištima, te bi pragove trebalo redovito ažurirati.

(8)  Zahtjev za poravnanje određenih ugovora o OTC izvedenicama koji su sklopljeni prije nego što obveza poravnanja počne proizvoditi učinke stvara pravnu nesigurnost i operativne komplikacije, a donosi samo ograničene koristi. Konkretno, taj zahtjev drugim ugovornim stranama koje sklapaju te ugovore stvara dodatne troškove i opterećenje, a može utjecati i na neometano funkcioniranje tržišta bez znatnog poboljšanja jedinstvene i usklađene primjene Uredbe (EU) br. 648/2012 ili uspostave podjednakih konkurentskih uvjeta za sudionike na tržištu. Stoga bi taj zahtjev trebalo ukloniti.

(9)  Druge ugovorne strane s ograničenim obujmom poslovanja na tržištima OTC izvedenica suočavaju se s otežanim pristupom središnjem poravnanju, bilo kao klijent člana sustava poravnanja ili preko dogovora o neizravnom poravnanju. Prema tome, zahtjev kojim se od članova sustava poravnanja traži da olakšaju usluge neizravnog poravnanja pod razumnim komercijalnim uvjetima nije učinkovit. Stoga bi od članova sustava poravnanja i klijenata članova sustava poravnanja koji usluge poravnanja pružaju izravno drugim ugovornim stranama ili neizravno, tako što svojim klijentima omogućuju da te usluge pružaju drugim ugovornim stranama, trebalo izričito zatražiti da te usluge pružaju po pravednim, razumnim, nediskriminirajućim i transparentnim komercijalnim uvjetima.

(10)  U određenim bi situacijama trebalo biti moguće obustaviti obvezu poravnanja. Prvo, tu bi obustavu trebalo omogućiti ako više nisu ispunjeni kriteriji na temelju kojih određena vrsta OTC izvedenica podliježe obvezi poravnanja. To je primjerice slučaj kada vrsta OTC izvedenice postane neprikladna za obvezno središnje poravnanje ili ako je jedan od tih kriterija bitno izmijenjen u odnosu na određenu vrstu OTC izvedenice. Obustavu obveze poravnanja trebalo bi omogućiti i kada središnja druga ugovorna strana prestane nuditi uslugu poravnanja za određenu vrstu OTC izvedenice ili druge ugovorne strane, a druga središnja druga ugovorna strana ne može je dovoljno brzo zamijeniti i preuzeti te usluge poravnanja. Na kraju, obustavu obveze poravnanja trebalo bi omogućiti i ako se ona smatra nužnom radi izbjegavanja ozbiljne ugroze financijske stabilnosti u Uniji.

(11)  Pokazalo se da je izvješćivanje o povijesnim transakcijama otežano zbog nepostojanja određenih izvještajnih podataka koje nije trebalo navoditi prije stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 648/2012, a koji su sada obvezni. To je uzrokovalo visoku stopu pogrešaka pri izvješćivanju i lošu kvalitetu dostavljenih podataka, uz znatno opterećenje u pogledu izvješćivanja o tim transakcijama. Stoga postoji velika vjerojatnost da će ti povijesni podaci ostati neiskorišteni. Štoviše, do početka roka za izvješćivanje o povijesnim transakcijama velik će broj tih transakcija isteći, a s njima i odgovarajuće izloženosti i rizici. Kako bi se ispravila ta situacija, trebalo bi ukloniti zahtjev za izvješćivanje o povijesnim transakcijama.

(12)  Unutargrupne transakcije u kojima sudjeluju nefinancijske druge ugovorne strane čine relativno mali dio sveukupnih transakcija OTC izvedenicama, a koriste se prvenstveno za internu zaštitu od rizika unutar grupa. Zbog toga te transakcije ne povećavaju znatno sistemski rizik i međusobnu povezanost, a obveza izvješćivanja o tim transakcijama nameće znatne troškove i opterećenje nefinancijskim drugim ugovornim stranama. Stoga bi sve transakcije između povezanih društava unutar grupe u kojima je najmanje jedna druga ugovorna strana nefinancijska druga ugovorna strana trebalo izuzeti od obveze izvješćivanja, bez obzira na mjesto u kojem nefinancijska druga ugovorna strana ima poslovni nastan.

(13)  Zahtjev za izvješćivanje o ugovorima o izvedenicama kojima se trguje na burzi („ETD-ovi”) drugim ugovornim stranama nameće znatno opterećenje zbog velikog obujma ETD-ova koji se sklapaju svakog dana. Cilj Komisijinog javnog savjetovanja o provjeri primjerenosti nadzornog izvješćivanja, koje je objavljeno 1. prosinca 2017., jest prikupiti dokaze o troškovima usklađenosti s postojećim zahtjevima za nadzorno izvješćivanje na razini Unije, kao i o dosljednosti, koherentnosti, učinkovitosti, djelotvornosti i dodanoj vrijednosti tih zahtjeva za EU. Tim se savjetovanjem nadležnim tijelima pruža prilika za sveobuhvatnu procjenu izvješćivanja o izvedenicama kojima se trguje na burzi, uz sve postojeće i buduće sustave regulatornog izvješćivanja, omogućuje im se da uzmu u obzir novo okruženje izvješćivanja nakon provedbe Uredbe (EU) br. 600/2014▌[6]te se pruža mogućnost podnošenja prijedloga za učinkovito smanjenje opterećenja koje se nameće sudionicima na tržištu koji moraju izvješćivati o svojim transakcijama koje se odnose na ETD-ove. Komisija bi te zaključke trebala uzeti u obzir kako bi predložila buduće izmjene zahtjeva o izvješćivanju na temelju članka 9. stavka 1. u pogledu izvješćivanja o ETD-ovima.

(14)  Kako bi se smanjilo opterećenje za male nefinancijske druge ugovorne strane koje ne podliježu obvezi poravnanja, financijska druga ugovorna strana trebala bi biti isključivo zadužena i pravno odgovorna za izvješćivanje o jedinstvenom skupu podataka o ugovorima o OTC izvedenicama sklopljenim s nefinancijskom drugom ugovornom stranom koja ne podliježe obvezi poravnanja ▌te bi trebala osigurati i točnost dostavljenih podataka. Kako bi se osiguralo da financijska druga ugovorna strana ima podatke potrebne za ispunjavanje obveze izvješćivanja, nefinancijska druga ugovorna strana trebala bi dostaviti podatke u vezi s transakcijama OTC izvedenicama za koje se ne može razumno očekivati da ih financijska druga ugovorna strana posjeduje. Međutim, nefinancijska druga ugovorna strana trebala bi imati mogućnost da odluči sama podnijeti izvješće o svojim ugovorima o OTC izvedenicama. U tom slučaju nefinancijska druga ugovorna strana trebala bi o tome obavijestiti financijsku drugu ugovornu stranu te biti zadužena i pravno odgovorna za izvješćivanje o tim podacima i jamčenje njihove točnosti.

(15)  Trebalo bi odrediti i odgovornost za izvješćivanje o ostalim ugovorima o izvedenicama. Stoga bi trebalo odrediti da je društvo za upravljanje subjektom za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire („UCITS”) zaduženo i pravno odgovorno za izvješćivanje u ime tog UCITS-a o ugovorima o OTC izvedenicama koje je taj UCITS sklopio te bi trebalo osigurati i točnost dostavljenih podataka. Na sličan bi način upravitelj alternativnog investicijskog fonda („AIF”) trebao biti zadužen i pravno odgovoran za izvješćivanje u ime tog AIF-a o ugovorima o OTC izvedenicama koje je taj AIF sklopio te bi trebao osigurati i točnost dostavljenih podataka.

(16)  Kako bi se pri primjeni tehnika smanjenja rizika u cijeloj Uniji izbjegle neusklađenosti, nadzorna tijela trebala bi prije njihove primjene odobriti postupke upravljanja rizicima koji se temelje na pravodobnoj, točnoj i primjereno odvojenoj razmjeni kolaterala drugih ugovornih strana ili svaku njihovu znatnu izmjenu.

(16a)  Kako bi se izbjegla regulatorna odstupanja na međunarodnoj razini i imajući na umu specifičnu prirodu trgovanja takvim izvedenicama, obvezna razmjena varijacijskih iznosa nadoknade za fizički namirene terminske ugovore o izvedenicama koji se odnose na valute i za fizički namirene ugovore o razmjeni izvedenica koji se odnose na valute trebala bi se primjenjivati samo na transakcije između drugih ugovornih strana koje su najviše sistemske, tj. kreditnih institucija i investicijskih društava.

(16b)  Usluge smanjenja rizika nakon trgovanja, kao što je kompresija portfelja, mogu dovesti do smanjenja sistemskog rizika. Smanjenjem rizika u postojećim portfeljima izvedenica bez mijenjanja sveukupne tržišne pozicije portfelja, takve usluge mogu smanjiti izloženost drugih ugovornih strana i rizik drugih ugovornih strana povezan s gomilanjem preostalih bruto pozicija. „Kompresija portfelja” definirana je u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 te je izuzeta iz obveze trgovanja Unije koja je utvrđena člankom 28. Uredbe (EU) br. 600/2014. Kako bi se ova Uredba gdje je to potrebno uskladila s Uredbom (EU) br. 600/2014, Komisija bi, uzimajući u obzir razlike između tih dviju Uredbi i potencijal za izbjegavanje obveze poravnanja, u suradnji s ESMA-om i ESRB-om trebala procijeniti za koje bi se usluge smanjenja rizika nakon trgovanja moglo odobriti izuzeće od obveze poravnanja.

(17)  Kako bi se povećala transparentnost i predvidivost inicijalnog iznosa nadoknade, a središnjim drugim ugovornim stranama onemogućilo da svoje modele inicijalnog iznosa nadoknade izmijene tako da bi mogli imati procikličke učinke, središnje druge ugovorne strane trebale bi svojim članovima sustava poravnanja osigurati alate kojima će moći simulirati njihove zahtjeve za inicijalni iznos nadoknade i iscrpni pregled modela inicijalnog iznosa nadoknade kojima se koriste. To je u skladu s međunarodnim standardima koje su objavili Odbor za platne i tržišne infrastrukture i odbor Međunarodne organizacije nadzornih tijela za vrijednosne papire, a posebno s okvirom za objavljivanje objavljenim u prosincu 2012.[7] i standardima za javnu objavu kvantitativnih podataka za središnje druge ugovorne strane objavljenima 2015.[8], koji su važni za točno razumijevanje rizika i troškova povezanih sa bilo kakvim sudjelovanjem članova sustava poravnanja u središnjoj drugoj ugovornoj strani te poboljšanje transparentnosti središnjih drugih ugovornih strana prema sudionicima na tržištu.

(18)  Još uvijek nije sigurno u kojoj je mjeri imovina na odvojenim zbirnim i pojedinačnim računima za klijente zaštićena od insolventnosti. Stoga nije jasno u kojim slučajevima središnje druge ugovorne strane mogu s dovoljnom pravnom sigurnošću prenijeti pozicije klijenata ako član sustava poravnanja prestane ispunjavati svoje obveze niti u kojim slučajevima središnje druge ugovorne strane mogu s dovoljnom pravnom sigurnošću klijentima izravno isplatiti prihode od likvidacije. Kako bi se poticalo obavljanje poravnanja i poboljšao mu se pristup, trebalo bi pojasniti pravila o zaštićenosti te imovine i pozicija od insolventnosti.

(19)  Kazne koje ESMA može izreći trgovinskim repozitorijima pod svojim izravnim nadzorom trebale bi biti dovoljno učinkovite, razmjerne i odvraćajuće da osiguraju učinkovitost nadzornih ovlasti ESMA-e i povećaju transparentnost pozicija i izloženosti OTC izvedenica. Pokazalo se da iznosi kazni prvotno utvrđeni u Uredbi (EU) br. 648/2012 nemaju dovoljan učinak odvraćanja s obzirom na aktualni promet trgovinskih repozitorija, što bi moglo umanjiti učinkovitost ESMA-inih nadzornih ovlasti utvrđenih u toj Uredbi u odnosu na trgovinske repozitorije. Stoga bi trebalo povećati gornju granicu osnovnih iznosa kazni.

(20)  Nadležna tijela treće zemlje trebala bi imati pristup podacima dostavljenima trgovinskim repozitorijima Unije ako ta treća zemlja ispunjava određene uvjete kojima se jamči obrada tih podataka te osigurava zakonski izvršivu obvezu kojom se tijelima Unije osigurava izravan pristup podacima dostavljenima u trgovinske repozitorije u toj trećoj zemlji.

(21)  Uredbom (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća[9] omogućuje se pojednostavnjeni postupak registracije trgovinskih repozitorija koji su već registrirani u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, a namjera im je tu registraciju proširiti kako bi u ponudu svojih usluga uključili i transakcije financiranja vrijednosnim papirima. Sličan bi pojednostavnjeni postupak registracije trebalo uvesti i za registriranje trgovinskih repozitorija koji su već registrirani u skladu s Uredbom (EU) 2015/2365, a namjera im je tu registraciju proširiti kako bi u ponudu svojih usluga uključili ugovore o izvedenicama.

(22)  Zbog nedovoljne kvalitete i transparentnosti podatka koje proizvode trgovinski repozitoriji, subjektima kojima je odobren pristup tim podacima teško je te podatke iskoristiti za praćenje tržišta izvedenica, a regulatori i nadzorna tijela ne mogu pravodobno utvrditi rizike za financijsku stabilnost. Kako bi se poboljšala kvaliteta podataka i transparentnost, a zahtjevi za izvješćivanje na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 uskladili s onima iz Uredbe (EU) br. 2015/2365 i Uredbe (EU) br. 600/2014, potrebno je dodatno uskladiti pravila i zahtjeve o izvješćivanju, a posebno standarde za podatke, metode i mehanizme izvješćivanja, kao i postupke koje bi trgovinski repozitoriji trebali primjenjivati za provjeru cjelovitosti i točnosti dostavljenih podataka te za usklađivanje podataka s drugim trgovinskim repozitorijima. Osim toga, trgovinski repozitoriji trebali bi drugim ugovornim stranama na njihov zahtjev omogućiti pristup svim podacima dostavljenima u njihovo ime kako bi se tim drugim ugovornim stranama omogućila provjera točnosti tih podataka.

(22a)  Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i povećalo uparivanje transakcija, ESMA bi trebala uvesti zajednički standard Unije za izvješćivanje trgovinskim repozitorijima. Budući da središnje druge ugovorne strane i ostale financijske druge ugovorne strane preuzimaju delegirane dužnosti izvješćivanja, jedinstvenim formatom povećala bi se učinkovitost za sve sudionike.

(23)  Uredbom (EU) br. 648/2012 uspostavljeno je konkurentno okruženje za usluge koje pružaju trgovinski repozitoriji. Stoga bi drugim ugovornim stranama trebalo omogućiti odabir trgovinskog repozitorija kojem žele dostavljati izvješća, a ako to žele, i promjenu trgovinskog repozitorija. Kako bi se ta promjena olakšala i osigurala stalna dostupnost podataka bez udvostručavanja, trgovinski repozitoriji trebali bi uspostaviti primjerene postupke za uredan prijenos dostavljenih podataka drugim trgovinskim repozitorijima ako to zatraži subjekt koji podliježe obvezi izvješćivanja.

(24)  Uredbom (EU) br. 648/2012 utvrđuje se da se obveza poravnanja ne bi trebala primjenjivati na mirovinske sustave sve dok središnje druge ugovorne strane ne razviju primjereno tehničko rješenje za prijenos negotovinskih kolaterala kao varijacijskih iznosa nadoknade. Budući da dosad još nije razvijeno prihvatljivo rješenje kojim bi se mirovinskim sustavima omogućilo središnje poravnanje, primjenu tog privremenog odstupanja trebalo bi za vrlo veliku većinu mirovinskih sustava produljiti za dodatne dvije godine. Međutim, središnje poravnanje trebalo bi ostati konačni cilj s obzirom na činjenicu da trenutačna regulatorna i tržišna kretanja omogućuju sudionicima na tržištu da unutar tog roka izrade odgovarajuća tehnička rješenja. Komisija bi uz pomoć ESMA-e, EBA-e, Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i ESRB-a trebala pratiti napredak središnjih drugih ugovornih strana, članova sustava poravnanja i mirovinskih sustava pri izradi održivih rješenja kojima bi se omogućilo sudjelovanje mirovinskih sustava u središnjem poravnanju, i o tome izraditi izvješće. To bi izvješće trebalo obuhvatiti i rješenja i povezane troškove mirovinskih sustava, uzimajući u obzir regulatorna i tržišna kretanja kao što su promjene vrste financijske druge ugovorne strane koja podliježe obvezi poravnanja. ▌Komisiju bi trebalo ovlastiti da to odstupanje produlji za dodatnih godinu dana ako smatra da su se dionici dogovorili oko rješenja i da je potrebno dodatno vrijeme za njegovu primjenu.

(24a)  Mali mirovinski sustavi, uz one koje su klasificirani kao male financijske druge ugovorne strane, ne predstavljaju isti rizik kao veći mirovinski sustavi te im je primjereno dopustiti dulje trajanje izuzeća od obveze poravnanja. Za takve bi mirovinske sustave Komisija trebala produljiti trajanje izuzeća od te obveze na tri godine. Ako na kraju tog razdoblja Komisija smatra da su mali mirovinski sustavi uložili potrebne napore za razvoj primjerenih tehničkih rješenja za sudjelovanje u središnjem poravnanju i da je učinak središnjeg poravnanja ugovora o izvedenicama na mirovine umirovljenika i dalje nepovoljan, Komisija bi trebala moći produljiti razdoblje odstupanja za dodatne dvije godine. Nakon isteka izuzeća mali mirovinski sustavi trebali bi podlijegati ovoj Uredbi na isti način kao i svi drugi subjekti obuhvaćeni njezinim područjem primjene. S obzirom na manji obujam ugovora o izvedenicama koje sklapaju mali mirovinski sustavi, može se očekivati da neće premašiti pragove koji aktiviraju obvezu poravnanja. Kao posljedica toga većina malih mirovinskih sustava čak i nakon isteka izuzeća ne bi podlijegala obvezi poravnanja.

(24b)  Izuzeće za mirovinske sustave trebalo bi se nastaviti primjenjivati od datuma stupanja ove Uredbe na snagu, a ako ova Uredba stupi na snagu nakon 16. kolovoza 2018., trebalo bi se retroaktivno primjenjivati na sve ugovore o OTC izvedenicama izvršene nakon tog datuma. Retroaktivna primjena ove odredbe potrebna je kako bi se izbjegao razmak između kraja primjene postojećeg izuzeća i novog izuzeća, s obzirom na to da oba izuzeća imaju isti cilj.

(25)  Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojima se određuje koji se komercijalni uvjeti za pružanje usluga poravnanja smatraju pravednima, razumnima, transparentnima i nediskriminirajućima i produljuje rok unutar kojeg se obveza poravnanja ne bi trebala primjenjivati na mirovinske sustave.

(26)  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, a posebno u pogledu dostupnosti podataka sadržanih u trgovinskim repozitorijima Unije nadležnim tijelima trećih zemalja, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća[10].

(27)  Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost pravila o postupcima smanjenja rizika, registraciji trgovinskih repozitorija i zahtjevima za izvješćivanje, Komisija bi trebala donijeti nacrt regulatornih tehničkih standarda o postupcima nadzora koji su izradile EBA, EIOPA i ESMA kako bi se osigurala početna i stalna provjera postupaka upravljanja rizicima koji se temelje na pravodobnom, točnom i primjerenom odvajanju kolaterala, podacima o pojednostavnjenom zahtjevu za proširenje registracije trgovinskog repozitorija koji je već registriran na temelju Uredbe (EU) 2015/2365, podacima o postupcima koje trgovinski repozitorij primjenjuje radi provjere usklađenosti postupanja druge ugovorne strane ili subjekta koji podnosi izvješće sa zahtjevima za izvješćivanje, radi provjere cjelovitosti i točnosti informacija koje se dostavljaju te podacima o postupcima za usklađivanje podataka između trgovinskih repozitorija. Komisija bi trebala donijeti nacrt tih regulatornih tehničkih standarda putem delegiranih akata na temelju članka 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća[11], Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća[12] i Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća[13].

(28)  Komisiju bi trebalo ovlastiti i za donošenje provedbenih tehničkih standarda koje je izradila ESMA putem provedbenih akata na temelju članka 291. Ugovora o Europskoj unije te u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u vezi sa standardima za podatke koji se dostavljaju za razne vrste izvedenica i postupcima i mehanizmima izvješćivanja.

(29)  Budući da države članice ne mogu dostatno ostvariti ciljeve ove Uredbe, tj. osigurati proporcionalnost pravila koja dovode do nepotrebnog administrativnog opterećenja i troškova usklađenosti bez ugrožavanja financijske stabilnosti te povećati transparentnost pozicija i izloženosti OTC izvedenica, nego se zbog svojeg opsega i učinka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(30)  Primjenu određenih odredaba ove Uredbe trebalo bi odgoditi kako bi se utvrdile sve bitne provedbene mjere i sudionicima na tržištu omogućilo poduzimanje potrebnih radnji u svrhu usklađivanja.

(31)  U skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća[14] provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka, koji je dao mišljenje […].

(32)  Uredbu (EU) br. 648/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(32a)  Obvezu poravnanja za izvedenice utvrđena u Uredbi (EU) br. 648/2012 i obvezu trgovanja za izvedenice utvrđena u Uredbi (EU) br. 600/2014 trebalo bi uskladiti ondje gdje je to potrebno i primjereno. Stoga Komisija treba sastaviti izvješće o promjenama uvedenim ovom Uredbom u pogledu obveze poravnanja za izvedenice, posebno u pogledu opsega subjekata koji podliježu obvezi poravnanja, kao i u pogledu mehanizma obustave, koje bi se trebale uvesti i u pogledu obveze trgovanja za izvedenice iz Uredbe br. 600/2014. DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 648/2012 mijenja se kako slijedi:

(-1)  U članku 1., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.  Ova se Uredba ne primjenjuje na:

(a)  središnje banke i ostala javna tijela zadužena za upravljanje ili posredovanje pri upravljanju javnim dugom;

(b)  Banku za međunarodne namire;

(c)  multilateralne razvojne banke navedene u članku 117. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.”;

(-1a)  U članku 1. stavku 5. točka (a) briše se;

(1)  U članku 2. točka 8. zamjenjuje se sljedećim:

„(8)  „financijska druga ugovorna strana” znači investicijsko društvo koje ima odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća[15], kreditna institucija koja ima odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2013/36/EU, društvo za osiguranje ili reosiguranje koje ima odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća[16], UCITS koji ima odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2009/65/EZ, osim ako je taj UCITS povezan s planom za stjecanje dionica zaposlenika, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u smislu članka 6. točke (a) Direktive 2003/41/EZ, alternativni investicijski fond definiran u članku 4. stavku 1. točki (a) Direktive 2011/61/EU, koji ili ima poslovni nastan u Uniji ili njime upravlja upravitelj alternativnih investicijskih fondova ovlašten ili registriran u skladu s Direktivom 2011/61/EU, osim ako je taj alternativni investicijski fond povezan s planom za stjecanje dionica zaposlenika, i, ako je relevantno, čiji upravitelj alternativnih investicijskih fondova ima poslovni nastan u Uniji; i središnji depozitorij vrijednosnih papira koji ima odobrenje za rad u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća[17] ▌;”;

(2)  Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1., točka (a) mijenja se kako slijedi:

(i)  točke (i.) do (iv.) zamjenjuju se sljedećim:

„i.  između dvije financijske druge ugovorne strane koje ispunjavaju uvjete iz drugog podstavka članka 4.a stavka 1.;

ii.  između financijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz članka 4.a stavka 1. i nefinancijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz drugog podstavka članka 10. stavka 1.;

iii.  između dvije nefinancijske druge ugovorne strane koje ispunjavaju uvjete iz drugog podstavka članka 4.a stavka 1.;

iv.  između, s jedne strane, financijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz drugog podstavka članka 4.a stavka 1. ili nefinancijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz drugog podstavka članka 10. stavka 1. i, s druge strane, subjekta koji ima poslovni nastan u trećoj zemlji i koji bi podlijegao obvezi poravnanja kada bi imao poslovni nastan u Uniji;”;

(b)  U stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)  sklopljeni su ili obnovljeni:

i.  na ili nakon datuma od kojeg obveza poravnanja proizvodi učinke; ili

ii.  na ili nakon datuma od kojeg obje druge ugovorne strane ispunjavaju uvjete utvrđene u točki (a).”;

(c)  Umeću se sljedeći stavci:

„3a.  Članovi i klijenti sustava poravnanja koji izravno ili neizravno pružaju usluge poravnanja pružaju te usluge pod pravednim, razumnim, nediskriminirajućim i transparentnim komercijalnim uvjetima. Ti članovi i klijenti sustava poravnanja moraju poduzeti sve razumne korake čiji je cilj utvrđivanje, sprečavanje i nadziranje sukoba interesa unutar grupe povezanih subjekata te upravljanje njima, osobito između jedinice za trgovanje i jedinice za poravnanje, koji bi mogli negativno utjecati na pravedno, razumno, nediskriminirajuće i transparentno pružanje usluga poravnanja.

Članovima ili klijentima sustava poravnanja dopušteno je kontrolirati rizike povezane s ponuđenim uslugama poravnanja.

3b.  Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju okolnosti u kojima se komercijalni uvjeti za usluge poravnanja iz stavka 3.a smatraju pravednima, razumnima, nediskriminirajućima i transparentnima.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka dostavlja Komisiji do ... [šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].

Komisija je ovlaštena dopuniti ovu Uredbu donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) 1095/2010.”;

(3)  Dodaje se sljedeći članak 4.a:

Članak 4.a

Financijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi poravnanja

1.  Financijska druga ugovorna strana koja preuzima pozicije u ugovorima o OTC izvedenicama može na godišnjoj osnovi izračunati svoju ukupnu prosječnu poziciju na kraju mjeseca za prethodnih 12 mjeseci u skladu sa stavkom 3.

Ako financijska druga ugovorna strana ne izračuna svoju poziciju ili rezultat tog izračuna premašuje pragove poravnanja određene u skladu s člankom 10. stavkom 4. točkom (b), financijska druga ugovorna strana:

(a)  odmah o tome obavješćuje ESMA-u i mjerodavno nadležno tijelo;

(b)  podliježe obvezi poravnanja iz članka 4. za buduće ugovore o OTC izvedenicama, bez obzira na to za koju su vrstu ili vrste imovine premašeni pragovi poravnanja; i

(c)  obavlja poravnanje ugovora iz točke (b) u roku od četiri mjeseca od nastanka obveze poravnanja.

2.  Financijska druga ugovorna strana koja nakon nastanka obveze poravnanja u skladu sa stavkom 1. dokaže mjerodavnom nadležnom tijelu da njezina ukupna prosječna pozicija na kraju mjeseca za prethodnih 12 mjeseci ▌više ne premašuje prag poravnanja iz stavka 1. prestaje podlijegati obvezi poravnanja iz članka 4.

2.a  Ako prethodno izuzeta financijska druga ugovorna strana počne podlijegati obvezi poravnanja u skladu sa stavkom 1., obavlja poravnanje svojih ugovora o OTC izvedenicama u roku od četiri mjeseca od nastanka te obveze poravnanja.

3.  Financijska druga ugovorna strana u izračun pozicija iz stavka 1. uključuje sve ugovore o OTC izvedenicama koje su sklopili ta financijska druga ugovorna strana ili drugi subjekti u grupi kojoj ta financijska druga ugovorna strana pripada.”;

(4)  U članku 5. stavku 2. točka (c) briše se.

(4a)  U članku 6. stavku 2., nakon točke (d) dodaje se sljedeća točka:

(da)  unutar svake vrste OTC izvedenica iz točke (d), pojedinosti o vrstama ugovora za koje su relevantne središnje druge ugovorne strane ovlaštene za poravnanje i datum kada te središnje druge ugovorne strane postaju ovlaštene za poravnanje tih ugovora;;

(5)  U članku 6. stavku 2. točka (e) briše se.

(6)  Dodaje se sljedeći članak 6.b:

Članak 6.b

Obustava obveze poravnanja u slučajevima kada nije riječ o sanaciji

1.  ESMA u okolnostima koje nisu navedene u članku 6.a stavku 1. može zahtijevati da Komisija privremeno obustavi obvezu poravnanja iz članka 4. stavka 1. za određenu vrstu OTC izvedenice ili određenu vrstu druge ugovorne strane ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)  vrsta OTC izvedenice nije više prikladna za središnje poravnanje na temelju kriterija iz stavka 4. prvog podstavka i članka 5. stavka 5.;

(b)  središnja druga ugovorna strana vjerojatno će prestati obavljati poravnanje te određene vrste OTC izvedenice, a ni jedna druga središnja druga ugovorna strana nema kapacitet za poravnanje te određene vrste OTC izvedenice bez prekida;

(c)  obustava obveze poravnanja za određenu vrstu OTC izvedenice ili druge ugovorne strane potrebna je kako bi se izbjegla ili uklonila ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti u Uniji i proporcionalna je tome cilju.

Za potrebe točke (c) iz prvog podstavka, ESMA se prije zahtjeva iz te točke savjetuje s ESRB-om.

ESMA u svojem zahtjevu Komisiji za privremenu obustavu obveze poravnanja iz članka 4. stavka 1. navodi obrazloženje i dostavlja dokaze o ispunjenju najmanje jednog uvjeta iz prvog podstavka. Komisija o zahtjevu ESMA-e bez odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

1.a  Zahtjev ESMA-e za obustavu iz stavka 1. ovog članka može zatražiti nadležno tijelo određeno u skladu s člankom 22. Ako nadležno tijelo zatraži da ESMA podnese zahtjev za obustavu, mora navesti obrazloženja i dostaviti dokaze o ispunjenju barem jednog uvjeta iz prvog podstavka stavka 1.

ESMA u roku od 48 sati nakon što primi zahtjev nadležnog tijela i na temelju obrazloženja i dokaza koje dostavi to nadležno tijelo ili traži od Komisije da obustavi obvezu poravnanja za određenu vrstu OTC izvedenice ili za određenu vrstu druge ugovorne strane iz stavka 1., ili odbija zahtjev za obustavu koji je podnijelo nadležno tijelo. Komisija o svojoj odluci obavještava dotično nadležno tijelo te dostavlja detaljno obrazloženje te odluke.

2.  Zahtjev iz stavka 1. ne objavljuje se.

3.  Komisija u roku od 48 sati od zahtjeva iz stavka 1. i na temelju ESMA-ina obrazloženja i dokaza obustavlja obvezu poravnanja za određenu vrstu OTC izvedenice ili druge ugovorne strane iz stavka 1. ili odbija zahtjev za obustavu. Komisija o svojoj odluci obavještava ESMA-u te dostavlja detaljno obrazloženje te odluke. Komisija zatim bez odgode te informacije dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

4.  Komisijina odluka o obustavi obveze poravnanja ▌objavljuje se u Službenom listu Europske unije, na Komisijinoj internetskoj stranici te u javnom registru iz članka 6.

5.  Obustava obveze poravnanja u skladu s ovim člankom traje najdulje jedan mjesec od datuma njezine objave u Službenom listu Europske unije.

6.  Ako razlozi za obustavu i dalje postoje, Komisija nakon savjetovanja s ESMA-om i ESRB-om može produljiti razdoblje obustave iz stavka 5. za jedno ili više razdoblja u trajanju od jednog mjeseca, pri čemu ta razdoblja ukupno ne smiju premašiti 12 mjeseci od završetka početne obustave. Produljenje obustave objavljuje se u skladu s člankom 4.

Za potrebe prvog podstavka, Komisija obavješćuje ESMA-u te Europski parlament i Vijeće da namjerava produljiti trajanje obustave obveze poravnanja. ESMA daje mišljenje o produljenju obustave u roku od 48 sati od te obavijesti.”;

(7)  Članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Financijske druge ugovorne strane, nefinancijske druge ugovorne strane koje ispunjavaju uvjete iz drugog podstavka članka 10. stavka 1. i središnje druge ugovorne strane osiguravaju da se podaci o svim ugovorima o izvedenicama koje su sklopile i o svim izmjenama ili prekidima ugovora dostave trgovinskom repozitoriju registriranom u skladu s člankom 55. ili priznatom u skladu s člankom 77. Navedena izvješća dostavljaju se najkasnije sljedeći radni dan nakon sklapanja, izmjene ili prekida ugovora.

Obveza izvješćivanja primjenjuje se na ugovore o izvedenicama koji su ▌sklopljeni na ili nakon 12. veljače 2014.

Ne dovodeći u pitanje članak 3., obveza izvješćivanja ne primjenjuje se na unutargrupne ugovore o OTC izvedenicama ako je barem jedna od drugih ugovornih strana nefinancijska druga ugovorna strana ili bi se smatrala nefinancijskom drugom ugovornom stranom da ima poslovni nastan u Uniji, pod uvjetom da:

(a)  obje druge ugovorne strane u cijelosti su obuhvaćene istom konsolidacijom;

(b)  obje druge ugovorne strane podliježu odgovarajućoj centraliziranoj ocjeni rizika te postupcima mjerenja i kontrole rizika; i

(c)  matično društvo nije financijska druga ugovorna strana.”;

(b)  dodaju se sljedeći članci 1.a i 1.b:

„1.a  Podaci iz ugovora o izvedenicama iz stavka 1. dostavljaju se na sljedeći način:

(b)  ▌o podacima o ugovorima o OTC izvedenicama koji su sklopljeni između financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane koje ne ispunjavaju uvjete iz drugog podstavka članka 10. stavka 1. izvješćuje se kako slijedi:

i.  financijske druge ugovorne strane isključivo su zadužene i pravno odgovorne izvješćivati o jednom skupu podataka i osigurati točnost dostavljenih podataka. Kako bi se osiguralo da financijska druga ugovorna strana ima podatke potrebne za ispunjavanje obveze izvješćivanja, nefinancijska druga ugovorna strana dostavlja financijskoj drugoj ugovornoj strani podatke u vezi s ugovorima o OTC izvedenicama sklopljenim između njih, za koje se od financijske druge ugovorne strane ne može razumno očekivati da ih posjeduje. Nefinancijska druga ugovorna strana odgovorna je za jamčenje točnosti tih podataka.

ii.  ne dovodeći u pitanje točku (i.) nefinancijske druge ugovorne strane koje su već uložile u uspostavu sustava izvješćivanja trebale bi imati mogućnost izbora da o podacima u vezi sa svojim ugovorima o OTC izvedenicama s financijskim drugim ugovornim stranama izvješćuju trgovinski repozitorij. U tom slučaju nefinancijska druga ugovorna strana o svojoj odluci unaprijed obavješćuje financijske ugovorne strane s kojima je sklopila ugovore o OTC izvedenicama. Zaduženost i pravna odgovornost za izvješćivanje i jamčenje točnosti tih podataka u tom slučaju ostaje na nefinancijskim drugim ugovornim stranama.

(ba)  u slučaju ugovora o OTC izvedenicama koje je nefinancijska druga ugovorna strana koja ne podliježe uvjetima navedenim u drugom podstavku članka 10. stavka 1. sklopila sa subjektom čiji je poslovni nastan u trećoj zemlji i koji bi bio financijska druga ugovorna strana da ima nastan u Uniji, takva nefinancijska druga ugovorna strana nije obvezna podnositi izvješće u skladu s člankom 9. i nije pravno odgovorna za izvješćivanje ili osiguravanje točnosti podataka o takvim ugovorima o OTC izvedenicama u slučajevima kada:

i.  smatra se da su pravne odredbe dotične treće zemlje u pogledu izvješćivanja istovjetne članku 13. i financijska druga ugovorna strana iz treće zemlje izvijestila je o tim informacijama u skladu s pravnim odredbama te treće zemlje u pogledu izvješćivanja;

ii.  pravne odredbe dotične treće zemlje u pogledu izvješćivanja nisu proglašene istovjetnima članku 13., financijska druga ugovorna strana iz treće zemlje odlučuje da će, kao da je financijska druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u Uniji, podlijegati zahtjevima iz ovog članka i registrira se pri ESMA-i.

ESMA sastavlja registar na razini Unije s popisom financijskih drugih ugovornih strana iz treće zemlje koje odluče podlijegati ovom članku u skladu s točkom (ii.) i objavljuje ga na svojim stranicama;

(c)  društvo za upravljanje UCITS-om dužno je dostaviti podatke o ugovorima o OTC izvedenicama u kojima je UCITS druga ugovorna strana i osigurati točnost dostavljenih podataka;

(d)  upravitelj alternativnog investicijskog fonda dužan je dostaviti podatke o ugovorima o OTC izvedenicama u kojima je alternativni investicijski fond druga ugovorna strana i osigurati točnost dostavljenih podataka;

(e)  druge ugovorne strane i središnje druge ugovorne strane koje izvješćuju trgovinski repozitorij o ugovorima o OTC izvedenicama osiguravaju da se podaci o njihovim ugovorima o izvedenicama dostavljaju točno i bez udvostručavanja.

Druge ugovorne strane i središnje druge ugovorne strane koje podliježu obvezi izvješćivanja iz stavka 1. mogu tu obvezu delegirati.

1b.  ESMA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojima je navedeno koje podatke financijska druga ugovorna strana iz treće zemlje mora dostaviti u svrhu registracije pri ESMA-i iz točke (ba) podtočke (ii.) prvog podstavka stavka 1.a.

ESMA podnosi Komisiji nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do … [šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].

Komisija je ovlaštena dopuniti ovu Uredbu donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) 1095/2010.”;

(c)  Stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene stavaka 1. i 3., ESMA u bliskoj suradnji s ESSB-om izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:

(a)  standardi i formati dostave podataka, kojima je obuhvaćeno barem sljedeće:

i.  globalni identifikatori pravne osobe (oznake LEI);

ii.  međunarodni identifikacijski brojevi vrijednosnih papira (oznake ISIN);

iii.  jedinstvene identifikacijske oznake transakcije (oznake UTI);

(b)  metode i mehanizmi za izvješćivanje;

(c)  učestalost dostave izvješća;

(d)  datum do kojeg treba izvijestiti o ugovorima o izvedenicama, uključujući eventualne prijelazne faze za ugovore koji su sklopljeni prije primjene obveze izvješćivanja.

ESMA pri izradi tog nacrta tehničkih standarda uzima u obzir međunarodna kretanja i standarde dogovorene na razini Unije ili na svjetskoj razini te njihovu usklađenost sa zahtjevima za izvješćivanje iz članka 4. Uredbe (EU) br. 2015/2365* i članka 26. Uredbe (EU) br. 600/2014.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [Ured za publikacije: unijeti datum 12 mjeseci od stupanja ove Uredbe na snagu].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

__________________________________________________________________

*  Uredba (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str. 1.).

(8)  U članku 10. stavci od 1. do 4. zamjenjuju se sljedećim:

„1.  Nefinancijska druga ugovorna strana koja preuzima pozicije u ugovorima o OTC izvedenicama može na godišnjoj osnovi izračunati svoju ukupnu prosječnu poziciju na kraju mjeseca za prethodnih 12 mjeseci u skladu sa stavkom 3.

Ako nefinancijska druga ugovorna strana ne izračuna svoju poziciju ili rezultat tog izračuna iz prvog podstavka premašuje pragove poravnanja određene u skladu sa stavkom 4. točkom (b), ta nefinancijska druga ugovorna strana:

(a)  odmah o tome izvješćuje ESMA-u i nadležno tijelo određeno u skladu sa stavkom 5.;

(b)  ako nije izračunala svoju poziciju, podliježe obvezi poravnanja iz članka 4. za buduće ugovore o OTC izvedenicama za sve vrste imovine kao i zahtjevima utvrđenim u članku 11. stavku 3.;

(ba)  ako rezultat tog izračuna iz prvog podstavka premašuje pragove poravnanja određene u skladu sa stavkom 4. točkom (b), podliježe obvezi poravnanja iz članka 4. za buduće ugovore o OTC izvedenicama za vrstu ili vrste imovine za koje su premašeni pragovi poravnanja i izuzeta je od zahtjeva utvrđenih u članku 11. stavku 3. za drugu vrstu ili vrste imovine za koje nisu premašeni pragovi poravnanja;

(c)  obavlja poravnanje ugovora iz točke (b) u roku od četiri mjeseca od nastanka obveze poravnanja.

2.  Nefinancijska druga ugovorna strana koja nakon nastanka obveze poravnanja u skladu sa drugim podstavkom stavka 1. dokaže nadležnom tijelu određenom u skladu sa stavkom 5. da njezina ukupna prosječna pozicija na kraju mjeseca za prethodnih 12 mjeseci ▌više ne premašuje prag poravnanja iz stavka 1. prestaje podlijegati obvezi poravnanja iz članka 4.

3.  Nefinancijska druga ugovorna strana uključuje u izračun pozicija iz stavka 1. sve ugovore o OTC izvedenicama koje je sklopila nefinancijska druga ugovorna strana ili drugi nefinancijski subjekti u grupi kojoj ta nefinancijska druga ugovorna strana pripada, koji objektivno mjerljivo ne smanjuju rizike koji se izravno odnose na komercijalnu aktivnost ili aktivnost financiranja poslovanja nefinancijske druge ugovorne strane ili te grupe.

4.  Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda, nakon savjetovanja s ESRB-om i ostalim mjerodavnim tijelima, kojima se određuju:

(a)  kriteriji za utvrđivanje ugovora o OTC izvedenicama koji objektivno mjerljivo smanjuju rizike koji se izravno odnose na komercijalnu aktivnost ili na aktivnost financiranja poslovanja iz stavka 3.; i

(b)  vrijednosti pragova poravnanja, koji se utvrđuju uzimanjem u obzir sistemsku važnost zbroja neto pozicija i izloženosti po drugoj ugovornoj strani i po vrsti OTC izvedenica.

ESMA može razviti različite pragove poravnanja za financijske i nefinancijske druge ugovorne strane, vodeći računa o međusobnoj povezanosti financijskih drugih ugovornih strana i njihovu višem sistemskom riziku.

Nakon provođenja javnog savjetovanja, ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012. i redovito ga ažurira.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Nakon savjetovanja s ESRB-om i ostalim mjerodavnim tijelima, ESMA periodično preispituje pragove iz točke (b) i, prema potrebi, posebno kako bi osigurala povećano sudjelovanje u središnjem poravnanju, predlaže izmjene regulatornih tehničkih standarda.”;

(8a)  U članku 11. umeće se sljedeći stavak:

„1.a  Zahtjevi iz stavka 1. ovog članka ne primjenjuju se na unutargrupne transakcije iz članka 3. ako je jedna od drugih ugovornih strana nefinancijska druga ugovorna strana koja ne podliježe obvezi poravnanja u skladu s drugim podstavkom članka 10. stavka 1.”;

(8b)  U članku 11. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

„3.  Financijske druge ugovorne strane imaju uspostavljene postupke za upravljanje rizicima koji zahtijevaju pravovremenu, točnu i primjereno odvojenu razmjenu kolaterala u pogledu ugovora o OTC izvedenicama koji su sklopljeni na ili nakon 16. kolovoza 2012. Nefinancijske druge ugovorne strane iz članka 10. mogu ne primjenjivati postupke za upravljanje rizicima koji zahtijevaju pravovremenu, točnu i primjereno odvojenu razmjenu kolaterala u pogledu ugovora o OTC izvedenicama za vrstu imovine ili vrste imovine za koju nije premašen prag poravnanja.”;

(9)  Članak 11. stavak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)  postupci upravljanja rizicima, uključujući razine i vrstu kolaterala i dogovore o odvajanju iz stavka 3. i s time povezani postupci nadzora kojima se osigurava početna i stalna provjera tih postupaka upravljanja rizicima;”;

(b)  prva rečenica u podstavku 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Europska nadzorna tijela dostavljaju Komisiji taj nacrt zajedničkih regulatornih tehničkih standarda do [12 mjeseci nakon stupanja ove Uredbe na snagu].”;

(10)  U članku 38. dodaju se sljedeći stavci 6. i 7.:

„6.  Središnja druga ugovorna strana osigurava svojim članovima sustava poravnanja alat za simulaciju s pomoću kojeg mogu na bruto osnovi odrediti dodatni inicijalni iznos nadoknade koju središnja druga ugovorna strana može zatražiti nakon poravnanja nove transakcije. Pristup je tom alatu siguran, a rezultati simulacije nisu obvezujući.

7.  Središnja druga ugovorna strana osigurava svojim članovima sustava poravnanja informacije o modelima inicijalnog iznosa nadoknade koje upotrebljava. Te informacije ispunjavaju sve uvjete navedene u nastavku:

(a)  jasno se objašnjava model za izračun inicijalnog iznosa nadoknade i način njegove primjene;

(b)  jasno se objašnjavaju ključne pretpostavke i ograničenja modela za izračun inicijalnog iznosa nadoknade te okolnosti u kojima te pretpostavke nisu relevantne

(c)  informacije su dokumentirane.”;

(11)  U članku 39. dodaje se sljedeći stavak 11.:

„11.  Nacionalni propisi država članica o insolventnosti ne sprečavaju središnju drugu ugovornu stranu da djeluje u skladu s člankom 48. stavcima od 5. do 7. u pogledu imovine i pozicija zabilježenih na računima iz stavaka od 2. do 5. ovog članka.”;

(12)  Članak 56. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Za potrebe članka 55. stavka 1., trgovinski repozitorij ESMA-i podnosi bilo što od sljedećeg:

(a)  zahtjev za registraciju;

(b)  zahtjev za proširenje registracije ako je trgovinski repozitorij već registriran u skladu s Poglavljem III. Uredbe (EU) br. 2015/2365.”;

(b)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.  Da bi se osigurala jedinstvena primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:

(a)  pojedinosti u vezi sa zahtjevom za registraciju iz stavka 1. točke (a);

(b)  pojedinosti u vezi s pojednostavnjenim zahtjevom za proširenje registracije iz stavka 1. točke (b).

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [Ured za publikacije: unijeti datum 12 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(c)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.  Da bi se osigurali jedinstveni uvjeti za primjenu stavka 1., ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:

(a)  format zahtjeva za registraciju iz stavka 1. točke (a);

(b)  format pojednostavnjenog zahtjeva za proširenje registracije iz stavka 1. točke (b).

U vezi s točkom (b) prvog podstavka, ESMA izrađuje pojednostavnjeni format.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [Ured za publikacije: unijeti datum 9 mjeseci nakon stupanja ove Uredbe na snagu].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(12a)  U članku 62. briše se stavak 5.

(12b)  U članku 63. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.  S ciljem obavljanja svojih zadaća iz ove Uredbe, ESMA može provoditi sve potrebne izravne nadzore u svim poslovnim prostorima ili nad imovinom pravnih osoba iz članka 61. stavka 1. Kada ispravno vođenje i učinkovitost nadzora to traže, ESMA može provoditi izravni nadzor bez prethodne najave.”;

(12c)  U članku 63. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.  Dužnosnici i ostale osobe koje imaju ovlaštenje ESMA-e za provođenje izravnog nadzora mogu ući u sve poslovne prostore ili imovinu pravnih osoba na temelju odluke o istrazi koju donosi ESMA, i imaju sve ovlasti iz članka 62. stavka 1. Ovlašteni su i za pečaćenje svih poslovnih prostora te poslovnih knjiga i evidencija tijekom nadzora i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje nadzora.”;

(12d)  U članku 63. briše se stavak 8.

(12e)  U članku 64. stavak 4. mijenja se kako slijedi:

„4.  Prilikom podnošenja spisa s nalazima ESMA-i, istražni službenik obavješćuje osobe koje su predmet istrage. Te osobe imaju pravo pristupa spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili ESMA-ine interne pripremne dokumente.”;

(12f)  U članku 64., stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.  Kada pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom ESMA ustanovi da postoje ozbiljne naznake o mogućem postojanju činjenica za koje zna da upućuju na počinjenje kaznenog djela u skladu s mjerodavnim pravom, ESMA te predmete upućuje odgovarajućim tijelima radi istrage i mogućeg kaznenog progona. Nadalje, ESMA ne izriče globu ili periodičnu novčanu kaznu u slučaju da je upoznata s postojanjem prethodne oslobađajuće ili osuđujuće presude donesene na temelju identičnih činjenica ili činjenica koje su u osnovi iste, koja je postala pravomoćna u kaznenom postupku prema nacionalnom pravu.”;

(12g)  U članku 65. stavku 1. briše se drugi podstavak.

(13)  Članak 65. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)  u točki (a), iznos „20 000 EUR” zamjenjuje se iznosom „200 000 EUR”;

(b)  u točki (b), iznos „10 000 EUR” zamjenjuje se iznosom „100 000 EUR”;

(c)  umeće se sljedeća točka (c):

„(c)  za povrede iz dijela IV. Priloga I., kazna iznosi najmanje 5 000 EUR a najviše 10 000 EUR.”;

(13a)  U članku 67. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Prvi podstavak ne primjenjuje se ako je potrebno hitno djelovati u cilju sprečavanja znatne i neposredne štete za financijski sustav ili znatne i neposredne štete za integritet, transparentnost, učinkovitost ili ispravno funkcioniranje financijskih tržišta, uključujući stabilnost prijavljivanja podataka trgovinskom repozitoriju. ESMA u tom slučaju može donijeti privremenu odluku i dati predmetnim osobama mogućnost da budu saslušane u najkraćem mogućem roku nakon donošenja odluke.”;

(14)  U članku 72. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.  Iznos naknade zaračunate trgovinskom repozitoriju pokriva sve razumne ESMA-ine administrativne troškove koji se odnose na njegovu registraciju i aktivnosti nadzora i proporcionalan je prometu predmetnog trgovinskog repozitorija te vrsti registracije i obavljenog nadzora.”;

(15)  Umeće se sljedeći članak 76.a:

Članak 76.aUzajamni izravni pristup podacima

1.  Kada je to potrebno za obavljanje njihovih dužnosti, nadležna tijela trećih zemalja u kojima jedan trgovinski repozitorij ili više njih imaju poslovni nastan imaju izravan pristup informacijama u trgovinskim repozitorijima s poslovnim nastanom u Uniji, ako je Komisija o tome donijela provedbeni akt u skladu sa stavkom 2.

2.  Nakon što nadležna tijela iz stavka 1. podnesu zahtjev, Komisija može u skladu s postupkom provjere iz članka 86. stavka 2. donijeti provedbene akte u kojima se određuje ispunjava li pravni okvir treće zemlje nadležnog tijela koje podnosi zahtjev sve uvjete navedene u nastavku:

(a)  trgovinski repozitoriji s poslovnim nastanom u toj trećoj zemlji imaju odgovarajuće odobrenje za rad;

(b)  stalan učinkovit nadzor trgovinskih repozitorija i stalno učinkovito izvršavanje njihovih obveza u toj trećoj zemlji;

(c)  jamstva čuvanja profesionalne tajne postoje i gotovo su istovrijedna jamstvima iz ove Uredbe, uključujući zaštitu poslovnih tajni koje nadležna tijela dijele s trećim stranama;

(d)  trgovinski repozitoriji koji u toj trećoj zemlji imaju odgovarajuće odobrenje za rad imaju zakonski izvršivu obvezu odobriti subjektima iz članka 81. stavka 3. izravan i trenutačan pristup podacima.”;

(16)  U članku 78. dodaju se sljedeći stavci 9. i 10.:

„(9)  Trgovinski repozitorij uspostavlja sljedeće postupke i politike:

(a)  postupke za učinkovito usklađivanje podataka između trgovinskih repozitorija;

(b)  postupke kojima se osiguravaju cjelovitost i točnost dostavljenih podataka;

(c)  politike za uredan prijenos podataka drugim trgovinskim repozitorijima kada to zatraže druge ugovorne strane ili središnje druge ugovorne strane iz članka 9. ili kada je to potrebno iz nekog drugog razloga.

(10)  Da bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:

(a)  postupci za usklađivanje podataka između trgovinskih repozitorija;

(b)  postupci koje trgovinski repozitorij primjenjuje radi provjere usklađenosti postupanja druge ugovorne strane ili subjekta koji podnosi izvješće sa zahtjevima za izvješćivanje te radi provjere cjelovitosti i točnosti informacija koje se dostavljaju u skladu s člankom 9.

ESMA podnosi Komisiji nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do … [12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(17)  Članak 81. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 3. dodaje se sljedeća točka (q):

„(q)  mjerodavna nadležna tijela treće zemlje za koju je donesen provedbeni akt u skladu s člankom 76. točkom (a);”;

(b)  umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a  trgovinski repozitorij dostavlja drugim ugovornim stranama i središnjim drugim ugovornim stranama iz članka 9. stavka 1.a drugog podstavka informacije koje su dostavljene u njihovo ime.”;

(c)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.  Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA nakon savjetovanja s članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:

(a)  informacije koje se objavljuju ili stavljaju na raspolaganje u skladu sa stavcima 1. i 3.;

(b)  učestalost objavljivanja informacija iz stavka 1.;

(c)  operativni standardi potrebni za agregiranje i usporedbu podataka između repozitorija te pristup tim informacijama za subjekte iz stavka 3.;

(d)  uvjeti, sustavi i potrebna dokumentacija pod kojima i s pomoću kojih trgovinski repozitoriji odobravaju pristup subjektima iz stavka 3.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [Ured za publikacije: unijeti datum 12 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].

ESMA pri izradi tog nacrta tehničkih standarda osigurava da se objavljivanjem informacija iz stavka 1. ne otkrije identitet bilo koje ugovorne strane.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(18)  Članak 82. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 1. stavka 6., članka 4. stavka 3., članka 64. stavka 7., članka 70., članka 72. stavka 3., članka 76.a i članka 85. stavka 2. dodjeljuju se Komisiji na neodređeno vrijeme.”;

(19)  Članak 85. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Komisija do ... [tri godine nakon datuma početka primjene ove Uredbe o izmjeni] ocjenjuje primjenu ove Uredbe i priprema opće izvješće. Komisija to izvješće podnosi Europskom parlamentu i Vijeću, zajedno s eventualnim odgovarajućim prijedlozima.

(aa)  Umeće se sljedeći stavak:

„1.a  Najkasnije... [tri godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] ESMA Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji podnosi izvješće u kojem analizira kakav su učinak na sudionike na tržištu imale promjene odredbi o izvješćivanju uvedene Uredbom (EU) 2018/... [ovom Uredbom o izmjeni]. U izvješću se posebno ocjenjuje primjena i provedba navedenih odredbi kojima se omogućuje delegiranje podnošenja izvješća financijskim drugim ugovornim stranama i zahtijeva izvješćivanje o ugovorima koje su sklopile središnje druge ugovorne strane te se ispituje jesu li te nove odredbe imale željeni učinak smanjenja tereta izvješćivanja za manje druge ugovorne strane. Također se ispituje kako su te nove odredbe utjecale na tržišno natjecanje između trgovinskih repozitorija i jesu li i u kojoj mjeri dovele do manje konkurentnog okruženja i manje slobode izbora za članove sustava poravnanja i njihove klijente.”;

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.  Komisija do ... [jedna godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] i svake sljedeće godine do ... [dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] priprema izvješće u kojem ocjenjuje jesu li izrađena prihvatljiva tehnička rješenja potrebna mirovinskim sustavima za prijenos gotovinskih i negotovinskih kolaterala kao varijacijskih iznosa nadoknade te jesu li za ta tehnička rješenja potrebne neke dodatne mjere.

ESMA do [šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] i svake sljedeće godine do ... [dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] u suradnji s EIOPA-om, EBA-om i ESRB-om podnosi izvješće Komisiji u kojem ocjenjuje sljedeće:

(a)  jesu li središnje druge ugovorne strane, članovi sustava poravnanja i mirovinski sustavi uložili odgovarajuće napore i izradili prihvatljiva tehnička rješenja kojima se mirovinskim sustavima olakšava sudjelovanje u središnjem poravnanju polaganjem gotovinskih i negotovinskih kolaterala koji služe kao varijacijski iznosi nadoknade, uključujući posljedice tih rješenja na likvidnost tržišta i procikličnost te njihove moguće pravne i druge posljedice;

(b)  obujam i prirodu aktivnosti mirovinskih sustava na tržištima na kojima se trguje OTC izvedenicama s poravnanjem i bez poravnanja, po vrsti imovine, te eventualni sistemski rizik za financijski sustav;

(c)  posljedice koje činjenica da mirovinski sustavi ispunjavaju zahtjev za poravnanje ima na njihove strategije ulaganja, uključujući sve promjene stanja njihove novčane i nenovčane imovine;

(d)  posljedice pragova poravnanja iz članka 10. stavka 4. na mirovinske sustave;

(e)  učinak drugih pravnih zahtjeva na razliku u troškovima između transakcija s poravnanim i neporavnanim OTC izvedenicama, uključujući zahtjeve za nadoknadu za neporavnane izvedenice i izračun omjera financijske poluge u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013;

(f)  jesu li potrebne neke dodatne mjere kojima bi se mirovinskim sustavima olakšalo sudjelovanje u poravnanju.

Komisija u skladu s člankom 82. donosi delegirani akt kojim se trogodišnje razdoblje iz članka 89. stavka 1. jednokratno produžuje za dvije godine ako zaključi da tehničko rješenje nije prihvatljivo te da središnje poravnanje ugovora o izvedenicama još uvijek nepovoljno utječe na mirovine budućih umirovljenika.”;

(c)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.  Komisija do ... [dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] ▌:

(a)   podnosi prijedlog za obvezujuće rješenje, koje nije stalno ili dodatno privremeno izuzeće od obveze poravnanja za mirovinske sustave, ako smatra da dionici nisu pronašli rješenje; ili

(b)  donosi delegirani akt u skladu s člankom 82. kako bi se jednokratno za jednu godinu produljilo dvogodišnje razdoblje iz članka 89. stavka 1. ako smatra da su se dionici dogovorili oko rješenja i da je potrebno dodatno vrijeme za primjenu tog rješenja; ili

(c)   pušta da izuzeće istekne, istodobno potičući dionike da prije toga primijene svoje rješenje ako smatra da je rješenje pronađeno.

(ca)  umeću se sljedeći stavci:

3.a  Komisija do ... [tri godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] u skladu s člankom 82. donosi delegirani akt kojim se trogodišnje razdoblje iz članka 89. stavka 1.a jednokratno produljuje za dvije godine, samo ako smatra da su mali mirovinski sustavi iz članka 89. stavka 1.a uložili potrebne napore za razvoj primjerenih tehničkih rješenja i da je učinak središnjeg poravnanja ugovora o izvedenicama na mirovine umirovljenika i dalje nepovoljan;

3b.  ESMA do ... [12 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] podnosi izvješće Komisiji u kojem se procjenjuje može li se proširiti popis financijskih instrumenata za koje se smatra da su visoko likvidni i nose minimalan kreditni i tržišni rizik u skladu s člankom 47., i može li taj popis obuhvaćati jedan ili više novčanih fondova koji imaju odobrenje za rad u skladu s Uredbom (EU) 2017/1131.”;

(e)    dodaju se sljedeći stavci:

„6.  Komisija do ... [šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] nakon savjetovanja s ESMA-om podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o usklađivanju obveza trgovanja za izvedenice na temelju Uredbe (EU) br. 600/2014 s promjenama koje su Uredbom (EU) 2018/... [ova Uredba o izmjeni] uvedene u pogledu obveze poravnanja za izvedenice, posebno u pogledu opsega subjekata koji podliježu obvezi poravnanja kao i u pogledu mehanizma obustave. Bude li se takvo usklađivanje smatralo potrebnim i prikladnim, izvješće mora biti popraćeno zakonodavnim prijedlogom kojim se uvode potrebne promjene.

7.  ESMA do ... [18 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] u suradnji s EIOPA-om i EBA-om podnosi izvješće Komisiji u kojem ocjenjuje je li se načelo pravednih, razumnih, nediskriminirajućih i transparentnih komercijalnih uvjeta iz članka 4. stavka 3.a pokazalo djelotvornim u olakšavanju pristupa poravnanju.

Komisija do ... [dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] predstavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojemu ocjenjuje je li se načelo pravednih, razumnih, nediskriminirajućih i transparentnih komercijalnih uvjeta pokazalo djelotvornim u olakšavanju pristupa poravnanju i po potrebi predlaže poboljšanja tog načela. U tom se izvješću uzimaju u obzir saznanja iz izvješća navedenog u prvom podstavku i potrebno ga je po potrebi popratiti zakonodavnim prijedlogom.

8.  Komisija do ... [12 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] priprema izvješće u kojem ocjenjuje trebaju li transakcije koje izravno proizlaze iz usluga smanjenja rizika nakon trgovanja, uključujući kompresiju portfelja, izuzeti od obveze poravnanja iz članka 4. stavka 1. U tom izvješću Komisija posebno uzima u obzir mjeru u kojoj one ublažavaju rizike, posebno kreditni rizik druge ugovorne strane i operativni rizik, kao i potencijal za izbjegavanje obveze poravnanja i potencijal za odvraćanje od središnjeg poravnanja. Komisija to izvješće podnosi Europskom parlamentu i Vijeću, zajedno s eventualnim odgovarajućim zakonodavnim prijedlozima.

Kako bi pomogla Komisiji u sastavljanju izvješća iz prvog podstavka, ESMA u suradnji s ESRB-om do ... [šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] podnosi izvješće Komisiji u kojem ocjenjuje treba li transakcije koje izravno proizlaze iz usluga smanjenja rizika nakon trgovanja, uključujući kompresiju portfelja, izuzeti od obveze poravnanja. U tom se izvješću ispituje kompresija portfelja i druge dostupne usluge smanjenja rizika nakon trgovanja koje se ne koriste pri utvrđivanju cijena, a koje smanjuju netržišne rizike za portfelje izvedenica bez mijenjanja tržišnog rizika portfelja, kao što su transakcije za ponovno uravnoteženje. Također se objašnjavaju svrha i funkcioniranje takvih usluga smanjenja rizika nakon trgovanja, mjera u kojoj ublažavaju rizike, posebno kreditni rizik druge ugovorne strane i operativni rizik, te se procjenjuje potreba za poravnanjem takvih transakcija ili njihovim izuzimanjem od poravnanja, radi upravljanja sistemskim rizikom. Također se procjenjuje u kojoj bi mjeri eventualno izuzeće takvih usluga od obveze poravnanja odvratilo od središnjeg poravnanja i omogućilo drugim ugovornim stranama da izbjegnu obvezu poravnanja.

9.  Na temelju, među ostalim, nalaza javnog savjetovanja Komisije o provjeri prikladnosti nadzornog izvješćivanja objavljenog 1. prosinca 2017. i na temelju izvješća koje je podnijela ESMA u skladu s drugim podstavkom, Komisija do [12 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] analizira primjenu članka 9. stavka 1.a i izvješćuje o tome. Komisija to izvješće podnosi Europskom parlamentu i Vijeću, zajedno s eventualnim odgovarajućim zakonodavnim prijedlogom. Pri analizi primjene članka 9. stavka 1.a Komisija procjenjuje dovodi li obveza izvješćivanja o transakcijama iz članka 26. Uredbe (EU) br. 600/2014 do nepotrebnog udvostručavanja izvješćivanja o transakcijama za izvedenice koje nisu OTC i može li se zahtjev za izvješćivanje o transakcijama za izvedenice koje nisu OTC iz članka 9. stavka 1.a ublažiti bez nepotrebnog gubitka informacija u cilju pojednostavljenja lanca izvješćivanja za izvedenice koje nisu OTC za sve druge ugovorne strane, posebno za nefinancijske druge ugovorne strane koje ne podliježu obvezi poravnanja iz drugog podstavka članka 10. stavka 1.

ESMA u suradnji s ESRB-om do ... [šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] podnosi Komisiji izvješće u kojem ocjenjuje sljedeće:

(a)  dosljednost između zahtjeva za izvješćivanje za izvedenice koje nisu OTC iz Uredbe (EU) br. 600/2014 i članka 9. ove Uredbe, i u pogledu podataka o ugovorima o izvedenicama o kojima se izvješćuje i u pogledu pristupa relevantnih subjekata podacima;

(b)  je li moguće uskladiti zahtjeve za izvješćivanje za izvedenice koje nisu OTC iz Uredbe (EU) br. 600/2014 i članka 9. ove Uredbe, i u pogledu podataka o ugovorima o izvedenicama o kojima se izvješćuje i u pogledu pristupa relevantnih subjekata podacima; i

(c)  izvedivost pojednostavljenja lanca izvješćivanja za sve druge ugovorne strane, uključujući sve neizravne klijente, uzimajući u obzir potrebu za pravodobnim izvješćivanjem te odredbe i mjere donesene u skladu s člankom 4. stavkom 4. ove Uredbe i člankom 30. stavkom 2. Uredbe 600/2014.”

(20)  U članku 89. prvi podstavak stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.  Obveza poravnanja iz članka 4. ne primjenjuje se do ... [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] na ugovore o OTC izvedenicama kojima se objektivno umanjuju rizici ulaganja koji se izravno odnose na financijsku solventnost mirovinskih sustava ni na subjekte koji se osnivaju radi isplate naknade članovima mirovinskih sustava ako mirovinski sustav ne bude mogao ispunjavati svoje obveze.

Mirovinski sustavi, središnje druge ugovorne strane i članovi sustava poravnanja ulažu maksimalne napore da bi pridonijeli razvoju tehničkih rješenja kojima se olakšava poravnanje takvih ugovora o OTC izvedenicama koje su sklopili mirovinski sustavi.

Komisija osniva stručnu skupinu koja će se sastojati od predstavnika mirovinskih sustava, središnjih drugih ugovornih strana, članova sustava poravnanja i drugih relevantnih sudionika za takva tehnička rješenja kako bi se pratili njihovi napori i ocijenio napredak u razvoju tehničkih rješenja koja olakšavaju pristup poravnanju takvih ugovora o OTC izvedenicama koje su sklopili mirovinski sustavi. Ta se stručna skupina sastaje barem svakih šest mjeseci. Komisija pri sastavljanju izvješća u skladu s prvim podstavkom članka 85. stavka 2. uzima u obzir napore koje su uložili mirovinski sustavi, središnje druge ugovorne strane i članovi sustava poravnanja.”;

(20a)  U članku 89. umeće se sljedeći stavak:

1.a  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., obveza poravnanja iz članka 4. ne primjenjuje se do ... [tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] na ugovore o OTC izvedenicama kojima se objektivno mjerljivo umanjuju rizici ulaganja koji se izravno odnose na financijsku solventnost mirovinskih sustava koji pripadaju kategoriji malih mirovinskih sustava ni na subjekte koji se osnivaju radi isplate naknade članovima takvih mirovinskih sustava ako takav mirovinski sustav ne bude mogao ispunjavati svoje obveze.

Komisija u skladu s člankom 82. donosi delegirani akt radi dopune ove Uredbe u kojem određuje koji se mirovinski sustavi mogu smatrati malim mirovinskim sustavima u skladu s prvim podstavkom ovog stavka, uzimajući u obzir da kategorija malih mirovinskih sustava ne smije predstavljati više od 5 % ugovora o OTC izvedenicama koje su sklopili mirovinski sustavi.”;

(21)  Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova se Uredba primjenjuje od ... [pet mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].

Ne dovodeći u pitanje drugi podstavak ovog članka, članak 1. stavak 7. točka (d) te članak 1. stavci 8., 10. i 11. primjenjuju se od [▌šest mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni], a članak 1. stavak 2. točka (c), članak 1. stavak 7. točka (e), članak 1. stavak 9., članak 1. stavak 12. točke (b) i (c) te članak 1. stavak 16. primjenjuju se od [▌18 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].

Ako ova Uredba stupi na snagu nakon 16. kolovoza 2018., članak 89. stavak 1. primjenjuje se retroaktivno na sve ugovore o OTC izvedenicama koje su mirovinski sustavi izvršili nakon 16. kolovoza 2018. i prije datuma stupanja ove Uredbe na snagu.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament  Za Vijeće

Predsjednik  Predsjednik

PRILOG

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(1)  U dijelu I. dodaju se sljedeće točke (i), (j) i (k):

„(i)  trgovinski repozitorij povređuje članak 78. stavak 9. točku (a) time što ne uspostavlja primjerene postupke usklađivanja podataka među trgovinskim repozitorijima;

(j)  trgovinski repozitorij povređuje članak 78. stavak 9. točku (b) time što ne uspostavlja primjerene postupke za osiguranje cjelovitosti i točnosti dostavljenih podataka;

(k)  trgovinski repozitorij povređuje članak 78. stavak 9. točku (c) time što ne uspostavlja primjerene postupke za uredan prijenos podataka drugim trgovinskim repozitorijima kada to zatraže druge ugovorne strane ili središnje druge ugovorne strane iz članka 9. ili kada je to potrebno iz nekog drugog razloga.”;

(2)  U dijelu IV. dodaje se sljedeća točka (d):

„(d)  trgovinski repozitorij povređuje članak 55. stavak 4. time što pravodobno ne obavješćuje ESMA-u o bitnim promjenama uvjeta za njegovu registraciju.”.

  • [1] * Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.
  • [2]   SL C […], […], str. […].
  • [3]   SL C […], […], str. […].
  • [4]   Stajalište Europskog parlamenta od ... (SL ...) i Odluka Vijeća od ...
  • [5]   Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).
  • [6]   Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).
  • [7]   http://www.bis.org/cpmi/publ/d106.pdf
  • [8]   http://www.bis.org/cpmi/publ/d125.pdf
  • [9]   Uredba (EU) br. 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str. 1.)
  • [10]   Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
  • [11]   Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).
  • [12]   Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010, str. 48.).
  • [13]   Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).
  • [14]   Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
  • [15]   Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).
  • [16]   Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.)
  • [17]   Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.)

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije

Referentni dokumenti

COM(2017)0208 – C8-0147/2017 – 2017/0090(COD)

Datum podnošenja EP-u

4.5.2017

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

31.5.2017

 

 

 

Odbori koji daju mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ITRE

31.5.2017

JURI

31.5.2017

 

 

Odbori koji nisu dali mišljenje

       Datum odluke

ITRE

30.5.2017

JURI

29.5.2017

 

 

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Werner Langen

6.7.2017

 

 

 

Razmatranje u odboru

10.10.2017

21.2.2018

20.3.2018

 

Datum usvajanja

16.5.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

46

5

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Thierry Cornillet, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Giuseppe Ferrandino, Sven Giegold, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Petr Ježek, Wolf Klinz, Georgios Kyrtsos, Philippe Lamberts, Werner Langen, Sander Loones, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Gabriel Mato, Costas Mavrides, Alex Mayer, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Alfred Sant, Martin Schirdewan, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andrea Cozzolino, Ramón Jáuregui Atondo, Paloma López Bermejo, Thomas Mann, Joachim Starbatty, Romana Tomc, Lieve Wierinck

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Agnieszka Kozłowska-Rajewicz

Datum podnošenja

23.5.2018

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

46

+

ALDE

Thierry Cornillet, Petr Ježek, Wolf Klinz, Ramon Tremosa i Balcells, Lieve Wierinck

ECR

Sander Loones, Bernd Lucke, Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner, Joachim Starbatty, Kay Swinburne

PPE

Burkhard Balz, Markus Ferber, Brian Hayes, Danuta Maria Hübner, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Georgios Kyrtsos, Werner Langen, Ivana Maletić, Thomas Mann, Gabriel Mato, Luděk Niedermayer, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Anne Sander, Theodor Dumitru Stolojan, Romana Tomc, Tom Vandenkendelaere

S&D

Hugues Bayet, Pervenche Berès, Andrea Cozzolino, Jonás Fernández, Giuseppe Ferrandino, Roberto Gualtieri, Cătălin Sorin Ivan, Ramón Jáuregui Atondo, Olle Ludvigsson, Costas Mavrides, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Paul Tang

VERTS/ALE

Sven Giegold, Philippe Lamberts, Molly Scott Cato, Ernest Urtasun

5

-

ENF

Gerolf Annemans, Bernard Monot, Marco Zanni

GUE/NGL

Paloma López Bermejo, Martin Schirdewan

4

0

EFDD

Marco Valli

PPE

Esther de Lange

S&D

Neena Gill, Alex Mayer

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 6. lipnja 2018.
Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti