Postupak : 2017/0136(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0190/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0190/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 18/04/2019 - 10.18

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0438

IZVJEŠĆE     ***I
PDF 951kWORD 117k
25.5.2018
PE 616.847v02-00 A8-0190/2018

o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja

(COM(2017)0331 – C8-0191/2017 – 2017/0136(COD))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestiteljica: Danuta Maria Hübner

POGREŠKE/DODACI
AMANDMANI
NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBAOD KOJIH JE IZVJESTITELJ PRIMIO INFORMACIJE
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja

(COM(2017)0331 – C8-0191/2017 – 2017/0136(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0331),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0191/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 4. listopada 2017.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 20. rujna 2017.(2),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0190/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA(3)*

na Prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke(4),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(5),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(6),

budući da:

(1)  Uredbom (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(7) propisuje se da se poravnanje standardiziranih ugovora o OTC izvedenicama obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane u skladu sa sličnim zahtjevima u drugim zemljama skupine G20. Tom se Uredbom uvode i strogi bonitetni i organizacijski zahtjevi i zahtjevi povezani s vođenjem poslovanja za središnje druge ugovorne strane i utvrđuju aranžmani za njihov bonitetni nadzor kako bi se rizici korisnika središnje druge ugovorne strane sveli na najmanju moguću razinu i poduprla financijska stabilnost. Trebalo bi nastaviti s potpunom provedbom ciljeva skupine G20 utvrđenih 2009. na sastanku na vrhu u Pittsburghu kako bi se što više iskoristile prednosti za financijskog stabilnost.

(2)  Volumen aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana u Uniji i svijetu u pogledu razmjera i opsega brzo se povećao od donošenja Uredbe (EU) br. 648/2012. Očekuje se nastavak širenja aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana u narednim godinama zbog uvođenja dodatnih obveza poravnanja, osobito u pogledu na OTC vlasničke i devizne izvedenice kao razrede imovine u prvotnom području primjene, i povećanja dobrovoljnog poravnanja koje obavljaju druge ugovorne strane na koje se ne primjenjuje obveza poravnanja. Prijedlogom Komisije od 4. svibnja 2017.(8) o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, kojim se na ciljani način poboljšava njezina djelotvornost i proporcionalnost, dodatno će se središnje druge ugovorne strane potaknuti da drugim ugovornim stranama nude usluge središnjeg poravnanja izvedenica te da malim financijskim i nefinancijskim drugim ugovornim stranama olakšaju pristup poravnanju. To su glavni elementi kojima će se osigurati potpuna provedba ciljeva skupine G20 u svrhu veće dugoročne financijske stabilnosti. Jača i povezanija tržišta kapitala koja će proizaći iz unije tržišta kapitala dodatno će povećati potrebu za prekograničnim poravnanjem u Uniji, zbog čega će se dodatno povećati važnost i povezanost središnjih drugih ugovornih strana u financijskom sustavu.

(3)  Broj središnjih drugih ugovornih strana koje trenutačno imaju poslovni nastan u Uniji i odobrenje za rad na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 i dalje je relativno ograničen te je u lipnju 2017. iznosio 17. 28 središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja priznato je na temelju odredbi o istovrijednosti iz te Uredbe, kojima je dopušteno da svoje usluge pružaju članovima sustava poravnanja i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji(9). Tržišta poravnanja dobro su integrirana u cijeloj Uniji, ali su izrazito usmjerena na određene razrede imovine i u velikoj mjeri odnose se na određene razrede imovine i međusobno su povezana. Malo je vjerojatno da bi koncentracija rizika mogla uzrokovati propast središnje druge ugovorne strane, ali bi mogla imati izrazito značajne učinke. U skladu s dogovorom postignutim u okviru skupine G20, Komisija je u studenome 2016. donijela Prijedlog uredbe o oporavku i sanaciji središnjih drugih ugovornih strana(10) kojim se osigurava odgovarajuća spremnost nadležnih tijela za rješavanje problema propadajuće središnje druge ugovorne strane, štiteći pritom financijsku stabilnost i ograničavajući troškove poreznih obveznika.

(4)  Neovisno o tom zakonodavnom prijedlogu i s obzirom na sve veći opseg, složenost i prekograničnu dimenziju poravnanja u Uniji i svijetu, trebalo bi preispitati nadzorne sustave za središnje druge ugovorne strane iz Unije i trećih zemalja. Rješavanjem utvrđenih problema u ranoj fazi i utvrđivanjem jasnih i dosljednih sustava nadzora za središnje druge ugovorne strane iz Unije i trećih zemalja ojačala bi se opća stabilnost financijskog sustava Unije i dodatno bi se smanjio rizik od propasti središnje druge ugovorne strane.

(5)  S obzirom na ta razmatranja Komisija je 4. svibnja 2017. donijela komunikaciju „Izazovi najvažnijih infrastruktura financijskog tržišta i daljnji razvoj unije tržišta kapitala”(11), u kojoj se navodi da su daljnje izmjene Uredbe (EU) br. 648/2012 potrebne radi poboljšanja postojećeg okvira kojim se jamči financijska sigurnost i potiče daljnji razvoj i produbljivanje unije tržišta kapitala.

(6)  Sustavi nadzora na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 uglavnom se oslanjaju na nadzorno tijelo matične države. Na temelju postojećeg okvira središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Uniji imaju odobrenje za rad i nadzire ih kolegij nacionalnih nadzornih tijela, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), relevantni članovi Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) i druga relevantna tijela. Kolegiji se oslanjaju na koordinaciju i razmjenu informacija s nacionalnim nadležnim tijelom koje je odgovorno za provedbu odredbi utvrđenih Uredbom (EU) br. 648/2012. Neujednačeni postupci nadzora središnjih drugih ugovornih strana u Uniji mogu dovesti do regulatorne i nadzorne arbitraže i time ugroziti financijsku stabilnost i omogućiti nezdravo tržišno natjecanje. Komisija je na te rizike i potrebu za usklađenijim postupcima nadzora upozorila u svojoj Komunikaciji o uniji tržišta kapitala iz rujna 2016.(12) i tijekom javnog savjetovanja o postupanju europskih nadzornih tijela(13).

(7)  Temeljne zadaće koje se trebaju obavljati putem Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) uključuju određivanje i provedbu monetarne politike Unije i promicanje neometanog djelovanja platnih sustava. Sigurne i učinkovite infrastrukture financijskog tržišta, osobito sustavi poravnanja, ključni su za izvršavanje tih temeljnih zadaća i ostvarenje primarnog cilja ESSB-a, a to je održavanje stabilnosti cijena. Relevantni članovi ESSB-a, odnosno središnje banke koje izdaju valute u kojima središnje druge ugovorne strane obavljaju poravnanje financijskih instrumenata, trebali bi biti uključeni u nadzor središnjih drugih ugovornih strana jer bi izvršavanje tih temeljnih zadaća i ostvarenje primarnog cilja moglo biti ugroženo lošim funkcioniranjem središnje druge ugovorne strane, što bi moglo utjecati na instrumente i druge ugovorne strane koje se koriste za prijenos monetarne politike. Zbog toga bi središnje banke izdanja trebale biti uključene u procjenu upravljanja rizicima središnje druge ugovorne strane. Nadalje, iako se mandati središnjih banaka i nadzornih tijela mogu preklapati, moguća je neusklađenost u slučajevima kada aktivnosti nadzornih tijela utječu na ključne zadaće središnjih banaka u područjima kao što su stabilnost cijena, monetarna politika i platni sustavi. Takve neusklađenosti mogle bi u kriznim situacijama povećati rizike za financijsku stabilnost ako raspodjela odgovornosti među tijelima i dalje bude nejasna.

(8)  Ugovorima je uspostavljena ekonomska i monetarna unija čija je valuta euro te Europska središnja banka (ESB) kao institucija Unije. ESB i nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro čine Eurosustav te određuju i, preko ESSB-a, provode monetarnu politiku Unije. Stoga bi trebalo uzeti u obzir posebnu ulogu Eurosustava kao središnje banke koja izdaje jedinstvenu valutu Unije. Treba voditi računa i o drugim valutama koje postoje u Uniji, a koje nisu euro, i središnjim bankama koje izdaju te valute.

(9)  S obzirom na globalnu prirodu financijskih tržišta i potrebu da se uklone nedosljednosti u nadzoru središnjih drugih ugovornih strana iz Unije i trećih zemalja, trebalo bi ojačati ESMA-in kapacitete za promicanje usklađenosti nadzora središnjih drugih ugovornih strana. Kako bi se ESMA-i dodijelile nove zadaće i odgovornosti, treba osnovati novo tijelo u okviru njezine postojeće organizacijske strukture.

(9.a)  Da bi se ESMA-i povjerile veće ovlasti koje će joj omogućiti ostvarenje njezinih ciljeva, potrebni su i prikladno upravljanje i dostatna financijska sredstva. Samo povećanje ovlasti ne bi bilo dostatno za ostvarenje ciljeva ESMA-e ako ona ne raspolaže dostatnim financijskim sredstvima ili ako se njome ne upravlja na djelotvoran i učinkovit način.

(10)  U okviru ▐ ESMA-e trebalo bi osnovati poseban unutarnji odbor ESMA-e („Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane”) koji bi pripremao odluke i obavljao zadaće povezane s nadzorom središnjih drugih ugovornih strana, koji bi općenito obavljao zadaće povezane sa središnjim drugim ugovornim stranama i nadzirao središnje druge ugovorne strane iz Unije i trećih zemalja. U sastavu Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebali bi biti autoriteti s iskustvom u nadzoru središnjih drugih ugovornih strana. Kako bi se osiguralo neometano uključivanje Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane u organizacijsku strukturu ESMA-e, istodobno vodeći računa o posebnim potrebama nadzora središnjih drugih ugovornih strana i potrebu da se očuva brzina postupka odlučivanja, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi imati neovisnog predsjednika, kojem bi u radu trebao pomagati neovisni potpredsjednik. Odluke Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane koje se odnose na najvažnija područja nadzora središnje druge ugovorne strane trebao bi odobravati ESMA-in Odbor supervizora, a za sve ostale odluke ne bi smjelo biti prigovora Odbora supervizora. Trebalo bi uspostaviti odgovarajuće mehanizme kako bi se osigurala neovisnost Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane unutar ESMA-e.

(11)  Kako bi se osigurao dosljedan nadzorni pristup i uključila sva relevantna tijela uključena u nadzor središnjih drugih ugovornih strana, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi imati stalnog predsjednika, stalnog potpredsjednika, četiri stalna direktora i članove zadužene za pojedinačnu središnju drugu ugovornu stranu. Predsjednik, potpredsjednik i direktori Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebali bi postupati neovisno i objektivno u interesu Unije u cjelini. Članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane zaduženi za pojedinačnu središnju drugu ugovornu stranu trebali bi uključivati predstavnika nacionalnih nadležnih tijela država članica u kojima središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan, imenovanih u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, i predstavnika relevantne središnje banke ili središnjih banaka izdanja. Predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebao bi imati pravo pozivati članove kolegija nadzornih tijela i predstavnike tijela nadležnih za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja koje je ESMA priznala da na sastancima sudjeluju kao promatrači kako bi se osiguralo da Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane uzima u obzir stajališta drugih relevantnih tijela. Dok bi stalni članovi trebali sudjelovati na svim sastancima Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, članovi zaduženi za pojedinačnu središnju drugu ugovornu stranu trebali bi sudjelovati samo ako je to potrebno i prikladno za središnju drugu ugovornu stranu koju nadziru. Prisutnost i neovisnih članova▐ i članova zaduženih za pojedinačnu središnju drugu ugovornu stranu trebala bi osigurati da odluke donesene u okviru Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane budu dosljedne, prikladne i razmjerne u cijeloj Uniji te da relevantna nacionalna nadležna tijela, središnje banke izdanja i promatrači budu uključeni u donošenje odluka o pitanjima koja se odnose na središnju drugu ugovornu stranu s poslovnim nastanom u određenoj državi članici.

(11.a)  Kako bi se osigurao dosljedan nadzorni pristup, ESMA uz ispitivanja otpornosti na stres utvrđena ovom Uredbom uzima u obzir i ispitivanja otpornosti na stres koja provode središnje druge ugovorne strane u okviru svojih mehanizama za oporavak i sanaciju. Ta bi se ispitivanja otpornosti na stres, tijekom kojih bi središnja druga ugovorna strana trebala ispitati svoje mehanizme u cijeloj Uniji s obzirom na njihov ukupni učinak na financijsku stabilnost Unije, trebala uključiti u simulacije kriznih situacija u pogledu mogućih stresnih događaja na razini cijeloga sustava.

(12)  Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi, pri donošenju odluka o pitanjima koja se odnose na središnju drugu ugovornu stranu s poslovnim nastanom u određenoj državi članici, sazvati stalne članove i relevantne predstavnike nacionalnih nadležnih tijela koje je država članica imenovala u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 te osigurati da budu uključeni u postupak donošenja odluka, kao i promatrače koje su imenovale relevantne središnje banke izdanja. Pri donošenju odluka o središnjoj drugoj ugovornoj strani treće zemlje samo bi stalni članovi, relevantne središnje banke izdanja i svi relevantni promatrači na sastancima Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebali sudjelovati u postupku donošenja odluka.

(13)  Kako bi se osigurao prikladan, djelotvoran i brz postupak donošenja odluka, predsjednik, potpredsjednik i direktori Nadzornog odbora i predstavnik nadležnog tijela države članice u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan trebali bi imati glasačka prava. Predstavnici ESB-a, Komisije i relevantnih središnjih banaka te promatrači ne bi trebali imati glasačka prava. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi svoje odluke donositi običnom većinom, dok bi predsjednik trebao imati odlučujući glas u slučaju neodlučenog rezultata glasovanja.

(14)  Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi biti nadležan za određene zadaće koje su mu dodijeljene u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012 kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i financijska stabilnost Unije i njezinih država članica.

(15)  Kako bi se osigurao djelotvoran nadzor, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane mora imati svoje osoblje koje posjeduje dovoljno znanja, vještina i iskustva i odgovarajuća sredstva kojima se jamči njegova samostalnost, neovisnost i primjereno funkcioniranje u pogledu njegovih zadaća. Učinak koji nove ovlasti ESMA-e koje joj omogućuju nadzor nad središnjim drugim ugovornim stranama imaju na proračun treba razmotriti na temelju izvješća koje ESMA priprema u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010.

(16)  Kako bi se osigurala odgovarajuća razina stručnosti i odgovornosti, predsjednika, potpredsjednika i direktore Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebalo bi imenovati na temelju postignuća, vještina, znanja iz područja poravnanja, aktivnosti nakon trgovanja i financija te iskustva relevantnog za nadzor i regulaciju središnjih drugih ugovornih strana. Trebalo bi ih birati na temelju otvorenog natječaja. Komisija bi prijedlog za imenovanje kandidata u dogovoru s nacionalnim nadzornim tijelima trebala podnijeti Europskom parlamentu na odobrenje. Nakon što Europski parlament odobri prijedlog, Vijeće bi trebalo donijeti provedbenu odluku.

(17)  Kako bi se osigurala transparentnost i demokratska kontrola te zaštitila prava institucija Unije, predsjednik, potpredsjednik i direktori Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebali bi za sve odluke koje donesu na temelju ove Uredbe odgovarati Europskom parlamentu i Vijeću.

(18)  Predsjednik, potpredsjednik i direktori Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebali bi postupati neovisno i objektivno u interesu Unije u cjelini. Trebali bi osigurati da se na odgovarajući način vodi računa o pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i financijskoj stabilnosti u svakoj državi članici i u Uniji.

(19)  Kako bi se u cijeloj Uniji poticala dosljednost nadzora središnjih drugih ugovornih strana iz Unije i trećih zemalja, predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebao bi predsjedavati i voditi kolegije, a stalni članovi trebali bi na njima sudjelovati. ESB bi isto trebao, ovisno o slučaju i u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, sudjelovati na kolegijima kako bi mogao izvršavati svoj mandat u skladu s člankom 127. UFEU-a.

(20)  Kako bi se osigurao prikladan i djelotvoran postupak donošenja odluka, predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane trebao bi na sastancima kolegija imati pravo na jedan glas, dok potpredsjednik i direktori Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane te predstavnik Komisije ne bi trebali imati pravo glasa. Sadašnji članovi kolegija trebali bi i dalje ostvarivati svoja postojeća glasačka prava.

(20.a)  U skladu s ovom Uredbom o izmjeni nacionalna nadležna tijela i dalje izvršavaju svoje postojeće nadzorne zadaće u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012. Međutim, radi poticanja dosljednosti u nadzoru središnjih drugih ugovornih strana u cijeloj Uniji trebalo bi utvrditi podjelu odgovornosti ovisno o odlukama o kojima je riječ. Trebalo bi razlikovati tri kategorije odluka: odluke za koje nadležna tijela trebaju prethodnu suglasnost ESMA-e, odluke za koje se nadležna tijela trebaju savjetovati s ESMA-om i odluke za koje bi isključivu odgovornosti i dalje trebala imati nadležna tijela.

(20.b)  Uspješan nadzor središnjih drugih ugovornih strana temelji se na razvoju kompetencija, stručnog znanja i sposobnosti, kao i na izgradnji suradničkih odnosa i razmjenama među institucijama. Budući da su to sve procesi koji se razvijaju s vremenom i u skladu s vlastitom dinamikom, pri oblikovanju funkcionalnog, učinkovitog i djelotvornog nadzornog sustava za središnje druge ugovorne strane trebalo bi uzeti u obzir njegov mogući dugoročni razvoj. Stoga se očekuje da će se podjela odgovornosti uvedena ovom Uredbom o izmjeni mijenjati usporedo s razvojem uloge i kapaciteta ESMA-e.

(21)  Budući da između ESMA-e i nacionalnih nadležnih tijela mogu nastati sporovi u vezi s nekim odlukama koje se trebaju donijeti, uvodi se poseban mehanizam za slučajeve neslaganja između ESMA-e i nacionalnih nadležnih tijela. Ako se nadležno tijelo ne slaže s predloženom izmjenom ili prigovorom ESMA-e, trebalo bi imati pravo da Odboru supervizora podnese obrazložen zahtjev kojim traži ocjenu tog prigovora ili izmjene. Odbor supervizora može prihvatiti ili odbiti ESMA-in prigovor ili izmjene. Isto tako, potrebno je naglasiti mandate središnjih banaka izdanja koji se odnose na njihove zadaće provođenja monetarne politike jer bi loše funkcioniranje središnje druge ugovorne strane moglo predstavljati rizik za provedbu monetarne politike Unije i promicanje neometanog djelovanja platnih sustava.

(21.a)  ▌Za određene odluke ▌ESMA ili nadležno tijelo, ovisno o slučaju, trebali bi se savjetovati s relevantnim središnjim bankama izdanja, osobito kad se te odluke odnose na platne sustave i sustave namire središnjih drugih ugovornih strana i s time povezanih postupaka upravljanja likvidnosnim rizikom za transakcije denominirane u valuti te središnje banke izdanja. Nakon isteka roka za savjetovanje sa središnjim bankama izdanja, ESMA ili nadležno tijelo trebali bi uložiti sve napore kako bi se uskladili s izmjenama koje predlože središnje banke. Ako u nacrtu odluke nisu uključene izmjene koje je predložila središnja banka izdanja, ESMA ili nadležno tijelo u pisanom obliku obavješćuje tu središnju banku izdanja navodeći detaljne razloge i objašnjenje za svako znatno odstupanje od tih izmjena.

(22)  Kako bi se ESMA-i omogućilo djelotvorno ostvarivanje njezinih zadaća u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama, središnje druge ugovorne strane iz Unije i trećih zemalja trebale bi plaćati naknade za nadzor za ESMA-ine zadaće nadzora i administrativne zadaće. Te bi naknade trebale biti proporcionalne prometu dotične središnje druge ugovorne strane i obuhvaćati ▌zahtjeve za izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama iz Unije, zahtjeve za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja i godišnje naknade povezane sa zadaćama koje su u ESMA-inoj nadležnosti. Komisija bi delegiranim aktom trebala dodatno odrediti vrste naknada, predmete za koje se plaćaju naknade, iznose naknada i način na koji ih plaćaju središnje druge ugovorne strane iz Unije koje imaju odobrenje za rad i koje su podnijele zahtjev za odobrenje i priznate središnje druge ugovorne strane trećih zemalja.

(23)  Ovom je Uredbom potrebno revidirati i sustave nadzora za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja koje u Uniji nude usluge poravnanja. Kako bi se izbjegle bitne posljedice za financijsku stabilnost subjekata iz Unije, potrebno je poboljšati pristup informacijama, kapacitet za provedbu izravnog nadzora i mogućnost razmjene informacija o središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja među relevantnim tijelima Unije i tijelima država članica. Prisutan je i rizik promjena pravila središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja i regulatornog okvira treće zemlje koje nije moguće uzeti u obzir i koje bi mogle negativno utjecati na regulatorne ili nadzorne rezultate, što bi moglo dovesti do nejednakih uvjeta za središnje druge ugovorne strane iz Unije i središnje druge ugovorne strane trećih zemalja.

(24)  Poravnanje znatnih iznosa financijskih instrumenata denominiranih u valutama države članice provode priznate središnje druge ugovorne strane trećih zemalja. To će se znatno povećati kad Ujedinjena Kraljevina izađe iz Unije i kad se zahtjevi ove Uredbe prestanu primjenjivati na središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini. Na dogovore o suradnji usuglašene u okviru kolegija nadzornih tijela neće se više primjenjivati zaštitni mehanizmi i postupci iz ove Uredbe, uključujući i postupke pred Sudom Europske unije. To podrazumijeva značajne izazove za tijela Unije i država članica u zaštiti financijske stabilnosti.

(25)  U okviru svoje predanosti integriranim financijskim tržištima, Komisija bi trebala i dalje na temelju odluka o istovjetnosti utvrđivati ispunjavaju li pravni i nadzorni okviri trećih zemalja zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 648/2012. Kako bi se poboljšala provedba postojećih pravila o istovjetnosti u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama, Komisija bi trebala po potrebi dodatno odrediti kriterije za procjenu istovrijednosti sustava središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja. Potrebno je ESMA-i dodijeliti ovlast nadzora regulatornih i nadzornih kretanja u sustavima središnjih drugih ugovornih strana čiju je istovrijednost Komisija utvrdila. Time bi se trebalo osigurati da treće zemlje i dalje ispunjavaju kriterije o istovjetnosti i sve ostale konkretne uvjete. ESMA bi o svojim saznanjima trebala izvješćivati Komisiju na povjerljivoj osnovi.

(26)  Komisija trenutačno može u svakom trenutku izmijeniti, ukinuti, preispitati ili opozvati bilo koju odluku o istovjetnosti, osobito ako u trećoj zemlji dođe do promjena koje bitno utječu na elemente koji su ocijenjeni u skladu sa zahtjevima o istovrijednosti iz ove Uredbe. Ako relevantna tijela treće zemlje više ne surađuju u dobroj vjeri s ESMA-om ili drugim nadzornim tijelima Unije ili prestanu na kontinuiranoj osnovi ispunjavati primjenjive zahtjeve o istovrijednosti, Komisija može, među ostalim, upozoriti tijelo treće zemlje ili objaviti posebnu preporuku. Ako u bilo kojem trenutku odluči opozvati odluku o istovrijednosti treće zemlje, Komisija može odgoditi datum primjene te odluke kako bi otklonila rizike za financijsku stabilnost ili rizike poremećaja na tržištu. Osim tih ovlasti koje trenutačno ima, Komisija bi trebala moći utvrditi posebne uvjete kojima bi se osiguralo da treća zemlja na koju se odnosi odluka o istovjetnosti i dalje na kontinuiranoj osnovi ispunjava kriterije o istovjetnosti. Komisija bi trebala moći utvrditi i uvjete kojima se osigurava da ESMA može djelotvorno izvršavati svoje dužnosti u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama priznatima u skladu s ovom Uredbom ili u vezi s nadzorom regulatornih i nadzornih kretanja u trećim zemljama koja su relevantna za donesene odluke o istovrijednosti.

(27)  S obzirom na sve veću prekograničnu dimenziju središnjih drugih ugovornih strana i povezanost unutar financijskog sustava Unije, potrebno je poboljšati kapacitet Unije za utvrđivanje, nadzor i smanjivanje mogućih rizika povezanih sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja. Stoga bi trebalo poboljšati ulogu ESMA-e kako bi mogla djelotvorno nadzirati središnje druge ugovorne strane treće zemlje koje podnose zahtjev za priznavanje pružanja usluga poravnanja u Uniji. Trebalo bi poboljšati i sudjelovanje središnjih banka izdanja iz Unije u priznavanju i nadzoru središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja koje posluju s valutom koje one izdaju. Stoga bi se sa središnjim bankama izdanja iz Unije trebalo savjetovati o određenim aspektima koji utječu na zadaće monetarne politike u vezi s financijskim instrumentima denominiranima u valutama Unije koji se u znatnoj mjeri poravnavaju posredstvom središnjih drugih ugovornih strana koje se nalaze izvan Unije.

(28)  Nakon što Komisija prizna pravni i nadzorni okvir određene treće zemlje kao istovrijedan okviru Unije, u postupku priznavanja središnjih drugih ugovornih strana te treće zemlje trebalo bi uzeti u obzir rizike koje te središnje druge ugovorne strane predstavljaju za stabilnost Unije ili za državu članicu.

(29)  ESMA bi trebala, pri razmatranju zahtjeva za priznavanje središnje druge ugovorne strane treće zemlje, procijeniti razinu sistemskog rizika koji središnja druga ugovorna strana predstavlja za financijsku stabilnost Unije ili za jednu ili više njezinih država članica. Pri provedbi te procjene ESMA bi trebala uzeti u obzir poslove koje ta središnja druga ugovorna strana obavlja u Uniji kao i druge poslove te središnje druge ugovorne strane izvan Unije u mjeri u kojoj je vjerojatno da će ti poslovi izvan Unije utjecati na opću složenost središnje druge ugovorne strane.

(29.a)  ESMA bi trebala procijeniti razinu sistemskog rizika koju središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev za priznavanje predstavlja za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica na temelju objektivnih i transparentnih kriterija utvrđenih ovom Uredbom. Ti kriteriji trebali bi se dodatno utvrditi delegiranim aktom Komisije. U delegiranom aktu bi pri utvrđivanju tih kriterija trebalo uzeti u obzir narav transakcija čije je poravnanje obavila središnja druga ugovorna strana, uključujući njihovu složenost, nestabilnost cijena i prosječni rok dospijeća, kao i transparentnost i likvidnost dotičnih tržišta te mjeru u kojoj su aktivnosti poravnanja te središnje druge ugovorne strane denominirane u eurima ili u drugoj valuti Unije. U tom pogledu posebna obilježja određenih ugovora o poljoprivrednim robnim izvedenicama koji su uvršteni na uređena tržišta trećih zemalja i koji se na njima izvršavaju, a koja se odnose na tržišta koja u velikoj mjeri služe domaćim nefinancijskim drugim ugovornim stranama u toj trećoj zemlji koje na temelju tih ugovora upravljaju svojim komercijalnim rizicima, mogu predstavljati neznatan rizik za članove sustava poravnanja i mjesta trgovanja u Uniji zbog niske razine uzajamne povezanosti s ostatkom financijskog sustava. Ako je u trećoj zemlji u kojoj središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev za priznavanje na snazi okvir za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana, ESMA u svojoj analizi stupnja sistemskog rizika koji ta središnja druga ugovorna strana predstavlja za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica i o tome treba voditi računa.

(30)  Središnje druge ugovorne strane koje nisu sistemski važne za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica trebale bi se smatrati središnjim drugim ugovornim stranama prve razine rizika. Središnje druge ugovorne strane koje su sistemski važne ili će vjerojatno postati sistemske važne za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica trebale bi se smatrati središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika. Ako ESMA utvrdi da središnja druga ugovorna strana nije sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, na tu središnju drugu ugovornu stranu trebalo bi primjenjivati postojeće uvjete o priznavanju na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012. Ako ESMA utvrdi da je središnja druga ugovorna strana sistemski važna, trebalo bi utvrditi dodatne zahtjeve ovisno o razini rizika koje ta središnja druga ugovorna strana predstavlja. ESMA bi takvu središnju drugu ugovornu stranu trebala priznati samo ako ta središnja druga ugovorna strana ispunjava te zahtjeve.

(31)  Dodatni zahtjevi trebali bi uključivati određene bonitetne zahtjeve utvrđene Uredbom (EU) br. 648/2012 kojima se nastoji povećati sigurnost i djelotvornost središnje druge ugovorne strane. ESMA bi trebala imati izravnu odgovornost za to da osigura da sistemski važne središnje druge ugovorne strane trećih zemalja ispunjavaju te zahtjeve. Povezani zahtjevi trebali bi ESMA-i omogućiti provedbu cjelovitog i djelotvornog nadzora te središnje druge ugovorne strane.

(32)  Kako bi se osigurala prikladna uključenost središnjih banaka izdanja, sistemski važne središnje druge ugovorne strane trećih zemalja trebale bi ispunjavati i relevantne zahtjeve koje središnje banke izdanja smatraju potrebnima u skladu s ovom Uredbom. Središnje banke izdanja trebale bi ESMA-i u roku od 150 dana nakon što središnja druga ugovorna strana podnese kompletan zahtjev, dostaviti potvrdu o tome ispunjava li središnja druga ugovorna strana te dodatne zahtjeve.

(32.a)  Ako središnja banka izdanja odluči uvesti dodatan zahtjev za sistemski važnu središnju drugu ugovornu stranu iz treće zemlje, trebala bi nastojati da ta odluka bude što transparentnija i da se pritom na odgovarajući način poštuje potreba za zaštitom povjerljivih ili osjetljivih informacija.

(32.b)  Središnje banke izdanja trebale bi procjenjivati otpornost priznatih središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja na nepovoljna tržišna kretanja uzimajući u obzir rizik koji one predstavljaju za stabilnost valute središnje banke izdanja, transmisiju monetarne politike i neometano funkcioniranje platnih sustava. U takvim bi se slučajevima trebala osigurati suradnja i razmjena informacija između središnjih banaka izdanja i ESMA-e kako bi se izbjeglo udvostručavanje posla.

(32.c)  Iznimne okolnosti koje utječu na transmisiju monetarne politike ili na neometano funkcioniranje platnih sustava mogu, u mjeri u kojoj je to dopušteno institucionalnim okvirom središnje banke izdanja, biti razlog uvođenja zahtjeva za sistemski važne središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja koji su povezani s likvidnosnim rizicima, sustavima namire, nadoknadama, kolateralom ili sporazumima o međudjelovanju. U takvim bi okolnostima središnje banke izdanja i ESMA trebale surađivati i razmjenjivati informacije, osobito svoje procjene rizika koje te okolnosti nose sa sobom i njihovog mogućeg trajanja, kao i predviđene posljedice zahtjeva koji će se uvesti.

(32.d)  Suradnja i razmjena informacija između nadzornih tijela iz Unije i onih iz trećih zemalja veoma su važne da bi se osigurao uspješan nadzor središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja i da bi se svim relevantnim tijelima omogućilo da u iznimnim okolnostima reagiraju na koordiniran, djelotvoran i učinkovit način. Stoga bi ESMA trebala uvesti mehanizme suradnje s relevantnim nadležnim tijelima iz trećih zemalja čiji se pravni i nadzorni okviri smatraju istovrijednima ovoj Uredbi, koji bi trebali obuhvatiti sve elemente potrebne za, među ostalim, neometanu razmjenu informacija, koordinaciju nadzornih aktivnosti, stvarno praćenje razvoja regulatornih i nadzornih aktivnosti u trećoj zemlji i uspješnu suradnju u iznimnim okolnostima.

(33)  Razlikuje se razina rizika koju sistemski važne središnje druge ugovorne strane predstavljaju za financijski sustav i stabilnost Unije. Zahtjevi za sistemski važne središnje druge ugovorne strane trebali bi se stoga primjenjivati na način koji je razmjeran rizicima koje središnja druga ugovorna strana može predstavljati za Uniju. Ako ESMA u dogovoru s relevantnim središnjim bankama izdanja zaključi da središnja druga ugovorna strana iz treće zemlje ima takvu sistemsku važnost da se činjenicom da poštuje dodatne zahtjeve utvrđene ovom Uredbom pitanje rizika za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica ne rješava adekvatno, ESMA bi trebala imati pravo predložiti Komisiji da se ta središnja druga ugovorna strana ne prizna i utvrditi specifične usluge poravnanja ili aktivnosti za koje smatra da ih središnja druga ugovorna strana odobrena u skladu s ovom Uredbom treba pružati isključivo članovima sustava poravnanja i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji. Na temelju te preporuke Komisija bi trebala moći donijeti delegirani akt u kojem se navodi da neke ili sve usluge koje pruža ta središnja druga ugovorna strana smije pružati središnja druga ugovorna strana koja ima poslovni nastan u Uniji i koja kao takva ima odobrenje isključivo članovima sustava poravnanja i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji. Trebalo bi omogućiti da se tim delegiranim aktom utvrdi odgovarajući rok za prilagodbu za središnju drugu ugovornu stranu, njezine članove sustava poravnanja i njihove klijente, uvjete pod kojima se ta središnja druga ugovorna strana može privremeno priznati tijekom tog razdoblja za prilagodbu i sve mjere koje bi se trebale poduzeti u tom razdoblju kako bi se ograničili mogući troškovi za članove sustava poravnanja i njihove klijente, osobito one s poslovnim nastanom u Uniji.

(34)  ESMA bi trebala redovito preispitivati priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja, kao i njihovu klasifikaciju kao središnje druge ugovorne strane prve ili druge razine rizika. U tom bi pogledu ESMA trebala, između ostalog, razmotriti promjene vrste, veličine i složenosti poslovanja središnje druge ugovorne strane. Ta bi se preispitivanja trebala provoditi barem svake dvije godine ili svakih pet godina, ovisno o tome u kojoj mjeri su financijski instrumenti čije je poravnanje obavila središnja druga ugovorna strana denominirani u valutama Unije. Preispitivanja bi se trebala provoditi i kad priznata središnja druga ugovorna strana iz treće zemlje proširi raspon svojih aktivnosti i usluga u Uniji. Na temelju tih preispitivanja i ne dovodeći u pitanje pravo ESMA-e da Komisiji preporuči da se određena središnja druga ugovorna strana ne bi trebala priznati, ESMA bi trebala moći premjestiti određenu središnju drugu ugovornu stranu iz prve u drugu razinu rizika i obrnuto. U slučaju premještanja središnje druge ugovorne strane iz prve razine rizika u drugu potrebno je dopustiti razdoblje prilagodbe.

(35)  ESMA bi trebala moći uzeti u obzir i u kojoj se mjeri može usporediti način na koji sistemski važna središnja druga ugovorna strana treće zemlje ispunjava zahtjeve primjenjive u toj trećoj zemlji s načinom na koji ta središnja druga ugovorna strana ispunjava zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 648/2012. ESMA bi pri provedbi te procjene, kada je to relevantno, trebala voditi računa o tome je li Komisija donijela provedbeni akt kojim se utvrđuje da su pravni i nadzorni sustavi treće zemlje u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan istovrijedni onima iz ove Uredbe i bilo kojim uvjetima kojima primjena tog provedbenog akta može podlijegati. ESMA bi radi proporcionalnosti pri provedbi te procjene trebala također uzeti u obzir u kojoj su mjeri financijski instrumenti čije je poravnanje obavila središnja druga ugovorna strana denominirani u valutama Unije. Komisija bi trebala donijeti delegirani akt kojim se dodatno određuju načini i uvjeti ocjenjivanja usporedivih načina ispunjavanja zahtjeva.

(36)  ESMA bi trebala imati sve ovlasti potrebne za nadzor priznatih središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja kako bi se osiguralo da na kontinuiranoj osnovi ispunjavaju zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 648/2012. U određenim područjima ▌trebalo bi provesti savjetovanje sa središnjim bankama izdanja o aspektima nacrta odluke koji se odnose na valutu koju te banke izdaju. Nakon isteka roka za savjetovanje sa središnjim bankama izdanja Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane trebao bi učiniti sve što je potrebno kako bi se uzele u obzir izmjene koje su one predložile. Ako nacrtu odluke Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane koji će se dostaviti Odboru supervizora ne sadržava izmjene koje je predložila središnja banka izdanja, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane o tome bi trebao u pisanom obliku obavijestiti tu središnju banku izdanja i pritom navesti detaljne razloge i objašnjenje za svako znatno odstupanje od predloženih izmjena.

(36.a)  Radi lakše razmjene informacija o središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja trebalo bi uspostaviti kolegije za središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja. Takvi kolegiji trebali bi okupiti stalne članove Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, nadležna tijela država članica, središnje banke izdanja i nadzorna tijela subjekata s poslovnim nastanom u Uniji na koje bi aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja mogle utjecati, a to su članovi sustava poravnanja, mjesta trgovanja i središnjih depozitorija vrijednosnih papira. Kolegiji za središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja mogu zatražiti od predsjednika Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane da se raspravi o određenim pitanjima povezanima sa središnjom drugom ugovornom stranom koja ima poslovni nastan u trećoj zemlji.

(38)  ESMA bi trebala moći izreći periodične novčane kazne kako bi prisilila središnje druge ugovorne strane trećih zemalja da prestanu kršiti odredbe, da dostavljaju potpune i točne informacije koje ESMA zahtijeva ili da pristanu na istragu ili izravni nadzor.

(39)  ESMA bi trebala moći izricati globe središnjim drugim ugovornim stranama prve i druge razine rizika ako ustanovi da su s namjerom ili iz nemara prekršile odredbe ove Uredbe tako što su ESMA-i dostavile netočne ili neistinite informacije. Nadalje, ESMA bi trebala moći izricati globe središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika ako ustanovi da su s namjerom ili iz nemara prekršile dodatne zahtjeve koji se na njih primjenjuju na temelju ove Uredbe.

(40)  Globe se izriču u skladu s razinom ozbiljnosti povrede odredbi. Povrede odredbi trebalo bi raspodijeliti u različite skupine za koje bi trebalo izreći konkretne globe. U izračunavanju globe za određenu povredu odredbi, ESMA bi trebala primjenjivati metodologiju koja se sastoji od dva koraka, odnosno određivanja osnovnog iznosa i usklađivanja tog osnovnog iznosa, prema potrebi, s pomoću različitih koeficijenata. Osnovni iznos trebao bi se odrediti uzimanjem u obzir godišnjeg prometa dotične središnje druge ugovorne strane, dok bi se usklađenja trebala provoditi povećavanjem ili smanjenjem osnovnog iznosa primjenom relevantnih koeficijenata u skladu s ovom Uredbom.

(41)  Ovom Uredbom trebalo bi odrediti koeficijente za otežavajuće i olakšavajuće okolnosti kako bi se ESMA-i osigurali potrebni instrumenti za odlučivanje o globi koja je razmjerna ozbiljnosti povrede odredbi koju je počinila središnja druga ugovorna strana treće zemlje, uzimajući u obzir okolnosti u kojima su odredbe prekršene.

(42)  Odluka o izricanju globe ili periodičnih novčanih kazni trebala bi se temeljiti na neovisnoj istrazi.

(43)  Prije donošenja odluke o izricanju globe ili periodičnih novčanih kazni, ESMA bi trebala omogućiti osobama u postupku da budu saslušane radi poštovanja njihovih prava na obranu.

(44)  ESMA bi se trebala suzdržati od izricanja globe ili periodičnih novčanih kazni u slučaju prethodne pravomoćne oslobađajuće ili osuđujuće presude na temelju identičnih ili u osnovi podjednakih činjenica u kaznenim postupcima koja prema nacionalnom pravu ima snagu presuđene stvari.

(45)  Odluke ESMA-e o izricanju globe ili periodičnih novčanih kazni trebale bi biti izvršive i njihova izvršivost trebala bi podlijegati pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi na čijem se području ona provodi. Pravila građanskog postupka ne bi smjela uključivati kaznena postupovna pravila, ali mogu uključivati administrativna postupovna pravila.

(46)  Ako središnja druga ugovorna strana druge razine rizika počini povredu odredbi, ESMA bi trebala biti ovlaštena poduzeti niz nadzornih mjera, što uključuje i to da od središnje druge ugovorne strane druge razine rizika zatraži da prestane kršiti odredbe i, kao krajnju mjeru, da ukine priznanje u slučaju kada središnja druga ugovorna strana druge razine rizika ozbiljno ili opetovano krši odredbe ove Uredbe. ESMA bi trebala primjenjivati nadzorne mjere uzimajući u obzir prirodu i ozbiljnost povrede odredbe i trebala bi poštovati načelo proporcionalnosti. Prije donošenja odluke o nadzornim mjerama, ESMA bi trebala omogućiti osobama u postupku da budu saslušane radi poštovanja njihovih prava na obranu.

(47)  Provjera značajnih promjena modela i parametara donesenih za izračun zahtjeva za iznos nadoknada, doprinosa u jamstveni fond, zahtjeva za kolateral i ostalih mehanizama za kontrolu rizika središnje druge ugovorne strane trebala bi se uskladiti s novim zahtjevom da za određene odluke nacionalnih nadležnih tijela u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u Uniji bude potrebna prethodna suglasnost ESMA-e. Radi pojednostavnjivanja postupka provjere modela dvije provjere koje neovisno moraju provesti nacionalno nadležno tijelo i ESMA trebalo bi zamijeniti jednom provjerom koju će provoditi nacionalno nadležno tijelo uz prethodnu suglasnost ESMA-e. Nadalje, trebalo bi razjasniti međudjelovanje te provjere i odluke kolegija. Preliminarno potvrđivanje značajne promjene tih modela ili parametara trebalo bi biti moguće kad god je to potrebno, osobito ako je njihova brza promjena potrebna da bi se osigurala stabilnost upravljanja rizikom središnje druge ugovorne strane.

(48)  Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s dodatnim određivanjem vrsta naknada, predmeta za koje se plaćaju naknade, iznosa naknada i načina njihova plaćanja; u vezi s određivanjem uvjeta na temelju kojih se utvrđuju kriteriji prema kojima se određuje je li središnja druga ugovorna strana treće zemlje sistemski važna ili će vjerojatno postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, kao i u vezi s određivanjem kriterija za utvrđivanje toga da je središnja druga ugovorna strana značajno sistemski važna; u vezi s određivanjem dodatnih zahtjeva koje središnja banka može nametnuti sistemski važnoj središnjoj drugoj ugovornoj strani treće zemlje; navođenjem da se usluge koje pruža središnja druga ugovorna strana treće zemlje pružaju tek nakon odobrenja u skladu s člankom 14. i svakog eventualnog razdoblja prilagodbe; u vezi s dodatnim određivanjem kriterija koje treba primjenjivati za procjenu istovrijednosti sustava trećih zemalja; u vezi s određivanjem načina i uvjeta na temelju kojih središnje druge ugovorne strane moraju ispunjavati određene zahtjeve; u vezi s dodatnim pravilima postupanja koja se odnose na izricanje globe ili periodičnih novčanih kazni, uključujući odredbe o pravu na obranu, rokove, naplatu globe ili periodičnih novčanih kazni i zastare za izricanje i izvršenje novčanih kazni ili globe; te u vezi s mjerama za izmjenu Priloga IV. radi uzimanja u obzir kretanja na financijskim tržištima.

(49)  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, osobito u vezi s priznavanjem središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja i istovrijednosti pravnih sustava trećih zemalja, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti.

(50)  S obzirom na to da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Uredbe, to jest povećanje sigurnosti i djelotvornosti središnjih drugih ugovornih strana na način da se utvrde jedinstveni zahtjevi za njihove aktivnosti, jer se oni zbog svojeg opsega i učinaka mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi okvire onoga što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(51)  Trebalo bi odgoditi primjenu ovlasti ESMA-e da prizna središnju drugu ugovornu stranu treće zemlje kao središnju drugu ugovornu stranu prve ili druge razine rizika dok se dodatno ne odrede kriteriji na temelju kojih se može procijeniti je li središnja druga ugovorna strana treće zemlje sistemski važna ili će vjerojatno postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica.

(52)  Stoga bi Uredbu (EU) br. 1095/2010 i Uredbu (EU) br. 648/2012 trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EU) br. 648/2012

Uredba (EU) br. 648/2012 mijenja se kako slijedi:

1.  U članku 6. stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje u skladu s člankom 17. ili su priznate u skladu s člankom 25. te datum odobrenja ili priznanja, uz navođenje središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje ili su priznate za potrebe obveze poravnanja”.

1.a  U članku 15. umeću se sljedeći stavci:

„1.a Za potrebe stavka 1. proširenje poslovanja na nove aktivnosti ili usluge iziskuje proširenje odobrenja ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a) nova usluga ili aktivnost izlaže središnju drugu ugovornu stranu novim ili većim rizicima;

(b) nova se usluga pruža ili se nova aktivnost provodi za vrstu financijskih instrumenata drukčijeg profila rizičnosti ili koji se bitno razlikuju od proizvoda koje je središnja druga ugovorna strana već poravnala;

(c) nova se usluga pruža se ili se nova aktivnost provodi za vrstu financijskih instrumenata koji nisu navedeni u odluci o odobrenju središnje druge ugovorne strane.

1.b Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za primjenu stavka 1. te u uskoj suradnji s ESSB-om, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda i utvrđuje popis pokazatelja kojima se dodatno definiraju uvjeti iz stavka 1.a.

ESMA Komisiji podnosi nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do … [12 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

2.  U članku 17. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. U roku 30 radnih dana od primitka zahtjeva, nadležno tijelo ocjenjuje potpunost zahtjeva savjetujući se s ESMA-om. Ako zahtjev nije potpun, nadležno tijelo utvrđuje rok do kojeg središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev mora dostaviti dodatne informacije. Nakon primitka tih dodatnih informacija nadležno ih tijelo odmah prosljeđuje ESMA-i i kolegiju osnovanom u skladu s člankom 18. stavkom 1. Nakon što nadležno tijelo, savjetujući se s ESMA-om, ocijeni da je zahtjev potpun, ono o tome na odgovarajući način obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev i članove kolegija.”

2.a  U članku 17. četvrti podstavak stavka 4. zamjenjuje se sljedećim:

Kada nije doneseno zajedničko mišljenje uzajamnim sporazumom kako je navedeno u trećem podstavku i kada je obična većina kolegija izrazila negativno mišljenje, bilo koje od predmetnih nadležnih tijela može ▌u roku 30 kalendarskih dana od donošenja tog negativnog mišljenja, uputiti predmet ESMA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”

3.  Članak 18. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. U roku od 30 kalendarskih dana od podnošenja potpunog zahtjeva u skladu s člankom 17., nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane osniva kolegij kako bi se olakšalo obavljanje zadaća iz članaka 15., 17., 49., 51. i 54.

Predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane iz članka 22.a predsjeda i upravlja kolegijem.”

(b)  u stavku 2., točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) stalnih članova Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane iz članka 22.a stavka 2. točke (a);

(c)  u stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) nadležnih tijela odgovornih za nadzor triju članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane ▌koje na zbirnoj osnovi tijekom jednogodišnjeg razdoblja najviše doprinose u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane iz članka 42., uključujući, po potrebi, ESB kada obavlja zadaće koje se tiču bonitetnog nadzora kreditne institucije u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma koje su mu dodijeljene Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013.(14) ako ta tijela izraze interes za sudjelovanje u tom kolegiju.

(ca)  u stavak 2. umeće se točka (ca):

„(ca) nadležnih tijela članova sustava poravnanja koji nisu navedeni u točki (c), podložno suglasnosti nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane. Ta nadležna tijela za sudjelovanje u kolegiju traže pristanak nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane, pri čemu obrazloženje zahtjeva temelje na svojoj procjeni učinka koji bi financijske teškoće mogle imati središnje druge ugovorne strane na financijsku stabilnost lokalnog tržišta valute koju ono izdaje. U slučaju da nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ne odobri taj zahtjev, ono mora pružiti potpune i detaljne razloge u pisanom obliku.”

(cb)  u stavak 4. umeće se točka (ca):

„(ca)  pripremu mišljenja za Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane, pri čemu se od tog odbora zahtijeva davanje pristanka ili se s njime savjetuje u skladu s člankom 21.a.”

(cc)  umeće se stavak 4.a:

„Ako bilo koji član kolegija na temelju informacija razmijenjenih u skladu s točkom (b) procijeni da prakse upravljanja rizikom neke središnje druge ugovorne strane ne zadovoljavaju sve zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi ili da postoje nedostaci u njezinoj otpornosti, taj član može obavijestiti nadležno tijelo i kolegij o tom pitanju i zatražiti da se o njemu raspravi na kolegiju. Predsjednik kolegija može raspravu o pitanju na koje je ukazao član naknadno uvrstiti u program sljedećeg sastanka kolegija. Ako nakon te rasprave najmanje jedna trećina članova kolegija, ne računajući člana koji je prvotno zatražio raspravu, podrži sastavljanje preporuke o toj temi i o poboljšanju otpornosti središnje druge ugovorne strane, predsjednik traži od kolegija da izradi takvu preporuku.

Kolegij može donijeti preporuku iz prvog podstavka na temelju obične većine svojih članova.

U roku od 30 dana od donošenja preporuke kolegija, ESMA procjenjuje to pitanje i preporuku te odlučuje hoće li zahtijevati ikakvu konkretnu nadzornu mjeru u skladu s člankom 21.a stavkom 3.

ESMA bez odgađanja obavješćuje nadležno tijelo i kolegij. Nadležno tijelo obavješćuje kolegij o svakoj naknadnoj mjeri ili o izostanku svake mjere u pogledu preporuke.

Ako je nadležno tijelo propustilo djelovati unutar 90 dana nakon donošenja preporuke i ako nedjelovanje može dovesti do neusklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi, bilo koji član kolegija može u roku od 30 dana nakon kraja razdoblja od 90 dana uputiti to pitanje ESMA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”

(cd)  stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Kako bi se osiguralo dosljedno i usklađeno funkcioniranje kolegija u cijeloj Uniji, ESMA u uskoj suradnji s ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju uvjeti po kojima se valute Unije iz točke (h) stavka 2.▐ trebaju smatrati najvažnijima i pojedinosti praktičnih aranžmana iz stavka 5.

ESMA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda u roku od [jedna godina nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”

3.a  U članku 19. umeće se stavak 1.a:

„1a. Na zahtjev bilo kojeg člana kolegija i nakon što ga usvoji većina kolegija, mišljenje može sadržavati preporuke za poboljšanje otpornosti središnje druge ugovorne strane.”

4.  U članku 19. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Većinsko mišljenje kolegija donosi se na temelju obične većine njegovih članova.

U kolegijima koji imaju najviše 12 članova, najviše dva člana kolegija iz iste države članice imaju pravo glasa, a svaki član koji ima pravo glasa ima jedan glas. U kolegijima koji imaju više od 12 članova, najviše tri člana kolegija iz iste države članice imaju pravo glasa, a svaki član koji ima pravo glasa ima jedan glas.

Ako je ESB član kolegija na temelju članka 18. stavka 2. točaka (a), (c) i (h), on raspolaže sljedećim brojem glasova:

i. najviše 2 glasa u kolegijima koji imaju najviše 12 članova;

ii. najviše 3 glasa u kolegijima koji imaju više od 12 članova.

Predstavnik Komisije nema pravo glasa. Predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane ima jedan glas, dok potpredsjednik i direktori Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane nemaju pravo glasa.”

5.  U članku 20. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane šalje ESMA-i i članovima kolegija nacrt svoje detaljno obrazložene odluke, koja uzima u obzir zadrške članova kolegija.”

6.  Članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ne dovodeći u pitanje ulogu kolegija, nadležna tijela iz članka 22., u uskoj suradnji s ESMA-om, preispituju aranžmane, strategije, postupke i mehanizme koje primjenjuju središnje druge ugovorne strane radi usklađivanja s ovom Uredbom i ocjenjuju rizike kojima su izložene ili bi mogle biti izložene središnje druge ugovorne strane, koji uključuju barem financijske, operativne i kiberrizike.”

(b)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. ESMA određuje učestalost i dubinu preispitivanja i ocjene iz stavka 1., uzimajući posebno u obzir veličinu, sistemsku važnost, prirodu, razmjer, složenost aktivnosti i međupovezanost s ostalim infrastrukturama financijskog tržišta dotičnih središnjih drugih ugovornih strana. Preispitivanje i ocjena ažuriraju se najmanje jednom godišnje.

Središnje druge ugovorne strane prema potrebi podliježu odgovarajućim izravnim nadzorima. Osoblje ESMA-e može odlučiti da će sudjelovati u tim izravnim nadzorima.

Nadležno tijelo ESMA-i prosljeđuje sve informacije koje je primilo od središnjih drugih ugovornih strana, a od odgovarajuće središnje druge ugovorne strane zahtijeva sve informacije koje je zatražila ESMA, a koje to tijelo nije u mogućnosti pružiti.”

(ba)  u stavku 6. točka (a) drugog podstavka zamjenjuje se sljedećim:

(a) provodi stručnu analizu nadzornih aktivnosti svih nadležnih tijela vezano s izdavanjem odobrenja i nadzorom središnjih drugih ugovornih strana u skladu s člankom 30. Uredbe (EU) br. 1095/2010 te usporednu analizu praksi upravljanja rizikom svih središnjih drugih ugovornih strana odobrenih u skladu s člankom 14. ove Uredbe; i

7.  U Glavi III. poglavlju 2. umeću se članci 21.a, 21.b i 21.c:

„Članak 21.a

Postupci za suradnju i donošenje odluka u pogledu središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje za rad

1. Nadležna tijela pri izvršavanju svojih zadaća u skladu s člankom 22. stavkom 1.:

(a) izrađuju nacrte odluka i dostavljaju ih ESMA-i radi dobivanja suglasnosti prije donošenja bilo koje odluke donesene u skladu s člancima 14., 15., 20., 30., 31., 32., 33., 34., 35., 36. i 49. ove Uredbe ili pri provedbi svojih dužnosti koje proizlaze iz u njima utvrđenih zahtjeva;

(b) izrađuju nacrte odluka i dostavljaju ih ESMA-i radi savjetovanja prije donošenja bilo koje odluke koja se donosi u skladu s člancima 24. i 54. ove Uredbe ili pri provedbi svojih dužnosti koje proizlaze iz zahtjeva utvrđenih u tim člancima;

(c) mogu donositi odluke koje se donose u skladu s člancima 7., 8., 16., 21., 26., 27., 28., 29., 37., 38., 39., 40., 41., 42., 43., 44., 45., 46., 47., 48., 50., 51., 52., 53. ove Uredbe i člancima 35. i 36. Uredbe (EU) br. 600/2014 ili pri provedbi svojih dužnosti koje proizlaze iz zahtjeva utvrđenih u tim člancima, a da ih pritom ne moraju dostaviti ESMA-i radi suglasnosti ili savjetovanja;

3. ESMA nadležnim tijelima prosljeđuje sve relevantne informacije koje mogu dovesti do donošenja odluke iz stavka 1. i mogu zahtijevati određene nadzorne mjere, uključujući oduzimanje odobrenja za rad. Nadležna tijela obavješćuju ESMA-u o svim naknadnim mjerama koje su s tim u vezi poduzeli odnosno nisu poduzeli.

4. Ako se nacrt odluke podnese ESMA-i radi suglasnosti u skladu s točkom (a) stavka 1., smatra se da je ESMA dala suglasnost osim ako u roku od najviše 15 kalendarskih dana od datuma primitka obavijesti o nacrtu odluke ne predloži njezine izmjene ili uloži prigovor na nacrt odluke. Ako ESMA predloži izmjene nacrta odluke ili na nju uloži prigovor, o tome dostavlja cjelovito i detaljno obrazloženje u pisanom obliku.

5. Ako se nacrt odluke podnese ESMA-i radi suglasnosti u skladu s točkom (a) stavka 1. te ESMA predloži izmjene, nadležno tijelo tu odluku može donijeti samo s izmjenama koje je predložila ESMA.

Ako se nacrt odluke podnese ESMA-i radi suglasnosti u skladu s točkom (a) stavka 1. te ESMA uloži prigovor na konačni nacrt odluke, nadležno tijelo tu odluku ne donosi.

6. Ako se nacrt odluke podnese ESMA-i radi suglasnosti u skladu s točkom (a) stavka 1. i ako nadležno tijelo nije suglasno s predloženom izmjenom ili prigovorom ESMA-e, ono može Odboru supervizora iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1095/2010 podnijeti obrazložen zahtjev u roku od 5 dana radi ocjene tog prigovora ili izmjene. Odbor supervizora prihvaća ili odbija ESMA-in prigovor ili izmjene u roku od 10 dana od primitka navedenog zahtjeva te se stavak 5. primjenjuje na odgovarajući način.

6.а Ako se nacrt odluke podnese ESMA-i radi savjetovanja u skladu s točkom (b) stavka 1., ESMA odgovara na savjetovanje u roku od najviše 15 kalendarskih dana od datuma primitka obavijesti o nacrtu odluke.

6.b Ako se nacrt odluke podnese ESMA-i radi savjetovanja u skladu s točkom (b) stavka 1., nadležno tijelo mora uzeti u obzir prijedloge ESMA-e.

7. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije iz članka 258. UFEU-a, ESMA može donijeti odluku upućenu sudioniku na financijskom tržištu kojom zahtijeva da provede potrebne mjere kako bi ispunio svoje obveze prema pravu Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja u sljedećim slučajevima:

(a) ako se nadležno tijelo ne uskladi s odredbama stavka 5. u slučaju ESMA-inih prigovora ili izmjena u vezi s konačnim nacrtom odluke;

(b) ako nadležno tijelo, nakon što ESMA podnese zahtjev u skladu sa stavkom 3., u razumnom roku ne poduzme zahtijevane mjere u slučaju kada zbog takvog propusta sudionik na financijskom tržištu prekrši primjenjive zahtjeve iz glava IV. i V. ove Uredbe.

Odluke koje su donesene u skladu s prvim podstavkom imaju prednost nad svim prethodnim odlukama koje su o istom pitanju donijela nadležna tijela.

Članak 21.aaSavjetovanje sa središnjom bankom izdanja

U pogledu odluka koje se donose u skladu s člancima 14., 15., 20., 41., 44., 46., 50. i 54., Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane savjetuje se sa svakom središnjom bankom izdanja iz članka 18. stavka 2. točke (h) o onim aspektima nacrta odluke koji se odnose na valutu koju ona izdaje.

Svaka središnja banka izdanja odgovara na zahtjev za savjetovanjem unutar 10 radnih dana od prosljeđivanja nacrta odluke.

Ako, uzimajući u obzir članak 24., Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane procijeni da određena situacija predstavlja kriznu situaciju, razdoblje iz prethodnog podstavka ne smije biti duže od 24 sata.

Nakon isteka razdoblja savjetovanja sa središnjim bankama izdanja Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane ili relevantno nadležno tijelo ulaže sve napore kako bi postupalo u skladu s izmjenama koje su središnje banke izdanja predložile.

Ako se nacrt odluke podnese ESMA-i radi suglasnosti u skladu s točkom (a) članka 21. stavka 1. ili radi savjetovanja u skladu s točkom (b) članka 21. stavka 1., a nadležno tijelo u svoj nacrt odluke koji treba dostaviti Nadzornom odboru središnje druge ugovorne strane ne uključi izmjene koje je predložila središnja banka izdanja, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane pismeno obavješćuje tu središnju banku izdanja navodeći detaljne razloge i obrazloženje za svako znatno odstupanje od predloženih izmjena.

Članak 21.cNaknade

1. Središnje druge ugovorne strane plaćaju sljedeće naknade:

(a) naknade povezane sa zahtjevima za izdavanje odobrenja za rad iz članka 17. ili sa zahtjevima za priznavanje iz članka 25. i

(c) godišnje naknade povezane sa ESMA-inim zadaćama u skladu s ovom Uredbom.

1.a Naknade iz stavka 1. razmjerne su prometu predmetne središnje druge ugovorne strane i u cijelosti obuhvaćaju neophodne rashode ESMA-e koji se odnose ili na odobrenje ili na priznavanje središnje druge ugovorne strane, ovisno o slučaju, te na izvršavanje njezinih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

2. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 82. radi daljnjeg određivanja ▌sljedećih elemenata:

(a) vrsta naknada;

(b) aktivnosti za koje se plaćaju naknade;

(c) iznosa naknada;

(ca) načina na koji naknade plaćaju sljedeći subjekti:

i. središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Uniji koje imaju odobrenje za rad ili su za njega podnijele zahtjev;

ii. središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koje su priznate u skladu s člankom 25. stavkom 2.;

7.a  Umeću se sljedeći članci:

Članak 22.Nadzorni odbor ESMA-e za središnje druge ugovorne strane

1. ESMA osniva stalni unutarnji odbor u skladu s člankom 41. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u svrhu pripremanja odluka i izvršavanja zadaća u području nadzora središnjih drugih ugovornih strana u Uniji i trećim zemljama (Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane).

Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane podnosi Odboru supervizora potpune nacrte odluka na odobrenje u skladu s člankom 22.c.

2. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane sastoji se od:

(a) sljedećih stalnih članova:

i. predsjednika, koji ima pravo glasa;

ii. potpredsjednika, koji u odsutnosti ili u slučaju opravdane spriječenosti predsjednika obavlja njegove zadaće i koji ima pravo glasa;

iii. četiriju direktora, koji imaju pravo glasa;

iv. jednog predstavnika ESB-a, koji nema pravo glasa; i

(v) jednog predstavnika Komisije, koji nema pravo glasa;

(b) sljedećih privremenih članova za pojedinačnu središnju drugu ugovornu stranu u vezi s kojom je sazvan Nadzorni odbor za središnju drugu ugovornu stranu:

i. predstavnika nadležnog tijela iz članka 22. za svaku središnju drugu ugovornu stranu s poslovnim nastanom u Uniji u vezi s kojom je sazvana središnja druga ugovorna strana. Ti predstavnici imaju pravo glasa, ali ako je država članica odredila nekoliko nadležnih tijela, ona u skladu s ovom točkom ne smije imati više od jednog glasa;

ii. predstavnika svake relevantne središnje banke izdanja iz članka 18. stavka 2. točke (h) za svaku središnju drugu ugovornu stranu s poslovnim nastanom u Uniji u vezi s kojom je sazvan Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane, koji nema pravo glasa;

iii. kada se nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane saziva u vezi s odlukama ili raspravama koje se odnose na članke 41., 44., 46., 50. i 54., predstavnika dotičnih središnjih banaka izdanja valuta Unije čije poravnanje obavlja ili će obaviti središnja druga ugovorna strana u vezi s kojom je sazvan Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane, koji nisu članovi u okviru točke ii. i nemaju pravo glasa.

Kada i ako je to primjereno i potrebno, predsjednik na sastanke Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane može u svojstvu promatrača pozvati ostale članove kolegija relevantne središnje druge ugovorne strane navedene u članku 18. stavku 2.

Ako Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane obavlja bilo koju od zadaća iz stavka 3. točke (b), tijela nadležna za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja koje je ESMA priznala u skladu s člankom 25. mogu biti pozvani da sudjeluju u svojstvu promatrača kad i ako je to potrebno i primjereno.

Kad se raspravlja o odlukama koje se odnose na članak 25. stavke 2.a i 2.c i članke 25.b, 41., 44. i 46., na sastanke Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane mogu se u svojstvu promatrača pozvati središnje banke izdanja u kojima središnja druga ugovorna strana treće zemlje u vezi s kojom je sazvan Nadzorni odbor obavlja ili će obavljati poravnanje financijskih instrumenata.

Sastanke Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane saziva njegov predsjednik na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog od njegovih članova. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane sastaje se najmanje pet puta godišnje.

Ako se zadaće Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane ne odnose na određenu središnju drugu ugovornu stranu s poslovnim nastanom u Uniji, Odbor čine samo stalni članovi iz točke (a) ovog stavka, sva tijela iz točke (b) podtočke i. te, prema potrebi, središnje banke izdanja iz točke (b) podtočke ii. ovog stavka.

3. Nadzorni odbor za središnju drugu ugovornu stranu zadužen je za pripremu nacrta odluka koji se dostavlja Odboru supervizora:

(a) ako se od ESMA-e zahtijeva davanje suglasnosti ili ako se s ESMA-om savjetuje u skladu s člankom 21.a.; i

(b) ako ESMA priznaje i nadzire središnje druge ugovorne strane trećih zemalja u skladu s člancima 25., 25.a, 25.b, 25.c, 25.d, 25.e, 25.f, 25.g, 25.h, 25.i, 25.j, 25.m i 25.n.

4. Predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane i direktori iz članka 22.a stavka 1. točke (a) podtočke i. neovisni su stručnjaci zaposleni na puno radno vrijeme. Imenuju se na temelju postignuća, vještina, znanja iz područja poravnanja, aktivnosti nakon trgovanja i financija te iskustva relevantnog za nadzor i regulaciju središnjih drugih ugovornih strana. Biraju se otvorenim natječajem koji organizira Komisija uz poštovanje načela ravnopravnosti spolova, iskustva i kvalifikacija. Europski parlament i Vijeće moraju biti pravovremeno obaviješteni u svakoj fazi tog postupka odabira.

Mandat predsjednika, potpredsjednika i direktora Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane traje pet godina i može se produljiti jednom. Predsjednik, potpredsjednik i direktori Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane ne smiju obnašati nikakvu drugu dužnost na nacionalnoj razini, na razini Unije ni na međunarodnoj razini.

Komisija, uz savjetovanje s nacionalnim nadzornim tijelima, Europskom parlamentu dostavlja uži popis kandidata za mjesto predsjednika, potpredsjednika i direktora te o tom popisu obavješćuje Vijeće.

Komisija prijedlog za imenovanje predsjednika, potpredsjednika i direktora podnosi na odobrenje Europskom parlamentu. Vijeće nakon odobrenja tog prijedloga donosi provedbenu odluku o imenovanju predsjednika, potpredsjednika i direktora. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

Ako predsjednik, potpredsjednik ili jedan od direktora više ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje dužnosti ili je utvrđeno da je kriv za teži propust u radu, Vijeće na prijedlog Komisije, koji je odobrio Europski parlament, može donijeti provedbenu odluku kojom ga razrješava dužnosti. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

Europski parlament ili Vijeće mogu obavijestiti Komisiju da smatraju da su ispunjeni uvjeti za razrješenje predsjednika, potpredsjednika ili direktora Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, na što Komisija šalje svoj odgovor.

5. Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane u radu pomaže osoblje koje posjeduje dovoljno znanja, vještina i iskustva te kojemu ESMA dodjeljuje odgovarajuća sredstva za izvršavanje zadaća.

6. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane obavješćuje relevantni kolegij nadzornih tijela o dovršenim nacrtima odluka koje podnosi Odboru supervizora u skladu sa stavkom 1.

7. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane jamči da članovi kolegija iz članka 18. stavka 2., tijela iz članka 25. stavka 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 i ESRB u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1092/2010 imaju pristup svim informacijama koje su im potrebne kako bi obavljali svoje zadaće.

Članak 22.bNeovisnost

Kad je riječ o njihovim zadaćama, predsjednik, potpredsjednik i direktori Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane ne traže i ne primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada država članica ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela. Ni države članice, institucije ili tijela Unije ni bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na predsjednika, potpredsjednika i direktore Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane iz članka 22.a stavka 1. točke (a) podtočke i. u obavljanju njihovih zadaća. U skladu s Pravilnikom o osoblju iz članka 68. Uredbe (EU) br. 1095/2010, predsjednik, potpredsjednik i direktori Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane iz članka 22.a stavka 1. točke (a) podtočke i. nakon napuštanja službe i dalje su dužni ponašati se časno i diskretno u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili pogodnosti.

Predsjednik, potpredsjednik i direktori Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane poštuju odgovarajuće prijelazno razdoblje prije preuzimanja dužnosti i nakon završetka te uloge.

Članak 22.cIzvješćivanje

1. Europski parlament ili Vijeće mogu pozvati predsjednika, potpredsjednika i direktore Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane da daju izjavu uz potpuno poštovanje njihove nezavisnosti.Oni daju izjavu pred Europskim parlamentom i odgovaraju na sva pitanja koja im postave njegovi zastupnici kad god se to od njih zatraži.

2. Predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane u pisanom obliku izvješćuje Europski parlament o glavnim djelatnostima Odbora supervizora za središnje druge ugovorne strane kad se to zatraži i najmanje 15 dana prije davanja izjave iz stavka 1.

3. Predsjednik dostavlja sve relevantne informacije koje Europski parlament izvanredno zatraži.

4. Predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane na zahtjev održava povjerljive usmene rasprave iza zatvorenih vrata s predsjednikom ili potpredsjednicima nadležnog odbora Europskog parlamenta ako su te rasprave potrebne za izvršavanje ovlasti Europskog parlamenta na temelju UFEU-a.

5. Tijekom svih istraga koje provodi Europski parlament, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane surađuje s Europskim parlamentom na temelju UFEU-a i uredaba iz njegovog članka 226. U roku od šest mjeseci od imenovanja predsjednika, potpredsjednika i direktora Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane i Europski parlament sklapaju odgovarajuće dogovore o praktičnim načinima izvršenja demokratske odgovornosti i nadzora nad obavljanjem zadaća koje su Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane povjerene na temelju ove Uredbe. Podložno ovlastima Europskog parlamenta u skladu s člankom 226. UFEU-a, ti dogovori uključuju, između ostalog, pristup informacijama, uključujući pravila o rukovanju i zaštiti tajnih ili povjerljivih informacija, suradnju na saslušanjima, povjerljive usmene rasprave, izvješća, odgovore na pitanja, istrage i informacije o postupku odabira predsjednika, potpredsjednika i direktora iz članka 22.a stavka 1. točke (a) ove Uredbe.

Članak 22.dOdlučivanje u Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane

Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane odluke donosi običnom većinom glasova svojih članova. U slučaju izjednačenog broja glasova, predsjednik ima odlučujući glas.

Članak 22.eOdlučivanje u Odboru supervizora

U slučaju nacrta odluka dostavljenih u skladu s člankom 21.a stavkom 1. te s obzirom na članke 14., 15., 20., 41., 44., 46., 50., 54. i za središnje druge ugovorne strane za koje je u skladu s člankom 25. stavkom 2.a određeno da su središnje druge ugovorne strane druge razine rizika, u slučaju nacrta odluka o nacrtima odluka dostavljenih u skladu s člankom 25.a i člankom 25. stavcima 2.a, 2.b, 2.c i 5., nacrti odluka koje dostavi Nadzorni odbor središnje druge ugovorne strane donose se običnom većinom članova Odbora supervizora.

U vezi s odlukama u skladu s člancima koji nisu navedeni u prvom podstavku, smatra se da su nacrti odluka koje dostavi Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane doneseni ako ih je odobrila obična većina, osim ako su ih u roku od deset radnih dana od dana dostave odluke odbili članovi koji predstavljaju manjinu koja može spriječiti donošenje odluke kako je utvrđeno u članku 16. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji i članku 3. Protokola (br. 36) o prijelaznim odredbama.

U posebno hitnim situacijama razdoblje za razmatranje nacrta odluke ne iznosi više od 24 sata. Ako Odbor supervizora odbije nacrt odluke, o tome dostavlja obrazloženje u pisanom obliku.

8.  Članak 24. zamjenjuje se sljedećim:

„Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ili drugo relevantno tijelo obavješćuje bez nepotrebnog odlaganja ESMA-u, kolegij, relevantne članove ESSB-a i ostala relevantna tijela o svakoj kriznoj situaciji koja se odnosi na središnju drugu ugovornu stranu kao i o kretanjima na financijskim tržištima koja mogu imati nepovoljan učinak na likvidnost tržišta, prijenos monetarne politike, neometano djelovanje platnih sustava i stabilnost financijskog sustava u državi članici u kojoj središnja druga ugovorna strana ili jedan od njenih članova sustava poravnanja imaju poslovni nastan.”

9.  Članak 25. mijenja se kako slijedi:

(-a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

  „1. Središnja druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u trećoj zemlji može pružati usluge poravnanja samo članovima sustava poravnanja ili mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji ako je tu središnju drugu ugovornu stranu priznala ESMA u skladu s postupkom iz stavka 2. ili postupkom iz stavka 4.

(a)  u stavku 2. dodaje se točka (e):

(e) središnja druga ugovorna strana ne smatra se sistemski važnom ili vjerojatno neće postati sistemski važna u skladu sa stavkom 2.a i stoga se smatra središnjom drugom ugovornom stranom prve razine rizika.”

(b)  umeću se stavci 2.a, 2.b i 2.c:

„2.a Nakon savjetovanja sa središnjim bankama koje izdaju najrelevantnije valute Unije u kojima središnja druga ugovorna strana obavlja ili će obavljati poravnanje financijskih instrumenata, ESMA utvrđuje je li središnja druga ugovorna strana sistemski važna ili će vjerojatno postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica (središnja druga ugovorna strana druge razine rizika) uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije:

(a) vrstu, veličinu i složenost poslovanja središnje druge ugovorne strane u Uniji, kao i drugu poslovnu aktivnost središnje druge ugovorne strane izvan Unije u mjeri u kojoj takvo poslovanje može utjecati na njezinu opću složenost, uključujući:

i. ukupnu vrijednost transakcija čije je poravnanje obavila središnja druga ugovorna strana razvrstanih prema svakoj valuti Unije ili ukupnu izloženost središnje druge ugovorne strane koja obavlja poravnanje prema njezinim članovima sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji i, u mjeri u kojoj je to moguće, prema klijentima i neizravnim klijentima s poslovnim nastanom u Uniji, uključujući ako je netko od tih članova ili klijenata naveden kao globalno sistemski važna institucija (GSV institucije) ili kao ostale sistemski važne institucije (OSV institucije) u skladu s člankom 131. Direktive 2013/36/EU;

ii. profil rizičnosti središnje druge ugovorne strane uključujući, između ostalog, pravne, operativne i poslovne rizike, te obraćajući posebnu pozornost na kiberrizik;

(b) učinak koji bi propast ili poremećaj rada središnje druge ugovorne strane imao na financijska tržišta, financijske institucije, opći financijski sustav ili na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica;

(c) strukturu članstva u sustavu poravnanja središnje druge ugovorne strane, kao i strukturu mreže klijenata i neizravnih klijenata njezinih članova sustava poravnanja, pod uvjetom da ih se može odmah identificirati, posebno udio njezinih članova sustava poravnanja i njihovih klijenata i neizravnih klijenata s poslovnim nastanom u Uniji;

(d) odnos, međuovisnost ili druge oblike međudjelovanja središnje druge ugovorne strane s drugim infrastrukturama financijskog tržišta, financijskim institucijama i općim financijskim sustavom u mjeri u kojoj ta međudjelovanja mogu utjecati na financijski sustav Unije ili jedne ili više njezinih država članica;

(da) trenutačni i srednjoročni učinak koji bi propast ili poremećaj rada središnje druge ugovorne strane imao na likvidnost tržišta kojima pruža usluge ili na provedbu monetarne politike središnjih banaka izdanja.

Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 82. radi dodatnog određivanja kriterija iz prvog podstavka u roku od [12 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

2b. Ako ESMA utvrdi da je središnja druga ugovorna strana sistemski važna ili će vjerojatno postati sistemski važna (središnja druga ugovorna strana druge razine rizika) u skladu sa stavkom 2.a, ona tu središnju drugu ugovornu stranu priznaje samo ako su, osim uvjeta iz članka 25. stavka 2. točaka (a), (b)▌ i (d), ispunjeni i sljedeći uvjeti:

(a) središnja druga ugovorna strana u trenutku priznavanja, a nakon toga na stalnoj osnovi, ispunjava zahtjeve iz članka 16. i glava IV. i V. ESMA u skladu s člankom 25.a stavkom 2. uzima u obzir u kojoj mjeri središnja druga ugovorna strana ispunjava te zahtjeve time što ispunjava usporedive zahtjeve koji se primjenjuju u trećoj zemlji;

(b) središnja druga ugovorna strana ispunjava ili je uspostavila odgovarajuće mjere za kontinuirano ispunjavanje bilo kojih od sljedećih zahtjeva, koje su središnje banke izdanja najrelevantnijih valuta Unije koje se poravnavaju ili će se poravnati posredstvom središnje druge ugovorne strane treće zemlje nametnule u pogledu izvršavanja svojih zadaća monetarne politike:

i. zahtjev za dostavljanjem svih traženih informacija relevantnoj središnjoj banci izdanja ako te informacije inače nije pribavila ESMA;

ii. obveza središnje druge ugovorne strane da uredno i u potpunosti surađuje sa središnjom bankom izdanja u kontekstu procjene otpornosti središnje druge ugovorne strane na nepovoljan razvoj na tržištu;

iii. obveza otvaranja prekonoćnog depozitnog računa za središnju drugu ugovornu stranu u središnjoj banci izdanja u skladu s relevantnim kriterijima za pristup i zahtjevima središnje banke izdanja;

iv. primjena, u iznimnim okolnostima, zahtjeva koji su dosljedni zahtjevima utvrđenima u članku 16. te glavama IV. i V. ove Uredbe, u okviru nadležnosti središnje banke izdanja i koji se odnose na kontrole likvidnosnog rizika, namire, nadoknade, kolateral ili sporazume o međudjelovanju kako bi se razmotrilo pitanje sistemskog likvidnosnog rizika koji utječe na prijenos monetarne politike i neometano funkcioniranje platnih sustava.

Predmetne središnje banke izdanja u roku od 150 dana od podnošenja cjelovitog zahtjeva dostavljaju ESMA-i pisanu potvrdu da središnja druga ugovorna strana ispunjava zahtjeve iz prvog podstavka ili je uspostavila odgovarajuće mjere za njihovo kontinuirano ispunjavanje.

Ako središnja banka izdanja ESMA-i ne dostavi u pisanom obliku odgovor u vezi s time ispunjava li središnja druga ugovorna strana jedan zahtjev ili više zahtjeva navedenih pod točkama od i. do iv., ESMA može smatrati da su odgovarajući zahtjevi ispunjeni.

Središnja banka izdanja središnjoj drugoj ugovornoj strani i ESMA-i dostavlja propisno obrazloženo objašnjenje svoje odluke da nametne bilo koji od zahtjeva utvrđenih u prvom podstavku na temelju relevantnosti te odluke za zadatke monetarne politike.

Ako središnja banka izdanja nametne bilo koji od zahtjeva iz prvog podstavka nakon što je središnja druga ugovorna strana dobila priznanje, središnja druga ugovorna strana dužna je bez odgode ispuniti te zahtjeve u skladu s člankom 25.b, a središnja banka izdanja o tome mora odmah obavijestiti ESMA-u.

Zahtjevi koje središnja banka izdanja nametne u skladu s točkom iv. prvog podstavka primjenjuju se maksimalno šest mjeseci. Ako središnja banka smatra da iznimna situacija iz točke iv. prvog podstavka i dalje traje, ona može na kraju prvog razdoblja nakon savjetovanja s Komisijom i ESMA-om nastaviti primjenjivati te zahtjeve na dodatno razdoblje od maksimalno šest mjeseci.

Svaka središnja banka izdanja može podnijeti Komisiji obrazloženi zahtjev da se u popis iz prvog podstavka uvrsti jedan ili više dodatnih zahtjeva.

Na temelju tog zahtjeva Komisija može donijeti delegirani akt kojim dodaje navedene zahtjeve na popis naveden u prvom podstavku ili može dozvoliti produženje zahtjeva nametnutih u skladu s točkom iv. tog podstavka.

Ako na temelju zahtjeva koji je podnijela središnja banka Komisija odluči da na popis naveden u prvom stavku ove točke ne doda jedan ili više zahtjeva koje je središnja banka zatražila u svojemu zahtjevu, dotičnoj središnjoj banci u pisanom obliku pruža potpune i detaljne razloge za svoju odluku;

(c) središnja druga ugovorna strana dostavila je ESMA-i izjavu u pisanom obliku, koju je potpisao njezin pravni zastupnik▐, kojom središnja druga ugovorna strana bezuvjetno prihvaća da će u roku od 10 radnih dana od primitka ESMA-inog zahtjeva dostaviti sve dokumente, evidencije, informacije i podatke kojima je ta središnja druga ugovorna strana raspolagala u▐ vrijeme dostave zahtjeva te▐ ESMA-i omogućuje pristup u sve poslovne prostore središnje druge ugovorne strane, zajedno s obrazloženim pravnim mišljenjem neovisnog pravnog stručnjaka kojim se potvrđuje da je izražena suglasnost valjana i izvršiva u skladu s primjenjivim propisima;

(d) središnja druga ugovorna strana poduzela je i provela sve potrebne mjere i uspostavila sve potrebne postupke kako bi se osigurala učinkovita usklađenost sa zahtjevima iz točaka (a) i (c);

(da) dogovori o suradnji uspostavljeni su u skladu sa stavkom 7.a;

(e) Komisija nije donijela provedbeni akt u skladu sa stavkom 2.c.

2c. ESMA može, u dogovoru sa▐ središnjim bankama izdanja najvažnijih valuta Unije čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana treće zemlje zaključiti da je središnja druga ugovorna strana toliko sistemski važna da ispunjavanje uvjeta iz stavka 2.b ne osigurava u dovoljnoj mjeri financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica▐. ESMA u tom slučaju preporučuje da Komisija donese delegirani akt kojim se zabranjuje da ta središnja druga ugovorna strana bude priznata u skladu sa stavcima 2. ili 2.b.

ESMA može u svojoj analizi utvrditi konkretne usluge ili aktivnosti poravnanja za koje smatra da ih središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje za rad u skladu s člankom 14. može pružati isključivo članovima sustava poravnanja i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji.

Preporuci je priložena analiza svih sljedećih elemenata:

(a) elemenata iz članka 25. stavka 2.a točaka (a) do (da);

(b) obilježja usluga poravnanja koje pruža središnja druga ugovorna strana, osobito likvidnosnih zahtjeva i zahtjeva u pogledu fizičke namire povezanih s pružanjem tih usluga, kao i povezane vjerojatnosti da će u slučaju ozbiljne krize središnja druga ugovorna strana trebati zatražiti likvidnosnu pomoć središnje banke;

(c)  postojanja ostvarivih potencijalnih alternativa za pružanje dotičnih usluga poravnanja članovima sustava poravnanja, njihovim klijentima i neizravnim klijentima s poslovnim nastanom u Uniji u dotičnim valutama;

(d) postojanja i prirode mehanizama za potporu likvidnosti koji su dostupni središnjoj drugoj ugovornoj strani u njezinoj matičnoj zemlji te postojanja drugih mehanizama za ublažavanje rizika;

(e) mogućih posljedica uključivanja važećih ugovora koje drži središnja druga ugovorna strana u područje primjene delegiranog akta;

(f) potencijalnih posljedica, u pogledu troškova i koristi, obveze da središnja druga ugovorna strana zatraži odobrenje u Uniji u pogledu sljedećeg:

i. članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane te njihovih klijenata i neizravnih klijenata s poslovnim nastanom u Uniji;

ii. povezanih i interoperabilnih infrastruktura financijskih tržišta središnje druge ugovorne strane;

iii. financijske stabilnosti Unije ili jedne ili više njezinih država članica, uključujući u vezi s time hoće li se sistemski rizik smanjiti kao rezultat obveze da središnja druga ugovorna strana zatraži odobrenje u Uniji.

Na temelju preporuke iz prvog podstavka i popratne ocjene Komisija može donijeti delegirani akt iz prvog podstavka, kojim se pojašnjava da neke ili sve usluge koje pruža ta središnja druga ugovorna strana može članovima sustava poravnanja i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji pružati samo središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje za rad u skladu s člankom 14., po potrebi nakon razdoblja prilagodbe. Taj delegirani akt može definirati bilo što od sljedećeg:

(a) odgovarajuće razdoblje prilagodbe za središnju drugu ugovornu stranu, njezine članove sustava poravnanja i njihove klijente;

(b) uvjete pod kojima se središnja druga ugovorna strana može privremeno priznati tijekom razdoblja prilagodbe iz točke (a); i

(c) sve mjere koje će se poduzeti tijekom razdoblja prilagodbe kako bi se ograničili potencijalni troškovi članovima sustava poravnanja i njihovim klijentima, osobito onima s poslovnim nastanom u Uniji.

(ba)  Stavak 3. mijenja se kako slijedi:

  i. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

  „3.  U ocjenjivanju jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ili 2.a, kako je primjenjivo, ESMA se savjetuje s:”

  ii. točka (f) zamjenjuje se sljedećim:

  „(f)   središnjim bankama koje izdaju sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana treće zemlje.”

(bb)  U stavku 4. podstavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

  „ESMA objavljuje na svojoj internetskoj stranici popis središnjih drugih ugovornih strana priznatih u skladu s ovom Uredbom te navodi njihovu kategorizaciju, odnosno je li riječ o središnjim drugim ugovornim stranama prve ili druge razine rizika.”

(c)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. ESMA preispituje, nakon savjetovanja s tijelima i subjektima iz stavka 3., priznavanje središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trećoj zemlji:

(a) ako dotična središnja druga ugovorna strana proširi opseg svojih aktivnosti i usluga u Uniji;  i s jednom od navedenih učestalosti:

(b) barem svake dvije godine, ako dotična središnja druga ugovorna strana obavlja poravnanja iznosa financijskih instrumenata denominiranih u valutama Unije koji prekoračuje, za dotične valute, pragove utvrđene u regulatornim tehničkim standardima iz petog podstavka; ili

(c) barem svakih pet godina u svim drugim slučajevima.

To se preispitivanje provodi u skladu sa stavcima 2., 3. i 4.

Slijedom tog preispitivanja, ne dovodeći u pitanje stavak 2.c te uzimajući u obzir kriterije iz stavka 1.a, ESMA može:

(a) utvrditi, u skladu sa stavkom 2.a, da je središnja druga ugovorna strana prve razine rizika postala značajna ili će vjerojatno postati značajna za financijsku stabilnost Unije ili za jednu ili više njezinih država članica te je stoga treba reklasificirati kao središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika;

(b) utvrditi da središnja druga ugovorna strana druge razine rizika više nije značajna ili nije vjerojatno da će postati značajna za financijsku stabilnost Unije ili za jednu ili više njezinih država članica te je stoga treba reklasificirati kao središnju drugu ugovornu stranu prve razine rizika; ili

(c) utvrditi da je značajnost dotične središnje druge ugovorne strane ostala neizmijenjena i ostaviti klasifikaciju te središnje druge ugovorne strane neizmijenjenom.

Ako nakon preispitivanja iz prvog podstavka ESMA utvrdi da bi središnju drugu ugovornu stranu treće zemlje koju je ESMA prethodno klasificirala kao središnju drugu ugovornu stranu prve razine rizika trebalo reklasificirati kao središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika, ESMA utvrđuje odgovarajuće razdoblje prilagodbe od najviše 12 mjeseci, tijekom kojega središnja druga ugovorna strana mora ispuniti zahtjeve iz stavka 2.b.

ESMA može, na obrazloženi zahtjev središnje druge ugovorne strane ili bilo kojeg drugog nadležnog tijela bilo kojeg člana sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane koji ima poslovni nastan u Uniji, produžiti razdoblje prilagodbe za najviše 6 mjeseci ako je takvo produženje opravdano izvanrednim okolnostima i konkretnim potrebama članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane koji imaju poslovni nastan u Uniji.

5.a ESMA, uz savjetovanje s članovima ESSB-a, sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju pragovi za svaku valutu Unije navedenu u točki (b) prvog podstavka stavka 5.

ESMA te nacrte regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji najkasnije do ... [12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(d)  stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Komisija može donijeti provedbeni akt u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 kojim se utvrđuje sljedeće:

(a) da pravni i nadzorni sustavi treće zemlje osiguravaju da središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje za rad u toj trećoj zemlji na trajnoj osnovi ispunjavaju pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi IV. ove Uredbe;

(b) da te središnje druge ugovorne strane na trajnoj osnovi podliježu učinkovitom nadzoru i izvršenju u toj trećoj zemlji;

(c) da pravni okvir te treće zemlje osigurava učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana kojima je izdano odobrenje za rad u skladu s pravnim sustavima trećih zemalja;

Komisija može uvjetovati primjenu provedbenog akta iz prvog podstavka time da treća zemlja učinkovito i stalno ispunjava sve u njemu utvrđene zahtjeve te da ESMA učinkovito izvršava svoje dužnosti u pogledu središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja priznatih u skladu sa stavcima 2 i 2.b ili u pogledu praćenja iz stavka 6.b, među ostalim i sklapanjem i primjenom dogovora o suradnji iz stavka 7.”

(e)  umeću se sljedeći stavci 6.a i 6.b:

„6.а Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 82. radi dodatnog određivanja kriterija iz stavka 6. točaka (a), (b) i (c).

6b. ESMA prati regulatorna i nadzorna kretanja u trećim zemljama za koje su doneseni provedbeni akti u skladu sa stavkom 6.

Ako ESMA utvrdi da u tim trećim zemljama postoje regulatorna ili nadzorna kretanja koja bi mogla utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, ona o tome odmah i na povjerljivoj osnovi obavješćuje Komisiju, Europski parlament i Vijeće.

ESMA jednom godišnje Komisiji podnosi povjerljivo izvješće o regulatornim i nadzornim kretanjima u trećim zemljama iz prvog podstavka.”

(f)  Prva rečenica stavka 7. zamjenjuje se sljedećim tekstom:

„7. Ako se slijedom ocjene provedene u skladu sa stavkom 2.a utvrdi da određena središnja druga ugovorna strana pripada prvoj razini rizika, ESMA uspostavlja učinkovite dogovore o suradnji s relevantnim nadležnim tijelima trećih zemalja čiji su zakonski i nadzorni okviri priznati kao istovrijedni onima u ovoj Uredbi u skladu sa stavkom 6.”

(g)  u stavku 7. dodaje se sljedeća točka (e):

„(d) postupke koji se odnose na koordinaciju nadzornih aktivnosti, uključujući suglasnost tijela trećih zemalja da dopuste istrage i izravan nadzor u skladu s člancima 25.d i 25.e.

(e) postupke potrebne za učinkovit nadzor regulatornih i nadzornih kretanja u dotičnim trećim zemljama.”

(ga)  u stavku 7. dodaje se sljedeća točka:

„(f) postupke za suradnju u situacijama navedenima u članku 24., uključujući sljedeće:

i. relevantna nadležna tijela u trećim zemljama prihvaćaju da ESMA-u i središnje banke izdanja najrelevantnijih valuta Unije čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana treće zemlje obavijeste bez odgode o svakoj takvoj situaciji povezanoj sa središnjom drugom ugovornom stranom koju ta tijela nadziru; i

ii. relevantna nadležna tijela u trećim zemljama prihvaćaju da ESMA-u i središnje banke izdanja najrelevantnijih valuta Unije čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana treće zemlje uključe na odgovarajući način u odluke koje se donose u takvim situacijama.”

(gb)  U stavku 7. dodaje se sljedeći podstavak:

„ESMA se sa središnjim bankama izdanja najrelevantnijih valuta Unije čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana treće zemlje savjetuje prilikom izrade odredbi dogovora o suradnji koje se tiču pitanja navedenih u točki (f).”

(gc)  U članku 25. umeću se stavci 7.a i 7.b:

„7.a Ako se slijedom ocjene provedene u skladu sa stavkom 2.a utvrdi da određena središnja druga ugovorna strana pripada drugoj razini rizika, ESMA uspostavlja učinkovite dogovore o suradnji s relevantnim nadležnim tijelima trećih zemalja čiji su zakonski i nadzorni okviri priznati kao istovrijedni onima u ovoj Uredbi u skladu sa stavkom 6. Takvim dogovorima određuje se barem sljedeće:

(a) mehanizam za razmjenu informacija između ESMA-e i nadležnih tijela predmetnih trećih zemalja, uključujući pristup svim informacijama koje je ESMA zatražila u pogledu središnjih drugih ugovornih strana s odobrenjem za rad u tim trećim zemljama te za razmjenu informacija i izvješćivanje u slučaju znatnih izmjena modela rizika i parametara, proširenja aktivnosti i usluga središnje druge ugovorne strane, izmjena u strukturi računa klijenata te uporabi platnih sustava sa znatnim učinkom na Uniju;

(b) mehanizam za brzo obavješćivanje ESMA-e kada nadležno tijelo treće zemlje smatra da središnja druga ugovorna strana treće zemlje koju ono nadzire krši uvjete iz svojeg odobrenja ili iz drugog prava kojem ona podliježe;

(c) mehanizam za brzo obavješćivanje ESMA-e od strane nadležnog tijela treće zemlje kada je središnjoj drugoj ugovornoj strani koju ono nadzire dano pravo za pružanje usluga poravnanja članovima sustava poravnanja ili klijentima s poslovnim nastanom u Uniji;

(d) postupci koji se odnose na koordinaciju nadzornih aktivnosti, uključujući suglasnost tijela trećih zemalja da dopuste istrage i izravan nadzor u skladu s člancima 25.d i 25.e.

(e) postupci potrebni za učinkovit nadzor razvoja događaja u pogledu regulacije i nadzora u dotičnim trećim zemljama;

(f) izričita suglasnost nadležnih tijela treće zemlje u pogledu razmjene informacija koje dostavljaju u skladu s točkama (a) do (d) s tijelima iz stavka 3., podložno zahtjevima poslovne tajne utvrđenima člankom 83.;

(g) ako se ESMA-i dodjeljuju prava na odluke u skladu s člankom 25.b, postupci koji se odnose na učinkovitu provedbu tih prava;

(h) postupci za suradnju u situacijama navedenima u članku 24., uključujući sljedeće:

i. relevantna nadležna tijela u trećim zemljama prihvaćaju da ESMA-u i središnje banke izdanja najrelevantnijih valuta Unije čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana treće zemlje obavijeste bez odgode o svakoj takvoj situaciji povezanoj sa središnjom drugom ugovornom stranom koju ta tijela nadziru;

ii. relevantna nadležna tijela u trećim zemljama prihvaćaju da ESMA-u i središnje banke izdanja najrelevantnijih valuta Unije čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana treće zemlje na odgovarajući način uključe u odluke koje se donose u takvim situacijama.

ESMA se sa središnjim bankama izdanja najrelevantnijih valuta Unije čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana treće zemlje savjetuje prilikom izrade odredbi dogovora o suradnji koje se tiču pitanja navedenih u točki (h).

7.b Ako ESMA smatra da nadležno tijelo treće zemlje ne primjenjuje odredbe utvrđene dogovorom o suradnji zaključenim u skladu sa stavkom 7. ili 7.a, ona o tome odmah i na povjerljivoj osnovi obavješćuje Komisiju. U tom slučaju Komisija može preispitati provedbeni akt donesen u skladu sa stavkom 6.”

10.  Umeću se sljedeći članci 25.a, 25.b, 25.c, 25.d, 25.e, 25.f, 25.g, 25.h, 25.i, 25.j, 25.k, 25.l, 25.m i 25.n:

„Članak 25.aUsporediva usklađenost

1. Središnja druga ugovorna strana iz članka 25. stavka 2.b točke (a) može ESMA-i podnijeti obrazložen zahtjev za ocjenu toga može li se smatrati da njezina usklađenost s mjerodavnim okvirom treće zemlje ispunjava uvjete i za usklađenost sa zahtjevima iz članka 25. stavka 2.b točke (a) i zahtjevima utvrđenima u članku 16. i glavama IV. i V.

Na temelju zaprimljenog zahtjeva ESMA poduzima ocjenu iz prvog podstavka. Pri provođenju te ocjene ESMA vodi računa o odredbama provedbenog akta donesenog u skladu s člankom 25. stavkom 6.

Ako ESMA na temelju te ocjene zaključi da je usklađenost središnje druge ugovorne strane sa zahtjevima navedenima u članku 25. stavku 2.b točki (a) i utvrđenima u članku 16. i glavama IV. i V. zadovoljena njezinom usklađenošću s usporedivim zahtjevima koji su mjerodavni u trećoj zemlji, ESMA taj zaključak uzima u obzir za svrhe članka 25. stavka 2.b točke (a).

2. U zahtjevu iz stavka 1. navodi se činjenično stanje za utvrđivanje usporedivosti te obrazlaže zašto su usklađenošću sa zahtjevima koji su mjerodavni u trećoj zemlji ispunjeni zahtjevi iz članka 16. i glava IV. i V.

3. Da bi se osiguralo da ocjena iz stavka 1. stvarno odražava regulatorne ciljeve koji se žele postići zahtjevima iz članka 16. i glava IV. i V. te interese Unije u cjelini, Komisija donosi delegirani akt kojim se utvrđuju:

(a) minimalni elementi koji se ocjenjuju za potrebe stavka 1.;

(b) modaliteti i uvjeti ocjenjivanja.

Delegirani akt iz prvog podstavka Komisija donosi u skladu s člankom 82.

Članak 25.bKontinuirano ispunjavanje uvjeta za priznavanje

1. ESMA je nadležna za izvršenje zadaća koje proizlaze iz ove Uredbe i odnose se na kontinuirani nadzor usklađenosti priznatih središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika sa zahtjevima iz članka 25. stavka 2.b točke (a).

ESMA od svake središnje ugovorne strane druge razine rizika najmanje jedanput godišnje zahtijeva potvrdu o ispunjenju zahtjeva iz članka 25. stavka 2.b točaka (a), (b), (c), (d) i (e).

Središnja banka izdanja iz članka 18. stavka 2. točke (h) koja smatra da je središnja druga ugovorna strana druge razine rizika prestala ispunjavati uvjet iz članka 25. stavka 2.b točke (b) odmah o tome izvješćuje ESMA-u.

1.a  Ako ESMA primi obavijest u skladu sa stavkom 1. trećim podstavkom ili ako središnja druga ugovorna strana druge razine rizika ESMA-i ne dostavi potvrdu iz stavka 1. drugog podstavka, smatra se da središnja druga ugovorna strana više ne ispunjava uvjete za priznavanje u skladu s člankom 25. stavkom 2.b i stoga se primjenjuju postupci utvrđeni člankom 25.m stavcima od 2. do 4.

2. Kad je riječ o odlukama u skladu s člancima 41., 44., 46., 50. i 54., Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane savjetuje se sa svakom od središnjih banaka izdanja najrelevantnijih valuta Unije čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana treće zemlje o onim aspektima nacrta odluke koji se odnose na valutu koju izdaju.

Svaka središnja banka izdanja odgovara na ESMA-in zahtjev za savjetovanje u roku od deset radnih dana od prosljeđivanja nacrta odluke.

Ako, uzimajući u obzir članak 24., Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane procijeni da određena situacija predstavlja kriznu situaciju, razdoblje iz prethodnog podstavka ne smije biti duže od 24 sata.

Nakon završetka razdoblja za savjetovanje sa središnjim bankama izdanja Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane ulaže maksimalne napore u cilju poštovanja izmjena koje su predložile.

Ako se u nacrtu odluke Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane koji će se dostaviti Odboru supervizora ne odražavaju izmjene koje je predložila središnja banka izdanja, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane pismeno obavješćuje tu središnju banku izdanja navodeći potpune razloge i obrazloženje za svako znatno odstupanje od tih izmjena.

3. ESMA, u bliskoj suradnji s tijelima trećih zemalja, središnjim bankama izdanja i ESSB-om, procjenjuje otpornost priznatih središnjih drugih ugovornih strana na nepovoljna tržišna kretanja u skladu s člankom 32. stavkom 2. Uredbe EU br. 1095/2010. Pri provođenju tih procjena, ESMA uključuje barem financijske i operativne rizike te kiberrizike te jamči dosljednost s procjenama otpornosti središnjih drugih ugovornih strana Unije provedenih u skladu s člankom 21. stavkom 6. točkom (b) ove Uredbe.

Članak 25.baKolegiji za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja

1. ESMA uspostavlja kolegij za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja radi olakšavanja razmjene informacija.

2. Kolegij se sastoji od:

(a) stalnih članova Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane;

(b) nadležnih tijela odgovornih za nadzor središnjih drugih ugovornih strana koja su države članice imenovale u skladu s člankom 22.;

(c) nadležnih tijela odgovornih za nadzor članova sustava poravnanja bilo koje središnje druge ugovorne strane iz treće zemlje koja je priznata u skladu s člankom 25. s poslovnim nastanom u Uniji;

(d) nadležnih tijela odgovornih za nadzor mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji kojima pruža usluge ili će pružati usluge bilo koja središnja druga ugovorna strana iz treće zemlje koja je priznata u skladu s člankom 25.;

(e) nadležnih tijela koja provode nadzor središnjih depozitorija vrijednosnih papira s poslovnim nastanom u Uniji s kojima je bilo koja središnja druga ugovorna strana iz treće zemlje priznata u skladu s člankom 25. povezana ili se namjerava povezati; i

(f) članova ESSB-a.

3. Kolegij može od Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane zahtijevati da raspravi o određenim pitanjima povezanima sa središnjom drugom ugovornom stranom koja ima poslovni nastan u trećoj zemlji. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane propisno razmatra te zahtjeve i daje primjeren odgovor.

4. Predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane predsjeda kolegijem. Osnivanje i funkcioniranje kolegija temelji se na pisanom sporazumu između svih njegovih članova.

Članak 25.bbIzvršavanje ovlasti iz članaka 25.c do 25.e

Ovlasti dodijeljene ESMA-i, bilo kojem dužnosniku ESMA-e ili bilo kojoj drugoj osobi koju je ESMA ovlastila u skladu s člancima od 25.c do 25.e ne upotrebljavaju se za zahtijevanje otkrivanja informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.

Članak 25.cZahtjevi za informacije

1. ESMA može na temelju običnog zahtjeva ili odluke zahtijevati od središnjih drugih ugovornih strana i povezanih trećih strana kojima su te središnje druge ugovorne strane izdvojile operativne funkcije ili aktivnosti da dostave sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njezinih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

2. ESMA prilikom slanja običnog zahtjeva za informacije u skladu sa stavkom 1. navodi:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za zahtjev;

(b) svrhu zahtjeva;

(c) informacije koje se traže;

(d) rok za dostavu informacija;

(e) obavijest osobi od koje se zahtijevaju informacije da nije obvezna dostaviti informacije, ali da u slučaju dobrovoljnog odgovora na zahtjev dostavljene informacije ne smiju biti netočne ili obmanjujuće;

(f) globu predviđenu člankom 25.g u vezi s točkom (a) odjeljka V. Priloga III. ako su odgovori na postavljana netočni ili obmanjujući.

3. ESMA prilikom slanja zahtjeva za informacije u skladu sa stavkom 1. na temelju odluke navodi:

(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu za zahtjev;

(b) svrhu zahtjeva;

(c) informacije koje se traže;

(d) rok za dostavu informacija;

(e) periodične novčane kazne predviđene člankom 25.h ako dostavljene zatražene informacije nisu potpune;

(f) globu predviđenu člankom 25.g u vezi s točkom (a) odjeljka V. Priloga III. ako su odgovori na postavljana netočni ili obmanjujući; i

(g) pravo na podnošenje žalbe protiv odluke ESMA-inu Odboru za žalbe i pravo na pokretanje postupka pred Sudom Europske unije (Sud) radi preispitivanja odluke u skladu s člancima 60. i 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

4. Osobe iz stavka 1. ili njihovi predstavnici i, u slučaju osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe koje su zakonom ili njihovim statutom ovlaštene da ih zastupaju, dostavljaju tražene informacije. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu dostaviti informacije u ime svojih stranaka. Potonji u potpunosti snose odgovornost ako su informacije nepotpune, netočne ili obmanjujuće.

5. ESMA bez odlaganja šalje presliku običnog zahtjeva ili svoje odluke relevantnom nadležnom tijelu treće zemlje u kojoj osobe iz stavka 1. na koje se odnosi zahtjev za informacije imaju prebivalište ili poslovni nastan.

Članak 25.dOpće istrage

1. Da bi mogla obavljati svoje zadaće iz ove Uredbe, ESMA može provoditi potrebne istrage središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika. U tu svrhu, dužnosnici i ostale osobe koje ESMA ovlasti mogu:

(a) pregledavati svu evidenciju, podatke, postupke i ostale materijale važne za obavljanje njihovih zadaća, bez obzira na kojem su mediju pohranjeni;

(b) izraditi ili pribaviti ovjerene preslike ili izvatke iz te evidencije, podataka, postupaka i ostalih materijala;

(c) pozvati središnje druge ugovorne strane druge razine rizika ili njihove predstavnike ili osoblje i zatražiti od njih usmena ili pisana objašnjenja o činjenicama ili dokumentima koji se odnose na predmet i svrhu nadzora i evidentirati odgovore;

(d) razgovarati sa svakom fizičkom ili pravnom osobom koja pristane na razgovor u cilju prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;

(e) zatražiti evidenciju telefonskih razgovora i prometa podataka.

Središnje banke izdanja najrelevantnijih valuta Unije čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana treće zemlje mogu dostaviti ESMA-i obrazloženi zahtjev za sudjelovanje u tim istragama ako su one relevantne za izvršavanje zadaća monetarne politike iz članka 25. stavka 2.b točke (b).

2. Dužnosnici i druge osobe koje ESMA ovlasti za potrebe istraga iz stavka 1. izvršavaju svoje ovlasti predočenjem pisanog ovlaštenja u kojem se navodi predmet i svrha istrage. U tom se ovlaštenju navode i periodične novčane kazne predviđene člankom 25.h u slučaju kada zatražena evidencija, podaci, postupci ili drugi materijali ili odgovori na pitanja postavljena središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika nisu dostavljeni ili nisu potpuni i globe iz članka 25.g u vezi s točkom (b) odjeljka V. Priloga III. u slučaju kada odgovori na pitanja postavljena središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika nisu točni ili istiniti.

3. Središnje druge ugovorne strane druge razine rizika dužne su se podvrgnuti istragama koje se pokreću na temelju ESMA-ine odluke. U odluci se navodi predmet i svrha istrage, periodične novčane kazne predviđene člankom 25.h, pravni lijekovi koji stoje na raspolaganju u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

4. Prije slanja obavijesti središnjoj drugoj ugovornoj strani druge razine rizika o pokretanju istrage, ESMA o istrazi i identitetu ovlaštenih osoba obavješćuje relevantno nadležno tijelo treće zemlje u kojoj će se istraga provoditi. Na ESMA-in zahtjev, dužnosnici nadležnog tijela treće zemlje mogu ovlaštenim osobama pomoći u obavljanju njihovih zadaća. Dužnosnici nadležnog tijela treće zemlje mogu i sudjelovati u istragama. Istraga u skladu s ovim člankom provodi se ako relevantno nadležno tijelo treće zemlje nije iznijelo prigovor protiv istrage.

Članak 25.eIzravni nadzor

1. Da bi mogla obavljati svoje zadaće iz ove Uredbe, ESMA može, prema potrebi, provoditi izravni nadzor u svim poslovnim prostorima ili imovini središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika. Središnjim bankama izdanja najrelevantnijih valuta Unije čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana treće zemlje šalje se poziv za sudjelovanje u tom izravnom nadzoru ako je on relevantan za izvršavanje zadaća monetarne politike iz članka 25. stavka 2.b točke (b).

2. Dužnosnici i druge osobe koje ESMA ovlasti za provođenje izravnog nadzora mogu ući u sve poslovne prostore ili na zemljište pravnih osoba na koje se primjenjuje ESMA-ina odluka o istrazi i imaju sve ovlasti utvrđene u članku 25.d stavku 1. Ovlašteni su i za pečaćenje svih poslovnih prostora te poslovnih knjiga i evidencija tijekom nadzora i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje nadzora.

3. ESMA pravodobno prije nadzora šalje obavijest o nadzoru mjerodavnom nadležnom tijelu treće zemlje u kojoj će se nadzor provoditi. Kada je to potrebno za pravilnu provedbu i učinkovitost nadzora, ESMA nakon slanja obavijesti mjerodavnom nadležnom tijelu treće zemlje može obaviti izravni nadzor bez slanja prethodne obavijesti središnjoj drugoj ugovornoj strani. Nadzor u skladu s ovim člankom provodi se ako je mjerodavno nadležno tijelo treće zemlje potvrdilo da se ne protivi nadzoru.

Dužnosnici i druge osobe koje ESMA ovlasti za provođenje izravnog nadzora izvršavaju svoje ovlasti uz predočenje pisanog ovlaštenja u kojem se navodi predmet i svrha nadzora te periodične novčane kazne predviđene člankom 25.h u slučaju kada se predmetne osobe ne podvrgnu nadzoru.

4. Središnje druge ugovorne strane druge razine rizika podvrgavaju se izravnom nadzoru koji se provodi na temelju ESMA-ine odluke. U odluci se navodi predmet i svrha nadzora, određuje datum njegova početka te navode periodične novčane kazne predviđene člankom 25.h, pravni lijekovi koji stoje na raspolaganju u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na pokretanje postupka pred Sudom radi preispitivanja odluke.

5. Dužnosnici nadležnog tijela treće zemlje u kojoj će se nadzor provoditi, kao i osobe koje to tijelo ovlasti ili imenuje mogu aktivno pomagati dužnosnicima i drugim osobama koje je ESMA ovlastila. Dužnosnike relevantnog nadležnog tijela treće zemlje poziva se da sudjeluju u izravnom nadzoru.

6. ESMA može od nadležnih tijela treće zemlje zatražiti da u njezino ime provedu određene istražne radnje i izravne nadzore predviđene ovim člankom i člankom 25.d stavkom 1.

7. Kada dužnosnici i ostale osobe u pratnji koje ESMA ovlasti utvrde da se osoba protivi nadzoru naloženom u skladu s ovim člankom, dotično nadležno tijelo treće zemlje može im pružiti potrebnu pomoć te, prema potrebi, zatražiti pomoć policije ili drugog tijela kaznenog progona, kako bi im se omogućilo provođenje izravnog nadzora.

Članak 25.fPostupovna pravila za poduzimanje nadzornih mjera i izricanje globe

1. Kada pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom ESMA utvrdi da postoje ozbiljne naznake o mogućem postojanju činjenica koje upućuju na počinjenje jedne ili više povreda navedenih u Prilogu III., ESMA interno imenuje neovisnog istražitelja koji provodi istragu o tom predmetu. Imenovani službenik ne smije izravno ni neizravno sudjelovati u postupku priznavanja ili nadzora predmetne središnje druge ugovorne strane i svoje funkcije obavlja neovisno od ESMA-e.

2. Istražitelj istražuje navodne povrede, uzimajući u obzir očitovanja osoba koje su predmet istraga te podnosi ESMA-i cijeli spis sa svojim zaključcima.

Istražitelj u svrhu obavljanja svojih zadaća može izvršavati ovlast na temelju koje ima pravo zahtijevati informacije u skladu s člankom 25.c i provoditi istrage i izravne nadzore u skladu s člancima 25.d i 25.e. Istražitelj pri izvršenju svojih ovlasti postupa u skladu s člankom 25.bb.

Istražitelj pri obavljanju svojih zadaća ima pristup svim dokumentima i informacijama koje ESMA prikupi tijekom svojih aktivnosti.

3. Istražitelj po završetku istrage i prije nego što ESMA-i podnese spis sa svojim zaključcima, osobama koje su predmet istrage omogućuje da se očituju o pitanjima koja se istražuju. Istražitelj svoje zaključke temelji samo na činjenicama o kojima su se te osobe mogle očitovati.

Tijekom istraga koje se provode u skladu s ovim člankom u cijelosti se poštuje pravo predmetnih osoba na obranu.

4. Istražitelj obavješćuje osobe koje su predmet istrage o podnošenju spisa s njegovim zaključcima ESMA-i. Osobe koje su predmet istrage imaju pravo pristupa spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili ESMA-ine interne pripremne dokumente.

5. ESMA na temelju spisa sa zaključcima istražitelja i na zahtjev uključenih osoba a nakon očitovanja osoba koje su predmet istrage u skladu s člankom 25.i utvrđuje jesu li osobe koje su predmet istrage počinile jednu ili više povreda navedenih u Prilogu III. te ako jesu poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 25.n i izriče globu u skladu s člankom 25.g.

6. Istražitelj ne sudjeluje u ESMA-inim raspravama niti na drugi način intervenira u ESMA-in postupak odlučivanja.

7. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 82. kojima se dodatno određuju postupovna pravila o izvršenju ovlasti za izricanje globe ili periodične novčane kazne, uključujući odredbe o pravu na obranu, odredbe o vremenskom važenju propisa, te o naplati globe ili periodične novčane kazne, kao i rokovi zastare i rokovi za izricanje i izvršenje novčanih kazni.

8. Kada pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom utvrdi da postoje ozbiljne naznake o mogućem postojanju činjenica za koje zna da upućuju na počinjenje kaznenog djela u skladu s mjerodavnim pravom, ESMA te predmete upućuje odgovarajućim tijelima radi istrage i mogućeg kaznenog progona. Nadalje, ESMA ne izriče globu ili periodičnu novčanu kaznu u slučaju da je upoznata s postojanjem prethodne oslobađajuće ili osuđujuće presude donesene na temelju identičnih činjenica ili činjenica koje su u osnovi iste, koja je postala pravomoćna u kaznenom postupku prema nacionalnom pravu.

Članak 25.gNovčane kazne

1. Kada u skladu s člankom 25.f stavkom 5. ESMA utvrdi da je središnja druga ugovorna strana s namjerom ili iz nemara počinila jednu od povreda navedenih u Prilogu III., ESMA donosi odluku kojom izriče globu u skladu s ovim člankom stavkom 2.

Smatra se da je središnja druga ugovorna strana počinila povredu s namjerom ako ESMA na temelju objektivnih čimbenika utvrdi da su središnja druga ugovorna strana ili njezino više rukovodstvo djelovali s namjerom počinjenja povrede.

2. Osnovni iznos globe iz stavka 1. jednak je najviše dvostrukom iznosu ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka zbog povrede, ako ih je moguće odrediti, ili najviše 10 % ukupnog godišnjeg prometa, kako je definiran mjerodavnim pravom Unije, koji je pravna osoba ostvarila u prethodnoj poslovnoj godini.

3. Osnovni iznosi iz stavka 2. usklađuju se, prema potrebi, uzimajući u obzir otežavajuće ili olakšavajuće okolnosti u skladu s relevantnim koeficijentima iz Priloga IV.

Relevantni otežavajući koeficijenti primjenjuju se jedan po jedan na osnovni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog koeficijenta otežavajućih okolnosti, osnovnom iznosu dodaje se razlika između osnovnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog koeficijenta otežavajućih okolnosti.

Relevantni koeficijenti olakšavajućih okolnosti primjenjuju se jedan po jedan na osnovni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog koeficijenta olakšavajućih okolnosti, od osnovnog iznosa oduzima se razlika između osnovnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog koeficijenta olakšavajućih okolnosti.

4. Neovisno o stavcima 2. i 3., iznos globe ne smije biti veći od 20 % godišnjeg prometa predmetne središnje druge ugovorne strane u prethodnoj poslovnoj godini, ali ako je središnja druga ugovorna strana povredom izravno ili neizravno stekla financijsku korist, iznos globe mora biti najmanje jednak toj koristi.

Kada središnja druga ugovorna strana djelovanjem ili nedjelovanjem počini više od jedne povrede iz Priloga III., primjenjuje se samo viši iznos globe izračunat u skladu sa stavcima 2. i 3. koji se odnosi na jednu od tih povreda.

Članak 25.hPeriodične novčane kazne

1. ESMA odlukom izriče periodične novčane kazne kako bi primorala:

(a) središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika da prestane s postupanjem koje predstavlja povredu u skladu s odlukom donesenom u skladu s člankom 25.n stavkom 1. točkom (a);

(b) osobu iz članka 25.c stavka 1. da dostavi potpune informacije koje su zatražene na temelju odluke u skladu člankom 25.c;

(c) središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika:

i. da se podvrgne istrazi te posebno da dostavi potpunu evidenciju, podatke, postupke i druge potrebne materijale te da dopuni i ispravi ostale informacije dostavljene tijekom istrage pokrenute odlukom na temelju članka 25.d ili

ii. da se podvrgne izravnom nadzoru naloženom odlukom donesenom u skladu s člankom 25.e.

2. Periodična novčana kazna mora biti djelotvorna i proporcionalna. Periodična novčana kazna utvrđuje se za svaki dan kašnjenja.

3. Neovisno o stavku 2., iznos periodične novčane kazne jednak je 3 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini, a u slučaju fizičkih osoba 2 % prosječnog dnevnog prihoda u prethodnoj kalendarskoj godini. Iznos se izračunava od datuma naznačenog u odluci kojom se izriče periodična novčana kazna.

4. Periodična novčana kazna utvrđuje se za razdoblje od najviše šest mjeseci nakon obavijesti o ESMA-inoj odluci. ESMA preispituje mjeru nakon isteka tog razdoblja.

Članak 25.iSaslušanje relevantnih osoba

1. ESMA prije donošenja odluke o globi ili periodičnoj novčanoj kazni u skladu s člancima 25.g i 25.h daje osobama koje su predmet postupka priliku za očitovanje o njezinim zaključcima. ESMA temelji svoje odluke samo na zaključcima o kojima su se osobe koje su predmet postupka mogle očitovati.

1.a Prvi se stavak ne primjenjuje ako su potrebne hitne mjere kako bi se spriječila znatna i neposredna šteta za financijski sustav. ESMA u tom slučaju može donijeti privremenu odluku i dati predmetnim osobama mogućnost da budu saslušane u najkraćem mogućem roku nakon donošenja odluke.

2. U postupku se u potpunosti poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet postupka. Te osobe imaju pravo pristupa ESMA-inom spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili ESMA-ine interne pripremne dokumente.

Članak 25.jObjavljivanje, priroda, izvršenje i namjena globa i periodičnih novčanih kazni

1. ESMA javno objavljuje svaku globu i periodičnu novčanu kaznu izrečenu u skladu s člancima 25.g i 25.h, osim ako bi ta javna objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila nerazmjernu štetu uključenim stranama. Ta objava ne smije sadržavati osobne podatke u smislu Uredbe (EZ) br. 45/2001.

2. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 25.g i 25.h administrativne su prirode.

3. Kada odluči da neće izreći globu ili novčanu kaznu, ESMA o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i relevantna nadležna tijela treće zemlje, uz obrazloženje svoje odluke.

4. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 25.g i 25.h izvršive su.

Izvršenje je uređeno pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi članici ili trećoj zemlji u kojoj se izvršenje provodi.

5. Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni uplaćuju se u opći proračun Europske unije.

Članak 25.kPreispitivanje u postupku pred Sudom

Sud ima punu▐ nadležnost za preispitivanje odluka kojima je ESMA izrekla globu ili periodičnu novčanu kaznu. Sud može poništiti, smanjiti ili povećati izrečenu globu ili periodičnu novčanu kaznu.

Članak 25.lIzmjene Priloga IV.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 82. o mjerama za izmjenu Priloga IV. kako bi se uzela u obzir kretanja na financijskim tržištima.

Članak 25.mPovlačenje odluke o priznavanju

1. Ne dovodeći u pitanje članak 25.n i podložno sljedećim stavcima, ESMA povlači odluku o priznavanju donesenu u skladu s člankom 25. u sljedećim slučajevima:

(a) ako predmetna središnja druga ugovorna strana ne postupi u skladu s odlukom o priznavanju u roku od 6 mjeseci, izričito se odrekne odobrenja za rad ili prestane poslovati dulje od šest mjeseci;

(b) ako je odluka o priznavanju predmetne središnje druge ugovorne strane pribavljena na temelju neistinite dokumentacije ili na drugi neprimjeren način;

(c) ako predmetna središnja druga ugovorna strana prestane ispunjavati uvjete za priznavanje u skladu s člankom 25. stavkom 2.b;

(ca) ESMA ne može učinkovito izvršavati svoje zadaće u vezi s predmetnom središnjom drugom ugovornom stranom u skladu s ovom Uredbom jer tijelo treće zemlje predmetne druge središnje ugovorne strane nije ESMA-i dostavilo sve relevantne informacije u skladu s člankom 25. stavkom 7. ili člankom 25. stavkom 7.a, kako je primjenjivo.

(d) u slučaju povlačenja ili obustave provedbenog akta iz članka 25. stavka 6. ili neispunjenja bilo kojeg uvjeta iz tog akta.

ESMA može povlačenje priznavanja ograničiti na određenu uslugu, aktivnost ili vrstu financijskih instrumenata.

ESMA pri utvrđivanju datuma stupanja na snagu odluke o povlačenju priznavanja nastoji umanjiti poremećaje na tržištu.

2. Kada smatra da središnja druga ugovorna strana ili njezina određena usluga, aktivnost ili vrsta financijskog instrumenta ispunjavaju kriterij iz točke (c), ESMA toj središnjoj drugoj ugovornoj strani i mjerodavnim nadležnim tijelima treće zemlje šalje obavijest prije povlačenja odluke o priznavanju i zahtijeva da se u roku od najviše tri mjeseca poduzme odgovarajuća korektivna mjera.

Kada utvrdi da ta korektivna ili druga mjera nije poduzeta u utvrđenom roku ili nije primjerena, ESMA povlači odluku o priznavanju.

3. ESMA bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje mjerodavno nadležno tijelo treće zemlje o odluci i povlačenju priznavanja priznate središnje druge ugovorne strane.

4. Svako tijelo iz članka 25. stavka 3. točaka (a) do (e) i svaka središnja banka izdanja najrelevantnijih valuta Unije čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana treće zemlje koja smatra da je ispunjen jedan od uvjeta iz stavka 1. može od ESMA-e zatražiti da ispita jesu li ispunjeni uvjeti za povlačenje odluke o priznavanju predmetne priznate središnje druge ugovorne strane ili njezine određene usluge, aktivnosti ili vrste financijskog instrumenta. Kada odluči da neće povući odluku o priznavanju predmetne priznate središnje druge ugovorne strane, ESMA svoje obrazloženje dostavlja tijelu koje je podnijelo zahtjev.

Članak 25.nNadzorne mjere

1. Kada u skladu s člankom 25.f stavkom 5. utvrdi da je središnja druga ugovorna strana druge razine rizika počinila neku od povreda navedenih u Prilogu III., ESMA donosi jednu ili više sljedećih odluka kojima:

(a) zahtijeva od središnje druge ugovorne strane da prestane s postupanjem koje predstavlja povredu;

(b) izriče globu u skladu s člankom 25.g;

(c) izdaje javnu obavijest;

(d) povlači odluku o priznavanju središnje druge ugovorne strane ili njezine određene usluge, aktivnosti ili vrste financijskog instrumenta u skladu s člankom 25.m.

2. ESMA pri donošenju odluka iz stavka 1. uzima u obzir prirodu i ozbiljnost povrede, vodeći računa o sljedećim kriterijima:

(a) trajanje i učestalost povrede;

(b) jesu li povredom otkrivene ozbiljni ili sistemski nedostaci u postupcima središnje druge ugovorne strane ili u njezinim sustavima za upravljanje ili internim kontrolama;

(c) je li povreda prouzročila, olakšala ili se na neki drugi način može povezati s financijskim kaznenim djelima;

(d) je li povreda počinjena s namjerom ili iz nemara.

3. ESMA bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje predmetnu središnju drugu ugovornu stranu o svakoj odluci koju donese u skladu sa stavkom 1. i dostavlja je mjerodavnim nadležnim tijelima treće zemlje i Komisiji. ESMA javno objavljuje svaku takvu odluku na svojim internetskim stranicama u roku od 10 radnih dana od dana njezina donošenja.

ESMA u javnoj objavi svoje odluke iz prvog podstavka navodi i pravo predmetne središnje druge ugovorne strane na žalbu protiv odluke, prema potrebi i činjenicu da je žalba podnesena, da žalba ne odgađa izvršenje odluke te da ESMA-in Odbor za žalbe može odgoditi izvršenje osporene odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”

11.  Članak 49. mijenja se kako slijedi:

(a)  Stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Središnja druga ugovorna strana redovito preispituje modele i parametre za izračun njenih zahtjeva za iznosom nadoknade, doprinosa u jamstveni fond, kolateralnih zahtjeva i ostalih mehanizama za kontrolu rizika. Strogo i često ispituje otpornost svojih modela na stres radi procjene njihove otpornosti u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima te provodi i retroaktivna ispitivanja radi procjene pouzdanosti primijenjene metodologije. Središnja druga ugovorna strana pribavlja neovisnu provjeru, obavješćuje svoje nadležno tijelo i ESMA-u o rezultatima provedenih ispitivanja i od nadležnog tijela u skladu sa stavkom 1.a i člankom 21.a pribavlja njihovo odobrenja prije donošenja bilo kakve značajnije izmjene modela i parametara.

Kolegij u skladu sa sljedećim stavcima donosi mišljenje o prihvaćenim modelima i parametrima, kao i njihovim značajnim izmjenama.

ESMA osigurava dostavu informacija o rezultatima ispitivanja otpornosti na stres europskim nadzornim tijelima, ESSB-u i Jedinstvenom sanacijskom odboru kako bi mogli procijeniti izloženosti financijskih društava središnjim drugim ugovornim stranama koje ne ispunjavaju svoje obveze.”

(b)  Umeću se sljedeći stavci 1.a, 1.b, 1.c, 1.d, 1.e i 1.f:

„1.a Središnja druga ugovorna strana koja namjerava znatno izmijeniti modele i parametre iz stavka 1. podnosi nadležnom tijelu zahtjev za odobrenje te izmjene. Središnja druga ugovorna strana svojem zahtjevu prilaže neovisnu provjeru namjeravane izmjene.

1.b Nadležno tijelo u suradnji s ESMA-om u roku od 30 radnih dana od primitka zahtjeva provodi procjenu rizika središnje druge ugovorne strane i dostavlja izvješće kolegiju osnovanom u skladu s člankom 18.

1.c Kolegij u roku od 15 radnih dana od primitka izvješća iz stavka 1.b donosi mišljenje većinom glasova u skladu s člankom 19. stavkom 3.

1.d Nadležno tijelo u roku od 60 radnih dana od primitka zahtjeva iz stavka 1.a obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu u pisanom obliku i uz navođenje detaljnog obrazloženja o izdavanju odobrenja ili odbijanju odobrenja.

1.e Središnja druga ugovorna strana ne mijenja značajno modele i parametre iz stavka 1. prije pribavljenog odobrenja iz stavka 1.d. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane nakon dobivanja suglasnosti ESMA-e može u opravdanim slučajevima dopustiti privremene značajne izmjene tih modela i parametara prije njihova odobrenja.

(ba)  umeće se sljedeći stavak 4.a:

„4.a ESMA radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta primjene ovog članka u uskoj suradnji s ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda i utvrđuje popis pokazatelja koje središnja druga ugovorna strana, ESMA i nacionalna nadležna tijela trebaju uzimati u obzir pri procjeni je li izmjena modela i parametara iz stavka 1. značajna i zahtijeva li odobrenje ESMA-e i nadležnog tijela.

ESMA podnosi Komisiji nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do … [12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni]. Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”

11.a  U članak 84. umeće se stavak 3.a:

„3.a Nadležna tijela i ESMA središnjim bankama izdanja dostavljaju informacije ako su one relevantne za izvršavanje njihovih dužnosti i podliježu zahtjevima poslovne tajne utvrđenima člankom 83.”

12.  U članku 89. dodaju se sljedeći stavci:

„3.a ESMA počinje izvršavati svoje ovlasti u skladu s člankom 25. stavcima 2.a, 2.b i 2.c od [umetnuti datum stupanja na snagu delegiranog akta iz tog članka stavka 2.a drugog podstavka]

3.b ESMA ispituje odluke o priznavanju koje su u skladu s člankom 25. stavkom 1. donesene prije [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] kako bi utvrdila jesu li središnje druge ugovorne strane priznate na temelju tih odluka središnje druge ugovorne strane prve ili druge razine rizika. ESMA kategorizira priznate središnje druge ugovorne strane u roku od 18 mjeseci od datuma stupanja na snagu delegiranog akta iz članka 25. stavka 2.a drugog podstavka.”

12.a  U članku 89. dodaje se stavak 9.a:

„Komisija do ... [tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] preispituje provedbu glava III., IV. i V. ove Uredbe koje se odnose na izdavanje odobrenja, priznavanje i nadzor središnjih drugih ugovornih strana. Procjenjuje dodjelu većeg broja zadataka ESMA-i, osobito u pogledu funkcioniranja i učinkovitosti uloge dodijeljene ESMA-i i nadzornim kolegijima iz glava III., IV. i V. Izvješće o tome Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću. Izvješću se, prema potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog.”

12.b  Članak 90. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 90.Osoblje i sredstva ESMA-e

Do ... [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni] ESMA ocjenjuje kadrovske potrebe i potrebe za sredstvima koje proizlaze iz njezina preuzimanja ovlasti i zadaća u skladu s ovom Uredbom i podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.”

13.  Tekstovi navedeni u prilogu ovoj Uredbi dodaju se kao prilozi III. i IV.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament  Za Vijeće

Predsjednik  Predsjednik

PRILOG

Sljedeći tekstovi dodaju se kao prilozi III. i IV. Uredbi (EU) br. 648/2012.

„PRILOG III.

Popis povreda iz članka 25.g stavka 1.

I.  Povrede koje se odnose na kapitalne zahtjeve:

(a) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 16. stavak 1. ako nema stalno raspoloživ temeljni kapital u iznosu od najmanje 7,5 milijuna EUR;

(b) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 16. stavak 2. ako nema kapital, uključujući zadržanu dobit i rezerve, koji je razmjeran riziku koji proizlazi iz njezinih aktivnosti i u svakom trenutku dovoljan da se osigura uredno zatvaranje ili restrukturiranje tih aktivnosti tijekom odgovarajućeg vremenskog razdoblja i odgovarajuća zaštita središnje druge ugovorne strane od kreditnog rizika, rizika druge ugovorne strane, tržišnog, operativnog i pravnog rizika te rizika poslovanja koji već nisu pokriveni posebnim financijskim sredstvima kako je navedeno u člancima 41., 42., 43. i 44.

II.  Povrede koje se odnose na organizacijske zahtjeve ili sukobe interesa:

(a)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 1. ako nema pouzdane sustave upravljanja s jasnom organizacijskom strukturom i dobro određenim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti, učinkovite postupke za utvrđivanje, upravljanje, praćenje i izvješćivanje o rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena, te primjerene mehanizme unutarnje kontrole, kao i odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke;

(b)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 2. ako nema donesene primjerene i dovoljno učinkovite politike i postupke kojima se može osigurati njezina usklađenost, kao i usklađenost njezinih direktora i zaposlenika, sa svim odredbama ove Uredbe;

(c)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 3. ako ne održava i ne upravlja organizacijskom strukturom koja osigurava kontinuitet i uredno funkcioniranje pri obavljanju njezinih usluga i aktivnosti ili ako se ne koristi odgovarajućim i proporcionalnim sustavima, sredstvima ili postupcima;

(d)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 4. ako nema jasno odvojene linije odgovornosti za upravljanje rizicima i one za druge poslove središnje druge ugovorne strane;

(e)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 5. ako ne donosi, provodi i vodi politiku naknada kojom se promiče pouzdano i učinkovito upravljanje rizicima i ne potiče na snižavanje standarda koji se odnose na rizike;

(f)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 6. ako ne održava sustave informacijske tehnologije koji odgovaraju složenosti, raznovrsnosti i vrsti usluga i aktivnosti koje obavlja kako bi se osigurali visoki standardi sigurnosti, cjelovitosti i povjerljivosti informacija;

(g)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 7. ako ne stavlja na raspolaganje javnosti, bez naknade, svoje sustave upravljanja, propise kojima se uređuje središnja druga ugovorna strana i svoje kriterije pristupa za članstvo u sustavu poravnanja;

(h)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 8. ako nije predmet čestih i neovisnih revizija ili ako odboru ne dostavi rezultate tih revizija ili ih ne stavi na raspolaganje ESMA-i;

(i)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 27. stavak 1. ili članak 27. stavak 2. drugi podstavak ako ne osigura da njezino više rukovodstvo i članovi odbora imaju dovoljno dobar ugled i iskustvo kojima jamče pouzdano i razborito upravljanje središnjom drugom ugovornom stranom;

(j)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 27. stavak 2. ako ne osigura da najmanje jednu trećinu članova, ali ne manje od dva člana, tog odbora čine neovisni članovi ili ako ne poziva predstavnike klijenata članova sustava poravnanja na sastanke odbora o pitanjima koja su relevantna za članke 38. i 39. ili ako naknade neovisnim i ostalim neizvršnim članovima odbora ne poveže sa svojim poslovnim rezultatima;

(k)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 27. stavak 3. ako jasno ne odredi uloge i odgovornosti odbora ili ako zapisnike sa sastanaka odbora ne stavi na raspolaganje ESMA-i i revizorima;

(l)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 28. stavak 1. ako ne osnuje odbor za rizike ili ako među članovima tog odbora za rizike nisu predstavnici njezinih članova sustava poravnanja, neovisni članovi odbora i predstavnici njezinih klijenata, ako sastav članova odbora za rizike nije takav da jedna od tih skupina predstavnika ima većinu u odboru za rizike, ili ako na ESMA-in zahtjev propisno ne obavješćuje ESMA-u o aktivnostima i odlukama odbora za rizike;

(m)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 28. stavak 2. ako jasno ne utvrdi mandat članova odbora za rizike, sustave upravljanja kojima se osigurava njegova neovisnost, operativne postupke, kriterije pristupa u članstvo ili način odabira članova odbora za rizike ili ako javno ne objavi te sustave upravljanja ili ako ne odredi da odborom predsjeda neovisni član odbora koji izravno odgovara odboru i redovito održava sastanke;

(n)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 28. stavak 3. ako ne dopusti da odbor za rizike savjetuje odbor o svim aranžmanima koji bi mogli utjecati na upravljanje rizicima središnje druge ugovorne strane ili ako ne poduzme razuman napor da se savjetuje s odborom za rizike o kretanjima koji utječu na upravljanje rizicima središnje druge ugovorne strane u kriznim situacijama;

(o)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 28. stavak 5. ako odmah ne obavijesti ESMA-u o svakoj odluci odbora o tome da neće postupiti po savjetu odbora za rizike;

(p)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 29. stavak 1. ako ne čuva potpunu evidenciju o svojim uslugama i aktivnostima u razdoblju od najmanje deset godina, koja je ESMA-i potrebna za praćenje usklađenosti središnje druge ugovorne strane s ovom Uredbom;

(q)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 29. stavak 2. ako najmanje deset godina od raskida ugovora ne čuva sve informacije o svim ugovorima koje je obradila, na način koji omogućuje identifikaciju izvornih uvjeta transakcije prije njezina poravnanja posredstvom te središnje druge ugovorne strane;

(r)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 29. stavak 3. ako ESMA-i i relevantnim članovima ESSB-a na njihov zahtjev ne stavi na raspolaganje evidenciju i informacije iz članka 29. stavaka 1. i 2. i sve informacije o pozicijama iz poravnanih ugovora, bez obzira na mjesto izvršenja transakcija;

(s)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 30. stavak 1. ako ESMA-i ne dostavi, ili dostavi neistinite i nepotpune, informacije o identitetu svojih dioničara ili članova, izravnih ili neizravnih, te nacionalnih ili pravnih osoba s kvalificiranim udjelima i o iznosima tih udjela;

(t)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 30. stavak 4. ako osobama iz članka 30. stavka 1. omogući utjecaj koji bi mogao dovesti u pitanje njezino pouzdano i razborito upravljanje;

(u)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 31. stavak 1. ako ne obavijesti ili pogrešno ili nepotpuno obavijesti ESMA-u o svakoj promjeni svojeg rukovodstva ili ne dostavi ESMA-i sve potrebne informacije za ocjenu usklađenosti s člankom 27. stavkom 1. ili člankom 27. stavkom 2. drugim podstavkom;

(v)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 33. stavak 1. ako nema u pisanom obliku i ne provodi učinkovite organizacijske i administrativne aranžmane za identifikaciju i upravljanje mogućim sukobima interesa između nje, uključujući njezine direktore, zaposlenike ili druge osobe s izravnom ili neizravnom kontrolom ili bliskim vezama, i njezinih članova sustava poravnanja ili njihovih klijenata koji su poznati središnjoj drugoj ugovornoj strani ili ako nema i ne provodi odgovarajuće postupke za rješavanje mogućih sukoba interesa;

(w)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 33. stavak 2. ako članu sustava poravnanja ili predmetnom klijentu tog člana sustava poravnanja koji je poznat središnjoj drugoj ugovornoj strani, prije prihvaćanja novih transakcija od predmetnog člana sustava poravnanja, ne dostavi jasne informacije o općoj prirodi ili razlozima sukoba interesa kada su organizacijski ili administrativni aranžmani središnje druge ugovorne strane za upravljanje sukobima interesa nedovoljni da se njima može osigurati dovoljno pouzdano sprečavanje rizika nastanka štete za interese člana sustava poravnanja ili klijenta;

(x)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 33. stavak 3. ako u svojim pisanim aranžmanima ne uzme u obzir sve okolnosti, koje su joj poznate ili bi joj trebale biti poznate, koje mogu uzrokovati sukob interesa zbog strukture i poslovnih aktivnosti ostalih društava s kojima je u odnosu kao matično društvo ili društvo kćer;

(y)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 33. stavak 5. ako ne poduzme sve odgovarajuće korake kako bi spriječila zlouporabu informacija iz njezinih sustava ili ako sprečava uporabu tih informacija za druge poslovne aktivnosti, ili kako bi spriječila fizičke osobe koje su blisko povezane s njome ili s pravnom osobom koja je s njome u odnosu kao matično društvo ili kao društvo kćer od uporabe njezinih povjerljivih informacija u komercijalne svrhe bez prethodne suglasnosti klijenta kojemu te povjerljive informacije pripadaju;

(z)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 36. stavak 1. ako ne postupa pošteno i profesionalno u skladu s najboljim interesima svojih članova sustava poravnanja i njihovih klijenata;

(aa)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 36. stavak 2. ako nema dostupna, transparentna i pravedna pravila o žurnom postupku rješavanje pritužbi;

(bb)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 37. stavak 1. ili stavak 2. ako kontinuirano primjenjuje diskriminirajuće, netransparentne ili subjektivne kriterije za pristupanje ili ako na drugi način kontinuirano ne osigurava pravedan i otvoren pristup toj središnjoj drugoj ugovornoj strani, ili ako svojim članovima sustava poravnanja kontinuirano ne osigurava dovoljna financijska sredstva i poslovni kapacitet za ispunjavanje obveza koje proizlaze iz sudjelovanja u toj središnjoj drugoj ugovornoj strani, ili ako ne provodi detaljnu godišnju provjeru izvršavanja obveza svojih članova sustava poravnanja;

(cc)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 37. stavak 4. ako nema objektivne i transparentne postupke za suspenziju i uredno isključenje članova sustava poravnanja koji prestanu ispunjavati kriterije iz članka 37. stavka 1.;

(dd)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 37. stavak 5. ako članovima sustava poravnanja koji ispunjavaju kriterije iz članka 37. stavka 1. uskrati pristup bez propisnog obrazloženja u pisanom obliku i koji se ne temelji na detaljnoj analizi rizika;

(ee)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 1. ako klijentima svojih članova sustava poravnanja ne omogući zaseban pristup konkretnim uslugama koje pruža;

(ff)  središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 39. stavak 7. ako ne nudi različite razine odvajanja iz tog stavka po prihvatljivim komercijalnim uvjetima.

III.  Povrede koje se odnose na operativne zahtjeve:

(a) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 34. stavak 1. ako ne uspostavi, provodi ili održava primjerenu politiku kontinuiteta poslovanja i plan za oporavak od kriznih situacija čiji je cilj osigurati očuvanje njezinih funkcija, pravovremen oporavak operacija i ispunjavanje obveza središnje druge ugovorne strane, koji barem omogućuju oporavak svih transakcija u trenutku prekida poslovanja kako bi se omogućio siguran nastavak njezina poslovanja i izvršenje namire na planirani datum;

(b) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 34. stavak 2. ako ne uspostavi, provodi i održava odgovarajući postupak kojim se osigurava pravovremena i uredna namira ili prijenos imovine i pozicija klijenata i članova sustava poravnanja u slučaju povlačenja priznavanja na temelju odluke u skladu s člankom 25.;

(c) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 35. stavak 1. drugi podstavak ako izdvoji glavne poslovne procese koji se odnose na upravljanje rizicima te središnje druge ugovorne strane;

(d) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 39. stavak 1. ako ne vodi odvojenu evidenciju i račune na temelju kojih u bilo kojem trenutku i bez odgode može u svojim računima razlikovati imovinu i pozicije koji se vode za račun jednog člana sustava poravnanja od imovine i pozicija koji se vode za račun bilo kojeg drugog člana sustava poravnanja i od vlastite imovine;

(e) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 39. stavak 2. ako ne nudi vođenje i ako na zahtjev ne vodi odvojene evidencije i račune na temelju kojih svaki član sustava poravnanja u računima kod te središnje druge ugovorne strane može razlikovati svoju imovinu i pozicije od imovine i pozicija koji se vode za račun njezinih članova sustava poravnanja;

(f) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 39. stavak 3. ako ne nudi vođenje i na zahtjev ne vodi odvojene evidencije i račune na temelju kojih svaki član sustava poravnanja u računima kod te središnje druge ugovorne strane može razlikovati imovinu i pozicije koji se vode za račun određenog klijenta od imovine i pozicija koji se vode za račun ostalih klijenata, ili ako svojim članovima sustava poravnanja na njihov zahtjev ne ponudi mogućnost otvaranja više računa na vlastito ime i za račun njihovih klijenata;

(g) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 40. ako gotovo u stvarnom vremenu ne mjeri i ne ocjenjuje svoju likvidnost i kreditne izloženosti prema svakom članu sustava poravnanja i, prema potrebi, prema drugoj središnjoj drugoj ugovornoj strani s kojom je sklopila ugovor o međudjelovanju, ili ako nema pristup relevantnim izvorima za formiranje cijena radi učinkovitog mjerenja svojih izloženosti po prihvatljivoj cijeni;

(h) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 41. stavak 1. ako ne utvrđuje, ne traži ili ne naplaćuje iznose nadoknade od svojih članova sustava poravnanja ili, prema potrebi, od središnjih drugih ugovornih strana s kojima je sklopila ugovor o međudjelovanju, kako bi ograničila svoje kreditne izloženosti, ili ako utvrđuje, traži ili naplaćuje iznose nadoknade koji nisu dovoljni za pokriće njezinih mogućih izloženosti koje bi se prema njezinoj procjeni mogle pojaviti prije unovčenja relevantnih pozicija ili za pokriće gubitaka koji proizlaze iz najmanje 99 % kretanja izloženosti u odgovarajućem vremenskom razdoblju ili su dovoljni da ta središnja druga ugovorna strana u cijelosti kolateralizira svoje izloženosti sa svim svojim članovima sustava poravnanja i, prema potrebi, sa svim središnjim drugim ugovornim stranama s kojima je sklopila ugovor o međudjelovanju, najmanje na dnevnoj osnovi, ili kako bi, prema potrebi, uzela u obzir moguće procikličke učinke;

(i) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 41. stavak 2. ako za utvrđivanje svojih zahtjeva za iznose nadoknade ne donese modele i parametre kojima se uzimaju u obzir rizična obilježja proizvoda čije poravnanje obavlja vodeći računa o vremenskom razdoblju između naplata iznosa nadoknade, tržišnoj likvidnosti i mogućnosti promjena tijekom trajanja transakcije;

(j) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 41. stavak 3. ako ne traži i ne naplaćuje iznose nadoknade na dnevnoj osnovi, barem kada su premašeni unaprijed definirani pragovi;

(k) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 42. stavak 3. ako ne održava jamstveni fond koji joj barem omogućuje da u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima podnese neispunjavanje obveza člana sustava poravnanja prema kojemu je najviše izložena ili neispunjavanje obveza drugog i trećeg najvećeg člana sustava poravnanja, ako je zbroj njihovih izloženosti veći, ili ako izradi scenarije u koje nisu uključena najvolatilnija razdoblja na tržištima na kojima središnja druga ugovorna strana pruža svoje usluge te niz mogućih budućih scenarija u kojima se uzimaju u obzir iznenadna prodaja financijskih sredstava i nagla smanjenja tržišne likvidnosti;

(l) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 43. stavak 2. ako joj njezin jamstveni fond iz članka 42. i njezina ostala financijska sredstva iz članka 43. stavka 1. ne omogućuju da podnese neispunjavanje obveza dvaju članova sustava poravnanja prema kojima je najviše izložena u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima;

(m) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 44. stavak 1. ako u svakom trenutku nema pristup odgovarajućoj likvidnosti za obavljanje svojih usluga i aktivnosti ili ako na dnevnoj osnovi ne mjeri svoje moguće likvidnosne potrebe;

(o) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 45. stavke 1., 2. i 3. ako za pokriće gubitaka ne upotrijebi iznose nadoknade od člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze prije nego što upotrijebi druga financijska sredstva;

(p) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 45. stavak 4. ako najprije ne upotrijebi namjenski kapital , a tek onda doprinose iz jamstvenog fonda od članova sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze;

(q) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 46. stavak 1. ako za pokriće svoje početne i tekuće izloženosti prema svojim članovima sustava poravnanja prihvati bilo što osim visoko likvidnog kolaterala koji nosi minimalan kreditni i tržišni rizik, ako drugi kolateral nije dopušten prema delegiranom aktu koji Komisija donese na temelju članka 46. stavka 3.;

(r) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 47. stavak 1. ako svoja financijska sredstva ne ulaže samo u gotovinu ili visoko likvidne financijske instrumente koji nose minimalan tržišni i kreditni rizik i moguće ih je brzo unovčiti uz minimalan negativni učinak na cijenu;

(s) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 47. stavak 3. ako financijske instrumente koji služe kao iznosi nadoknade ili doprinosi u jamstveni fond ne polaže kod upravitelja sustava za namiru vrijednosnih papira koji osiguravaju punu zaštitu tih financijskih instrumenata, ako su ti upravitelji dostupni, ili ako se ne koristi drugim vrlo sigurnim aranžmanima s financijskim institucijama koje imaju odobrenje za rad;

(t) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 47. stavak 4. ako gotovinske depozite ne obavlja samo putem vrlo sigurnih aranžmana s financijskim institucijama koje imaju odobrenje za rad ili korištenjem stalno raspoloživih mogućnosti središnjih banaka ili drugim sličnim načinom koji utvrde središnje banke;

(u) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 47. stavak 5. ako polaže imovinu kod treće strane a ne osigura da se ta imovina koja pripada članovima sustava poravnanja može razlikovati od imovine koja pripada središnjoj drugoj ugovornoj strani i od imovine te treće strane s pomoću različito naslovljenih računa u poslovnim knjigama te treće strane ili nekim drugim istovrijednim mjerama kojima se postiže ista razina zaštite, ili ako, prema potrebi, nema trenutačan pristup financijskim instrumentima;

(v) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 47. stavak 6. ako svoj kapital ili iznose koji proizlaze iz zahtjeva utvrđenih u člancima 41., 42., 43. ili 44. ne ulaže u vlastite vrijednosne papire ili vrijednosne papire njezina matičnog društva ili društva kćeri;

(w) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 48. stavak 1. ako nema detaljne postupke koji se primjenjuju kada član sustava poravnanja ne ispunjava zahtjeve za sudjelovanje utvrđene u članku 37. u roku i u skladu s postupcima te središnje druge ugovorne strane, ili ako ne utvrdi detaljne postupke koji se primjenjuju u slučaju da središnja druga ugovorna strana ne objavi da član sustava poravnanja ne ispunjava svoje obveze, ili ako ne provede godišnje preispitivanje tih postupaka;

(x) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 48. stavak 2. ako odmah ne poduzme mjere kako bi ograničila gubitke i likvidnosne pritiske koji nastanu zbog neispunjavanja obveza člana sustava poravnanja i kako bi osigurala da zatvaranje pozicija bilo kojeg člana sustava poravnanja ne naruši njezino poslovanje ili ne izloži članove sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze gubicima koje oni ne mogu predvidjeti ili kontrolirati;

(y) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 48. stavak 3. ako prije objavljivanja ili pokretanja postupka u slučaju neispunjavanja obveza o tome odmah ne obavijesti ESMA-u;

(z) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 48. stavak 4. ako ne provjeri jesu li njezini postupci u slučaju neispunjavanja obveza izvršivi i ako ne poduzme sve odgovarajuće korake kako bi osigurala da ima zakonske ovlasti za unovčenje vlasničkih pozicija člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze i za prijenos ili unovčenje pozicija klijenata člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze;

(aa) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 49. stavak 1. ako redovito ne preispituje svoje modele i parametre za izračun svojih zahtjeva za iznos nadoknade, doprinosa u jamstveni fond, zahtjeva za kolaterale ili drugih mehanizama za kontrolu rizika te ako te modele ne podvrgava strogim i čestim ispitivanjima otpornosti na stres radi procjene njihove otpornosti u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima ili ne provodi retroaktivna ispitivanja radi procjene pouzdanosti donesene metodologije, ili ako ne dobije neovisnu potvrdu, ili ne obavijesti ESMA-u o rezultatima obavljenih ispitivanja ili ne dobije ESMA-inu potvrdu prije donošenja svih značajnijih izmjena modela i parametara;

(bb) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 49. stavak 2. ako redovito ne ispituje ključne informacije o svojim postupcima u slučaju neispunjavanja obveza ili ako ne poduzima sve odgovarajuće korake kako bi osigurala da ih svi članovi sustava poravnanja razumiju i da imaju uspostavljene odgovarajuće aranžmane za odgovor u slučaju neispunjavanja obveza;

(cc) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 49. stavak 1.a ako donese bilo koju značajniju izmjenu modela i parametara iz članka 49. stavka 1. prije nego što dobije ESMA-inu potvrdu tih izmjena;

(dd) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50. stavak 1. ako se, kada je to praktično i dostupno, ne koristi novcem središnje banke za namiru svojih transakcija ili ako ne poduzme korake kako bi strogo ograničila rizike gotovinske namire ako se ne koristi novcem središnje banke;

(ee) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50. stavak 3. ako ne otkloni osnovne rizike primjenom mehanizma isporuka po plaćanju u mjeri u kojoj je to moguće, kada ta središnja druga ugovorna strana ima obvezu izvršavati ili primati isporuke financijskih instrumenata;

(ff) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50.a ili članak 50.b ako ne izračunava KCCP kako je navedeno u tom članku ili ako ne slijedi pravila za izračun KCCP-a utvrđena u članku 50.a stavku 2. i člancima 50.b i 50.d;

(gg) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50.a stavak 3. ako KCCP ne izračunava najmanje jednom u tri mjeseca ili izračunava rjeđe nego što to ESMA zahtijeva u skladu s člankom 50.a stavkom 3.;

(hh) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 51. stavak 2. ako nema nediskriminirajući pristup podacima koji su joj potrebni za obavljanje njezinih funkcija s određenog mjesta trgovanja, ako ispunjava operativne i tehničke zahtjeve koje utvrđuje to mjesto trgovanja, i predmetnom sustavu za namiru;

(ii) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 52. stavak 1. ako sklopi ugovor o međudjelovanju bez ispunjenja bilo kojeg od uvjeta navedenih u točkama (a), (b), (c) i (d) tog stavka;

(jj) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 53. stavak 1. ako u računima ne razlikuje imovinu i pozicije koji se drže za račun neke druge središnje druge ugovorne strane s kojom je sklopila ugovor o međudjelovanju;

(kk) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 54. stavak 1. ako sklopi ugovor o međudjelovanju bez prethodnog ESMA-ina odobrenja.

IV.  Povrede koje se odnose na transparentnost i dostupnost informacija:

(a) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 1. ako javno ne objavi cijene i naknade zasebno za svaku uslugu koju pruža, uključujući diskonte i rabate te uvjete pod kojima se može ostvariti pravo na te diskonte i rabate;

(b) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 1. ako ESMA-i ne dostavi informacije o troškovima i prihodima od svojih usluga;

(c) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 2. ako svoje članove sustava poravnanja i njihove klijente ne obavijesti o rizicima povezanim s uslugama koje pruža;

(d) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 3. ako svojim članovima sustava poravnanja ili ESMA-i ne dostavi informacije o cijenama na temelju kojih je izračunala svoje izloženosti na kraju dana prema svojim članovima sustava poravnanja ili javno ne objavi ukupni volumen transakcija za svaki instrument čije se poravnanje obavlja posredstvom te središnje druge ugovorne strane;

(f) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 4. ako javno ne objavi operativne i tehničke zahtjeve koji se odnose na komunikacijske protokole o sadržaju i formatima poruka kojima se koristi u interakciji s trećim stranama, uključujući i operativne i tehničke zahtjeve iz članka 7.;

(g) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 5. ako javno ne objavi da članovi sustava poravnanja ne ispunjavaju kriterije iz članka 37. stavka 1. ili zahtjeve iz članka 38. stavka 5., osim ako ESMA smatra da bi takva objava predstavljala prijetnju financijskoj stabilnosti ili povjerenju u tržište ili da bi ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili uzrokovala nerazmjernu štetu uključenim stranama;

(h) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 39. stavak 7. ako javno ne objavi razinu zaštite i troškove povezane s različitim razinama odvajanja koje ona pruža;

(i) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 49. stavak 3. ako javno ne objavi ključne informacije o svojem modelu upravljanja rizicima ili pretpostavkama koje je primijenila pri ispitivanju otpornosti na stres iz članka 49. stavka 1.;

(j) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50. stavak 2. ako jasno ne navede svoje obveze u pogledu isporuke financijskih instrumenata, kao i podatak ima li obvezu izvršavati ili primati isporuku financijskog instrumenta ili nadoknađuje li sudionicima gubitke koji nastanu u postupku isporuke;

(k) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50.c stavak 1. ako informacije navedene u članku 50.c stavku 1. točkama (a), (b), (c), (d) i (e) ne dostavi svojim članovima sustava poravnanja koji su institucije ili njihovim nadležnim tijelima;

(l) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50.c stavak 2. ako ne obavješćuje svoje članove sustava poravnanja koji su institucije najmanje jednom u tri mjeseca ili ih obavješćuje rjeđe nego što to ESMA zahtijeva u skladu s člankom 50.c stavkom 2.

V.  Povrede koje se odnose na prepreke nadzornim aktivnostima:

(a) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 25.c ako po primitku odluke kojom se zahtijevaju informacije u skladu s člankom 25.c stavkom 2. ne dostavi informacije ili ako po primitku ESMA-ina običnog zahtjeva za informacije u skladu s člankom 25.c stavkom 2. ili člankom 25.c stavkom 3. ESMA-ine odluke kojom se zahtijevaju informacije u skladu s člankom 25.c stavkom 3. dostavi netočne ili obmanjujuće informacije;

(b) središnja druga ugovorna strana dostavi netočne ili obmanjujuće odgovore na pitanja postavljena u skladu s člankom 25.d stavkom 1. točkom (c) ili člankom 25.d stavkom 1. točkom (d);

(c) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika pravovremeno ne postupi u skladu s nadzornom mjerom koja se zahtijeva ESMA-inom odlukom donesenom u skladu s člankom 25.n;

(d) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika ne pristane na izravni nadzor koji se zahtijeva ESMA-inom odlukom o nadzoru ▌u skladu s člankom 25.e

1.  Sljedeći tekst umeće se kao Prilog IV.:

„PRILOG IV.

Popis koeficijenata otežavajućih i olakšavajućih okolnosti za primjenu članka 25.g stavka 3.

Na osnovne iznose iz članka 25.g stavka 2. kumulativno se primjenjuju sljedeći koeficijenti:

I.  Koeficijenti usklađenja koji se odnose na otežavajuće okolnosti:

(a) ako se radi o opetovanoj povredi, za svako njeno ponavljanje primjenjuje se dodatni koeficijent od 1,1;

(b) ako se radi o povredi koja traje dulje od šest mjeseci, primjenjuje se koeficijent od 1,5;

(c) ako su povredom otkriveni sustavni nedostaci u organizaciji središnje druge ugovorne strane, posebno u njezinim postupcima, sustavima upravljanja ili unutarnjim kontrolama, primjenjuje se koeficijent 2,2;

(d) ako povreda nepovoljno utječe na kvalitetu aktivnosti i usluga središnje druge ugovorne strane, primjenjuje se koeficijent 1,5;

(e) ako se radi o povredi koja je izvršena namjerno, primjenjuje se koeficijent od 2;

(f) ako nisu poduzete korektivne mjere od trenutka kad je otkriveno kršenje, primjenjuje se koeficijent od 1,7;

(g) ako više rukovodstvo središnje druge ugovorne strane nije surađivalo s ESMA-om pri provođenju njezinih istraga, primjenjuje se koeficijent 1,5.

II.  Koeficijenti usklađenja koji se odnose na olakšavajuće okolnosti:

(a) ako se radi o povredi koja je trajala kraće od 10 radnih dana, primjenjuje se koeficijent od 0,9;

(b) ako više rukovodstvo središnje druge ugovorne strane može dokazati da je poduzelo sve potrebne mjere za sprečavanje povrede, primjenjuje se koeficijent 0,7;

(c) ako je središnja druga ugovorna strana brzo, učinkovito i u potpunosti obavijestila ESMA-u o povredi, primjenjuje se koeficijent 0,4;

(d) ako je središnja druga ugovorna strana dobrovoljno poduzela mjere kojima se onemogućuje počinjenje slične povrede u budućnosti, primjenjuje se koeficijent 0,6.”

(1)

SL C 385, 15.11.2017., str. 3.

(2)

SL C 434, 15.12.2017., str. 63.

(3)

* Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.

(4)

  SL C 385 15.11.2017., str. 3.

(5)

  SL C 434 15.12.2017., str. 63.

(6)

  Stajalište Europskog parlamenta od ... (SL ...) i Odluka Vijeća od ...

(7)

  Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).

(8)

  Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, obustave obveze poravnanja, zahtjeva za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija i zahtjeva za trgovinske repozitorije, COM/2017/0208 final.

(9)

  U skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, ESMA dostavlja popis središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja koje su priznate za pružanje usluga i aktivnosti u Uniji. Središnje druge ugovorne strane trećih zemalja imaju poslovni nastan u 15 zemalja na koje se primjenjuju Komisijine odluke o istovrijednosti u pogledu središnje druge ugovorne strane, uključujući Australiju, Hong Kong, Singapur, Japan, Kanadu, Švicarsku, Južnu Koreju, Meksiko, Južnu Afriku i američku Komisiju za trgovanje robnim ročnicama (CFTC), Brazil, UAE, Međunarodni financijski centar u Dubaiju (DIFC), Indiju i Novi Zeland.

(10)

  Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredbi (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012 i (EU) 2015/2365. COM(2016) 856 final.

(11)

  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskoj središnjoj banci „Izazovi najvažnijih infrastruktura financijskog tržišta i daljnji razvoj unije tržišta kapitala”, Bruxelles, 4.5.2017., COM(2017) 225 final.

(12)

  Komunikacija o stanju Unije iz 2016.: Dovršetak unije tržišta kapitala – Komisija ubrzava reformu; 14. rujna 2016.

(13)

  Javno savjetovanje o postupanju europskih nadzornih tijela; od 21.3.2017. do 16.5.2017.

(14)

  Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija, SL L 287, 29.10.2013, str. 63.”


PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBAOD KOJIH JE IZVJESTITELJ PRIMIO INFORMACIJE

Sljedeći popis sastavljen je na isključivo dobrovoljnoj osnovi pod izričitom odgovornošću izvjestitelja. Izvjestiteljica je tijekom pripreme izvješća primila informacije od sljedećih subjekata ili osoba:

Subjekt i/ili osoba

 

Američka gospodarska komora: članovi Odbora za financijske usluge

Association Française de la Gestion Financière: Virginie Buey, Virginie Gaborit, Pierre Garrault, Jean-Louis Laurens

 

Udruga za financijska tržišta u Europi: Stephen Burton, Michael Cole-Fontayn

Francusko tijelo nadležno za financijska tržišta: Patrice Aguesse, Claire Guillaumot, Isabelle Massonat

Engleska narodna banka: David Bailey, Barry King, Zertasha Malik, Holly Snaith, Richard Spooner

Francuska narodna banka: Emmanuelle Assouan, Claudine Hurman, Ivan Odonnat, Francois Villeroy de Galhau,

Blackrock : Stephen Fisher, Carey Evans

Brunswick Group: Michael Feuerstein

Centar za studije europskih politika: Karel Lannoo

Čikaška burza (Chicago Mercantile Exchange (CME)): Sunil Cutinho, Sean Downey, Emily Hendrix, Simon Turek

City Bank: Slawomir Sikora

City UK: John Mac Farlane

Grad London: Jeremy Browne

Commerzbank: Martin Zielke

Američko klirinško društvo The Depository Trust and Clearing Corporation (DTCC): Ann Schuman, Michalis Sotiropoulos, Mark Wetjen

Deutsche Bank: Jürgen Feil, Arthur Marquis, Nina Schindler, Katharina Wolf

Njemačka burza: Niels Brab, Claire Bravard Alexandra Hachmeister

Eurex: Thomas Book, Niels Brab, Matthias Graulich, Erik Müller

Europska udruga javnih banaka: Filip Chraska, Thorsten Guthke

Europsko udruženje klirinških kuća središnjih drugih ugovornih strana: Chiara Bergamaschi, Rafael Plata

Europska središnja banka: Marguerite Connell, Benoit Coeure, Stephanie.Bergbauer, Corinna Freund, Jean-Francois Jamet, Pierre Marmara, Yves Mersch, Panagiotis Papapaschalis, Clement Rouveyrol

Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala: Giampiero Carla , Steven Maijoor, Jakub Michalik, Maud Thimon

Federacija europskih burzi vrijednosnih papira: Richard Fenner

Francuski bankarski savez: Taha Bousmaha, Philippe de Soumagnat, Benjamin Quatre

Njemačka udruga upravitelja fondova: Felix Ertl, Rudolf Siebel

Intercontinental Exchange (ICE) : Nicolas Kügler, Finbarr Hutcheson

KPDW CCP: Slawomir Panasiuk, Marcin Truchanowicz, Karolina Ziolkowska

London Clearing House (LCH): Julien Jardelot, Daniel Maguire, Corentine Poilvet-Clediere, Nikhil Rathi

Luksemburški bankarski savez i savez luksemburškog sektora fondova: Marc-André Bechet, Antoine Kremer, Gilles Pierre

 

FIA: Walt Lukken, Jackie Mesa, Corinna Schempp, Simon Puleston Jones

Udruženje međunarodnog tržišta izvedenih financijskih instrumenata: Roger Cogan, Ulrich Karl

Međunarodna skupina za regulatornu strategiju: Mark Hoban

Moody’s: Nigel Phipps

Japanski centar za međunarodne financije: Jutaro Kaneko

NASDAQ: Erica Brown, Julia Haglind, Hans-Ole Jochumsen,

Nomura Bank: Yuji Nakata

SIX-clear : Matthias Heer, Urs Wieland

Njemačka savezna pokrajina Hessen: Mark Weinmeister, Robert Möhrle

Union Investment: Andreas Illenseer

Američka komisija za nadzor trgovanja robom i budućnosnicama (US Commodities Futures Trading Commission): John Behnam, Chris Giancarlo, Brian Quintenz, Eric Pan, Tracey Wingate

Ministarstvo financija SAD-a: Corrado Camera, Lawrence Norton, Rebekah Goshorn-Jurata

Američka gospodarska komora: Thomas Quaadman, Samantha DeZur, Sean Downey, Giovanni Campi

Sljedeći subjekti organizirali su događaje na kojima je gđa Hübner sudjelovala i predstavila svoj rad na nadzoru središnjih drugih ugovornih strana:

APCO, Udruženje njemačkih banaka, Udruga za financijska tržišta u Europi (AFME), Britanska gospodarska komora, Eurofi, Europski parlamentarni forum za financijske usluge, Financial Future, Fleishmann Hillard, Linklaters, QED


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Izmjena Uredbe (EU) br. 1095/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu postupaka i tijela uključenih u izdavanje odobrenja za rad središnjim drugim ugovornim stranama i zahtjeva za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja

Referentni dokumenti

COM(2017)0331 – C8-0191/2017 – 2017/0136(COD)

Datum podnošenja EP-u

13.6.2017

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

11.9.2017

 

 

 

Odbori koji daju mišljenje

       Datum objave na plenarnoj sjednici

BUDG

11.9.2017

ITRE

11.9.2017

JURI

11.9.2017

AFCO

11.9.2017

Odbori koji nisu dali mišljenje

       Datum odluke

BUDG

29.6.2017

ITRE

11.10.2017

JURI

12.7.2017

AFCO

11.9.2017

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Danuta Maria Hübner

6.7.2017

 

 

 

Razmatranje u odboru

10.10.2017

21.2.2018

24.4.2018

 

Datum usvajanja

16.5.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

45

4

5

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Hugues Bayet, Pervenche Berès, Thierry Cornillet, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Giuseppe Ferrandino, Sven Giegold, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Danuta Maria Hübner, Cătălin Sorin Ivan, Petr Ježek, Wolf Klinz, Georgios Kyrtsos, Philippe Lamberts, Werner Langen, Sander Loones, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Gabriel Mato, Costas Mavrides, Alex Mayer, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Sirpa Pietikäinen, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Alfred Sant, Martin Schirdewan, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Tom Vandenkendelaere, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andrea Cozzolino, Ramón Jáuregui Atondo, Paloma López Bermejo, Thomas Mann, Joachim Starbatty, Romana Tomc, Lieve Wierinck

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Agnieszka Kozłowska-Rajewicz

Datum podnošenja

25.5.2018


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

45

+

ALDE

Thierry Cornillet, Petr Ježek, Wolf Klinz, Ramon Tremosa i Balcells, Lieve Wierinck

ECR

Sander Loones, Bernd Lucke, Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner, Joachim Starbatty

PPE

Burkhard Balz, Markus Ferber, Brian Hayes, Danuta Maria Hübner, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Georgios Kyrtsos, Esther de Lange, Werner Langen, Ivana Maletić, Thomas Mann, Gabriel Mato, Luděk Niedermayer, Sirpa Pietikäinen, Anne Sander, Theodor Dumitru Stolojan, Romana Tomc, Tom Vandenkendelaere

S&D

Hugues Bayet, Pervenche Berès, Andrea Cozzolino, Jonás Fernández, Giuseppe Ferrandino, Roberto Gualtieri, Cătălin Sorin Ivan, Ramón Jáuregui Atondo, Olle Ludvigsson, Costas Mavrides, Alfred Sant, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Paul Tang

VERTS/ALE

Sven Giegold, Philippe Lamberts, Molly Scott Cato, Ernest Urtasun

4

-

ECR

Kay Swinburne

ENF

Gerolf Annemans, Bernard Monot, Marco Zanni

5

0

EFDD

Marco Valli

GUE/NGL

Paloma López Bermejo, Martin Schirdewan

S&D

Neena Gill, Alex Mayer

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 8. lipnja 2018.Pravna napomena