Postupak : 2017/2120(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0191/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0191/2018

Rasprave :

PV 11/06/2018 - 20
CRE 11/06/2018 - 20

Glasovanja :

PV 12/06/2018 - 5.1
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0243

IZVJEŠĆE     
PDF 469kWORD 59k
25.5.2018
PE 615.424v03-00 A8-0191/2018

o stanju rekreacijskog ribolova u Europskoj uniji

(2017/2120(INI))

Odbor za ribarstvo

Izvjestiteljica: Norica Nicolai

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o stanju rekreacijskog ribolova u Europskoj uniji

(2017/2120(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 43.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2017. o promicanju kohezije i razvoja u najudaljenijim regijama Unije: primjena članka 349. UFEU-a(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(4), a posebno njezin članak 77.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/1004 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi okvira Unije za prikupljanje i upotrebu podataka u sektoru ribarstva te upravljanje njima i potporu za znanstveno savjetovanje u vezi sa zajedničkom ribarstvenom politikom, i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 199/2008(5), a posebno njezin članak 5.,

–  uzimajući u obzir istraživačku studiju pod nazivom „Morski rekreacijski i djelomično samoopskrbni ribolov – njegova vrijednost i utjecaj na riblje stokove” koju je u srpnju 2017. objavio Resorni odjel EP-a za strukturnu i kohezijsku politiku,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A8-0191/2018),

A.  budući da je Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) 2013. definiralo rekreacijski ribolov kao: „ulov ili pokušaj ulova živih vodenih resursa uglavnom za zabavu i/ili osobnu potrošnju; to obuhvaća metode aktivnog ribolova, uključujući ribolov parangalom, podvodnim puškama i rukama, kao i metode pasivnog ribolova, među ostalim mreže, zamke, vrše i stajaće parangale”; budući da je potrebna jasna definicija rekreacijskog ribolova i morskog rekreacijskog ribolova, uzimajući u obzir članak 55. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 u kojem se navodi da je „zabranjeno stavljanje na tržište ulova iz rekreacijskog ribolova”;

B.  budući da je važno razumjeti razliku između rekreacijskog ribolova i djelomično samoopskrbnog ribolova, s obzirom na to da se te dvije vrste ribolova trebaju odvojeno evaluirati i regulirati i potrebno je jasno utvrditi da rekreacijski ribolov nije djelomično samoopskrbni ribolov; budući da se djelomično samoopskrbni ribolov ne spominje u Uredbi o zajedničkoj ribarstvenoj politici; budući da se te dvije vrste ribolova trebaju odvojeno evaluirati i regulirati;

C.  budući da zakonodavstvo EU-a funkcionira jedino u okviru dvojnog sustava kategorija ribarstva koje obuhvaća rekreacijski i komercijalni ribolov, a ne priznaje djelomično samoopskrbni ribolov i djelomično komercijalni ribolov;

D.  budući da rekreacijski ribolov, s obzirom na njegove razmjere, može imati znatan učinak na riblje stokove, no reguliranje tog pitanja prvenstveno je u nadležnosti država članica;

E.  budući da Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu definira samoopskrbni ribolov kao „ribolov akvatičnih životinja koji znatno pridonosi ispunjavanju prehrambenih potreba pojedinca”;

F.  budući da bi bez jasne pravne razlike između rekreacijskog ribolova, djelomično samoopskrbnog ribolova i djelomično komercijalnog ribolova određeni nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov (ribolov NNN) mogao proći nezapažen jer se ne bi računao ili prikladno regulirao;

G.  budući da ne postoji jedna dogovorena, jasna definicija rekreacijskog ribolova na razini EU-a te da se time veoma otežava kontroliranje rekreacijskog ribolova, prikupljanje podataka o njemu i procjena njegova učinka na riblje stokove i okoliš te njegova gospodarskog značaja;

H.  budući da je za prikladno upravljanje bilo kojom vrstom ribolovne aktivnosti, uključujući rekreacijski ribolov, potrebno redovito i pouzdano prikupljanje podataka u određenom vremenu kako bi se procijenio učinak na riblje stokove ili druge morske organizme i okoliš; budući da trenutačno ili nema takvih podataka ili su nepotpuni; budući da osim izravnih učinaka na riblje stokove nisu dostatno istraženi ni dodatni učinci rekreacijskog ribolova na okoliš;

I.  budući da su studije pokazale da znatna količina plastičnog otpada u morima, jezerima i rijekama potječe od rekreacijskih aktivnosti na vodi kao što su rekreacijska plovidba, turizam i ribolov; napominje da otpad u obliku izgubljene opreme za rekreacijski ribolov može izazvati ozbiljnu degradaciju staništa i štetu za okoliš;

J.  budući da Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) pruža financijsku potporu za prikupljanje podataka, među ostalim za rekreacijski ribolov;

K.  budući da se ciljevi navedeni u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 odnose na to da je potrebno ostvariti gospodarske i socijalne koristi i koristi povezane sa zapošljavanjem te obnoviti i očuvati riblje stokove i ostale morske organizme iznad razina kojima se ostvaruje najviši održivi prinos;

L.  budući da prema nedavnoj studiji koju je naručio Europski parlament, učinak rekreacijskog ribolova može varirati među ribljim stokovima i predstavljati 2 % – 72 % ukupnog ulova;

M.  budući da je za ostvarenje ciljeva zajedničke ribarstvene politike (ZRP) potrebno upravljati ribljim stokovima i ribolovnim aktivnostima te ih uravnotežiti; budući da se ti ciljevi ne mogu ostvariti ako nedostaje dio podataka o ulovima i gospodarskoj važnosti ribolovnih aktivnosti, uključujući rekreacijski ribolov;

N.  budući da države članice imaju obvezu prikupljanja podataka, među ostalim procjene o broju rekreacijskih ulova i puštanja vrsta navedenih u okviru Uredbe (EU) 2017/1004 i naposljetku uključenih u višegodišnje planove upravljanja; budući da, u tom pogledu, samo nekoliko država članica ima sveobuhvatne podatke o rekreacijskom ribolovu na njihovom državnom području;

O.  budući da je prikupljanje podataka obvezno samo za nekoliko vrsta te su stoga potrebne ankete i analize koje se odnose na više vrsta za svaku pojedinu državu članicu, iako se morskim rekreacijskim ribolovom uhvati veliki raspon vrsta; budući da bi ulovi ostvareni rekreacijskim ribolovom trebali biti uvršteni u ukupne procjene ribolovne smrtnosti i biomase;

P.  budući da se dostupnost podataka o rekreacijskom ribolovu razlikuje od regije do regije te da su dostupne bolje informacije o morskom rekreacijskom ribolovu u Sjevernom i Baltičkom moru nego u Sredozemnom i Crnom moru ili Atlantskom oceanu;

Q.  budući da se procijenjeni broj osoba koje se bave morskim rekreacijskim ribolovom u Europi kreće između 8,7 i 9 milijuna ljudi, odnosno 1,6 % europskog stanovništva, te se procjenjuje da se bave ribolovom 77 milijuna dana godišnje;

R.  budući da se u članku 3. stavku 2. točki 6. Uredbe br. 508/2014 o zajedničkoj ribarstvenoj politici „ribar” definira kao svaka osoba koja se bavi aktivnostima komercijalnog ribolova, kako to priznaje država članica, te da stoga treba pronaći drugu definiciji kako bi se obuhvatile osobe koje se bave rekreacijskim ribolovom u skladu s definicijama iz uvodne izjave A;

S.  budući da procijenjeni gospodarski učinak morskog rekreacijskog ribolova u Europi (bez vrijednosti turističkog ribolova) iznosi 10,5 milijardi EUR, odnosno 5,1 milijardu EUR izravnih troškova, 2,3 milijarde EUR neizravnih troškova i 3,2 milijarde EUR induciranih troškova; budući da se samo u EU-u taj iznos procjenjuje na 8,4 milijardi EUR, odnosno 4,2 milijarde EUR izravnih troškova, 1,8 milijardi EUR neizravnih troškova i 2,5 milijardi EUR induciranih troškova;

T.  budući da postoji izravna povezanost obilja/strukture ribljeg stoka, pristupa ribolovnim mogućnostima i zapošljavanja kao rezultata toga te gospodarskih i socijalno-ekonomskih učinaka koji se time ostvaruju; budući da je važno evaluirati učinak svih vrsta ribolova na određeni stok i njihovu gospodarsku vrijednost kako bi se donijele mjere upravljanja koje pomažu ostvarenju i ekoloških i gospodarskih ciljeva;

U.  budući da se procjenjuje da morski rekreacijski ribolov podupire 99 000 radnih mjesta u Europi ekvivalentnih punom radnom vremenu (EPRV), što obuhvaća 57 000 izravnih, 18 000 neizravnih i 24 000 induciranih radnih mjesta, te stvara prosječnu gospodarsku vrijednost od 49 000 EUR godišnje EPRV-a; budući da se samo u EU-u ta brojka procjenjuje na 84 000 EPRV-a (50 000 izravnih, 15 000 neizravnih i 20 000 induciranih radnih mjesta);

V.  budući da se pokazalo da je rekreacijski turistički ribolov na moru, kao i drugi turistički ribolov, vrlo bitan za gospodarstvo mnogih regija i zemalja te ga stoga treba analizirati kako bi se bolje procijenili njegova vrijednost, učinak i mogućnosti razvoja;

W.  budući da svi tipovi rekreacijskog ribolova imaju veći gospodarski i socijalni učinak na lokalnoj i regionalnoj razini nego na nacionalnoj razini jer su potpora lokalnim i obalnim zajednicama kao dio turizma, proizvodnje, maloprodaje i iznajmljivanja opreme te drugih usluga povezanih s rekreacijskim turizmom;

X.  budući da u nekim slučajevima rekreacijski ulov čini značajan udio ukupne ribolovne smrtnosti stoka i stoga je potrebno uzeti ga u obzir kad se određuju ribolovne mogućnosti; budući da se, prema nedavnoj studiji koju je naručio Parlament, procijenjeni postoci doprinosa morskog rekreacijskog ribolova ukupnom broju ulova mogu uvelike razlikovati ovisno o ciljanoj vrsti, od 1,8 % za skušu do 13 % – 72 % za europsku jegulju;

Y.  budući da je važno odvojeno evaluirati različite metode rekreacijskog ribolova ili segmente opisane u definiciji ICES-a iz 2013.;

Z.  budući da procjena učinka rekreacijskog ribolova na riblje stokove uključuje zadržavanje ulova i stope smrtnosti puštene ribe; budući da je stopa preživljavanja ribe uhvaćene štapovima (ulov i puštanje) u većini slučajeva veća od ekvivalentnih stopa za ribe uhvaćene drugom opremom i drugim metodama, i to u tim slučajevima treba uzeti u obzir; budući da su potrebne dodatne informacije o glavnoj opremi koja se koristi u morskom rekreacijskom ribolovu kako bi se mogla napraviti usporedba vjerojatnosti preživljavanja odbačenog ulova u komercijalnom ribolovu i puštenih riba u rekreacijskom ribolovu;

AA.  budući da rekreacijski ribolov uključuje raznovrsnu opremu i tehnike s različitim stokovima i učincima na okoliš, zbog čega ga treba evaluirati i regulirati u skladu s tim;

AB.  budući da su zbog lošeg stanja stokova sjevernomorskog lubina i zapadnobaltičkog bakalara ograničenja rekreacijskog ribolova uvedena na razini EU-a postavljanjem ograničenja koja se odnose na vreće ili zabranu zadržavanja (lubin) kako bi se pomoglo pri oporavku tih stokova; budući da se hitnim mjerama u vezi s upravljanjem, koje se donose kada se smatra da je riblji stok ugrožen rekreacijskim ribolovom, ne pruža vidljivost koja je potrebna sektoru;

AC.  budući da određeni rekreacijski ribolovci love dijadromne vrste kao što su losos, pastrva i jegulje; budući da se prikupljanje podataka o tim vrstama treba provoditi u kontekstu slatkovodnih i morskih vrsta kako bi se procijenilo kako su se riblji stokovi mijenjali kroz vrijeme;

AD.  budući da su područja koja su najpristupačnija većini rekreacijskih ribolovaca obalna područja na kojima se, uz riblje vrste, često love i beskralježnjaci i alge; budući da to ima ključnu ulogu u ekologiji takvih područja; budući da će biti potrebno procijeniti i učinak ulova takvih vrsta, ne samo s obzirom na dotične stokove, nego i s obzirom na ekosustave kojima pripadaju;

AE.  budući da se losos vraća u svoje matične vode te da bi on idealno trebao biti ciljana vrsta samo u riječnim sustavima gdje je moguća učinkovita kontrola i provedba zakona; budući da se neselektivnim hvatanjem lososa na moru uklanja losose i iz zdravih i iz ranjivih populacija;

AF.  budući da bi rekreacijski ribolov mogao predstavljati značajan uzrok ribolovne smrtnosti, a najveći procijenjeni učinak slatkovodnog rekreacijskog ribolova na okoliš povezan je s mogućnošću uvođenja neautohtonih vrsta u ekosustav, dok pri morskom rekreacijskom ribolovu postoji mala mogućnost takvog učinka;

AG.  budući da je zajednička ribarstvena politika izrađena u cilju upravljanja komercijalnim ribolovom, bez uzimanja u obzir rekreacijskog ribolova, njegovih specifičnosti i potreba za posebnim instrumentima upravljanja i planiranja;

AH.  budući da učinci rekreacijskog ribolova na okoliš obuhvaćaju, uz uklanjanje ribe, i druge vrste učinka, međutim, nedostatak jasnih podataka otežava njihovo razlikovanje od drugih antropogenih izvora;

AI.  budući da bi u kontekstu budućeg upravljanja morskim rekreacijskim ribolovom trebalo uzeti u obzir izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Unije s obzirom na važnost te aktivnosti u Ujedinjenoj Kraljevini i njezinu važnost u pogledu zajedničkih ribljih stokova;

AJ.  budući da se rekreacijskim ribolovom pružaju brojne socijalne i javno-zdravstvene koristi, primjerice, njime se podiže kvaliteta života sudionika, potiče interakcija među mladima te obrazuje u pogledu okoliša i važnosti njegove održivosti;

1.  ističe važnost prikupljanja dostatnih podataka o rekreacijskom ribolovu, posebno o morskom rekreacijskom ribolovu, kako bi se pravilno procijenile razine ukupne ribolovne smrtnosti za sve stokove;

2.  ističe da trendovi rekreacijskog ribolova rastu u većini europskih zemalja te da on predstavlja važnu aktivnost sa socijalnim, gospodarskim i ekološkim učincima, posebno veliki učinak koji može imati na riblje resurse; naglašava činjenicu da države članice stoga trebaju osigurati da se takve aktivnosti obavljaju na način koji je sukladan s ciljevima ZRP-a;

3.  ističe potrebu za zaštitom artizanalne flote i osiguranjem njezina preživljavanja i generacijske smjene usprkos širenju rekreativnih aktivnosti povezanih s rekreativnim lukama i sezonskim turizmom;

4.  smatra da se trebaju prikupljati podaci o broju rekreacijskih ribara, količini njihova ulova i dodanoj vrijednosti koju donose obalnim zajednicama;

5.  poziva Komisiju da u novu uredbu o kontroli uvrsti postojeće odredbe za rekreacijski ribolov i poboljša ih;

6.  potiče Komisiju da ocijeni i po potrebi proširi prikupljanje podataka o rekreacijskom ribolovu kako bi se obuhvatilo više ribljih stokova i drugih morskih organizama, izradila studija izvedivosti o jedinstvenom prikupljanju podataka povezanih s njegovim socijalno-ekonomskim učinkom te učinilo obaveznim prikupljanje takvih podataka;

7.  ustraje na tome da treba poboljšati prijavljivanje i nadzor ulova povezanog s rekreacijskim ribolovom; podsjeća da je Parlament pri usvajanju proračuna EU-a za 2018. odobrio pilot-projekt za uvođenje mjesečnog prijavljivanja ulova lubina te potiče Komisiju i države članice da financiraju daljnje projekte za praćenje vrsta koje su najizloženije rekreacijskom ribolovu; podsjeća na važnost sljedivosti i poziva Komisiju da u novu uredbu o kontroli uvrsti postojeće odredbe za rekreacijski ribolov i poboljša ih;

8.  poziva Komisiju da provede procjenu učinka rekreacijskog ribolova u EU-u; smatra da bi procjena planova upravljanja koji uključuju odredbe u vezi s rekreacijskim ribolovom trebala biti uključena i u konačno izvješće Komisije o procjeni učinka;

9.  poziva države članice da poduzmu potrebne tehničke mjere za provedbu aktualnih propisa o prikupljanju podataka i da ih prošire kako bi se obuhvatilo više stokova i aspekata rekreacijskog ribolova;

10.  poziva Komisiju da zajamči redovito prikupljanje svih potrebnih podataka o rekreacijskom ribolovu kako bi se omogućila potpuna procjena ribljih stokova i ostalih morskih organizama u cilju pružanja veće vidljivosti sektoru; upozorava da se bez takve sveobuhvatne procjene i prikladnih mjera poduzetih na osnovi te procjene možda neće ostvariti ciljevi Uredbe (EU) 1380/2013 s pomoću planova upravljanja ribarstvom i tehničkim mjerama, te se neće ostvariti ravnoteža između rekreacijskog i komercijalnog ribolova;

11.  smatra da, u slučaju da rekreacijski ulovi imaju znatan učinak na stokove, oni trebaju biti uvršteni kao sastavni dio ekosustava te ih je potrebno obuhvatiti u okviru socijalnih i gospodarskih razmatranja o višegodišnjim planovima upravljanja u cilju utvrđivanja ribolovnih mogućnosti i donošenja relevantnih tehničkih mjera; stoga poziva Komisiju da, kada je to potrebno, uključi rekreacijski ribolov u već odobrene višegodišnje planove upravljanja ili one koji su u postupku odobravanja;

12.  ističe činjenicu da je prikupljanje podataka obveza država članica; međutim, naglašava da bi prikladna definicija rekreacijskog ribolova poboljšala kvalitetu podataka; poziva Komisiju da predloži jedinstvenu definiciju rekreacijskog ribolova na razini EU-a kojom se jasno razlikuje rekreacijski ribolov od komercijalnog i samoopskrbnog ribolova na temelju načela da se rekreacijski ulovi nikada ne smiju prodati;

13.  smatra, na osnovi podataka i izvješća o procjeni učinka te uzimajući u obzir nadležnosti država članica u pogledu rekreacijskog ribolova, da bi Komisija trebala evaluirati ulogu rekreacijskog ribolova u budućem ZRP-u kako bi se objema vrstama morskog ribolova, komercijalnim i rekreacijskim, moglo upravljati na uravnotežen, pravedan i održiv način radi ostvarenja željenih ciljeva;

14.  potiče Komisiju da pruži potporu, uključujući financijsku potporu, za razvoj rekreacijskog ribolova u sektoru turizma jer se njime znatno doprinosi razvoju plavog gospodarstva u malim zajednicama, obalnim zajednicama i otocima, posebno u najudaljenijim regijama; smatra da bi se time pozitivno utjecalo na napore u pogledu produživanja turističke sezone nakon ljeta; predlaže da Komisija odredi rekreacijski ribolov kao temu godine u okviru projekta EDEN za održivi turizam te da pokrene projekte iz fonda COSME radi promicanja rekreacijskog ribolova u malim obalnim zajednicama;

15.  ističe da, izvan konteksta normalnog upravljanja ribolovnim resursima na temelju materijalnih znanstvenih podataka, razvoj aktivnosti rekreacijskog ribolova ne smije značiti smanjenje mogućnosti profesionalnog ribolova ili dijeljenje oskudnih resursa između profesionalnih i rekreacijskih aktivnosti, osobito u slučaju malog i artizanalnog ribolova;

16.  priznaje da se rekreacijski ribolov stoljećima prakticira diljem EU-a i sastavni je dio kulture, tradicije i nasljeđa mnogih obalnih i otočnih zajednica; napominje da su različiti tipovi rekreacijskog ribolova raznoliki kao i kulture samog EU-a i da je potrebno prepoznati tu činjenicu pri svakom pokušaju donošenja zakona u tom području;

17.  poziva Komisiju da uvede odgovarajuće mjere kako bi se zajamčilo da je buduća regulacija rekreacijskog ribolova u skladu s profesionalnim ribolovom i da mu ne uzrokuje štetu;

18.  ističe potrebu za uvođenjem temeljnih pravila za upravljanje rekreacijskim ribolovom te predlaže da se, osim toga, izradi katalog aktivnosti rekreacijskog ribolova koji bi sadržavao informacije o ribolovnom alatu i operacijama te opise ribolovnih područja, ciljnih vrsta i usputnog ulova;

19.  ističe važnost EFPR-a u pružanju pomoći pri razvoju znanstvenih kapaciteta te u jamčenju cjelovite i pouzdane procjene pomorskih resursa za rekreacijske ribolovne aktivnosti; podsjeća da EFPR pruža sredstva za prikupljanje podataka te poziva Komisiju da proširi buduće područje primjene EFPR-a kako bi se pružila financijska potpora za istraživanje i analizu prikupljenih podataka;

20.  ističe da je od iznimne važnosti da se ti podaci dijele te naglašava da Europski fond za pomorstvo i ribarstvo podupire prikupljanje podataka, među ostalim podatke povezane s rekreacijskim ribolovom; stoga poziva države članice da poduzmu potrebne mjere za prikupljanje podataka i, osim toga, potiče Komisiju da nadalje razvija zajedničku bazu podataka koja sadrži sveobuhvatne i pouzdane podatke dostupne istraživačima kako bi oni mogli pratiti i ocjenjivati stanje ribolovnih resursa; u te mjere može se uključiti i korištenje sredstava u okviru EFPR-a;

21.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0316.

(2)

SL L 354, 28.12.2013., str. 22.

(3)

SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

(4)

SL L 149, 20.5.2014., str. 1.

(5)

SL L 157, 20.6.2017., str. 1.


OBRAZLOŽENJE

Rekreacijski ribolov je hobi, međutim, gospodarski, socijalni i ekološki značaj te aktivnost upućuju na njezinu važnost te ju je stoga potrebno uzeti u obzir i analizirati pri sastavljanju budućih propisa.

Procjenjuje se da na razini EU-a postoji između 8,7 i 9 milijuna rekreacijskih ribolovaca, odnosno 1,6 % europskog stanovništva, te bi ta brojka mogla u stvarnosti biti i veća jer njome nije obuhvaćen slatkovodni ribolov. Oni se prema procjenama bave ribolovom 77 milijuna dana, što gospodarstvu donosi procijenjenih 10,5 milijardi EUR, a veliki udio tog novca odlazi u male zajednice ili regije koje zaostaju. U pogledu naše strategije za razvoj plavog gospodarstva, financijska i regulatorna potpora za turistički rekreacijski ribolov pomoći će tim zajednicama u diversifikaciji svojih prihoda i gospodarstava.

Istovremeno, kao što već znamo, nema raspoloživih podataka i oni se ne prikupljaju u sektoru rekreacijskog ribolova ili u nekim slučajevima uopće nisu dostupni. Taj je problem vrlo jasno naznačen u raspravi s Komisijom i drugim dionicima, kao i u izvješću o istraživanju Resornog odjela, koji je više puta isticao te probleme u okviru svojih rezultata. Problem ne leži samo u podacima o ulovu već i u nedostatku podataka o gospodarskoj važnosti tog sektora, njegovom ekološkom utjecaju i svim drugim aspektima. Zbog nedostatka podataka vrlo je teško provesti pravilnu procjenu rekreacijskog ribolova iz bilo koje perspektive.

Istina je da su u državama članicama prikupljeni određeni podaci o nekim vrstama poput atlantskog bakalara, europskog lubina, europske jegulje i atlantskog lososa. Ti se podaci prikupljaju jer se to zahtijeva od država članica u sklopu okvira za prikupljanje podataka. Međutim, to nije dovoljno za naše stokove i ti se podaci ne mogu primijeniti na druge ciljane vrste te ne mogu služiti kao znanstveni temelj za dobru regulativu. Trebamo zatražiti od Komisije i država članica da prikupljaju više podataka i usvoje potrebne propise kako bi se zajamčila dostatna količina podataka diljem EU-a i za sve naše morske bazene.

Bez tih podataka ne možemo točno procijeniti učinak rekreacijskog ribolova, posebno morskog rekreacijskog ribolova, na naše stokove. Potrebna nam je potpunija procjena naših stokova, što nije moguće ako stokove dijelimo između rekreacijskog i komercijalnog ribolova. Ako želimo prikladno upravljati našim morskim resursima i ostvariti ciljeve ZRP-a, trebamo imati u vidu cijelu situaciju u pogledu ulova i smrtnosti riba. Vidjeli smo da se morski rekreacijski ribolov smatra važnim u slučaju lubina te je rekreacijski ribolov uvršten u plan oporavka postavljanjem ograničenja koja se odnose na vreće. Međutim, to nije učinjeno na temelju analize potpunih podataka već s pomoću primjene dostupnih podataka, a analiza gospodarske važnosti tog sektora nije bila dio toga. Bez tih informacija, planovi upravljanja i usvojeni propisi neće biti proporcionalni i pravedni za ta dva sektora ribarstva, odnosno komercijalni i rekreacijski ribolov, u kojima se love isti stokovi.

Također je veoma važno imati pravednu definiciju rekreacijskog ribolova jer će bez nje biti teško razumjeti koje podatke države članice trebaju prikupljati. Tom se definicijom treba jasno naznačiti razlika između rekreacijskog ribolova i djelomično samoopskrbnog ribolova. Ta je razlika važna ako želimo izbjeći da se iza rekreacijskog ribolova krije ribolov NNN. U tom kontekstu sam u ovom izvješću poduprijela i predložila definiciju ICES-a za koju smatram da obuhvaća rekreacijski ribolov i sve njegove aspekte. Ta bi definicija trebala obuhvaćati i sportski ribolov, koji nije jasno naveden u tekstu ICES-a, što bi moglo dovesti do različitih tumačenja. Sportski ribolov bi se trebao drugačije shvatiti te bi u okviru njega trebalo dozvoliti prodaju ili darivanje ulova dobrotvornim programima.

U pogledu Brexita, veoma je važno uzeti u obzir interese rekreacijskih ribolovaca. Interes rekreacijskih ribolovaca koji putuju za taj hobi trebao bi se uzeti u obzir pri sastavljanju budućih propisa kako bi mogli imati jednostavan, pravedan i zakonit pristup ribolovnim područjima i stokovima.

Trebamo pronaći pravi način kako uvrstiti rekreacijski ribolov u budući ZRP. Podržavam uvrštavanje rekreacijskog ribolova u buduće planove upravljanja, ali samo nakon potpune evaluacije na temelju pouzdanih i potpunih podataka, kao u slučaju komercijalnog ribolova, jer se svi planovi upravljanja trebaju temeljiti na istom načelu, tj. na najboljim dostupnim znanstvenim mišljenjima.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

15.5.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

21

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Alain Cadec, David Coburn, Linnéa Engström, João Ferreira, Sylvie Goddyn, Carlos Iturgaiz, António Marinho e Pinto, Gabriel Mato, Norica Nicolai, Liadh Ní Riada, Ulrike Rodust, Annie Schreijer-Pierik, Ricardo Serrão Santos, Ruža Tomašić, Peter van Dalen, Jarosław Wałęsa

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Norbert Erdős, Verónica Lope Fontagné

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Tim Aker, Nessa Childers


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

21

+

ALDE

António Marinho e Pinto, Norica Nicolai

ECR

Peter van Dalen, Ruža Tomašić

ENF

Sylvie Goddyn

GUE/NGL

João Ferreira, Liadh Ní Riada

PPE

Alain Cadec, Norbert Erdős, Carlos Iturgaiz, Verónica Lope Fontagné, Gabriel Mato, Annie Schreijer-Pierik, Jarosław Wałęsa

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Nessa Childers, Ulrike Rodust, Ricardo Serrão Santos

VERTS/ALE

Marco Affronte, Linnéa Engström

2

-

EFDD

Tim Aker, David Coburn

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 1. lipnja 2018.Pravna napomena