Postupak : 2017/2037(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0203/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0203/2018

Rasprave :

PV 02/07/2018 - 21
CRE 02/07/2018 - 21

Glasovanja :

PV 03/07/2018 - 11.5

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0273

IZVJEŠĆE     
PDF 497kWORD 66k
7.6.2018
PE 618.070v03-00 A8-0203/2018

o ulozi gradova u institucionalnom okviru Unije

(2017/2037(INI))

Odbor za ustavna pitanja

Izvjestitelj: Kazimierz Michał Ujazdowski

Izvjestitelj za mišljenje (*):

Jan Olbrycht,

Odbor za regionalni razvoj

(*) Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o ulozi gradova u institucionalnom okviru Unije

(2017/2037(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), osobito njegov članak 5. stavak 3., i Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. svibnja 2009. o utjecaju Ugovora iz Lisabona na razvoj institucionalne ravnoteže Europske unije(1),

  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. svibnja 2015. naslovljenu „Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a” (COM(2015)0215),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima(2), a posebno njezin članak 41.,

–  uzimajući u obzir Amsterdamski pakt kojim se uspostavlja plan EU-a za gradove koji su 30. svibnja 2016. odobrili ministri EU-a odgovorni za urbana pitanja,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o urbanoj dimenziji politika EU-a(3),

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 240/2014 od 7. siječnja 2014. o europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. srpnja 2014. naslovljenu „Urbana dimenzija politika EU-a – ključne značajke Plana EU-a za gradove” (COM(2014)0490),

–  uzimajući u obzir deklaraciju o planu EU-a za gradove koju su ministri nadležni za teritorijalnu koheziju i urbana pitanja dogovorili 10. lipnja 2015. godine,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o poboljšanju funkcioniranja Europske unije korištenjem potencijala Ugovora iz Lisabona(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o mogućim promjenama i prilagodbama aktualnog institucijskog ustroja Europske unije(6),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 24. lipnja 2016. o Programu EU-a za gradove,

–  uzimajući u obzir Povelju iz Leipziga o održivim europskim gradovima, donesenu na neformalnom sastanku ministara o urbanom razvoju i teritorijalnoj koheziji 24. i 25. svibnja 2007. u Leipzigu,

  uzimajući u obzir Novi program za gradove usvojen na Konferenciji Ujedinjenih naroda o stanovanju i održivom gradskom razvoju (Habitat III), održanoj u Quitu (Ekvador) 20. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o stanju u europskim gradovima iz 2016.,

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2017. o Izvješću o građanstvu EU-a za 2017.: Jačanje prava građana u Uniji demokratskih promjena(7);

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja i mišljenje Odbora za regionalni razvoj (A8-0203/2018),

A.  budući da je Ugovorom iz Maastrichta osnovan Europski odbor regija kojim se gradovima, putem njihove prisutnosti u tom odboru, daje savjetodavna uloga u postupku donošenja odluka EU-a;

B.  budući da Odbor regija ispunjava tu ulogu izvršavanjem niza aktivnosti kojima je cilj promicanje dijaloga i aktivno sudjelovanje u postupku donošenja odluka EU-a;

C.  budući da se Protokolom br. 2 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti daje ovlast Europskom odboru regija da, u slučaju da se načelo supsidijarnosti ili proporcionalnosti nije poštovalo, na Sudu Europske unije pokrene postupak protiv zakonodavnih akata pri čijem je donošenju Ugovorom predviđeno savjetovanje s Odborom regija; budući da gradovi stoga imaju alat kojim mogu štititi svoje interese u Europskoj uniji;

D.  budući da treba napraviti jasnu razliku između predstavnika gradova koji su kao članovi Odbora regija prisutni u Ugovorima i udruga koje zastupaju interese gradova;

E.  budući da većina stanovništva EU-a (više od 70 %) živi u urbanim područjima;

F.  budući da postupak razdvajanja moći od teritorija, što je svojstveno globalizaciji, ne smanjuje potrebu za postojanjem mreža europskih gradova u kojima se stvaraju i nastoje ostvariti interesi građana Unije;

G.  budući da se većina politika i zakonodavstva EU-a provodi na lokalnoj i regionalnoj razini, uključujući na razini gradova, te danas obuhvaća gotovo sva politička, gospodarska i društvena područja;

H.  budući da se institucionalna arhitektura EU-a temelji na načelu višerazinskog upravljanja i supsidijarnosti;

I.  budući da se u Povelji o višerazinskom upravljanju u Europi koju je donio Odbor regija skreće pozornost na blisku povezanost između lojalne suradnje u partnerstvu između Europske unije, država članica te regionalnih i lokalnih vlasti te jednake legitimnosti i odgovornosti svake razine u okviru vlastitih nadležnosti;

J.  budući da je Odbor regija osnovao Mrežu za praćenje primjene načela supsidijarnosti kako bi olakšao razmjenu informacija između lokalnih i regionalnih vlasti u Europskoj uniji te institucija EU-a o dokumentima i zakonodavnim prijedlozima Komisije koji imaju izravan učinak na regionalne i lokalne vlasti;

K.  budući da je u svojoj prethodno navedenoj rezoluciji od 12. prosinca 2017. pozvao Komisiju da, u cilju jačanja građanstva Unije i njegova ostvarivanja, potiče lokalne vlasti da imenuju vijećnike nadležne za europske poslove s obzirom na to da je ta razina najbliža građanima;

L.  budući da se u Povelji iz Leipziga o održivim europskim gradovima koristi izraz „europski gradovi”;

M.  budući da je Sporazum gradonačelnika pomogao razvijanju integriranih strategija ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, poboljšanju energetske učinkovitosti i boljoj uporabi obnovljive energije; budući da takve inicijative pokazuju da suradnja među gradovima i razmjena najboljih praksi mogu pomoći u ostvarenju ciljeva politika EU-a;

N.  budući da su prema Povelji iz Leipziga europski gradovi „vrijedna i nezamjenjiva gospodarska, društvena i kulturna dobra” te bi trebala preuzeti odgovornost za teritorijalnu koheziju, a prema jednom od glavnih zaključaka izvješća Komisije iz 2016. o gradovima, oni imaju središnju ulogu u postizanju ključnih gospodarskih, društvenih i ekoloških ciljeva EU-a; budući da bi gradovima stoga trebalo dati ključnu ulogu u kohezijskoj politici;

O.  budući da se Poveljom iz Leipziga priznaje obveza nadležnih ministara država članica da promiču uravnoteženu teritorijalnu organizaciju temeljenu na europskoj policentričnoj gradskoj strukturi i navodi da bi gradovi trebali biti glavni centri za razvoj urbanih regija i preuzeti odgovornost za teritorijalnu koheziju;

P.  budući da plan EU-a za gradove („Amsterdamski pakt”), uz puno poštovanje načela supsidijarnosti i nadležnosti u skladu s Ugovorima EU-a, stvara platformu za suradnju između država članica, regija, gradova, Komisije, Parlamenta, savjetodavnih tijela Unije i drugih dionika u okviru partnerstava, s ciljem davanja neformalnog doprinosa oblikovanju i reviziji budućeg i postojećeg zakonodavstva EU-a;

Q.  budući da u područje primjene plana za gradove osobito ulazi stup o boljoj regulativi koji je usmjeren na učinkovitiju i koherentniju provedbu politika, zakonodavstva i pravnih instrumenata EU-a bez pripremanja novog zakonodavstva;

R.  budući da Komisija kao dio paketa za bolju regulativu poziva lokalne vlasti da na ad hoc osnovi sudjeluju u procjenama teritorijalnog učinka budućih zakonodavnih prijedloga;

S.  budući da je u svojim zaključcima od 24. lipnja 2016. Vijeće pozdravilo Amsterdamski pakt i pozvalo Komisiju, države članice, lokalne i regionalne vlasti i Europski parlament, među ostalim, da poduzmu daljnje mjere u tom kontekstu, te pozvalo Parlament da uzme u obzir rezultate i preporuke partnerstava slijedom smjernica glavnih direktora nadležnih za urbana pitanja u okviru dnevnih redova sastanaka relevantnih odbora tijekom kojih se razmatra relevantno novo i postojeće zakonodavstvo EU-a;

T.  budući da je u samom planu za gradove predviđeno da Komisija, među ostalim, uzme u obzir rezultate i preporuke partnerstava pri izradi ili reviziji relevantnog zakonodavstva EU-a, instrumenata i inicijativa i da surađuje s gradskim vlastima i njihovim predstavničkim organizacijama pomoću raznih postojećih mogućnosti savjetovanja i pružanja povratnih informacija prilikom pripreme novih politika i zakonodavnih inicijativa i evaluacije postojećih strategija, politika i zakonodavstva EU-a;

U.  budući da novi izazovi povezani sa sigurnošću i imigracijom, demografskim promjenama, nezaposlenošću mladih te izazovi koji se odnose na kvalitetu javnih usluga, pristup čistoj i pristupačnoj energiji, prirodne katastrofe i zaštitu okoliša zahtijevaju odgovore na lokalnoj razini te stoga snažniju predanost gradova pri oblikovanju i provedbi politika EU-a;

V.  budući da vrijednost europskih gradova također proizlazi iz činjenice da se u gradovima nalazi veliki dio zajedničke europske kulturne baštine;

W.  budući da su gradovi politička razina koju javnost najbolje razumije te zbog toga imaju velik potencijal kao mjesta u kojima građani mogu sudjelovati u konstruktivnim raspravama za koje će biti vrijedno iskustvo Odbora regija u organiziranju dijaloga s građanima u suradnji s lokalnim i regionalnim partnerima;

X.  budući da su u svjetlu političkih zahtjeva koji proizlaze iz Programa održivog razvoja do 2030. i iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama gradovi ojačali svoju sposobnost da razvijaju inovativna politička rješenja i instrumente u interesu društvene, ekološke i gospodarske održivosti te poštenih sustava trgovanja i da se povezuju unutar EU-a i na međunarodnoj razini, izvan okvira postojećih formata, kako bi se to ostvarilo u praksi;

Y  budući da se izjavom „Ususret Planu EU-a za gradove” koju su dogovorili ministri država EU-a nadležni za teritorijalnu koheziju i urbana pitanja u lipnju 2015. priznaje važna uloga Odbora regija, mreže EUROCITIES i Vijeća europskih općina i regija (CEMR) u izražavanju interesa urbanih područja;

Z.  budući da gradovi mogu pružiti priliku za ispunjenje potencijala europskog građanstva i za njegovo jačanje promicanjem aktivnog građanstva, što proizlazi iz prepoznavanja činjenice da gradovi mogu učinkovitije provesti posredničke strukture između EU-a i njegovih građana;

AA.  budući da sudjelovanje gradova u politikama EU-a doprinosi povećanom lokalnom vlasništvu nad postupcima EU-a, boljem upravljanju zahvaljujući participativnijoj europskoj demokraciji, poboljšanim administrativnim kapacitetima i boljoj kvaliteti javnih usluga na razini cijelog EU-a, čime se doprinosi primjeni prava na dobro upravljanje kako je utvrđeno u članku 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima;

BB.  budući da je važno uključiti lokalne i regionalne vlasti u najranijoj mogućoj fazi u ciklus kreiranja politika i osnažiti ih kao punopravne sudionike procjena teritorijalnog učinka;

CC.  budući da su trenutačni oblici sudjelovanja gradova i dalje nezadovoljavajući s gledišta željenog učinka na oblikovanje i provedbu politika i zakonodavstva EU-a; budući da bi, nadalje, taj učinak bio uvećan ako bi se gradovi udružili u mreže utemeljene na zajedničkim povijesnim, zemljopisnim, demografskim, gospodarskim, društvenim i kulturnim srodnostima;

1.  napominje da je uključenost gradova, što podrazumijeva male gradove, velike gradove te urbana i metropolitanska područja, kao i gradove manje i srednje veličine, u postupak donošenja odluka EU-a olakšana njihovim sudjelovanjem u Odboru regija kao savjetodavnom tijelu; smatra da trenutačni institucionalni ustroj omogućava poticanje uspostave platformi za suradnju među gradovima, te između gradova i organizacija koje ih predstavljaju te tijela nadležnih za donošenje odluka i na nacionalnoj razini i na razini EU-a, u skladu s načelima iskrene suradnje, supsidijarnosti i proporcionalnosti;

2.  ističe da ne postoji jedinstvena definicija grada s obzirom na broj stanovnika, površinu, funkcije i razinu autonomije, već samo na temelju stupnja urbanizacije i gustoće stanovništva te da stoga svaka država članica može usvojiti i primjenjivati različite pristupe tom pojmu;

3.  primjećuje da EU postupno jača urbanu dimenziju mnogih svojih politika, kao što to primjerice pokazuju koncept „pametnih gradova i zajednica” (Europsko partnerstvo za inovacije) i inicijative poput Inicijative Zajednice URBAN I, URBAN II, održivog urbanog razvoja (članak 7. Uredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj(8)), Mreže za urbani razvoj, Inovativnih mjera za gradove, Europske prijestolnice kulture, Zelene prijestolnice Europe i Europske prijestolnice inovacija, Sporazuma gradonačelnika te Plana EU-a za gradove;

4.  podsjeća da gradovi imaju važnu ulogu u provedbi određenih politika i instrumenata EU-a, kao na primjer u području kohezijske politike i europskih strukturnih i investicijskih fondova; stoga poziva gradove da rade na integriran način surađujući sa svim razinama administracije, privatnim sektorom i civilnim društvom, u skladu s načelom partnerstva;

5.  naglašava ključnu ulogu gradova i svih lokalnih vlasti u pripremanju, osmišljavanju, financiranju i provedbi ključnih politika Unije, poput borbe protiv klimatskih promjena uz pomoć procesa gradskog, gospodarskog, socijalnog i teritorijalnog razvoja kojim se gradovima omogućuje da se suoče s novim izazovima i iskoriste prilike u predstojećem razdoblju financiranja EU-a radi iskorištavanja raspoloživih sredstava ne samo za pametne i održive, već i za kreativne gradove budućnosti; u tom kontekstu također ističe važnost strategija i inicijativa na globalnoj razini, poput ciljeva UN-a za održivi razvoj ili Globalnog sporazuma gradonačelnika;

6.  ističe da bi gradovi, s obzirom na to da su pokazali svoju sposobnost da učinkovito upravljaju integriranim mjerama za održivi urbani razvoj, trebali imati veću ulogu u provedbi svih relevantnih politika;

7.  naglašava potencijal toga da se gradovima da važnu ulogu u vanjskim politikama Unije kao sredstvo javne diplomacije, povezivanja ljudi iz različitih zemalja i rješavanja pitanja koja iz različitih razloga nisu uvrštena u programe politike na visokoj razini te stoga poziva na bolje financiranje odgovarajućih potpornih mehanizama Unije;

8.  napominje, međutim, da gradovi katkad nemaju odgovarajuće instrumente i administrativne kapacitete za sudjelovanje u javnim natječajima za sredstva iz fondova EU-a; stoga pozdravlja uspostavljanje jedinstvene kontaktne točke za gradove, čije bi internetske stranice i dokumenti trebali biti dostupni na svim službenim jezicima Unije; poziva na bolju koordinaciju i integraciju instrumenata i programa posvećenih gradovima u raznim politikama EU-a, što treba postići imenovanjem europskog povjerenika nadležnog za preuzimanje političke inicijative u tom području, kako bi se tim politikama dalo strateško usmjerenje, u skladu sa sve većim naglaskom koji se politikama EU-a daje urbanim područjima, vodeći pritom računa i o različitoj prirodi razlika među europskim lokalnim vlastima i njihovom pojedinačnom potencijalu; naglašava važnost promicanja uravnoteženijeg pristupa gradovima, bez obzira na njihovu veličinu, u pogledu pristupa dotičnim instrumentima i programima, posebno razvojem kapaciteta savjetovanja;

9.  pozdravlja Plan EU-a za gradove kao novi model višerazinskog upravljanja, utemeljen na partnerstvu, uključivanjem gradova u preispitivanje postojećeg zakonodavstva te u razmišljanje o budućem oblikovanju politika; ističe potrebu za integriranim i sveobuhvatnim pristupom u praktičnoj provedbi višerazinskog upravljanja utvrđenim aktima EU-a, u skladu s temeljnim ciljevima politika EU-a; napominje važnu komplementarnu ulogu pristupa usmjerenih na konkretno mjesto i pristupa „odozdo prema gore”, poput lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice;

10.  poziva da se uskladi, ojača i formalizira Plan EU-a za gradove; smatra da to ne bi trebao ostati dobrovoljni postupak te da bi države članice i Komisija trebale imati veće vlasništvo nad njime i obavezati se na pomno razmatranje i, kad je to moguće, provedbu primljenih preporuka;

11.  poziva partnerstva koja djeluju u okviru Plana EU-a za gradove da brzo usvoje preporuke i akcijske planove; nadalje, poziva Komisiju da pokaže načine na koji su takvi konkretni prijedlozi uzeti u obzir, osobito u pogledu bolje regulacije, financiranja i znanja te da ih po potrebi uključi u buduće zakonodavne prijedloge; poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o tim rezultatima;

12.  pozdravlja platforme suradnje između gradova koje omogućuju stvaranje sinergija za prekograničnu suradnju i bolju provedbu politika EU-a na terenu; smatra da je Sporazum gradonačelnika EU-a za klimu i energiju dobar primjer kojeg treba uzeti kao uzor;

13.  pozdravlja činjenicu da je Komisija osnovala platformu za podatke o urbanim područjima; međutim poziva Eurostat i Komisiju da prikupe i prirede detaljnije podatke, osobito podatke o tokovima, radi bolje prilagodbe postojećih i izrade budućih politika;

14.  smatra potrebnim ojačati rano i koordinirano sudjelovanje gradova u postupku donošenja odluka u EU-u u okviru trenutnog institucijskog ustroja EU-a, osobito u pogledu zakonodavstva koje izravno utječe na njih, na način kojim se štiti transparentnost i učinkovitost u donošenju politika i odluka, poštujući pritom različite ustavne kontekste u državama članicama; traži veću transparentnost i sudjelovanje građana u postupku donošenja odluka EU-a; u tom pogledu pozdravlja europsku građansku inicijativu i poziva na bolju promidžbu tog alata unutar država članica;

15.  uvjeren je da se uloga gradova u oblikovanju budućih politika EU-a mora znatno ojačati; stoga poziva EU da ponovno razmotri mogućnost uspostave europske urbane politike, osobito u cilju dugoročnih razmatranja;

16.  podsjeća da Odbor regija koordinira Platformu za praćenje strategije Europa 2020., čiji je glavni cilj zajamčiti da se vodi računa o stajalištima gradova, regija i drugih lokalnih vlasti pri definiranju strategije Komisije za gospodarski rast i inovacije;

17.  preporučuje jačanje političkog predstavništva gradova i općina u trenutačnom institucijskom okviru EU-a, među ostalim razmatranjem toga da države članice ojačaju prisutnost gradova u Odboru regija, ne smanjujući pritom ulogu regija i ruralnih područja;

18.  poziva države članice da osiguraju da se raznolikost njihovih teritorijalnih struktura u potpunosti odražava u njihovim prijedlozima za imenovanje članova Odbora regija te da predlože, prema potrebi, imenovanje više predstavnika lokalne razine u Odbor regija;

19.  naglašava važnost udruga koje predstavljaju gradove, poput mreže EUROCITIES i Vijeća europskih općina i regija (CEMR); zagovara konsolidaciju sudjelovanja europskih udruženja koja zastupaju interese lokalnih vlasti i urbanih područja u oblikovanju politika, poput mreže EUROCITIES i CEMR-a i drugih, te smatra da bi takva udruženja trebala postati ključni partneri institucija EU-a uspostavom stalnog strukturiranog mehanizma za dijalog, među ostalim u okviru Odbora regija, osobito u predzakonodavnoj fazi;

20.  preporučuje provođenje procjena teritorijalnog učinka za sve mjere politika i zakonodavstvo koji utječu na lokalnu razinu; smatra da bi dijalog s udrugama koje zastupaju lokalne i gradske vlasti trebao njima omogućiti da doprinesu procjenama teritorijalnog učinka, daju savjete o pripremnim studijama za oblikovanje politika i da pruže stalno, ciljano, tehničko stručno znanje o provedbi zakonodavstva EU-a na podnacionalnoj razini; podsjeća da Odbor regija provodi procjene teritorijalnog učinka;

21.  potiče veću suradnju između Vijeća i lokalnih vlasti; poziva na jačanje savjetodavne uloge gradova i regija te njihovih predstavničkih udruga u Vijeću kada se ono bavi pitanjima koja utječu na lokalnu razinu;

22.  smatra da gradove, urbane centre i općine ne treba promatrati samo kao puke strukture javnog upravljanja pod demokratskom kontrolom, već kao potencijalne forume za javne rasprave, prijenos znanja i oblikovanje političkog prostora u EU-u, ne dovodeći pritom u pitanje ulogu ruralnih područja; napominje da je potrebno definirati elemente koji podržavaju taj europski javni prostor obilježen uživanjem temeljnih prava i sloboda i vrijednostima poput jednakosti, nediskriminacije i pravde;

23.  ističe važnost uloge civilnog društva u političkom životu EU-a; smatra da gradovi predstavljaju razinu na kojoj je građanima najlakše sudjelovati, s obzirom na to da imaju povlašteni pristup velikom dijelu stanovništva EU-a; napominje da gradovi stoga mogu imati legitimizirajuću ulogu i mogu doprinijeti kampanjama podizanja razine osviještenosti o pravima građana EU-a;

24.  podsjeća da bi regije i gradove trebalo prepoznati kao centre koji trebaju imati pozitivnu ulogu u razvoju strategija EU-a, u kojima globalni problemi nastaju na lokalnoj razini i rješavaju se na lokalnoj razini, čime se doprinosi jačanju sustava višerazinskog upravljanja Unije, i da to ima praktične posljedice na institucionalni okvir u procesu donošenja odluka EU-a odozdo prema gore ili odozgo prema dolje;

25.  smatra da gradove ne bi trebali predstavljati samo njihovi službeni predstavnici koji sudjeluju u strukturama upravljanja i savjetovanja te da veliki gradovi, mali gradovi i sela, a ne samo glavni gradovi država i regija, trebaju postati centri za raspravu o budućnosti Unije i njezinih politika;

26.  smatra da, kako bi postale centri rasprave o budućnosti Unije i njezinim politikama, općine moraju imenovati pročelnika za europske poslove i da bi trebalo osnovati mrežu za lokalne pročelnike s tim mandatom;

27.  poziva na dodjelu dostatne potpore gradovima i lokalnim vlastima kako bi im se omogućilo da poboljšaju urbanu dimenziju izrade politika EU-a;

28.  preporuča da se iskoristi potencijal gradova EU-a za potrebe oblikovanja i provedbe politika EU-a pomoću rasprava i savjetovanja u područjima izvan urbane politike u užem smislu koja su za njih relevantna;

29.  ustraje u tome da će takav cilj biti ostvaren samo ako se rasprave budu održavale u urbanim područjima izvan nacionalnih i regionalnih glavnih gradova, što bi građanima koji žive u blizini olakšalo pristup forumima, uključujući u malim gradovima i selima, a glavni cilj toga je približiti Uniju njezinim građanima;

30.  uviđa važnost predviđanja modela uključivanja koji su prilagođeni različitim kontekstima i urbanim područjima različitih veličina i važnosti, od europskih glavnih gradova do gradova manje i srednje veličine;

31.  smatra da su Parlament i Odbor regija, kao tijela koja postavljaju pitanja koja su polazna točka za rasprave i savjetovanja te donose zaključke utemeljene na prikupljenim stavovima, mišljenjima i projektima, prirodni promotori tog procesa;

32.  predlaže da proces savjetovanja s građanima organiziraju Parlament i Odbor regija u suradnji s onim europskim gradskim vijećima koja su priznata kao forumi za europsku raspravu i da se ti forumi, u bliskoj suradnji s državama članicama, poglavito uspostave u gradovima s utjecajem na većinu stanovnika dotične regije, kako bi se osiguralo najveće moguće sudjelovanje;

33.  predlaže da vijeća gradova koji su priznati kao forumi za europsku raspravu budu odgovorna da se sveučilištima, lokalnim školama i drugim obrazovnim institucijama, ali i medijima, društvenim organizacijama i udrugama te javnosti pruži opsežno stručno i javno iskustvo i osigura slobodan i otvoren pristup te mogućnost sudjelovanja u raspravama i savjetovanjima; smatra da bi vijeća također trebala biti odgovorna za pozivanje predstavnika sa svih razina upravljanja gradovima, uključujući manje jedinice ili partnerska vijeća iz šireg urbanog područja i da bi također bilo razborito odrediti teritorijalni opseg te obveze u sporazumu sklopljenom između relevantnih tijela na razini EU-a i vijeća gradova s europskim forumom;

34.  predlaže uspostavu pilot-programa 54 europska foruma za raspravu, jamčeći pritom ravnomjernu teritorijalnu zastupljenost i zastupljenost gradova različitih veličina, koji će se održati u gradovima koji nisu glavni gradovi država članica kako bi se ostvario sustav općinske rasprave i savjetovanja o poslovima EU-a;

35.  ističe potrebu za razmjenom dobrih praksi među europskim gradovima jer su neki uspješno proveli programe u području migracija ili klimatskih promjena ili inovativne planove upravljanja gradovima;

36.  ističe da konsolidacija položaja gradova u oblikovanju politika EU-a, među ostalim u okviru Odbora regija, ne narušava povjerenje u druge razine upravljanja, već ga jača, s obzirom na to da se time podržava višerazinsko upravljanje i supsidijarnost koji se temelje na bilateralnom povjerenju između EU-a, država članica te regionalnih i lokalnih vlasti;

37.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Odboru regija, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te vladama i parlamentima država članica.

(1)

SL C 212 E, 5.8.2010., str. 82.

(2)

SL C 326, 26.10.2012., str. 391.

(3)

SL C 316, 22.9.2017., str. 124.

(4)

SL L 74, 14.3.2014., str. 1.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0049.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0048.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0487.

(8)

Uredba (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 289.).


MIŠLJENJE Odbora za regionalni razvoj (15.5.2018)

upućeno Odboru za ustavna pitanja

o ulozi gradova u institucionalnom okviru Unije

(2017/2037(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Jan Olbrycht

(*)  Pridruženi odbor – članak 54. Poslovnika

PRIJEDLOZI

Odbor za regionalni razvoj poziva Odbor za ustavna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  priznaje da gradovi, podrazumijevajući pritom male gradove, velike gradove te gradska i velegradska područja, ali i manje gradove i gradove srednje veličine koji su okosnica teritorija EU-a, nemaju formalnu ulogu u institucionalnom okviru Unije, osim predstavnika u Odboru regija, koji ima samo savjetodavnu ulogu; naglašava, međutim, da gotovo sve politike EU-a imaju znatan izravan ili neizravan utjecaj na gradove i da lokalno izabrani predstavnici mogu biti (u skladu s načelima partnerstva i višerazinskog upravljanja) ključna poveznica između EU-a i njegovih građana, koji bi i uz pomoć bolje međusobne komunikacije i kvalitetnijih informacijama o politikama trebali biti vidljivo uključeni u proces europske integracije;

2.  napominje da se u Povelji iz Leipziga upravo u gradovima utvrđuju nezamjenjivi gospodarski, socijalni i kulturni resursi i navodi da bi gradovi trebali preuzeti odgovornost za teritorijalnu koheziju; stoga ističe ključnu ulogu koju bi gradovima trebalo dati u kohezijskoj politici;

3.  ističe da, osim kad je riječ o stupnju urbanizacije i koncentracije stanovnika, ne postoji jedinstvena definicija grada s obzirom na broj stanovnika, površinu, funkcije i razinu autonomije te da stoga svaka država članica može usvojiti i primjenjivati različite pristupe tom pojmu;

4.  primjećuje da EU postupno jača urbanu dimenziju mnogih svojih politika, kao što to primjerice pokazuje cjelokupni koncept pametnih gradova i zajednica (Europsko partnerstvo za inovacije), inicijative poput Inicijative Zajednice URBAN I, URBAN II, održivog urbanog razvoja (članak 7. Uredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj), Mreže za urbani razvoj, Inovativnih mjera za gradove, Europske prijestolnice kulture, Zelene prijestolnice Europe i Europske prijestolnice inovacija, Sporazuma gradonačelnika te Plana EU-a za gradove;

5.  naglašava ključnu ulogu gradova i lokalnih vlasti u pripremanju, osmišljavanju, financiranju i provedbi ključnih politika Unije, poput borbe protiv klimatskih promjena uz pomoć procesa gradskog, gospodarskog, socijalnog i teritorijalnog razvoja kojim se gradovima omogućuje da se suoče s novim izazovima i iskoriste prilike u predstojećem razdoblju financiranja EU-a radi iskorištavanja raspoloživih sredstava ne samo za pametne i održive, već i za kreativne gradove budućnosti; u tom kontekstu također ističe važnost strategija i inicijativa diljem svijeta, poput ciljeva UN-a za održivi razvoj ili Globalnog sporazuma gradonačelnika;

6.  naglašava da gradovi mogu imati važnu ulogu u vanjskim politikama Unije kao sredstvo javne diplomacije, povezivanja ljudi iz različitih zemalja i rješavanja pitanja koja iz različitih razloga nisu uvrštena u programe politike na visokoj razini te stoga poziva na bolje financiranje odgovarajućih potpornih mehanizama Unije;

7.  napominje, međutim, da gradovi katkad nemaju odgovarajuće instrumente i administrativne kapacitete za sudjelovanje u javnim natječajima za sredstva iz fondova EU-a; stoga pozdravlja uspostavu jedinstvene kontaktne točke za gradove, čije bi internetske stranice i dokumenti trebali biti dostupni na svim službenim jezicima Unije te poziva na bolju koordinaciju i integraciju instrumenata i programa namijenjenih gradovima u različitim politikama EU-a, koji bi se trebali provesti imenovanjem povjerenika koji bi preuzeo političko vodstvo u tom području kako bi se pružile strateške smjernice za te politike u skladu sa sve većim naglaskom na urbana područja u politikama EU-a i također u obzir uzele raznolikosti između europskih lokalnih tijela i njihova potencijala; naglašava važnost promicanja uravnoteženijeg pristupa gradovima, bez obzira na njihovu veličinu, u pogledu pristupa dotičnim instrumentima i programima, posebno razvojem kapaciteta savjetovanja;

8.  pozdravlja Plan EU-a za gradove kao novi model višerazinskog upravljanja, utemeljen na partnerstvu koji, među ostalim, uključuje gradove u preispitivanje postojećeg zakonodavstva te u razmišljanje o budućem oblikovanju politika; ističe potrebu za integriranim i sveobuhvatnim pristupom u praktičnoj provedbi višerazinskog upravljanja utvrđenoj u aktima EU-a u skladu s temeljnim ciljevima politika EU-a i isticanjem važne komplementarne uloge koju ima pristup usmjeren na konkretno mjesto i pristup „odozdo prema gore”, kao što je lokalni razvoj pod vodstvom zajednice;

9.  poziva na usklađeni, ojačani i formalizirani Plan EU-a za gradove; smatra da to ne bi trebao ostati dobrovoljni postupak te da bi države članice i Komisija trebale preuzeti veću odgovornost i obavezati se na pomno razmatranje i, kad je to moguće, provedbu primljenih preporuka;

10.  poziva partnerstva koja djeluju u okviru Plana EU-a za gradove da brzo usvoje preporuke i akcijske planove; nadalje, poziva Komisiju da pokaže načine na koji su takvi konkretni prijedlozi uzeti u obzir, osobito u pogledu bolje regulacije, financiranja i znanja te da ih po potrebi uključi u buduće zakonodavne prijedloge; poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o tim rezultatima;

11.  ističe da bi gradovi, s obzirom na to da su pokazali svoju sposobnost da učinkovito upravljaju integriranim mjerama za održivi urbani razvoj, trebali imati veću ulogu u provedbi relevantnih politika;

12.  apelira na Komisiju da uvede sveobuhvatnu procjenu teritorijalnog učinka na urbanu dimenziju svih relevantnih politika EU-a kako bi se osiguralo da se sve buduće zakonodavstvo temelji na analizi posljedica provedbe na lokalnoj i regionalnoj razini; potiče bolju i aktivniju uključenost gradova, udruženja gradova, lokalnih i regionalnih tijela, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija koja se ostvaruje učinkovitijom suradnjom u tom procesu;

13.  pozdravlja činjenicu da je Komisija osnovala urbanu platformu podataka; poziva, međutim, Eurostat i Komisiju da prikupe i prirede detaljnije podatke, osobito protok podataka, radi bolje prilagodbe postojećih i izrade budućih politika;

14.  poziva države članice da osiguraju da se raznolikost njihovih teritorijalnih struktura u potpunosti odražava u njihovim prijedlozima za imenovanje članova Odbora regija te da predlože, prema potrebi, imenovanje više predstavnika lokalne razine u Odbor regija;

15.  naglašava važnost udruga koje predstavljaju gradove, poput mreže EUROCITIES i Vijeća europskih općina i regija (CEMR); poziva na njihovu veću, aktivniju uključenost u relevantne stručne skupine Komisije i radne skupine Vijeća, ako je i kad je to primjereno; također ističe važnost uloge civilnog društva u političkom životu EU-a i u utvrđivanju europske urbane politike;

16.  uvjeren je da se uloga gradova u oblikovanju budućih politika EU-a mora znatno ojačati; stoga poziva EU da, osobito u pogledu dugoročnih aspekata, preispita mogućnost uspostave europske urbane politike.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

15.5.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

3

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Mercedes Bresso, Steeve Briois, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, Aleksander Gabelic, Ivan Jakovčić, Constanze Krehl, Sławomir Kłosowski, Louis-Joseph Manscour, Iskra Mihaylova, Andrey Novakov, Paul Nuttall, Younous Omarjee, Konstantinos Papadakis, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Maria Spyraki, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Matthijs van Miltenburg, Kerstin Westphal, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, John Howarth, Ivana Maletić, Miroslav Mikolášik, Bronis Ropė, Davor Škrlec, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Dariusz Rosati, Boris Zala

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

31

+

ALDE

Ivan Jakovčić, Iskra Mihaylova, Matthijs van Miltenburg

ECR

Sławomir Kłosowski, Ruža Tomašić

EFDD

Isabella Adinolfi, Rosa D’Amato

GUE/NGL

Younous Omarjee

PPE

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Ivana Maletić, Miroslav Mikolášik, Andrey Novakov, Stanislav Polčák, Dariusz Rosati, Fernando Ruas, Maria Spyraki, Ramón Luis Valcárcel Siso, Joachim Zeller

S&D

Mercedes Bresso, Andrea Cozzolino, Aleksander Gabelic, John Howarth, Constanze Krehl, Louis-Joseph Manscour, Liliana Rodrigues, Kerstin Westphal, Boris Zala, Damiano Zoffoli

VERTS/ALE

Bronis Ropė, Davor Škrlec

3

-

EFDD

Paul Nuttall

ENF

Steeve Briois

NI

Konstantinos Papadakis

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

24.5.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

18

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Mercedes Bresso, Richard Corbett, Pascal Durand, Danuta Maria Hübner, Diane James, Ramón Jáuregui Atondo, Jo Leinen, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Markus Pieper, György Schöpflin, Pedro Silva Pereira, Barbara Spinelli, Claudia Țapardel, Kazimierz Michał Ujazdowski

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Martina Anderson, Jérôme Lavrilleux, Jiří Pospíšil, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Eduard Kukan, Fernando Ruas


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

18

+

GUE/NGL

Martina Anderson, Barbara Spinelli

NI

Kazimierz Michał Ujazdowski

PPE

Danuta Maria Hübner, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Eduard Kukan, Markus Pieper, Jiří Pospíšil, Fernando Ruas, György Schöpflin, Rainer Wieland

S&D

Mercedes Bresso, Richard Corbett, Ramón Jáuregui Atondo, Jo Leinen, Pedro Silva Pereira, Claudia Țapardel

VERTS/ALE

Pascal Durand

1

-

NI

Diane James

1

0

ALDE

Maite Pagazaurtundúa Ruiz

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 22. lipnja 2018.Pravna napomena