Postupak : 2017/2007(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0223/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0223/2018

Rasprave :

PV 02/07/2018 - 22
CRE 02/07/2018 - 22

Glasovanja :

PV 03/07/2018 - 11.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0274

IZVJEŠĆE     
PDF 459kWORD 54k
26.6.2018
PE 618.019v03-00 A8-0223/2018

o trodimenzionalnom ispisu, izazovu u području prava intelektualnoga vlasništva i građanskopravne odgovornosti

(2017/2007(INI))

Odbor za pravna pitanja

Izvjestiteljica: Joëlle Bergeron

POGREŠKE/DODACI
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o trodimenzionalnom ispisu, izazovu u području prava intelektualnoga vlasništva i građanskopravne odgovornosti

(2017/2007(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva,(1)

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. o približavanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora naslovljeno „Živjeti sutra. 3D tisak, alat za osnaživanje europskog gospodarstva”(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. studenog 2017. naslovljenu „Uravnotežen sustav provedbe prava intelektualnog vlasništva kao odgovor na današnje društvene izazove” (COM(2017)0707),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. studenog 2017. naslovljenu „Smjernice o određenim aspektima Direktive 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi prava intelektualnog vlasništva” (COM(2017)0708),

–  uzimajući u obzir Dokument Europske komisije za razmatranje o svladavanju globalizacije (COM(2017)240) od 10. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0223/2018),

A.  budući da je trodimenzionalni ispis (3D) postao dostupan široj javnosti stavljanjem na tržište 3D pisača za osobnu uporabu i pojavom na tržištu subjekata koji su nudili digitalne modele i usluge 3D ispisa;

B.  budući da se 3D ispis smatra jednom od najistaknutijih tehnologija, te da u odnosu na nju Europa može imati vodeću ulogu; budući da je Komisija prepoznala korist 3D ispisa te je u razdoblju 2014. – 2016. u okviru programa Obzor 2020. sponzorirala 21 odgovarajući projekt;

C.  budući da se trodimenzionalni ispis, na eksperimentalnoj razini, pojavio u 1960-im te je prvo razvijen u Sjedinjenim Američkim Državama, ta je tehnologija počela ulaziti u svijet industrije početkom osamdesetih godina 20. stoljeća;

D.  budući da tržište 3D pisača predstavlja sektor koji bilježi nagli rast i budući da se očekuje da će se to nastaviti i u sljedećim godinama;

E.  budući da, međutim, razvoj zajedničkih radnih prostora za 3D ispis (često poznatih pod nazivom „fablab”) i usluga za tiskanje na daljinu, koje su ponekad povezane s razmjenom 3D datoteka na internetu, svima omogućuje ispis 3D objekata, što je blagodat za izumitelje i organizatore projekata;

F.  budući da 3D ispis ima golem potencijal za transformaciju opskrbnih lanaca u proizvodnji, što bi moglo pomoći Europi da poveća razinu proizvodnje; budući da primjena te tehnologije nudi nove mogućnosti za poslovni razvoj i inovacije;

G.  budući da je Europska unija 3D ispis uvrstila među prioritetna tehnološka područja; budući da je Komisija u svom nedavno objavljenom dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije 3D ispis uvrstila među glavne čimbenike koji će dovesti do industrijskih transformacija;

H.  budući da je Komisija utvrdila 3D ispis kao prioritetno područje djelovanja u kojem se nudi znatan gospodarski potencijal, posebno za mala inovativna poduzeća; budući da su mnoge zemlje već prepoznale transformacijski potencijal 3D ispisa te su počele donositi, iako na nejednak način, različite strategije za stvaranje gospodarskog i tehnološkog ekosustava kako bi se promicao njegov razvoj;

I.  budući da se trodimenzionalni ispis trenutno u najvećoj mjeri upotrebljava za izradu prototipova; budući da određeni sektori industrije već godinama upotrebljavaju gotove dijelove i da to tržište i dalje raste relativno brzo; budući da je među trodimenzionalno tiskanim proizvodima sada sve više proizvoda koji su spremni za korištenje ili stavljanje na tržište te nisu prototipovi;

J.  budući da 3D ispis donosi brojne potencijalne prednosti inovativnim poduzećima; budući da 3D ispis, posebno, omogućuje smanjenje ukupnih troškova pri razvoju, projektiranju i testiranju novih proizvoda ili poboljšanju postojećih;

K.  budući da korištenje 3D ispisa postaje sve raširenija pojava u društvu, posebno u području obrazovanja, u okviru foruma građana i foruma za osnivanje poduzeća, kao što je „maker spaces”, te u privatnoj sferi;

L.  budući da 3D ispis postaje jednostavniji i dostupniji svima; budući da se očekuje da će se u kratkom vremenskom razdoblju znatno smanjiti ograničenja u pogledu materijala koji se mogu upotrebljavati, brzine i potrošnje sirovina i energije;

M.  budući da većina današnjih visokotehnoloških industrija upotrebljava tu tehnologiju, da su se prilike za upotrebu 3D ispisa u mnogim područjima znatno povećale te da su prisutna velika očekivanja u mnogim područjima, na primjer u sektorima medicine (od regenerativne medicine do izrade proteza), aeronautike, svemirske i automobilske industrije, kućanskih električnih uređaja, građevine, arheoloških istraživanja, arhitekture, strojarstva, razonode i dizajna;

N.  budući da je zbog nedostatka regulacije korištenje 3D ispisa u ključnim industrijskim sektorima, kao što su, na primjer, aeronautički i medicinski/stomatološki sektori, ograničeno i budući da će reguliranje korištenja 3D pisača doprinijeti povećanoj upotrebi tehnologija i ponuditi mogućnosti za istraživanje i razvoj;

O.  budući da se u navedenom mišljenju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora ističe da bi se, uz digitalnu revoluciju kao pokretač i „uz pomoć odgovarajućih naprednih tehnologija proizvodnje, u Europu mogla vratiti proizvodnja iz regija s nižim dohocima kako bi se na domaćem terenu potaknule inovacije i stvorili uvjeti za održiv rast”.

P.  budući da bi se trodimenzionalnim ispisom istovremeno smanjili troškovi prijevoza i emisije CO2;

Q.  budući da se očekuje da će tehnologija 3D ispisa doprinijeti otvaranju više novih radnih mjesta za kvalificiranu radnu snagu koja će u nekim slučajevima biti fizički manje zahtjevna i manje opasna (tehničari za održavanje, inženjeri, projektanti itd.) i budući da će stvaranjem novih pozicija za tehničare (npr. operatori za 3D pisače) nastati i nove odgovornosti te će industrija za 3D ispise morati osigurati odgovarajuće tečajeve osposobljavanja kako bi tehničari bili na istoj razini kao i njihovi kolege u tradicionalnoj proizvodnji; budući da će se tehnologijom trodimenzionalnog ispisa smanjiti i troškovi proizvodnje i skladištenja (proizvodnja u malim količinama, personalizirana proizvodnja, itd.); budući da će, međutim, smanjenje broja radnih mjesta u proizvodnji uvelike utjecati na gospodarstvo zemalja koje se oslanjaju na velik broj niskokvalificiranih radnih mjesta;

R.  budući da se gospodarski učinak razvoja 3D industrije u državama članicama još ne može točno utvrditi;

S.  budući da bi 3D ispis mogao omogućiti potrošačima da reagiraju na planirano starenje proizvoda, s obzirom na to da će moći proizvoditi zamjenske dijelove za kućanske uređaje čiji životni vijek postaje sve kraći;

T.  budući da tehnologija 3D ispisa može otvoriti nekoliko posebnih pitanja pravne i etičke prirode u pogledu svih područja prava intelektualnog vlasništva, kao što su autorska prava, patenti, dizajn, trodimenzionalni žigovi i čak oznake zemljopisnog podrijetla te građanskopravna odgovornost, i budući da, osim toga, ta pitanja spadaju u nadležnost Odbora za pravna pitanja Parlamenta;

U.  budući da se novim tehnologijama mogu skenirati predmeti ili ljudi i stvoriti digitalne datoteke koje se naknadno mogu tiskati u 3D tehnologiji i budući da to može utjecati na prava na slike i na pravo na privatnost;

V.  budući da tehnologija trodimenzionalnog ispisa može otvoriti i pitanja sigurnosti, a posebno pitanja kibersigurnosti, osobito u pogledu proizvodnje oružja, eksploziva ili droga i ostalih opasnih predmeta te da je potreban osobit oprez kada je riječ o ovoj vrsti proizvoda;

W.  budući da sa stajališta autorskih prava treba praviti korisne razlike: naime, treba razlikovati ispis kod kuće za osobnu uporabu od ispisa u komercijalne svrhe, ali i ispis među stručnjacima od ispisa između stručnjaka i potrošača;

X.  budući da je Francusko vrhovno vijeće za književno i umjetničko vlasništvo u izvješću o 3D ispisu i autorskim pravima ocijenilo da „se čini da demokratizacija 3D ispisa zasad ne predstavlja golemi problem kršenja autorskih prava”; budući da ipak uviđa da su „opasnosti od krivotvorenja prije svega izložena likovna umjetnička djela”;

Y.  budući da će razvojem tehnologije nekoliko primjera koji se sada mogu predvidjeti vjerojatno postati složeniji; budući da se njima postavlja pitanje o tome što je potrebno učiniti kako bi se spriječilo krivotvorenje uporabom tehnologija 3D ispisa;

Z.  budući da trodimenzionalni ispis zbog postupaka kojima se služi dovodi do onoga što je industrija opisala kao neku vrstu „diobe stvaralačkog postupka” jer djelo može kružiti u digitalnom obliku prije nego što poprimi fizički oblik, što olakšava kopiranje djela i komplicira borbu protiv krivotvorenja;

AA.  budući da, zaključno, pravni stručnjaci smatraju da trodimenzionalni ispis još nije iz temelja potresao prava intelektualnog vlasništva, ali se stvorene datoteke može smatrati djelom te u tom slučaju djelo mora biti zaštićeno kao takvo; budući da će kratkoročno i srednjoročno te u cilju borbe protiv krivotvorenja glavni izazov biti dublje uključivanje stručnih posrednika u zaštitu autorskih prava;

AB.  budući da bi, iako se razvojem 3D ispisa omogućava industrijska proizvodnja, trebalo razmotriti potrebu za uspostavom načinâ kolektivne pravne zaštite kako bi se potrošačima osigurala naknada za štetu;

AC.  budući da učinak 3D tiska na prava potrošača i općenito zakonodavstvo o zaštiti potrošača treba pažljivo ispitati u svjetlu direktive o kojoj se trenutno pregovara, a koja se tiče određenih aspekata ugovora u vezi s isporukom digitalnog sadržaja;

AD.  budući da treba imati na umu da se, bez obzira na zabrinutost nekih dionika, sva proizvodnja predmeta tehnologijom 3D ispisa ne smatra automatski nezakonitom niti se njome krše prava treće strane, niti su svi subjekti u sektoru usmjereni na ostvarivanje dobiti od prodaje krivotvorene robe; budući da se, međutim, krivotvoreni predmeti mogu lako proizvoditi;

AE.  budući da su Direktivom 85/374/EEZ o odgovornosti za neispravne proizvode obuhvaćeni svi ugovori; budući da treba napomenuti da je, između ostalog, napredak u području 3D ispisa doveo do toga da je Komisija pokrenula javno savjetovanje u cilju ocjenjivanja prikladnosti ove Direktive u odnosu na novi tehnološki razvoj;

AF.  budući da pravila o općoj odgovornosti obuhvaćaju i odgovornost posrednih davatelja usluga kako je utvrđeno u člancima od 12. do 14. Direktive o elektroničkoj trgovini; budući da bi se trebao predvidjeti poseban mehanizam odgovornosti za štetu koju uzrokuje predmet nastao zahvaljujući tehnologiji 3D ispisa jer je, zbog broja uključenih sudionika i složenog postupka stvaranja krajnjeg proizvoda, žrtvi često teško utvrditi odgovornu osobu; budući da bi odgovorna osoba mogla biti osoba koja je izradila ili prodala 3D datoteku, proizvođač 3D pisača, proizvođač softvera ugrađenog u 3D pisač, dobavljač upotrijebljene opreme ili čak osoba koja je izradila predmet, ovisno o tome koji je uzrok neispravnosti;

AG.  budući da su u pogledu posebne upotrebe 3D ispisa u komercijalnom okviru pravila odgovornosti uglavnom utvrđena ugovornim odnosima između sudionika;

AH.  budući da svi elementi dodataka tehnologiji proizvodnje moraju zadovoljavati određene kriterije i biti ovjereni kako bi se jamčilo da je moguće proizvoditi ponovljive kvalitetne dijelove; budući da je certificiranje složeno zbog brojnih transformacija strojeva, materijala i postupaka te zbog nepostojanja baze podataka; budući da će stoga biti potrebno izraditi pravila kojima se omogućuje brže i ekonomičnije certificiranje svih materijala, postupaka i proizvoda;

AI.  budući da je 3D ispisu namijenjena uloga u smanjenju potrošnje energije i prirodnih resursa u svrhu borbe protiv klimatskih promjena; budući da bi se korištenjem 3D ispisa otpad u proizvodnom procesu sveo na najmanju moguću mjeru te bi se produljio životni vijek potrošačkih proizvoda omogućivanjem proizvodnje zamjenskih dijelova na razini potrošača;

1.  naglašava da bi EU, radi predviđanja problema u vezi s građanskopravnom odgovornošću ili povredom prava intelektualnog vlasništva koje bi trodimenzionalni ispis mogao uzrokovati u budućnosti, nakon što provede temeljitu procjenu učinka u kojoj se ocjenjuju sve mogućnosti politike, možda trebao donijeti novo zakonodavstvo i prilagoditi postojeće zakone specifičnom slučaju 3D tehnologije, uzimajući u obzir odluke Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i mjerodavnu sudsku praksu sudova EU-a i država članica; naglašava da će se u svakom slučaju zakonskim rješenjem morati izbjeći duplikacija postojećih propisa i u obzir uzeti projekti koji su već u toku, posebno zakonodavstvo o autorskim pravima koje se trenutno primjenjuje na 2D ispise; dodaje da je inovacije potrebno promicati i podržati zakonodavstvom, ali da ono pritom ne smije stvarati prepreke ni ograničenja;

2.  ističe da treba zadržati oprez u nekim pitanjima, kao što su šifriranje i zaštita datoteka, kako bi se spriječilo nezakonito preuzimanje i reprodukcija tih datoteka ili zaštićenih predmeta, kao i reprodukcija zakonom zabranjenih predmeta;

3.  smatra da je očito potreban oprez u sektoru 3D ispisa, osobito u pogledu kvalitete ispisanog proizvoda i eventualne štete koju on može predstavljati za korisnike ili potrošače, te da bi trebalo posvetiti odgovarajuću pažnju uvođenju sredstava identifikacije i sljedivosti kako bi se osigurala sljedivost proizvodâ i olakšalo praćenje njihove daljnje uporabe u komercijalne i nekomercijalne svrhe; smatra da bi bliska suradnja među nositeljima prava i proizvođačima 3D predmeta pri razvoju takvih sredstava bila korisna; smatra da bi to pridonijelo osiguravanju sljedivosti izrađenih objekata i smanjenju krivotvorenja;

4.  ističe da bi se nadzor zakonite reprodukcije trodimenzionalnih predmeta zaštićenih autorskim pravom po potrebi mogao olakšati pravnim rješenjima te bi, na primjer, pružatelji usluga digitalizacije i 3D ispisa mogli sustavno upućivati na potrebu poštovanja prava intelektualnog vlasništva; naglašava, u tom kontekstu, važnost elemenata koji omogućuju praćenje 3D predmeta; naglašava da će se, u slučaju 3D kopije za privatne potrebe, primjenjivati nacionalno zakonodavstvo koje uređuju izuzeća za privatne kopije, uključujući u pogledu naknade štete ili prihoda;

5.  ističe da je potrebno podizanje javne svijesti kako bi se zaštitila prava intelektualnog vlasništva na području 3D ispisa i u odnosu na povrede prava na dizajn i žig te povrede patentnih prava;

6.  ističe, međutim, da tehnička rješenja koja trenutno nisu dovoljno razvijena treba dodatno istražiti, na primjer uspostavu baze podataka šifriranih i zaštićenih datoteka, dizajniranje pisača opremljenih sustavom za upravljanje pravima intelektualnog vlasništva i povezanih s njime ili promicanje suradnje između proizvođača i platformi radi dostupnosti pouzdanih datoteka stručnjacima i potrošačima; naglašava i da, bez obzira ne donesene mjere, njihova provedba ne bi trebala utjecati na troškove aktivnosti koje već provode sudionici na tržištu;

7.  napominje da u ovoj fazi nijedno rješenje samo po sebi nije u potpunosti zadovoljavajuće;

8.  izražava žaljenje zbog toga što Komisija nije provela reviziju Direktive 2004/48/EZ, nego je samo predstavila neobvezujuće smjernice, ne pojasnivši posebna pitanja povezana s tehnologijom 3D ispisa; međutim, pozdravlja mjere jačanja zaštite intelektualnog vlasništva koje je Komisija najavila 29. studenoga 2017.;

9.  napominje da su prava intelektualnog vlasništva koja se odnose na različite elemente tehnologije 3D ispisa utvrđena te da će, prema tome, sljedeće pitanje biti kako ih poštovati;

10.  poziva Komisiju da pri provedbi mjera koje je navela u svojoj Komunikaciji (COM(2017)0707) općenito uzme u obzir sve aspekte tehnologije 3D ispisa, bez duplikacije postojećih primjenjivih mjera; ističe važnost uključivanja svih dionika u taj pothvat, uključujući mala i srednja poduzeća i potrošače;

11.  poziva Komisiju da temeljito prouči pitanja građanskopravne odgovornosti u pogledu tehnologije 3D ispisa, osobito prilikom ocjenjivanja funkcioniranja Direktive Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. o približavanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode;

12.  poziva Komisiju da ispita mogućnost uvođenja sustava građanskopravne odgovornosti za štetu koja nije obuhvaćena Direktivom 85/374/EEZ;

13.  ističe da tehnologija 3D ispisa donosi mnoge gospodarske prednosti za EU jer se njome pružaju prilike za prilagodbu i konkretno ispunjavanje zahtjeva europskih potrošača i da bi se njome mogao omogućiti povratak proizvodnje i na taj način pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta koja su fizički manje zahtjevna i manje opasna;

14.  poziva Komisiju da jasno definira različite odgovornosti tako što će utvrditi strane koje sudjeluju u izradi 3D predmeta: dizajnere softvera i dobavljače, proizvođače 3D pisača, dobavljače sirovina, pisače predmeta i sve ostale uključene u izradu predmeta;

15.  skreće pozornost na moguće implikacije novih oblika marketinga u skladu s metodom „uradi sam” kojima se ne dostavlja konačni proizvod, već samo softver za preuzimanje i specifikacije za ispis proizvoda;

16.  naglašava važnost stvaranja usklađenog pravnog okvira radi osiguravanja neometanog prijelaza i pravne sigurnosti za potrošače i poduzeća u cilju promicanja inovacija u EU-u;

17.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama.

(1)

SL L 195, 2.6.2004., str. 16.

(2)

SL L 210, 7.8.1985., str. 29.

(3)

SL C 332, 8.10.2015., str. 36.


OBRAZLOŽENJE

Trodimenzionalni ispis (ili 3D ispis) pojavio se šezdesetih godina 20. stoljeća u eksperimentalnoj fazi. Stvorena u Sjedinjenim Američkim Državama, ta je tehnologija počela ulaziti u svijet industrije početkom osamdesetih godina 20. stoljeća.

Razvoj 3D ispisa dogodio se paralelno s komercijalizacijom 3D pisača i pojavom subjekata koji su nudili digitalne modele i usluge 3D ispisa.

Trodimenzionalni ispis zapravo je opći pojam kojim je obuhvaćeno nekoliko vrsta tehnologije s pomoću kojih je moguće, na temelju digitalne datoteke i uz pomoć 3D pisača, proizvoditi fizičke predmete od raznih materijala. Izvorno je osmišljen za proizvodnju prototipova, koja i danas predstavlja najveći dio tržišta 3D tehnologije.

Široj javnosti postao je dostupan uvođenjem na tržište 3D pisača za osobnu uporabu, no to tržište je i dalje marginalno, što se u srednjoročnom razdoblju vjerojatno neće mijenjati zbog ograničenosti materijala dostupnih potrošačima. Danas se 99 % predmeta ispisuje s pomoću istih materijala, odnosno plastike, smole i metala. Jedan od glavnih izazova u 3D sektoru bit će kombiniranje više materijala.

S druge strane, razvoj usluga ispisa na daljinu, ponekad u kombinaciji s platformom za razmjenu 3D datoteka na internetu, svakome omogućuje ispis 3D predmeta znatno veće kvalitete od one koja se može postići strojem niže klase. Dostupnost 3D pisača u obrazovnim ustanovama i zajedničkim radnim prostorima (tzv. „fablab”) također omogućuje pristup toj tehnologiji za sve. Trenutačno se većina visokotehnoloških sektora koristi tom vrstom tehnologije jer njezina uporaba pozitivno utječe na inovacije i na okoliš.

Očekivanja su već visoka u medicinskom sektoru, u kojem bi se ova tehnologija mogla primjenjivati u izradi proteza, zubnih implantata, ljudske kože, odnosno organa („bio printing”), na primjer bubrega, ali i u sektoru svemirske industrije, u kojem bi izrada lakših sastavnih dijelova omogućila smanjenje potrošnje goriva, uštede i zaštitu okoliša: Airbus trenutačno ispituje zrakoplov s čak 1000 dijelova ispisanih 3D tehnologijom. Razvoj te tehnologije relevantan je i za sektor proizvodnje rezervnih dijelova u automobilskoj industriji, industriji igračaka i električnih kućanskih uređaja. Konačno, 3D ispis i 3D skeniranje sve više se koriste u muzejima u svrhu restauracije povijesnih predmeta i za istraživanja, posebno arheološka.

EU je tu tehnologiju uvrstio među prioritetna tehnološka područja. Komisija ju je u svom nedavno objavljenom dokumentu za razmatranje o svladavanju globalizacije (COM(2017(240)) uvrstila među glavne čimbenike koji će dovesti do industrijskih transformacija.

Poduzeća bi od 3D ispisa, koji bi omogućio proizvodnju na zahtjev, mogla imati brojne koristi: skraćivanje logističkog lanca, manje operacija skladištenja i prijevoza, ali i manji utjecaj na okoliš te smanjenje rashoda za osiguranje robe, a ne treba zaboraviti koliko to može biti važno za premještanje radnih mjesta.

Intelektualno vlasništvo

Pravni stručnjaci ne smatraju da je 3D ispis znatno utjecao na autorska prava. Stvorena 3D datoteka smatrat će se djelom i bit će odgovarajuće zaštićena. Međutim, razumno je očekivati da će doći do problema povezanih s autorskim pravima kada se tisak 3D raširi u industriji. Buduća revizija Direktive 2004/48/EZ o provedbi prava intelektualnog vlasništva, koju je Komisija najavila za ovaj mandat, bit će osobito važna u tom smislu, tim više bude li popraćena mjerama „neobvezujućeg zakonodavstva” u pogledu informiranja o toj temi.

Međutim, ipak se čini primjerenim razlikovati ispis kod kuće za osobnu uporabu od ispisa u komercijalne svrhe, ali i ispis među stručnjacima od ispisa između stručnjaka i potrošača.

Građanskopravna odgovornost

Razlikovanja su relevantna i u razmatranju aspekata koji se odnose na građanskopravnu odgovornost. Tako bi se, primjerice, odgovor na pitanje o odgovornosti za proizvode i štetu iza koje stoje neispravne datoteke mogao naći, kada je riječ o potrošačima, u člancima 10. i 14. Prijedloga Europske komisije „o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja”. S druge strane, Direktivom 85/374/EEZ o odgovornosti za neispravne proizvode moći će se obuhvatiti svi ugovori.

Građanskopravna odgovornost često je neusklađeno pitanje koje podliježe nacionalnom zakonodavstvu. Zakonodavstvo Unije ograničeno je na posebne propise kao što je građanskopravna odgovornost za neispravne proizvode. Žrtvi predmeta proizvedenog 3D tehnologijom može biti teško utvrditi odgovornu osobu. S pomoću općih pravila o odgovornosti mogu se utvrditi proizvođač 3D pisača, proizvođač softvera ugrađenog u 3D pisač ili osoba koja je proizvela predmet. Izvjestiteljica poziva Komisiju da bude osobito oprezna u pogledu lanca odgovornosti i utvrđivanja odgovornih osoba kako bi se utvrdilo mogu li se opća pravila o odgovornosti i dalje primjenjivati ili ne.

Podrazumijeva se da je potreban oprez u sektoru 3D ispisa. Naime, potrebno je još mnogo godina i mnogo stručnog znanja prije no što ćemo moći proizvesti kvalitetan proizvod koji neće biti opasan za korisnika ili potrošača. Kako bismo preduhitrili probleme u vezi s odgovornošću u slučaju nesreće ili povrede prava intelektualnog vlasništva, zacijelo će biti potrebno uspostaviti nove pravne norme na razini EU-a ili postojeće prilagoditi konkretnom slučaju 3D tehnologije.

Pred nama su danas mnoga moguća rješenja na pitanja intelektualnog vlasništva i građanskopravne odgovornosti: stvaranje sveobuhvatne baze podataka za predmete koje je moguće ispisati kako bi se kontrolirala reprodukcija trodimenzionalnih predmeta zaštićenih autorskim pravom, okretanje prema zakonskom ograničenju broja osobnih kopija trodimenzionalnih predmeta kako bi se izbjeglo nezakonito reproduciranje ili pak uvođenje poreza na 3D ispis za nadoknadu štete nanesene nositeljima prava intelektualnog vlasništva zbog privatnog 3D reproduciranja predmeta. Niti jedno od tih rješenja nije samo po sebi dovoljno.

U svakom slučaju, zakonskim će se rješenjem morati izbjeći duplikacija propisa i u obzir uzeti projekti koji su već u toku. Inovacije je potrebno podržati zakonodavstvom, ali ono pritom ne smije stvarati prepreke ni ograničenja.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

20.6.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

22

0

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Max Andersson, Joëlle Bergeron, Marie-Christine Boutonnet, Jean-Marie Cavada, Mady Delvaux, Rosa Estaràs Ferragut, Enrico Gasbarra, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Heidi Hautala, Mary Honeyball, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Gilles Lebreton, António Marinho e Pinto, Julia Reda, Evelyn Regner, Pavel Svoboda, József Szájer, Francis Zammit Dimech, Tadeusz Zwiefka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Sergio Gaetano Cofferati, Luis de Grandes Pascual, Geoffroy Didier, Angel Dzhambazki, Angelika Niebler


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

22

+

ALDE

Jean-Marie Cavada, António Marinho e Pinto

ECR

Angel Dzhambazki

EFDD

Joëlle Bergeron

ENF

Marie-Christine Boutonnet, Gilles Lebreton

PPE

Geoffroy Didier, Rosa Estaràs Ferragut, Luis de Grandes Pascual, Pavel Svoboda, József Szájer, Francis Zammit Dimech, Tadeusz Zwiefka

S&D

Sergio Gaetano Cofferati, Mady Delvaux, Enrico Gasbarra, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Mary Honeyball, Evelyn Regner

VERTS/ALE

Max Andersson, Heidi Hautala, Julia Reda

0

-

 

 

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 2. srpnja 2018.Pravna napomena