Postupak : 2017/2278(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0229/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0229/2018

Rasprave :

PV 04/10/2018 - 4
CRE 04/10/2018 - 4

Glasovanja :

PV 04/10/2018 - 7.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0378

IZVJEŠĆE     
PDF 738kWORD 76k
27.6.2018
PE 618.122v02-00 A8-0229/2018

o paketu strategije javne nabave

(2017/2278(INI))

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

Izvjestitelj: Carlos Coelho

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJ PRIMIO INFORMACIJE
 MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o paketu strategije javne nabave

(2017/2278(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. listopada 2017. naslovljenu „Kako unaprijediti funkcioniranje javne nabave u Europi i za nju” (COM(2017)0572),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 3. listopada 2017. o poticanju ulaganja dobrovoljnom ex-ante procjenom aspekata javne nabave za velike infrastrukturne projekte (COM(2017)0573),

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije (EU) 2017/1805 od 3. listopada 2017. o profesionalizaciji javne nabave – izgradnja strukture za profesionalizaciju javne nabave (C(2017)6654)(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorâ o koncesiji(4),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 17. svibnja 2017. o preispitivanju praktične primjene Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi (ESPD) (COM(2017)0242),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/55/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi(5),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 11. listopada 2017. o ispitivanju europske norme o elektroničkom izdavanju računa, u skladu s Direktivom 2014/55/EU (COM(2017)0590),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 14. veljače 2018.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu i stajalište Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (A8-0229/2018),

A.  budući da još treba osloboditi puni potencijal javne nabave u pružanju potpore izgradnji konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva te budući da više od 250 000 javnih tijela u Uniji godišnje potroši oko 14 % BDP-a, što je gotovo 2 000 milijardi EUR, na kupovinu usluga, radova i robe;

B.  budući da javna nabava uključuje potrošnju znatnih sredstava poreznih obveznika, zbog čega bi javnu nabavu trebalo provesti na etički način, transparentno i uz očuvanje integriteta te na najučinkovitiji način u pogledu troškova i kvalitete kako bi se građanima pružilo kvalitetnu robu i usluge;

C.  budući da su pravilno provedeni propisi o javnoj nabavi ključan alat za jače jedinstveno tržište te za rast poduzeća EU-a i radnih mjesta u Uniji i budući da pametna uporaba javne nabave može biti strateški alat za postizanje ciljeva EU-a u pogledu pametnog, održivog i uključivog rasta, čime bi se ubrzao prijelaz na održivije lance opskrbe i poslovne modele;

D.  budući da su, kada je riječ o prenošenju pravila EU-a o javnoj nabavi i koncesijama, potpuno prenošenje i provedba prava EU-a ključni kako bi mala i srednja poduzeća mogla lakše i jeftinije sudjelovati u natječajima za javne ugovore, uz potpuno poštovanje EU-ovih načela transparentnosti i tržišnog natjecanja;

E.  budući da je Komisija 3. listopada 2017. pokrenula ciljano savjetovanje o nacrtu smjernica za javnu nabavu povezanu s inovacijama, a 7. prosinca 2017. ciljano savjetovanje o opsegu i strukturi smjernica Komisije za društveno odgovornu javnu nabavu;

F.  budući da su prema anketi iz 2016., kako je navedeno u komunikaciji Komisije COM(2017)0572, samo četiri države članice koristile digitalne tehnologije u svim glavnim fazama javne nabave, kao što su e-objava, elektronički pristup dokumentaciji za nadmetanje, elektroničko podnošenje ponuda, e-evaluacija, e-dodjela, e-naručivanje, elektroničko izdavanje računa i e-plaćanje;

G.  budući da se prema tematskom informativnom članku europskog semestra o javnoj nabavi iz studenog 2017. broj postupaka javne nabave sa samo jednom ponudom povećao s 14 % na 29 % u razdoblju 2006. – 2016., i budući da se prema komunikaciji Komisije COM(2017)0572 „malim i srednjim poduzećima dodjeljuje (...) samo 45 % vrijednosti javnih natječaja čija vrijednost premašuje pragove EU-a, što je znatno manje od njihova udjela u gospodarstvu”;

H.  budući da bi nova pravila uvedena direktivama iz 2014, kojima se pojednostavljuju postupci javne nabave i nameće više kontrola, trebala doprinijeti provedbi strategije Europa 2020. za održivo, socijalnije, inovativno i uključivo gospodarstvo;

I.  budući da se, prema komunikaciji Komisije COM(2017)0572, u 55 % postupaka javne nabave kao jedini kriterij dodjele i dalje koristi najniža cijena, umjesto, primjerice, strateških socijalnih i okolišnih kriterija;

J.  budući da se Europska unija obvezala djelovati u skladu s ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda;

K.  budući da je od ključne važnosti da dobavljači vjeruju da sustavi javne nabave Unije pružaju jednostavne i pristupačne digitalne postupke, potpunu transparentnost, integritet i sigurnost podataka;

Zakonodavni okvir i provedba

1.  pozdravlja, gotovo četiri godine nakon kraja opširne revizije zakonodavnog okvira Unije u pogledu javne nabave, niz nezakonodavnih mjera koje je predložila Komisija te očekuje da će to stvoriti poticaj za bolju provedbu;

2.  duboko je razočaran brzinom kojom mnoge države članice prenose direktive iz 2014. u području javne nabave i mnogim kašnjenjima te žali zbog činjenice da je Komisija morala pokrenuti postupak zbog povrede prava protiv nekih država članica EU-a; traži da se u svim državama članicama prenošenje dovrši čim prije i bez dodatnih odgađanja;

3.  zabrinut je zbog sljedećeg niza rokova utvrđenih direktivama u pogledu elektroničke javne nabave i prijelaza država članica na potpunu e-nabavu, uključujući elektroničko izdavanje računa; naglašava da je nužno da digitalni planovi država članica uključuju promicanje potpune e-nabave;

4.  poziva Komisiju da brzo dovrši smjernice za javnu nabavu povezanu s inovacijama i smjernice za društveno odgovornu javnu nabavu kako bi se olakšala provedba dotičnih pravnih odredbi u državama članicama;

5.  traži od Komisije da bolje i jasnije organizira smjernice i druge alate koji su razvijeni kao pomoć državama članicama u provedbi okvira javne nabave, na način koji je pristupačniji i pogodniji korisnicima i kojim se praktičarima pruža dobar pregled, vodeći pritom računa i o dostupnim jezicima;

6.  pozdravlja nove smjernice za javnu nabavu za praktičare iz veljače 2018., koje su osmišljene kako bi javnim dužnosnicima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini omogućile provođenje učinkovitih i transparentnih postupaka javne nabave za projekte koje financira EU;

Strateška i koordinirana javna nabava

7.  ističe da se aktualnim zakonodavstvom Unije više nego ikad prije omogućava korištenje javnom nabavom kao strateškim instrumentom za promicanje ciljeva politika EU-a i potiče države članice da to iskoriste u najvećoj mogućoj mjeri; podsjeća na to da je javna nabava također važan alat na regionalnoj i lokalnoj razini za dopunu lokalnih i regionalnih strategija te potiče javna saslušanja i savjetovanja s krajnjim korisnicima proizvoda i usluga;

8.  poziva na široku uporabu inovativne javne nabave kako bi se postigao pametan, zeleni i uključivi rast te ojačalo kružno gospodarstvo; naglašava važnost kružnog gospodarstva i, u tom pogledu, nove mogućnosti koje nude nove direktive o javnoj nabavi u pogledu robe i usluga koje su ponovno upotrjebljene, popravljene, ponovno proizvedene i drugih održivih proizvoda i rješenja kojima se resursi koriste na učinkovit način;

9.  poziva države članice da javnu nabavu koriste strateški kako bi promicale pametno, održivo i uključivo gospodarstvo, među ostalim i za mala i srednja poduzeća (MSP) te socijalna poduzeća; naglašava da je za to potrebno da države članice sustavno najavljuju te politike na najvišoj razini i da u tu svrhu podrže naručitelje i praktičare u javnoj upravi;

10.  ističe da je važno da uvjeti postupka javne nabave ne predstavljaju pretjerano opterećenje kako bi sva poduzeća imala pristup ugovorima o javnoj nabavi, uključujući MSP-ove;

11.  pozdravlja primjer donošenja nacionalnih strategija javne nabave i apelira na to da veći broj država članica slijedi taj primjer kao način moderniziranja i racionalizacije svojih sustava javne nabave, te samim time povećanja njihove učinkovitosti; ističe da je javna nabava međusektorsko područje za različite sektore javne uprave te da je stoga nužna ne samo koordinacija, već i upravljačka struktura koja uključuje glavne dionike kako bi se osnovne odluke donosile na način koji bi se više temeljio na suradnji te kako bi svi dionici te odluke prihvatili;

12.  pozdravlja činjenicu da su mnoge države članice sastavile odredbe za korištenje kriterija povezanih s kvalitetom (uključujući najbolji omjer cijene i kvalitete) i potiče na njihovu sustavnu primjenu; potiče javne naručitelje da ne primjenjuju samo kriterij najniže cijene ili isplativosti, uzimajući u obzir kvalitativne, okolišne i/ili socijalne aspekte;

13.  iako uviđa da u nekim slučajevima niska cijena može odražavati inovativna rješenja i učinkovito upravljanje, zabrinut je zbog prekomjerne uporabe najniže cijene kao glavnog kriterija dodjele u nekolicini država članica, pri čemu se uopće ne vodi računa o kvaliteti, održivosti i socijalnoj uključivosti te stoga poziva Komisiju i države članice da analiziraju uzroke te situacije i po potrebi predlože odgovarajuća rješenja;

14.  poziva države članice da zajamče da su prakse javne nabave u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom; poziva države članice da u tom pogledu potiču savjetovanje s osobama s invaliditetom i organizacijama koje ih predstavljaju

15.  poziva da se donese europski etički kodeks za javnu nabavu za različite sudionike u postupku javne nabave;

16.  ističe da je važno da javni naručitelji po potrebi vode računa o punom životnom ciklusu proizvodâ prilikom donošenja odluka o kupnji, između ostalog i o njihovu utjecaju na okoliš, te poziva Komisiju da pomogne u izradi metodologija za provedbu koncepta „troška životnog ciklusa”;

17.  napominje da su razmatranja u pogledu inovacija, društva i okoliša legitimni i ključni kriteriji za dodjelu u javnoj nabavi i da javni naručitelji mogu također težiti zelenim, inovacijskim ili socijalnim ciljevima preko dobro osmišljenih specifikacija te omogućavanjem varijantnih rješenja na nediskriminirajući način, pod uvjetom da su te karakteristike povezane s predmetom ugovora i proporcionalne njegovoj vrijednosti i ciljevima;

18.  podsjeća da zakonodavni okvir Unije u području javne nabave obvezuje države članice da osiguraju da izvođači i podizvođači u potpunosti poštuju odredbe okolišnog, socijalnog i radnog prava koje se primjenjuju na mjestu na kojem se radovi izvršavaju, usluge pružaju ili roba proizvodi ili dobavlja, kako je navedeno u mjerodavnim međunarodnim konvencijama, pravu Unije i nacionalnom pravu te kolektivnim ugovorima sklopljenima u skladu s nacionalnim pravom i praksama; poziva Komisiju da zajamči da države članice ispune tu obvezu tijekom prenošenja direktiva iz 2014. u nacionalna zakonodavstva i primjene tih direktiva te da olakša razmjenu najboljih praksi u tom području;

19.  uviđa da su za kvalitativnu procjenu ponuda potrebni kvalificirani naručitelji i poziva Komisiju da pomogne državama članicama u širenju evaluacijskih metodologija i praksi, posebno organiziranjem radionica i tečajeva za osposobljavanje; ističe da bi takva pomoć trebala biti dostupna na svim administrativnim razinama na kojima se provodi javna nabava;

20.  ističe da se u socijalno odgovornoj javnoj nabavi mora voditi računa o lancima opskrbe i rizicima povezanima s modernim ropstvom, socijalnim dampingom i kršenjem ljudskih prava; napominje da se moraju poduzeti napori kako bi se osiguralo da roba i usluge koji se steknu preko javne nabave nisu proizvedeni na način kojim se krše ljudska prava; traži od Komisije da u svoj novi vodič o socijalnim aspektima u javnoj nabavi uvrsti iscrpne odredbe o etici u opskrbnim lancima;

21.  pozdravlja napore nekolicine država članica da uspostave tijela koja će biti nadležna za koordinaciju nabave te uviđa da to doprinosi provođenju strateških i učinkovitih javnih nabava;

22.  poziva države članice da iskoriste prednosti središnje nabave i agregacije javne nabave te napominje da bi tijela za središnju nabavu mogla i trebala ubrzati širenje stručnog znanja, najboljih praksi i inovacija;

23.  ističe da je, osobito u cilju poticanja inovacija, važno da javni naručitelji budu aktivni na tržištu i da u dostatnoj mjeri iskoriste fazu prije javne nabave kao pripremu za iduće korake; vjeruje da je faza prije javne nabave također ključna faza za podupiranje uključenosti MSP-ova;

24.  smatra da će novi postupak partnerstva doprinijeti poticanju inovacija i potiče javne naručitelje da surađuju s tržištem kako bi se razvilo inovativne metodologije, proizvode, poslove ili usluge koji još ne postoje; u tom pogledu pozdravlja činjenicu da je do danas pokrenuto 17 postupaka partnerstva za inovacije;

25.  pozdravlja dobrovoljnu ex-ante procjenu aspekata javne nabave za velike infrastrukturne projekte, kao što je predložila Komisija, te poziva Komisiju da brzo stavi u funkciju službu za podršku, mehanizam obavješćivanja i mehanizam razmjene informacija, poštujući pritom u potpunosti povjerljivost;

Digitalizacija i dobro upravljanje postupcima javne nabave

26.  žali zbog spore primjene digitalnih tehnologija u javnoj nabavi u Uniji te poziva države članice da teže brzoj digitalnoj transformaciji postupaka i uvođenju e-postupaka za sve glavne faze, tj. obavješćivanje, pristup natječajima, podnošenje ponuda za evaluaciju, dodjela ugovora, naručivanje, izdavanje računa i plaćanje;

27.  poziva Komisiju i države članice da uvedu e-obrasce najkasnije do kraja 2018.;

28.  podsjeća da e-javna nabava nudi niz važnih pogodnosti poput znatnih ušteda za sve strane, pojednostavljenih i skraćenih postupaka, smanjenja birokracije i administrativnog opterećenja, veće transparentnosti, većih inovacija i poboljšanog pristupa tržištima javne nabave za MSP-ove;

29.  slaže se s Komisijom da registri ugovora mogu biti isplativ način za upravljanje ugovorima, poboljšanje transparentnosti, integriteta i podataka i za bolje upravljanje javnom nabavom;

30.  traži od Komisije da razmotri mogućnost povezivanja nacionalnih registara ugovora s bazom podataka TED (Tenders Electronic Daily), tako da javni naručitelji ne moraju objavljivati iste podatke u dvama sustavima;

31.  skreće pozornost na poteškoće s kojima se mogu susresti ponuditelji, a posebno mala i srednja poduzeća, u pogledu zahtjeva za certifikate i potpise te s time u vezi potiče sustav blagih zahtjeva, zajedno s punom primjenom načela „samo jednom” kako bi se minimiziralo opterećenje ponuditelja;

32.  ističe da bi sve države članice trebale biti u poziciji da pruže sve potrebne podatke o provedbi javne nabave, uključujući podatke o natječajima, postupcima i ugovorima te statističke informacije, također kako bi se Komisiji omogućilo da ocijeni jedinstveno tržište u pogledu javne nabave;

33.  poziva države članice da promiču inovativnu uporabu podataka otvorenog formata jer su ti podaci nužni svakoj vladi kako bi vodila svoju javnu upravu i istodobno omogućila poduzećima da iskoriste gospodarski potencijal tih podataka, potičući istovremeno institucije i tijela koja upravljaju javnom nabavom na transparentnost i odgovornost; ističe da se pri objavi tih podataka uvijek mora voditi računa o načelu proporcionalnosti te da ona mora biti u skladu sa pravnom stečevinom EU-a u području zaštite podataka i poslovnih tajni;

Jedinstveno tržište i bolji pristup javnoj nabavi

34.  ističe da je tržišno natjecanje u području javne nabave ključno te sa zabrinutošću primjećuje pad u intenzitetu tržišnog natjecanja u javnoj nabavi u Uniji tijekom posljednjih godina; potiče države članice s visokim postocima natječaja sa samo jednim ponuditeljem da riješe taj problem;

35.  potiče države članice da povećaju broj zajedničkih postupaka javne nabave, uključujući prekogranično, što je olakšano revidiranim pravilima EU-a, i poziva Komisiju da pruži intenzivnu podršku u tom području; smatra da takvi postupci ne bi smjeli rezultirati ugovorima čija je vrijednost takva da se MSP-ove zapravo ne uzima u obzir već u najranijoj fazi postupka;

36.  žali što se MSP-ovi te poduzeća socijalne ekonomije i dalje susreću s problemima u pristupu javnoj nabavi te poziva Komisiju da procijeni djelotvornost mjera predviđenih direktivama iz 2014. i da po potrebi predloži nova rješenja;

37.  traži od Komisije da izvješćuje Parlament o provedbi na terenu načela „poštuj ili obrazloži” iz članka 46. Direktive 2014/24/EU, u kojem se od javnih naručitelja traži da navedu glavne razloge za odluku da ne bude podjele u grupe, uz sustavno obrazlaganje u dokumentima o javnoj nabavi ili pojedinačnom izvješću;

38.  poziva države članice da podrže sudjelovanje MSP-ova u natječajima, na primjer obveznom podjelom u grupe kad je to moguće ili postavljanjem granice za promet koji je potreban za sudjelovanje u podnošenju ponuda; naglašava da se podjelom ugovora o javnoj nabavi u grupe potiče tržišno natjecanje te izbjegava rizik od ovisnosti o samo jednom dobavljaču; poziva Komisiju i države članice da uspostave savjetodavne službe i osposobljavanje za MSP-ove kako bi se povećalo njihovo sudjelovanje u postupcima javne nabave;

39.  poziva Komisiju da osobito analizira prepreke prekograničnoj javnoj nabavi koje su rezultat jezičnih, administrativnih, pravnih i drugih barijera i da predloži rješenja ili da poduzme mjere kako bi se zajamčila funkcionalna prekogranična javna nabava;

40.  ističe da je važno zajamčiti interoperabilnost kupljene robe i usluga i spriječiti ovisnost o jednom dobavljaču ili pružatelju usluga te poziva Komisiju da predloži mjere u tom području;

41.  žali zbog nedostatka jasnih i konsolidiranih podataka o javnoj nabavi u EU-u te napominje da su pouzdani podaci o pristupu javnoj nabavi potrebni kako bi se provjerila odgovornost javnih tijela, a ti su pouzdani podaci također sredstvo za borbu protiv prijevara i korupcije;

42.  prihvaća rezultate evaluacije Direktive o pravnim lijekovima i odluku Komisije da ne predloži zakonodavnu reviziju, ali poziva na nastavak suradnje nacionalnih tijela nadležnih za neovisno savjetovanje i na više Komisijinih smjernica u pogledu direktiva;

43.  žali što Direktiva o javnoj nabavi u području obrane još nije donijela željene rezultate, ponajprije na području međunarodnih infrastrukturnih projekata, i potiče Komisiju i države članice da pojačaju svoje napore radi bolje provedbe trenutno važećih pravila;

44.  naglašava važnost transparentnosti i nediskriminirajuće prirode postupaka javne nabave; podsjeća na važnost dostupnosti odgovarajućih žalbenih postupaka i na važnost pristupa smjernicama za ulaganje žalbe;

Međunarodna javna nabava

45.  poziva Uniju da djeluje kako bi poboljšala pristup dobavljača EU-a tržištima javne nabave trećih zemalja, s obzirom na to da je tržište javne nabave Unije jedno od najotvorenijih na svijetu;

46.  izražava zabrinutost zbog nepoštenog tržišnog natjecanja u okviru postupaka javne nabave, što je posljedica državnog uplitanja kada je riječ o konkurentima iz trećih zemalja, među ostalim posebno u pogledu tržišta električnih vozila i baterija; smatra da treba povezati instrumente trgovinske zaštite i prakse javne nabave;

47.  ističe da tržišta javne nabave imaju veliku gospodarsku važnost, s obzirom na to da se troškovi nabave procjenjuju na 20 % svjetskog BDP-a, i ističe da poboljšanje pristupa tržištima javne nabave u trećim zemljama i stvaranje ravnopravnih uvjeta za europska poduzeća mogu stoga biti glavni pokretači rasta u trgovini robom i uslugama te dovesti do većeg izbora i veće vrijednosti za novac poreznih obveznika i u EU-u i u trećim zemljama;

48.  ističe da su tržišta javne nabave u trećim zemljama često de jure i/ili de facto zatvorena za ponuditelje iz EU-a; potiče Komisiju da prikupi i pruži bolje podatke o međunarodnim postupcima javne nabave; podsjeća na Komisijinu procjenu da je više od polovice globalnog tržišta nabave trenutačno zatvoreno za slobodno međunarodno tržišno natjecanje zbog protekcionističkih mjera koje su globalno u porastu, dok je javna nabava u EU-u u vrijednosti od otprilike 352 milijarde EUR otvorena za ponuditelje iz zemalja koje su dio Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi; ističe da je potrebno da EU riješi tu neravnotežu bez pribjegavanja protekcionističkim mjerama; traži od Komisije da osigura da europska poduzeća imaju pristup tržištu sličan onome koji uživaju naši vanjski konkurenti na tržištu EU-a te napominje da bi se predloženim takozvanim instrumentom za međunarodnu nabavu pod određenim uvjetima mogao ostvariti učinak poluge za veći pristup tržištu;

49.  pozdravlja činjenicu da je jedno od šest prioritetnih područja za djelovanje Komisije u području javne nabave poboljšanje pristupa tržištima nabave; naglašava da poboljšanje pristupa tržištima javne nabave u trećim zemljama, uključujući na podnacionalnoj razini, predstavlja snažan ofenzivni interes EU-a u trgovinskim pregovorima, s obzirom na to da su mnoga poduzeća iz EU-a vrlo konkurentna u raznim sektorima; naglašava da bi javna nabava trebala biti uključena u svaki budući trgovinski sporazum kako bi se maksimalno povećalo sudjelovanje europskih poduzeća u inozemnim natječajima; poziva Komisiju da zajamči poštovanje i pravilnu provedbu odredaba o tržištima javne nabave iz sporazumâ EU-a o slobodnoj trgovini; podsjeća da bi trgovinski sporazumi trebali služiti za poboljšanje pristupa tržištima javne nabave trećih zemalja i da bi poboljšani pristup tržištima nabave trećih zemalja, kao i poboljšana pravila za moderne, učinkovite i transparentne postupke nabave, koji su ključni za dobivanje bolje vrijednosti za javni novac, trebali biti ključni elementi svih trgovinskih sporazuma koje sklapa EU, uz potpuno poštovanje legitimnih ciljeva javne politike sadržanih u direktivama Unije o javnoj nabavi; naglašava da gospodarski subjekti iz trećih zemalja moraju djelovati u skladu s europskim socijalnim i okolišnim kriterijima kako bi im se mogli dodijeliti ugovori za javnu nabavu, kao što je utvrđeno u direktivama 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU, i u skladu s time potiče uporabu kriterija o ekonomski najpovoljnijoj ponudi za sklapanje takvih ugovora; primjećuje da bilateralni i podregionalni sporazumi o slobodnoj trgovini ne jamče uvijek potpuni pristup tržištima nabave; traži od Komisije da pregovorima dođe do najvećeg mogućeg pristupa tržištima javne nabave u trećim zemljama;

50.  naglašava da sve strategije za otvaranje tržišta javne nabave u trećim zemljama moraju biti konkretno usmjerene na prepreke s kojima se suočavaju MSP-ovi i na posebne potrebe MSP-ova kako bi im se olakšao pristup tržištima, jer su oni u posebno nepovoljnom položaju kada je riječ o proboju na tržišta javne nabave trećih zemalja, a istovremeno treba na odgovarajući način voditi računa o učincima koje na MSP-ove može imati izloženost novim konkurentima iz trećih zemalja; poziva Komisiju da potakne uključivanje postupaka javne nabave koji pogoduju MSP-ovima (uključujući prekogranične inicijative i podjelu ponuda u grupe) u trgovinske sporazume; ističe potencijalne koristi, posebno za MSP-ove, koje mogu donijeti digitalizacija i upotreba javne nabave u svim postupcima javne nabave s trećim zemljama;

51.  ističe da velika gospodarstva u usponu, kao što su Brazil, Kina, Indija i Rusija, još nisu dio Sporazuma o javnoj nabavi, dok su Kina i Rusija službeno u postupku pristupanja, te poziva Komisiju da potiče i podupire treće zemlje u njihovim naporima da mu pristupe jer su multilateralni i plurilateralni sporazumi najbolji način da se dugoročno uspostave jednaki uvjeti za sve; ističe da bilateralni trgovinski sporazumi s ambicioznim odredbama o nabavi kojima se poštuju temeljna načela Sporazuma o javnoj nabavi mogu biti odskočna daska za poboljšanje multilateralne suradnje;

52.  ističe važnost Sporazuma o javnoj nabavi ne samo za osiguravanje de jure pristupa tržištima javne nabave u trećim zemljama, već i za povećanje transparentnosti i predvidljivosti postupaka nabave; potiče Komisiju da promiče osmišljanje globalnih i konvergentnih standarda za transparentnu nabavu kao važnog alata za borbu protiv korupcije. konkretnije, traži od Komisije da u trgovinske sporazume nastoji uključiti odredbe o zajedničkim pravilima za javnu nabavu kojima se omogućuje izvješćivanje o korupciji, pojednostavljuju postupci te jačaju integritet i transparentnost za ponuditelje;

Profesionalizacija

53.  pozdravlja preporuke Komisije o profesionalizaciji i poziva države članice da kao prioritet izrade nacionalne planove; predlaže da se u svakom planu razlikuju vrste nabave, osobito jer pristup MSP-ova nabavi za usluge i digitalnu infrastrukturu može biti olakšan na drugačiji način u odnosu na pristup nabavi u slučaju velikih infrastrukturnih ugovora;

54.  poziva Komisiju da predloži načine financijske potpore iz sredstava Unije kako bi se podržale relevantne mjere u pogledu profesionalizacije u državama članicama;

55.  žali zbog niske razine profesionalizacije među javnim naručiteljima te poziva države članice da unaprijede vještine svih sudionika u svim fazama postupka javne nabave;

56.  naglašava da i naručitelji i dobavljači moraju biti adekvatno osposobljeni kako bi mogli učinkovito raditi u svim fazama nabave i da treba posvetiti pozornost svim razinama javne uprave i kriterijima kvalitete, uključujući socijalne i okolišne kriterije, kad je riječ o profesionalizaciji; vjeruje da se bolji rezultati mogu postići ako se poboljša način na koji javni naručitelji razmatraju što će i kako nabaviti; ne dovodeći u pitanje pregovarački postupak, žali zbog činjenice da često na javnim nabavama pobijede iskusnije firme koje pomažu u osmišljavanju ugovora o javnoj nabavi te su stoga u boljem položaju za dodjelu ugovora;

57.  traži od država članica da potiču sveučilišta na dodatno razvijanje sveučilišnih studija u području europskog prava javne nabave i da poboljšaju osposobljavanje i upravljanje karijerom kada je riječ o osobama koje se bave javnom nabavom, uključujući one koje rade u MSP-ovima, među ostalim u pogledu razvoja i primjene dostupnih informatičkih alata; podržava stvaranje zajedničkog europskog okvira relevantnih tehničkih i računalnih vještina;

°

°  °

58.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica.

(1)

SL L 259, 7.10.2017., str. 28.

(2)

SL L 94, 28.3.2014., str. 65.

(3)

SL L 94, 28.3.2014., str. 243.

(4)

SL L 94, 28.3.2014., str. 1.

(5)

SL L 133, 6.5.2014., str. 1.


OBRAZLOŽENJE

Početkom 2014. suzakonodavci EU-a dovršili su reviziju zakonodavnog okvira Unije u području javne nabave. Ta opširna reforma, koja je bila nužna u postupku europske integracije, kao što je utvrđeno Aktom o jedinstvenom tržištu iz 2011., trebala je izravno koristiti europskoj strategiji za 2020. i znatno doprinijeti rastu i konkurentnosti Unije.

U to je vrijeme Parlament bio razmjerno zadovoljan ishodom pregovora. Žestoko se borio, na kraju uspješno, za to da nove direktive državama članicama ponude alate za moderniziranje javne kupnje, za digitalno transformiranje javne nabave i za prijelaz s pukog reguliranja javne nabave na provedbu strateške javne nabave.

Međutim, premda se tim direktivama državama članicama doista pružaju razne mogućnosti i prilike, na svakoj je državi članici da donese odluke. Trenutno, oko četiri godine nakon formalnog donošenja direktiva, nije posve jasno kako su direktive prenesene i provedene u raznim državama članicama, niti postoji cjelokupni pregled toga. Jedan je od uzroka tome nažalost i činjenica da je u mnogim državama članicama bilo znatnih kašnjenja u pogledu prijenosa direktiva, u tolikoj mjeri da je Komisija trebala pokrenuti postupke zbog povrede prava protiv nekoliko država članica.

Stajalište izvjestitelja

Izvjestitelj pozdravlja skup neobvezujućih mjera koje je Komisija predložila 3. listopada 2017. i njezinu ažuriranu strategiju javne nabave za Uniju. To može potaknuti bolju provedbu pravila o javnoj nabavi u državama članicama i po potrebi ubrzati nacionalne reforme.

Usprkos tome, izvjestitelj napominje da Parlament zadržava pravo da u bilo kojem trenutku od Komisije zatraži da predloži zakonodavne mjere ako se ukaže potreba za poboljšanjem okvira javne nabave.

Direktive iz 2014. prilika su za države članice da moderniziraju svoja pravila o javnoj kupnji. U tu svrhu, jasni zahtjevi direktiva jesu digitalizacija nabave (e-nabava od početka do kraja) i maksimalno pojednostavljenje. To je prilika

– za veću transparentnost

– za veću učinkovitost

– za manje birokracije

– za jače jedinstveno tržište.

Osim toga novim se direktivama ne uspostavljaju samo pravila koja javna tijela trebaju poštovati kako bi opravdala način na koji troše novac poreznih obveznika. Direktivama se više nego ikad prije pružaju goleme prilike za države članice da postignu strateške ciljeve i da uz pomoć javne potrošnje provode svoje politike. Javna nabava nije samo postupovni alat za reguliranje javne kupnje robe, usluga ili radova. Ona za države članice može biti i instrument za, primjerice:

– promicanje inovacija

– promicanje zelenog i kružnog gospodarstva

– ispunjavanje društvenih ciljeva, na primjer u korist osoba s invaliditetom ili starijih osoba

– podržavanje malih i srednjih poduzeća.

Izvjestitelj je zabrinut zbog brzine kojom države članice moderniziraju svoje okvire javne nabave i predviđene dubine reformi. Stoga izvjestitelj poziva države članice da:

-  kad je to prikladno, prijeđu s kriterija najniže cijene na kriterij ekonomski najpovoljnije ponude i na kriterij troška životnog ciklusa; potiču, od najviše državne razine, naručitelje i nacionalne praktičare da primijene taj pristup

-  potiču MSP-ove na sudjelovanje u natječajima, na primjer obveznom podjelom u grupe

-  ubrzaju digitalizaciju svih faza postupka javne nabave

-  uspostave instrumente za transparentnost, poput registara ugovora i sustava koji funkcioniraju na temelju načela samo jednom

-  izrade nacionalne strategije javne nabave, uključujući sveobuhvatne planove profesionalizacije

-  sustavno prikupljaju i analiziraju podatke o javnoj nabavi

-  bolje iskoriste prednosti središnje nabave i tijela za središnju nabavu

-  iskoriste fazu prije javne nabave i novi postupak partnerstva za inovacije za nabavu inovativnih proizvoda, usluga ili radova

-  poduzmu drastične mjere za povećanje prekogranične javne nabave i nabave zasnovane na suradnji.

Izvjestitelj također poziva Komisiju da napravi sljedeće:

-  utvrdi dostupne mogućnosti da se sredstvima Unije podrže relevantne mjere u pogledu profesionalizacije u državama članicama

-  usredotoči se, kao prioritet, na službu za podršku za dobrovoljnu ex-ante procjenu aspekata javne nabave za velike infrastrukturne projekte

-  brzo donese smjernice za javnu nabavu povezanu s inovacijama i za društveno odgovornu javnu nabavu

-  organizira sve dostupne smjernice i druge materijale na način koji je jednostavan za korištenje i kojim se praktičarima nudi dobar pregled

-  pomogne državama članicama u pogledu metodologija o trošku životnog ciklusa

-  zajamči pravovremeno uvođenje e-obrazaca.


PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBA OD KOJIH JE IZVJESTITELJ PRIMIO INFORMACIJE

Sljedeći popis sastavljen je isključivo dobrovoljno na izričitu odgovornost izvjestitelja. Izvjestitelj je primio informacije od sljedećih subjekata ili osoba tijekom pripreme izvješća, do njegova usvajanja u odboru:

Subjekt i/ili osoba

prof. dr. Christopher Bovis, Sveučilište u Hullu

prof. dr. Jörg Becker, Sveučilište u Münsteru

Jaime Quesado, predsjednik portugalskog tijela za zajedničke usluge u okviru javne uprave

Joan Prummel, savjetnik u nizozemskoj organizaciji Rijkswaterstaat

Baiba A. Rubesa, glavna direktorica projekta Rail Baltica

Thomas Solbach, Njemačko savezno ministarstvo gospodarstva i energetike

organizacija Business Europe

UEAPME (Europsko udruženje obrtnika, malih i srednjih poduzeća)

mreža Eurocities

udruga OpenPEPPOL (paneuropska javna nabava na internetu)

Vijeće arhitekata Europe/Savezna komora njemačkih arhitekata

RESAH (mreža za bolničku nabavu) / udruga EHPPA (Europski savez za javnu nabavu u području zdravstva)

IFPSM (Međunarodni savez za upravljanje lancem nabave i opskrbe)


MIŠLJENJE Odbora za međunarodnu trgovinu (24.5.2018)

upućeno Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

o paketu strategije javne nabave

(2017/2278(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Daniel Caspary

PRIJEDLOZI

Odbor za međunarodnu trgovinu poziva Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  naglašava da tržišta javne nabave imaju veliku gospodarsku važnost, s obzirom na to da se troškovi nabave procjenjuje na 20 % svjetskog BDP-a, i da poboljšanje pristupa tržištima javne nabave u trećim zemljama i stvaranje ravnopravnih uvjeta za europska poduzeća stoga mogu biti glavni pokretači rasta u trgovini robom i uslugama te dovesti do većeg izbora i veće vrijednosti novca poreznih obveznika u EU-u i trećim zemljama;

2.  ističe da su tržišta javne nabave u trećim zemljama često de jure i/ili de facto zatvorena na ponuditelje iz EU-a; potiče Komisiju da prikupi i pruži bolje podatke o međunarodnim postupcima javne nabave; podsjeća na Komisijinu procjenu da je više od polovice globalnog tržišta nabave trenutačno zatvoreno za slobodno međunarodno tržišno natjecanje zbog protekconističkih mjera koje su globalno u porastu, dok je javna nabava u EU-u u vrijednosti od otprilike 352 milijarde eura otvorena za ponuditelje iz zemalja potpisnica Sporazuma WTO-a o javnoj nabavi; naglašava da je potrebno da EU riješi tu neravnotežu bez pribjegavanja protekcionističkim mjerama; traži od Komisije da osigura da europska poduzeća imaju pristup tržištu sličan onome koji uživaju naši vanjski konkurenti na tržištu EU-a te napominje da bi se predloženim instrumentom za međunarodnu nabavu pod određenim uvjetima mogao ostvariti učinak poluge za veći pristup tržištu;

3.  pozdravlja činjenicu da je jedno od šest prioritetnih područja za djelovanje Komisije u području javne nabave poboljšanje pristupa tržištima nabave; naglašava da poboljšanje pristupa tržištima javne nabave u trećim zemljama, uključujući na podnacionalnoj razini, predstavlja snažan ofenzivan interes EU-a u trgovinskim pregovorima, s obzirom na to da su poduzeća iz EU-a vrlo konkurentna u raznim sektorima; naglašava da bi javna nabava trebala biti uključena u svaki budući trgovinski sporazum kako bi se maksimalno povećalo sudjelovanje europskih poduzeća u inozemnim natječajima; poziva Komisiju da zajamči poštovanje i pravilnu provedbu odredaba o tržištima javne nabave iz svih sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a; podsjeća da bi trgovinski sporazumi trebali služiti za poboljšanje pristupa tržištima javne nabave trećih zemalja i da bi taj poboljšani pristup te poboljšana pravila za moderne, učinkovite i transparentne postupke javne nabave, koji su ključni za osiguravanje bolje vrijednosti za javni novac, trebali biti ključni elementi u svim trgovinskim sporazumima koje je sklopio EU, uz potpuno poštovanje legitimnih ciljeva javne politike sadržanih u direktivama Unije o javnoj nabavi; naglašava da gospodarski subjekti iz trećih zemalja moraju djelovati u skladu s europskim socijalnim i ekološkim kriterijima za dodjelu ugovora o javnoj nabavi, kao što je utvrđeno u direktivama 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU, i potiče, u skladu s tim, uporabu kriterija o ekonomski najpovoljnijoj ponudi za sklapanje takvih ugovora; primjećuje da bilateralni i podregionalni sporazumi o slobodnoj trgovini ne jamče uvijek potpuni pristup tržištima javne nabave; poziva Komisiju da pregovara o najvećem mogućem pristupu tržištima javne nabave u trećim zemljama;

4.  naglašava da sve strategije za otvaranje tržišta javne nabave u trećim zemljama moraju biti konkretno usmjerene na uklanjanje prepreka i zadovoljavanje posebnih potreba malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) kako bi im se olakšao pristup tržištima, jer su u posebno nepovoljnom položaju kada je riječ o proboju na tržišta javne nabave trećih zemalja; smatra da također treba uzeti u obzir učinak koje na MSP-ove ima izloženost konkurentima iz trećih zemalja; poziva Komisiju da potakne uključivanje postupaka javne nabave koji pogoduju MSP-ovima (uključujući prekogranične inicijative i podjelu ponuda u grupe) u trgovinske sporazume; naglašava, posebno za MSP-ove, potencijalne koristi digitalizacije putem elektroničke javne nabave u svim postupcima javne nabave s trećim zemljama;

5.  ističe da velika gospodarstava u usponu, kao što su Brazil, Kina, Indija i Rusija, još nisu potpisnici Sporazuma o javnoj nabavi, dok su Kina i Rusija u postupku pristupanja, te poziva Komisiju da potiče i podupire treće zemlje da mu pristupe jer multilateralni i plurilateralni sporazumi predstavljaju najbolji način da se uspostave jednaki uvjeti za sve; naglašava da bilateralni trgovinski sporazumi s ambicioznim odredbama kojima se poštuju temeljna načela Sporazuma o javnoj nabavi mogu biti odskočna daska za poboljšanje multilateralne suradnje;

6.  ističe važnost Sporazuma o javnoj nabavi ne samo za osiguravanje de jure pristupa tržištima javne nabave u trećim zemljama, već i za povećanje transparentnosti i predvidljivosti postupaka nabave; potiče Komisiju da promiče osmišljanje globalnih i usklađenih standarda za transparentnu nabavu kao važnog alata za borbu protiv korupcije. traži od Komisije da posebno nastoji uključiti u trgovinske sporazume odredbe o zajedničkim pravilima za javnu nabavu kojima se omogućuje izvješćivanje o korupciji, pojednostavljuju postupci te jačaju integritet i transparentnost za ponuditelje.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

17.5.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

29

3

4

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

William (The Earl of) Dartmouth, Laima Liucija Andrikienė, Maria Arena, Tiziana Beghin, David Campbell Bannerman, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Nadja Hirsch, Yannick Jadot, France Jamet, Jude Kirton-Darling, Patricia Lalonde, Danilo Oscar Lancini, Bernd Lange, David Martin, Emma McClarkin, Anne-Marie Mineur, Alessia Maria Mosca, Artis Pabriks, Franck Proust, Viviane Reding, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Marietje Schaake, Helmut Scholz, Joachim Schuster, Joachim Starbatty, Adam Szejnfeld, Iuliu Winkler

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Goffredo Maria Bettini, Klaus Buchner, Sajjad Karim, Emmanuel Maurel, Fernando Ruas, Jarosław Wałęsa

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

29

+

ALDE

Nadja Hirsch, Patricia Lalonde, Marietje Schaake

ECR

David Campbell Bannerman, Sajjad Karim, Emma McClarkin, Joachim Starbatty

EFDD

Tiziana Beghin, William (The Earl of) Dartmouth

PPE

Laima Liucija Andrikienė, Daniel Caspary, Salvatore Cicu, Santiago Fisas Ayxelà, Christofer Fjellner, Artis Pabriks, Franck Proust, Viviane Reding, Fernando Ruas, Adam Szejnfeld, Jarosław Wałęsa, Iuliu Winkler

S&D

Maria Arena, Goffredo Maria Bettini, Jude Kirton-Darling, Bernd Lange, David Martin, Alessia Maria Mosca, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Joachim Schuster

3

-

ENF

France Jamet, Danilo Oscar Lancini

GUE/NGL

Helmut Scholz

4

0

GUE/NGL

Anne-Marie Mineur

S&D

Emmanuel Maurel

VERTS/ALE

Klaus Buchner, Yannick Jadot

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (20.3.2018)

upućeno Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

o paketu strategije javne nabave

(2017/2278(INI))

AMANDMANI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman    1

Nacrt izvješća

Pozivanje 9.a (novo)

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

 

  uzimajući u obzir dobrovoljni instrument zelene javne nabave,

Amandman    2

Nacrt izvješća

Uvodna izjava Ba (nova)

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

 

Ba.  budući da je javna nabava strateško sredstvo za postizanje ciljeva EU-a u pogledu zelenog i socijalnog uključivog rasta;

Amandman    3

Nacrt izvješća

Uvodna izjava Ca (nova)

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

 

Ca.  budući da su, kada je riječ o prenošenju pravila EU-a o javnoj nabavi i koncesijama, potpuno prenošenje i provedba prava EU-a ključni kako bi mala i srednja poduzeća mogla lakše i jeftinije sudjelovati u natječajima za javne ugovore, poštujući potpuno načela EU-a u pogledu transparentnosti i tržišnom natjecanju;

Amandman    4

Nacrt izvješća

Uvodna izjava E

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

E.  budući da prema podacima iz 2016. samo četiri države članice koriste digitalne tehnologije u svim glavnim fazama javne nabave;

E.  budući da su prema komunikaciji Komisije iz 2016. samo četiri države članice koristile digitalne tehnologije u svim glavnim fazama javne nabave, kao što su e-objava, elektronički pristup dokumentaciji za nadmetanje, elektroničko podnošenje ponuda, e-evaluacija, e-dodjela, e-naručivanje, elektroničko izdavanje računa i e-plaćanje;

Amandman    5

Nacrt izvješća

Uvodna izjava F

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

F.  budući da se prema tematskom informativnom članku europskog semestra o javnoj nabavi iz studenog 2017. broj postupaka javne nabave sa samo jednom ponudom povećao s 14 % na 29 % u razdoblju 2006. – 2016.;

F.  budući da se prema tematskom informativnom članku europskog semestra o javnoj nabavi iz studenog 2017. broj postupaka javne nabave sa samo jednom ponudom povećao s 14 % na 29 % u razdoblju 2006. – 2016., i budući da se prema komunikaciji Komisije „malim i srednjim poduzećima dodjeljuje samo 45 % vrijednosti javnih natječaja čija vrijednost premašuje pragove EU-a, što je znatno manje od njihova udjela u gospodarstvu”;

Amandman    6

Nacrt izvješća

Uvodna izjava Ia (nova)

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

 

Ia.  budući da se javnom nabavom može pružiti važan poticaj na strani potražnje za korištenje i proizvodnju vozila s niskim ili nultim razinama emisija i time doprinijeti smanjenju ukupnih emisija iz prometa;

Amandman    7

Nacrt izvješća

Stavak 1.

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

1.  pozdravlja, gotovo četiri godine nakon kraja opširne revizije zakonodavnog okvira Unije u pogledu javne nabave, niz nezakonodavnih mjera koje je predložila Komisija te se nada da će to stvoriti poticaj za bolju provedbu;

1.  pozdravlja, gotovo četiri godine nakon kraja opširne revizije zakonodavnog okvira Unije u pogledu javne nabave, niz nezakonodavnih mjera koje je predložila Komisija te očekuje da će to stvoriti poticaj za bolju provedbu;

Amandman    8

Nacrt izvješća

Stavak 2.

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

2.  razočaran je brzinom kojom mnoge države članice prenose direktive iz 2014. u području javne nabave i mnogim kašnjenjima te žali zbog činjenice da je Komisija za mali broj država članica EU-a morala pokrenuti postupak zbog povrede prava;

2.  razočaran je brzinom kojom mnoge države članice prenose direktive iz 2014. u području javne nabave i mnogim kašnjenjima te žali zbog činjenice da je Komisija za neke države članice EU-a morala pokrenuti postupak zbog povrede prava kada je riječ o provođenju pravne stečevine o jedinstvenom tržištu, industriji, poduzetništvu i MSP-ovima, što bi trebalo dovesti do dubljeg i pravednijeg unutarnjeg tržišta sa snažnijom industrijskom bazom;

Amandman    9

Nacrt izvješća

Stavak 2.a (novi)

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

 

2a.  zabrinut je zbog kašnjenja u prenošenju direktiva iz 2014. u nekim državama članicama i poziva države članice da izbjegavaju mjere kojima se povećava količina birokracije kako bi se zajamčilo pravedno jedinstveno tržište javne nabave;

Amandman    10

Nacrt izvješća

Stavak 7.

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

7.   ističe da trenutno zakonodavstvo Unije omogućava više nego ikad prije da se javna nabava koristi kao strateški instrument za promicanje političkih ciljeva i potiče države članice da to iskoriste u najvećoj mogućoj mjeri;

7.  ističe da trenutno zakonodavstvo Unije omogućava više nego ikad prije da se javna nabava koristi kao strateški instrument za promicanje političkih ciljeva i potiče države članice da to iskoriste u najvećoj mogućoj mjeri; podsjeća da je i na regionalnoj i lokalnoj razini javna nabava važan instrument za odgovor na regionalne i lokalne strategije koje su okolišno i društveno održive;

Amandman    11

Nacrt izvješća

Stavak 7.a (novi)

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

 

7a.  poziva na široku upotrebu inovativne nabave za ostvarenje zelenog i socijalno uključivog rasta;

Amandman    12

Nacrt izvješća

Stavak 8.

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

8.  poziva države članice da javnu nabavu koriste strateški kako bi promicale održivo, kružno i društveno odgovorno gospodarstvo, kao i inovacije, rast malih i srednjih poduzeća te tržišno natjecanje; naglašava da je za to potrebno da države članice najave te politike na najvišoj razini i da u tu svrhu podrže naručitelje i praktičare u javnoj upravi;

8.  poziva države članice da javnu nabavu koriste strateški kako bi promicale inovativno, održivo, kružno i društveno odgovorno gospodarstvo koje promiče rast malih i srednjih poduzeća te tržišno natjecanje; naglašava da je za to potrebno da države članice najave te politike na najvišoj razini i da u tu svrhu podrže naručitelje i praktičare u javnoj upravi;

Amandman    13

Nacrt izvješća

Stavak 10.

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

10.  pozdravlja činjenicu da su mnoge države članice sastavile odredbe za prihvaćanje ekonomski najpovoljnijih ponuda i potiče na njihovu sustavnu primjenu;

10.  pozdravlja činjenicu da su mnoge države članice sastavile odredbe za prihvaćanje ekonomski najpovoljnijih ponuda i potiče na njihovu sustavnu primjenu; ističe važnost zelenih kriterija u okviru ekonomski najpovoljnijih ponuda;

Amandman    14

Nacrt izvješća

Stavak 11.

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

11.  iako uviđa da u nekim slučajevima niska cijena odražava inovativna rješenja i učinkovito upravljanje, zabrinut je zbog prekomjerne uporabe najniže cijene kao kriterija dodjele u nekolicini država članica te stoga poziva Komisiju i države članice da analiziraju uzroke te situacije;

11.  iako uviđa da u nekim slučajevima niska cijena odražava inovativna rješenja i učinkovito upravljanje, zabrinut je zbog prekomjerne uporabe najniže cijene kao glavnog kriterija dodjele bez primjerenog razmatranja drugih kriterija u nekolicini država članica te stoga poziva Komisiju i države članice da analiziraju uzroke te situacije;

Amandman    15

Nacrt izvješća

Stavak 12.a (novi)

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

 

12a.  ističe da bi javni naručitelji pri primjeni koncepta troška životnog vijeka trebali uzeti u obzir troškove upotrebe resursa, održavanja i zbrinjavanja, koji nisu odraženi u kupovnoj cijeni, osobito stoga što postoji golem potencijal za uštedu tijekom životnog vijeka robe, radova i usluga zahvaljujući među ostalim uštedama na upotrebi energije, vode i goriva, na održavanju i zamjeni kao na troškovima zbrinjavanja;

Amandman    16

Nacrt izvješća

Stavak 13.

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

13.  napominje da su u javnoj nabavi inovativnost te socioekonomski i okolišni aspekti legitimni kriteriji dodjele, ali da javni naručitelji mogu težiti zelenim, inovacijskim ili društvenim ciljevima i putem dobro promišljenih specifikacija te dopuštanjem varijantnih rješenja;

13.  ističe da su u javnoj nabavi inovativnost te socioekonomski i okolišni aspekti važni kriteriji dodjele, ali da javni naručitelji mogu težiti zelenim, održivim, inovacijskim ili društvenim ciljevima i putem dobro promišljenih specifikacija te dopuštanjem varijantnih rješenja; podsjeća na mogućnost primjene kriterija kvalitete kao kriterija dodjele, npr. pri promicanju lokalno proizvedene hrane;

Amandman    17

Nacrt izvješća

Stavak 13.a (novi)

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

 

13a.  naglašava da politike javne nabave imaju važnu ulogu u poticanju nabave poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od lokalnih proizvođača te poziva Komisiju da predloži mjere za podupiranje kratkih lanaca opskrbe hranom i da procijeni njihov utjecaj na ruralno gospodarstvo;

Amandman    18

Nacrt izvješća

Stavak 13.a (novi)

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

 

13a.  upozorava na važnost financiranja projekata zelene prometne infrastrukture, npr. infrastrukture za alternativna goriva, i prekogranične suradnje među državama članicama; ističe da kriteriji dodjele sredstava EU-a moraju sadržavati obvezu da se pokaže kako će se predloženim projektom doprinijeti postizanju klimatskih ciljeva;

Amandman    19

Nacrt izvješća

Stavak 13.a (novi)

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

 

13a.  pozdravlja Komisijin prijedlog revizije Direktive o čistim vozilima (prijedlog o izmjeni Direktive 2009/33/EZ o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu) i uključivanje obvezujućih ciljeva u području nabave za 2025. i 2030., kojima će se povećati tržišno prihvaćanje vozila s niskim i nultim razinama emisija te će se doprinijeti težnjama Unije da ostvari mobilnost s niskim razinama emisija;

Amandman    20

Nacrt izvješća

Stavak 16.

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

16.  poziva države članice da iskoriste prednosti središnje nabave i agregacije javne nabave te napominje da tijela za središnju nabavu mogu ubrzati širenje stručnog znanja, najboljih praksi i inovacija;

16.  poziva države članice da iskoriste prednosti središnje nabave i agregacije javne nabave te napominje da bi tijela za središnju nabavu mogla i trebala ubrzati širenje stručnog znanja, najboljih praksi i inovacija;

Amandman    21

Nacrt izvješća

Stavak 19.a (novi)

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

 

19a.  izražava zabrinutost zbog nepoštenog tržišnog natjecanja u okviru postupaka javne nabave kao posljedice državnog uplitanja kada je riječ o konkurentima iz trećih zemalja, posebno ali ne ograničeno na tržište električnih vozila i baterija; smatra da treba povezati instrumente trgovinske zaštite i prakse javne nabave;

Amandman    22

Nacrt izvješća

Stavak 25.

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

25.  sa zabrinutošću primjećuje pad u intenzitetu tržišnog natjecanja u javnoj nabavi u Uniji tijekom posljednjih godina te potiče države članice s visokim postocima natječaja sa samo jednim ponuditeljem da riješe taj problem;

25.  sa zabrinutošću primjećuje pad u intenzitetu tržišnog natjecanja u javnoj nabavi u Uniji tijekom posljednjih godina te potiče posebno one države članice koje imaju visoki postotak natječaja sa samo jednim ponuditeljem da riješe taj problem na način da poboljšaju pristup natječajima javne nabave;

Amandman    23

Nacrt izvješća

Stavak 26.

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

26.  potiče države članice da povećaju broj zajedničkih postupaka javne nabave, uključujući prekogranično, što je olakšano revidiranim pravilima EU-a, i traži od Komisije da pruži tehničku podršku u tom području;

26.  potiče države članice da povećaju broj zajedničkih postupaka javne nabave, uključujući prekogranično, što je olakšano revidiranim pravilima EU-a, i poziva Komisiju da pruži intenzivnu podršku u tom području;

Amandman    24

Nacrt izvješća

Stavak 27.

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

27.  žali što se mala i srednja poduzeća i dalje susreću s problemima u pristupu javnoj nabavi te poziva Komisiju da procijeni djelotvornost mjera predviđenih direktivama iz 2014. i da po potrebi predloži nova rješenja;

27.  žali što se mala i srednja poduzeća i dalje susreću s problemima u pristupu javnoj nabavi te poziva Komisiju da procijeni djelotvornost, učinkovitost i kvalitetu mjera predviđenih direktivama iz 2014. i da predloži nova rješenja čim se u okviru postupaka preispitivanja ukaže potreba za time;

Amandman    25

Nacrt izvješća

Stavak 28.

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

28.  poziva države članice da podrže sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u natječajima, na primjer obveznom podjelom u grupe;

28.  poziva države članice da podrže sudjelovanje malih i srednjih poduzeća na tržištima javne nabave, također i izvan njihovih nacionalnih granica, na primjer obveznom podjelom u grupe, postavljanjem ograničenja na promet koji je potreban za sudjelovanje u postupku javne nabave, smanjenjem zahtjeva u pogledu dokumentacije ili uključivanjem MSP-ova u prethodna tržišna savjetovanja; poziva Komisiju i države članice da uspostave savjetodavne službe i osposobljavanje za MSP-ove kako bi se zajamčilo njihovo veće sudjelovanje u postupcima javne nabave;

Amandman    26

Nacrt izvješća

Stavak 29.

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

29.  poziva Komisiju da osobito analizira prepreke prekograničnoj javnoj nabavi koje su rezultat jezičnih barijera i da predloži rješenja;

29.  poziva Komisiju da osobito analizira prepreke prekograničnoj javnoj nabavi koje su rezultat jezičnih, pravnih i drugih barijera i da predloži rješenja ili da poduzme mjere kako bi se zajamčila funkcionalna prekogranična javna nabava;

Amandman    27

Nacrt izvješća

Stavak 37.a (novi)

Nacrt prijedloga rezolucije

Izmjena

 

37a.   naglašava važnost transparentnosti i nediskriminatorne prirode postupaka javne nabave; podsjeća na važnost dostupnosti odgovarajućih žalbenih postupaka i na važnost pristupa uputama za ulaganje žalbe;

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

20.3.2018

 

 

 


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

19.6.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

28

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Pascal Arimont, Dita Charanzová, Carlos Coelho, Lara Comi, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel Dalton, Nicola Danti, Dennis de Jong, Pascal Durand, Maria Grapini, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Antonio López-Istúriz White, Eva Maydell, Nosheena Mobarik, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Jasenko Selimovic, Igor Šoltes, Ivan Štefanec, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène Troszczynski, Mihai Ţurcanu, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Biljana Borzan, Birgit Collin-Langen, Marc Tarabella, Kerstin Westphal


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

28

+

ALDE

Dita Charanzová, Jasenko Selimovic

ECR

Daniel Dalton, Nosheena Mobarik, Anneleen Van Bossuyt

EFDD

Marco Zullo

GUE/NGL

Dennis de Jong

PPE

Pascal Arimont, Carlos Coelho, Birgit Collin-Langen, Lara Comi, Anna Maria Corazza Bildt, Philippe Juvin, Antonio López-Istúriz White, Eva Maydell, Ivan Štefanec, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mihai Ţurcanu

S&D

Biljana Borzan, Nicola Danti, Maria Grapini, Liisa Jaakonsaari, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Marc Tarabella, Kerstin Westphal

VERTS/ALE

Pascal Durand, Igor Šoltes

2

-

EFDD

John Stuart Agnew

ENF

Mylène Troszczynski

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 30. kolovoza 2018.Pravna napomena