Postupak : 2017/2257(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0241/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0241/2018

Rasprave :

PV 12/09/2018 - 18
CRE 12/09/2018 - 18

Glasovanja :

PV 13/09/2018 - 10.13
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0355

IZVJEŠĆE     
PDF 701kWORD 77k
28.6.2018
PE 618.014v03-00 A8-0241/2018

na temu Europa u pokretu: program za budućnost mobilnosti u EU-u

(2017/2257(INI))

Odbor za promet i turizam

Izvjestitelj: István Ujhelyi

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

na temu Europa u pokretu: program za budućnost mobilnosti u EU-u

(2017/2257(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Europa u pokretu: Program za socijalno pravedan prelazak na čistu, konkurentnu i povezanu mobilnost za sve” (COM(2017)0283),

  uzimajući u obzir Pariški sporazum o klimi, koji su Europski parlament i Vijeće ratificirali 4. listopada 2016.(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2017. o čistoj, konkurentnoj i povezanoj mobilnosti za sve(3),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 5. srpnja 2017. o utjecaju digitalizacije i robotizacije prometa na kreiranje politika EU-a(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. travnja 2009. o akcijskom planu za inteligentne prometne sustave(5),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. prosinca 2013. naslovljenu „Akcijski plan CARS 2020.: prema snažnoj, konkurentnoj i održivoj europskoj automobilskoj industriji(6),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2015. o provedbi multimodalnih integriranih sustava izdavanja putnih i zrakoplovnih karata u EU-u(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o provedbi Bijele knjige o prometu iz 2011.: razmatranje aktualnog stanja i put naprijed prema održivoj mobilnosti(8),

  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Vallette o sigurnosti na cestama od 29. ožujka 2017.,

–  uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije pod naslovom „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),

–  uzimajući u obzir studiju iz 2016. naslovljenu „Samovozeći automobili. Budućnost cestovnog prijevoza?”,

–  uzimajući u obzir studiju iz 2017. naslovljenu „Izazovi povezani s financiranjem infrastrukture u ekonomiji dijeljenja”,

–  uzimajući u obzir studiju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora iz 2017. naslovljenu „Utjecaj digitalizacije i ekonomije na zahtjev na tržišta rada i posljedice za zapošljavanje i industrijske odnose”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0241/2018),

A.  budući da su u sektoru prometa u tijeku strukturne promjene te da se budućnost prometa u EU-u nalazi na sjecištu glavnih prioriteta okvira klimatske i energetske politike do 2030., programa Čisti zrak za Europu i smjernica za sigurnost prometa na cestama EU-a za razdoblje 2011.– 2020.;

B.  budući da dekarbonizacija prometa i korištenje tehnologija s niskom razinom emisija nude prilike za budućnost mobilnosti i održiv gospodarski rast;

C.  budući da ekonomija suradnje i dijeljenja mijenja prometnu industriju diljem svijeta; budući da je vrijednost transakcija ekonomije suradnje u sektoru prometa u Europi 2015. procijenjena na 5,1 milijardu EUR, što je povećanje od 77 % u usporedbi s prethodnom godinom, dok nenovčane interakcije u okviru ekonomije dijeljenja uvelike nadilaze taj scenarij, što naglašava važnost te pojave;

D.  budući da se procjenjuje da će između 2010. i 2050. promet putnika porasti za oko 42 % i da će se u istom vremenskom razdoblju prijevoz tereta povećati za 60 %;

E.  budući da se u Bijeloj knjizi o prometu iz 2011. poziva na to da se do 2030. godine 30 % cestovnog teretnog prijevoza duž glavnih koridora prebaci na održivije načine prijevoza kao što je željeznički i da do 2050. godine taj udio iznosi 50 %, dok se istovremeno zahtijeva razvoj odgovarajuće zelene infrastrukture;

F.  budući da će se primjenom načela „korisnik plaća” i „onečišćivač plaća” u svim načinima prijevoza, uključujući cestovni, željeznički, pomorski i zračni prijevoz, doprinijeti stvaranju jednakih uvjeta za sve vrste prijevoza;

G.  budući da se novim uslugama mobilnosti nastoji znatno poboljšati gradski prijevoz te da one imaju potencijal za to jer se njima smanjuju zagušenja i emisije te pruža alternativa posjedovanju osobnog automobila s obzirom na to da je osobni automobil i dalje glavno prijevozno sredstvo kad je riječ o broju obavljenih putovanja; budući da se njima može omogućiti prijelaz na multimodalni i zajednički prijevoz, koji je stoga održiviji, te da one mogu biti dopuna javnim i aktivnim oblicima prijevoza;

H.  budući da sektor prometa ima ključnu ulogu za funkcioniranje gospodarstva EU-a jer čini oko 4 % BDP-a u EU-u i više od 5 % svih radnih mjesta u EU-u(9); budući da udio žena u radnoj snazi tog sektora iznosi samo 22 % i da je trećina svih radnika u sektoru starija od 50 godina;

I.  budući da se očekuje da će u budućnosti povezana i autonomna vozila povećati efikasnost i sigurnost cestovnog prometa jer je ljudska pogreška glavni uzrok svih prometnih nesreća na europskim cestama;

J.  budući da je proteklih desetljeća postignut velik napredak te je EU postao najsigurnija regija za cestovni promet na svijetu; budući da velik broj žrtava prometnih nesreća, u kojima je prošle godine na europskim cestama poginulo 25 500 osoba, a 135 000 teško ozlijeđeno, i dalje prouzročuje veliku ljudsku patnju i neprihvatljive ekonomske troškove koji se procjenjuju na 100 milijardi EUR godišnje te budući da nije ostvaren cilj da se do 2020. za pola smanji broj žrtava prometnih nesreća u usporedbi s 2010. te da je udio teško ozlijeđenih i poginulih nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu kao što su pješaci, biciklisti ili vozači manjih motornih vozila na dva kotača u znatnom porastu;

K.  budući da je promet glavni izvor onečišćenja zraka u gradskim područjima i da je odgovoran za više od 25 % emisija stakleničkih plinova u EU-u, od čega je cestovni promet zaslužan za više od 70 %, što je udio koji i dalje raste;

L.  buduću da nedavna istraživanja i procjene upućuju na snažniju vezu između izloženosti onečišćenju zraka i većeg rizika za javno zdravlje, uključujući kardiovaskularne bolesti kao što su moždani udar i ishemijska bolest srca te rak, te budući da su prema procjenama u EU-u sitne čestice uzrok prerane smrti 399 000 ljudi godišnje, dok za dušikove okside ta brojka iznosi 75 000, a za ozon 13 600; budući da su osobe koje žive u gradskim okružjima posebno izložene toj opasnosti;

M.  budući da se trenutačno diljem svijeta ulažu veliki napori u pogledu postizanja uključivijeg, sigurnijeg i pravednijeg sektora prometa, uključujući uvođenje ambicioznih ciljeva i obvezujućih standarda, te budući da EU ne bi trebao propustiti priliku da bude predvodnik kad je riječ o tim socijalnim inovacijama;

Utjecaj prometne tranzicije na vještine i načine rada

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Europa u pokretu: Program za socijalno pravedan prelazak na čistu, konkurentnu i povezanu mobilnost za sve”, u kojoj se prepoznaje da sektor mobilnosti prolazi kroz dubinske promjene i naglašava da bi revolucija digitalne mobilnosti trebala dovesti do sigurnijeg, inovativnijeg, bolje integriranog, održivijeg, pravednijeg, konkurentnijeg i čišćeg sektora cestovnog prometa, međupovezanog s drugim, održivijim načinima prijevoza; pozdravlja strateški pristup za postizanje koherentnog regulatornog okvira za sve složenije područje cestovnog prometa koji je naveden u komunikaciji;

2.  ističe da sektor mobilnosti EU-a treba iskoristiti prilike koje pružaju digitalne tehnologije; smatra da bi trebalo razvijati i promicati nove poslovne modele koji dovode do inovativnih usluga zajedničke mobilnosti, uključujući nove internetske platforme za prijevoz tereta, zajedničku vožnju automobilom, usluge zajedničkog korištenja automobila ili bicikla ili aplikacije za pametne telefone koje nude analize i podatke o prometnim uvjetima u stvarnom vremenu;

3.  potiče Komisiju i države članice da predlože i primjenjuju mjere u pogledu kooperativnih inteligentnih prometnih sustava (C-ITS) u skladu s ciljevima i inicijativama navedenima u Bijeloj knjizi o prometu iz 2011. i Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama iz prosinca;

4.  naglašava činjenicu da automobilski sektor EU-a zapošljava osam milijuna ljudi te čini 4 % bruto dodane vrijednosti EU-a i donosi trgovinski višak od 120 milijardi EUR;

5.  ističe da će za promjene u automobilskoj industriji povezane s digitalizacijom, automatizacijom ili čišćim automobilima biti potrebna nova stručna znanja i načini rada; naglašava da te promjene trebaju rezultirati stvaranjem novih mogućnosti zahvaljujući kojima će sektor prometa postati privlačniji i na temelju kojih će se stati na kraj problemu manjka radne snage u tom sektoru; naglašava da će izrada čišćih, povezanijih i automatiziranijih vozila utjecati na proizvodnju, razvoj, održavanje i servisiranje te da će za to biti potrebne nove vještine, kao što su vještine sastavljanja električnih motora ili proizvodnje akumulatora druge generacije, gorivnih ćelija te računalne ili senzorske opreme; naglašava da se industrija već suočava s golemim izazovima kad je riječ o zapošljavanju osoblja s odgovarajućim vještinama te da će, iako se očekuje daljnji rast potražnje za inženjerima, softverske vještine biti jedan od novih zahtjeva u pogledu vještina koje poduzeća trebaju tražiti; poziva Komisiju i države članice da prilagode osposobljavanje na radnom mjestu i razvoj vještina djelatnika u sektoru prometa EU-a tim novim izazovima;

6.  ističe da se u programu za budućnost sektora prometa kao prioritet moraju odrediti jednake mogućnosti za muškarce i žene; naglašava da u sektoru prometa prevladavaju muškarci, koji čine tri četvrtine ukupne radne snage, i da je potrebno poticati ravnotežu spolova; pozdravlja uspostavu platforme „Žene u prometu – Platforma EU-a za promjene” čija je svrha poticanje zapošljavanja žena i jednakih mogućnosti u sektoru prometa; poziva Komisiju i države članice da surađuju s tom platformom kako bi se cilj otvaranja radnih mjesta za žene ostvarivao usporedno s digitalizacijom tog sektora;

7.  ističe da će digitalna revolucija transformirati vrijednosni lanac automobilske industrije, njezine istraživačke i ulagačke prioritete te tehnološke mogućnosti, koji moraju biti transparentni, koherentni i usklađeni s pravnim standardima, te će utjecati na njezin konkurentni položaj na globalnoj razini;

8.  podsjeća na to da će automatizirana vožnja bitno utjecati na radnu snagu u sektoru prometa te da će za određena zanimanja obuhvaćena tim promjenama biti potrebne nove kvalifikacije; poziva države članice da poduzmu odgovarajuće mjere u očekivanju tog zaokreta na tržištu rada, koji bi morao biti popraćen snažnijim socijalnim dijalogom; poziva Komisiju da razvije strategiju EU-a koja će uključivati nove mogućnosti za zapošljavanje stvorene digitalizacijom sektora prometa i u kojoj će biti objedinjene najbolje prakse iz država članica kako bi se ostvario cilj da se podupre stvaranje radnih mjesta u sektoru prometa, uključujući kao prioritet pravedne prijelazne dogovore za zaposlenike čiji su poslovi zbog digitalizacije sektora prometa zastarjeli;

9.  naglašava da bi automatizirana vožnja u konačnici potaknula pitanja o tumačenju postojećeg zakonodavstva EU-a o vremenu vožnje i razdobljima odmora; poziva Komisiju da kontinuirano prati je li potrebno poduzimati zakonodavne mjere;

10.  skreće pozornost na pozitivan učinak digitalizacije u sektoru prometa jer će doprinijeti smanjenju birokracije i pojednostavljenju postupaka i za tijela vlasti i za poduzeća te će olakšati provjeru usklađenosti sa zakonodavstvom o vremenu vožnje i odmora te s pravilima o kabotaži uvođenjem digitalnih tahografa, čime će se poboljšati uvjeti za profesionalne vozače i pomoći u stvaranju jednakih uvjeta za sve prijevoznike;

11.  pozdravlja Komisijin Program novih vještina za Europu i inicijative kao što su Plan za sektorsku suradnju u području vještina i Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta, kojima se promiče suradnja između sindikata, ustanova za osposobljavanje i aktera iz privatnog sektora u cilju predviđanja, utvrđivanja i rješavanja problema neusklađenosti vještina;

12.  pozdravlja činjenicu da je automobilska industrija jedan od šest pilotnih sektora (tzv. „Blueprint” sektori) za koje su dostupna sredstva u sklopu saveza za sektorske vještine u okviru programa Erasmus +;

13.  poziva Komisiju da predstavi srednjoročnu evaluaciju pokrenutih projekata za vještine u automobilskom sektoru, uključujući trogodišnji istraživački projekt SKILLFULL i preporuke koje je utvrdila Skupina na visokoj razini GEAR 2030.; smatra da će, na temelju ishoda projekta SKILLFUL, biti moguće procijeniti prikladnost postojećih zahtjeva u pogledu osposobljavanja i kvalifikacija za vozače u cestovnom prometu, posebno u svjetlu novih zanimanja/vještina;

14.  poziva države članice da umjesto reagiranja na pojedinačne izazove budu anticipativne u pružanju odgovora na digitalizaciju te donesu sveobuhvatne i strateške odluke na temelju tehnološke neutralnosti u cilju maksimalnog povećanja koristi te da rade na postizanju dogovora o pristupu EU-a ključnim pitanjima;

15.  ističe temeljnu ulogu koju korisnici i potrošači mogu imati u poticanju prijevozne tranzicije te poziva Komisiju i države članice da povećaju transparentnost i javnu dostupnost relevantnih podataka kako bi se povećala razina osviještenosti javnosti i potrošačima omogućilo da donesu informirane odluke;

Tranzicija kroz napredak u području istraživanja i inovacija

16.  ističe da je Europa svjetski predvodnik u proizvodnji i aktivnostima prijevoza te ističe da je ključno da se europski sektor prometa nastavi razvijati i obnavljate i da ulaže i stvara inovacije na održiv način kako bi se zadržala njegova vodeća pozicija u tehnologiji te njegov konkurentan položaj;

17.  podsjeća na ključni cilj ostvarenja jedinstvenog europskog prometnog prostora bez prepreka u kojemu svaki način prijevoza u okviru učinkovite komodalnosti ima svoje mjesto i gdje je povećana interakcija među načinima prijevoza, te stoga poziva države članice da uspostave odgovarajuće okvirne uvjete koji se temelje na poticajima kako bi se povećala efikasnost načina prijevoza i uklonile postojeće prepreke kao što je nepotrebna birokracija;

18.  podsjeća na to da će biti potrebne održive i inovativne prometne tehnologije i rješenja za mobilnost kako bi se povećala sigurnost na cestama, ograničile klimatske promjene i emisije ugljikovog dioksida, onečišćenje zraka i zagušenje, kao i da je potreban europski regulatorni okvir koji će poticati inovacije; u tom kontekstu poziva na to da se dodijeli više sredstava za međusobno povezano međusektorsko istraživanje i razvoj u pogledu povezanih automobila i automobila vez vozača, elektrifikacije željezničke i cestovne infrastrukture, alternativnih goriva, dizajna i proizvodnje vozila, upravljanja mrežom i prometom, kao i usluga pametne mobilnosti i infrastrukture, a da se pritom ne zanemaruju postojeći sustavi u drugim sektorima; napominje da će za učinkovit razvoj tih ključnih inovacija biti potrebna primjena brojnih oblika industrijskog stručnog znanja; u tom kontekstu primjećuje da kooperativna, automatizirana i povezana vozila mogu ojačati konkurentnost europske industrije i smanjiti potrošnju energije i emisija iz prometa te doprinijeti smanjenju smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama; ističe da bi zbog toga trebalo utvrditi zahtjeve u pogledu infrastrukture kako bi se zajamčilo sigurno funkcioniranje tih sustava.

19.  ističe da je Europi potreban bolji okvir za zajedničko djelovanje u području istraživanja i inovacija u sektoru prometa kako bi se držao korak s tehnološkim razvojem i europskim građanima omogućila najbolja moguća rješenja u pogledu prijevoza i mobilnosti te istovremeno osiguralo da europska poduzeća mogu zadržati i proširiti svoju konkurentsku prednost; smatra da se ambiciozni ciljevi za naš budući prometni sustav mogu postići samo ako se nove ideje i koncepti mogu razviti, testirati i provesti u bliskoj interakciji s političkim i regulatornim programima;

20.  poziva na pružanje dodatne transparentne financijske potpore za istraživanja, inovacije i osposobljavanje, kao što je to bio slučaj u okviru strategija pametne specijalizacije, u kojem je Europski fond za regionalni razvoj sufinancirao potporu u područjima kao što su pogonski sklopovi ili inteligentni prometni sustavi;

21.  podsjeća da će europsko financiranje tijekom sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. biti od ključne važnosti za dovršenje prekograničnih infrastruktura i uklanjanje uskih grla duž osnovnih koridora transeuropske prometne mreže (TEN-T) i primjećuje da financiranje infrastrukture potiče privatna i javna ulaganja u visokokvalitetne i održive prometne usluge i tehnologije; stoga poziva da se u okviru sljedećeg VFO-a stave na raspolaganje sredstva kako bi se potaknuo brz razvoj i implementacija sustava, usluga i digitalnih rješenja za promet u budućnosti;

22.  naglašava da bi trebalo smanjiti financijske prepreke i pojednostavniti pristup financiranju, s obzirom na to da troškovi birokracije i administrativni troškovi imaju proporcionalno veći utjecaj na mala i srednja poduzeća zbog pomanjkanja vještina i kapaciteta; poziva Komisiju da prati jesu li javni natječaji država članica koji se odnose na pametnu prometnu infrastrukturu u skladu s odredbama o olakšavanju pristupa malim i srednjim poduzećima iz Direktive 2014/24/EU o javnoj nabavi;

23.  ističe da Europa mora poboljšati inovacijski ekosustav u rasponu od osnovnih tehnoloških istraživanja do istraživanja novih usluga i poslovnih modela koji dovode do socijalnih inovacija (jednom kad se postigne široka primjena na tržištu); naglašava da bi javna potpora za inovacijski ekosustav trebala biti usmjerena na tržišne nedostatke u pogledu istraživanja i inovacija, kao i na politike koje pogoduju inovacijama, omogućavanje europske normizacije i regulacije te financijske instrumente za poticanje ulaganja privatnog sektora u inovacije;

24.  napominje da će istraživanja na razini EU-a, prije svega u sklopu programa Obzor 2020., biti od ključne važnosti za postizanje rezultata, što je vidljivo iz javno-privatnih partnerstava, kao što su Zajedničko poduzeće za gorivne ćelije i vodik i Europska inicijativa za zelena vozila, te poziva na posebno javno-privatno partnerstvo za povezanu i automatiziranu vožnju; podupire rad Komisije na osnivanju europskog saveza za baterije te poziva na dodatnu financijsku potporu za razvoj održivih akumulatora te proizvodnju i recikliranje akumulatorskih ćelija u EU-u za buduća vozila s niskom ili nultom stopom emisija te na primjenu globalnog pristupa utemeljenog na pravednoj trgovini pri uvozu materijala kao što su litij i kobalt, s obzirom na to da će napredak tih tehnologija imati ključnu ulogu u budućnosti održive mobilnosti;

25.  naglašava da je važno predvidjeti strategije gospodarskog i industrijskog razvoja koje će biti usklađene sa zacrtanim ciljevima, kao što je sve snažnije poticanje proizvodnje i upotrebe vozila s niskom razinom emisija, te pritom predvidjeti resurse za postizanje tih ciljeva, i to u smislu infrastrukture i komponenti povezanih s upotrebom poput akumulatora, na što bi Komisija i države članice također trebale obratiti posebnu pozornost kako bi izradile strategije za europsku proizvodnju akumulatora; naglašava da su poticaji za proizvođače i uvođenje na tržište važni kako bi se smanjili troškovi;

26.  pozdravlja činjenicu da je i Komisija uspostavila vezu s kružnim gospodarstvom s posebnim naglaskom na rijetkim materijalima i akumulatorima; u tom smislu potiče Komisiju da dodatno ocijeni utjecaj proizvodnje akumulatora i njihova recikliranja na okoliš da bi se dobila prava slika utjecaja koji na okoliš imaju električna vozila s napajanjem na akumulator kako bi se olakšala usporedba cjeloživotne održivosti različitih pogonskih sustava;

27.  naglašava potencijalne koristi ponovne upotrebe akumulatora iz vozila, na primjer u pametnim mrežama i pametnim rješenjima za skladištenje u kućanstvima, te poziva Komisiju i države članice da programima financiranja podupru istraživanja i pilot-projekte u tom području;

28.  podržava veće korištenje digitalnih tehnologija u provedbi načela „onečišćivač plaća” poput elektroničke naplate cestarine i prodaje karata na temelju ekološke učinkovitosti vozila; pozdravlja smjernice Komisije za gradove o reguliranju pristupa vozila gradovima; međutim, ističe da je na europskoj razini potrebno učiniti više kako bi se izbjegla fragmentacija jedinstvenog prometnog područja; u tom kontekstu naglašava važnost financiranja projekata prometne infrastrukture i znatnih ulaganja u goriva s niskom razinom emisije ugljika koja su najpogodnija za okoliš kako bi se promicala transformacija prometnog sustava i osigurala integracija energetskih i prijevoznih objekata kao način za ubrzanje prijelaza na održiviju mješavinu goriva; smatra da bi svrsishodnost za ostvarivanje klimatskih ciljeva trebala biti jedno od mjerila za prihvatljivost projekata kad je riječ o financijskim sredstvima EU-a za promet;

29.  ponovno ističe obveze u vezi s borbom protiv klimatskih promjena koje je EU preuzeo u okviru Pariškog sporazuma, Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. i klimatskog i energetskog okvira za 2030. godinu; pozdravlja već usvojene mjere kao što su prijelaz na Globalno usklađen ispitni postupak za laka vozila (WLTP) te paketi o stvarnim emisijama tijekom vožnje (RDE) kojima se želi smanjiti raskorak između deklariranih ciljeva dekarbonizacije i stvarnih razina emisija na cestama; traži od Komisije da prati učinkovitost tih mjera i da po potrebi predloži daljnja poboljšanja; smatra da je postupak testiranja emisija u Globalno usklađenom ispitnom postupku za laka vozila korak u pravom smjeru kad je riječ o mjerenju potrošnje goriva i emisija CO2 osobnih automobila;

30.  napominje da je davanje informacija potrošačima o putničkim vozilima od ključne važnosti za ubrzavanje dekarbonizacije u prometu te stoga poziva na to da informacije o emisijama i potrošnji goriva vozila, uključujući standardizirane, vidljive i jasne oznake vozila, budu bolje, pouzdanije i dostupnije kako bi se potrošačima omogućilo da donesu informirane odluke i promiču promjene u ponašanju poduzeća i privatnih osoba te kako bi se poticala čišća mobilnost; ističe da će točnije informacije javnim tijelima država članica, regija i gradova olakšati i omogućiti upotrebu postupaka „zelene” javne nabave; pozdravlja Preporuku Komisije (EU) 2017/948(10) te istodobno poziva Komisiju da razmotri reviziju Direktive o označivanju vozila 1999/94/EZ(11);

31.  prima na znanje postojeće financijske i nefinancijske prepreke s kojima se potrošači suočavaju pri kupovini vozila s niskom razinom emisija; podsjeća da prihvaćanje goriva s niskom razinom emisija od strane krajnjih korisnika snažno ovisi o raspoloživosti i dostupnosti sveobuhvatne i prekogranične infrastrukture; s tim u vezi pozdravlja postojeće privatne i javne inicijative za roaming među operatorima infrastrukture za punjenje; poziva Komisiju i države članice da poduzmu sve potrebne korake za olakšavanje roaminga i dostupnost infrastrukture za punjenje u Europi; poziva Komisiju da pruži veću podršku državama članicama u naporima koje ulažu u širenje svoje infrastrukture za alternativna goriva kako bi se što prije postigla osnovna pokrivenost diljem EU-a;

32.  smatra da je potrebno stvoriti poticaje za korištenje goriva niskom razinom emisija i razvoj kompatibilnih vozila kako bi se ubrzao prodor tih goriva na tržište te u potpunosti iskoristile njihove prednosti za okoliš; međutim, ponavlja da će za ispunjenje obveza iz Pariškog sporazuma emisije stakleničkih plinova koje nastaju u prometu do sredine stoljeća morati pokazati jasnu tendenciju prema nultoj stopi; ističe da se europski sektor cestovnog prometa ne može preobraziti u ekološki i gospodarsko održiv sektor daljnjim ustrajanjem na jednom tehnološkom pristupu za sve i da je stoga potreban zaokret prema istinski tehnološki neutralnoj ocjeni sustava vožnje u vezi s razvojem budućih vozila koji će odgovarati različitim potrebama za mobilnošću; naglašava da su potrebni višesektorski napori za ubrzanje ulaganja u infrastrukturu za goriva s niskom razinom emisija, što je preduvjet za veću primjenu i upotrebu vozila na alternativni pogon;

33.  naglašava da se u Direktivi o čistim vozilima(12) za ostvarivanje njezina punog potencijala mora voditi računa o potrebama i raspoloživim resursima općina i regionalnih tijela, osobito u pogledu složenosti i administrativnog opterećenja;

34.  pozdravlja obvezu Komisije da do 2. svibnja 2018. predstavi zakonodavni prijedlog za emisije CO2 i standarde potrošnje goriva za teška vozila koji bi trebali biti ambiciozni, realistični i temeljeni na podacima prikupljenima s pomoću Alata za izračun potrošnje energije vozila (VECTO) da bi zakonodavstvo o teškim vozilima bilo usklađeno; naglašava da alat VECTO treba brzo i redovito ažurirati kako bi se u obzir uzele nove tehnologije za pravovremeno poboljšanje učinkovitosti vozila;

35.  naglašava da ambicije koje se odnose na ciljeve u vezi s CO2 za teška vozila moraju biti u skladu s budućim ambicijama da se smanje emisije onečišćivača, na primjer u okviru standarda Euro 7, te sa zahtjevima iz Direktive (EU) 2015/719 o masi i dimenzijama(13);

36.  podsjeća na zastrašujuće eksperimente s izlaganjem ljudi i majmuna ispušnim plinovima koje je provodila Europska skupina za istraživanja o okolišu i zdravlju u sektoru prometa (EUTG), koju financiraju najveća automobilska poduzeća; podsjeća da to nije prvi skandal automobilske industrije te vrste; poziva da sva istraživanja na kojima se temelji politika EU-a budu potpuno neovisna od automobilske industrije, što obuhvaća i financiranje i podugovaranje;

Tranzicija u sektoru prometa koja odgovara svim korisnicima

37.  ističe da za osiguranje neometanog prometa glavni dugoročni cilj mora biti povezivost između autonomnih vozila, između vozila i infrastrukture te vozila, bicikala i pješaka te unutar same mreže; stoga poziva Komisiju da riješi probleme povezane s upravljanjem podacima i njihovom uporabom, s naglaskom na zaštiti podataka, te da procijeni sve planirane aplikacije u okviru tehnologije za računalno potpomognut dizajn koje uključuju visoku razinu autonomije i pružanje usluga s dodanom vrijednošću; naglašava da je potrebno razviti telekomunikacijsku i satelitsku infrastrukturu za bolje pozicioniranje i komunikacijske usluge između vozila i infrastrukture te poziva Komisiju da utvrdi gdje i do kada postojeću prometnu infrastrukturu treba uskladiti sa standardima pametne prometne infrastrukture;

38.  ističe da će za autonomnu vožnju i čista vozila biti potrebno integrirano planiranje i ulaganje u infrastrukturu kako bi se ceste opremile potrebnom telekomunikacijskom infrastrukturom i infrastrukturom za punjenje, primjerice za električne automobile, te pružili visokokvalitetni podaci o cestama, na primjer za digitalne karte visoke rezolucije, te u potpunosti interoperabilnu opremu u vozilu; poziva Komisiju i države članice da povećaju ulaganja kako bi se financirala inovativna i održiva modernizacija prometne infrastrukture;

39.  podsjeća Komisiju da se, kako bi se postigla odgovarajuća povezivost prijevoza i pravilno upravljanje sigurnošću, signalizacijom, automatizacijom i digitalnim funkcijama za potrošače te sigurno upravljanje podacima, mora što prije osigurati potpuna pokrivenost koridora mreže TEN-T za željeznički i cestovni promet te promet unutarnjim plovnim putovima tehnologijom 5G; poziva na razvoj projekata pametnih autocesta i uspostavu inteligentnih prometnih koridora; smatra da bi glavne prometnice trebale biti opremljene optičkim i bežičnim instalacijama te baznim stanicama 5G;

40.  podsjeća na to da bi glavni cilj trebao biti nulti broj žrtava na europskim cestama te naglašava da je potrebno omogućiti sigurno supostojanje starih i novih načina prijevoza pri čemu bi se obaveznom ugradnjom određenih sustava za pomoć u vožnji i osiguravanjem odgovarajuće infrastrukture olakšao taj prijelaz; poziva Komisiju da pripremi detaljnu i tehnološki neutralnu procjenu posljedica za sigurnost korištenja automatiziranih sustava u prometu na temelju sveobuhvatnog pristupa analizi posljedica za sigurnost u svim intermodalnim prometnim sustavima;

41.  ističe da još nisu ostvareni ciljevi u pogledu smanjenja broja smrtnih slučajeva i teških ozljeda u prometnim nesrećama, pa bi stoga u europskoj prometnoj politici naglasak trebao biti na njihovu ostvarivanju; ističe važnost odgovarajućih sigurnosnih propisa za povećanje sigurnosti sektora cestovnog prometa; podsjeća Komisiju i države članice da, kako bi se smanjio broj prometnih nesreća i žrtava na europskim cestama, u cijeloj Europskoj uniji treba zajamčiti odgovarajuće uvjete za parkiranje i odmor;

42.  ističe da je razvoj povezanih i automatiziranih automobila u velikoj mjeri potaknut tehnologijom; stoga poziva na istraživanje i priznavanje njihova socijalnog učinka te smatra da treba zajamčiti da uvođenje povezanih i automatiziranih vozila bude potpuno kompatibilno sa socijalnim, ljudskim i ekološkim vrijednostima i ciljevima; naglašava da u slučaju nesreće jednog automatiziranog vozila ili više njih mora biti jasno tko snosi odgovornost: poduzeće koje je proizvelo softver, proizvođač vozila, vozač ili osiguravajuće društvo.

43.  ističe da se te predstojeće promjene ne bi smjele provesti nauštrb socijalne uključenosti i povezivosti u državama članicama i područjima u kojima postoje nedostaci u pogledu mobilnosti; ističe potrebu da se iskorištavajući postojeću mrežnu infrastrukturu i buduće bitne inovacije nadogradi kapacitet mreže kako bi se omogućila dublja integracija digitalnih tehnologija i riješio problem velikih razlika u povezivosti između država članica te između urbanih i ruralnih te između središnjih i udaljenih područja, za što bi se trebao razviti cijeli niz rješenja prilagođenih kontekstu uz potporu javnog i privatnog sektora te na temelju njihove međusobne koordinacije; ističe da konvencionalni načini prijevoza kao što su autobusi i dalje imaju ključnu ulogu u udaljenim i planinskim područjima te se u tom procesu ne bi smjeli zanemariti; podsjeća na to da iskustvo iz više zemalja EU-a pokazuje da se strukturiranjem kolektivnog i javnog cestovnog prijevoza u sklopu ugovora za ispunjavanje obveze pružanja javnih usluga, koji objedinjuju profitabilne i neprofitabilne linije, mogu ostvariti optimalni rezultati za građane, javne financije i tržišno natjecanje;

44.  podsjeća na to da je potrebno dati prednost kolektivnim i sigurnijim načinima za prijevoz putnika i tereta u velikim prekograničnim koridorima i velegradskim područjima kako bi se smanjilo onečišćenje, prometne gužve i ljudske žrtve te zaštitilo zdravlje građana i sudionika u prometu;

45.  poziva Komisiju i države članice da promiču planove za urbanu i ruralnu mobilnost koji su opravdani ciljevima javnog interesa i uključuju sve nove načine prijevoza, koji osim poticanja turizma podržavaju uvođenje sustava multimodalnog prijevoza za putnike i poboljšavaju mobilnost i kvalitetu usluga za građane, među ostalim za starije i građane s invaliditetom, omogućuju im alternative i internalizaciju ili smanjenje troškova za zdravstvenu zaštitu i zaštitu okoliša za gradove; napominje da bi se takvim planovima trebalo poticati uključivanje, sudjelovanje i zapošljavanje građana koji žive u udaljenim područjima kako bi se suzbila prijetnja od depopulacije ruralnih područja, poboljšala dostupnost i komunikacija s perifernim područjima i prekograničnim regijama; naglašava da se ruralna mobilnost suštinski razlikuje od urbane mobilnosti ne samo zbog udaljenosti i dostupnosti javnog prijevoza, već i po svojim okolišnim i gospodarskim faktorima kao što su niži pritisak emisija onečišćivača na okoliš, niži prosječni dohodak i više prepreke za ulaganja u infrastrukturu;

46.  napominje da pouke iz prethodnih i postojećih projekata, kao što su program rada u području prometa, Instrument za povezivanje Europe i održiva zajednička mobilnost povezana s javnim prijevozom u europskim ruralnim područjima (SMARTA), pružaju elemente za osnivanje pametnih sela, što obuhvaća učinkovitiju i pametniju logistiku od vrata do vrata, inovativne koncepte mobilnosti kao usluge (MaaS), pametnu prometnu infrastrukturu sljedeće generacije, povezan i automatiziran promet te pametnu urbanu mobilnost (prijevoz u gradove i iz njih);

47.  naglašava da se mobilnost sve više smatra uslugom pa bi stoga trebalo omogućiti veći neometani multimodalni prekogranični prijevoz od vrata do vrata te, slijedom toga, poziva države članice da na raspolaganje stave multimodalne informacije o putovanju i usluge rezervacije s informacijama u stvarnom vremenu, a Komisiju poziva da do kraja 2018. podnese zakonodavni prijedlog o pravima putnika u multimodalnom prijevozu; smatra da bi nove prometne usluge, na primjer za plaćanje naknada za ceste, trebalo smatrati načinima putovanja koji su barem jednako dobri kao privatna motorna vozila, ako ne i bolji od njih, te da se njihovo uvođenje ne bi smjelo usporavati zakonodavnim preprekama;

48.  poziva Komisiju da promiče najbolje postojeće regulatorne prakse na nacionalnoj i lokalnoj razini kojima se integriraju novi i tradicionalni oblici mobilnosti, podupire izbor potrošača stavljajući im na raspolaganje informacije o multimodalnosti i uslugama izdavanja karata, potičući upotrebu javnog prijevoza umjesto osobnog automobila i podupirući ponude koje proizlaze iz prometnih inicijativa u okviru ekonomije suradnje, kojima se daje poticaj i potrebna potpora za poticanje održivog turizma te prirodne i kulturne baštine, osobito u korist malih i srednjih poduzeća te s naglaskom na državama članicama i područjima u kojima postoje nedostaci u pogledu mobilnosti;

49.  ponavlja da je putovanje jedan od sektora najviše pogođenih digitalizacijom te da novo i utjecajnije digitalno okružje potiče potrošače da preuzmu aktivniju ulogu dok istražuju, kupuju, rezerviraju i plaćaju svoja putovanja; naglašava da je potrebno poštovati postojeća pravila kojima se jamče transparentnost i neutralnost kako bi potrošači mogli donijeti informirane odluke na temelju pouzdanih informacija;

50.  upućuje na važnost usmjeravanja mobilnosti; smatra važnim da se ljude potiče na usvajanje održivih navika kad je riječ o mobilnosti s pomoću ekonomskih poticaja i podizanjem razine osviještenosti o utjecajima na okoliš pojedinačnih načina prijevoza te koordiniranjem i razvojem prometnih usluga s niskom razinom emisija ugljika poput javnog prijevoza i uspostavom ili poboljšanjem infrastrukture za meku mobilnost (hodanje, vožnja bicikla itd.) kako bi se ljudima dala alternativa cestovnom prijevozu; ističe da je potrebno financirati projekte za poboljšanje lokalne i regionalne mobilnosti s niskom razinom emisija ugljika, kao što je sustav gradskih bicikala;

51.  poziva Komisiju da promiče učinkovitu i zelenu logistiku radi pružanja boljeg odgovora na predviđeno povećanje potražnje u pogledu prijevoza tereta boljom optimizacijom kapaciteta utovara kamiona te da smanji broj praznih ili djelomično natovarenih kamiona; poziva Komisiju da ojača napore za povećanje multimodalnog prijelaza i potiče multimodalne platforme za koordinaciju potražnje za prijevozom te poziva države članice da u cijeloj Europi standardno koriste elektroničke prijevozne isprave za prijevoz tereta radi smanjenja birokracije i administrativnog opterećenja te povećanja učinkovitosti;

52.  ističe da vožnja u konvoju i upotreba dugih kamiona može imati velik doprinos u povećanju učinkovitosti i uštedi na gorivu u cestovnom prijevozu tereta te stoga poziva Komisiju i države članice da ostvare ciljeve Deklaracije iz Amsterdama i uvedu poticaje za veću upotrebu dugih kamiona;

53.  potiče Komisiju da podrži inicijative kojima se doprinosi smanjenju i izbjegavanju gužvi na cestama bez prenošenja obujma prijevoza na alternativne cestovne dionice, kao što su primjeri najboljih praksi u pogledu naplate „naknade zbog zagušenja” kao i uspješne mjere za modalni prijelaz;

54.  poziva Komisiju da provede temeljitu procjenu pitanja povezanih s privatnošću podataka i odgovornošću, a koja bi se mogla pojaviti tijekom razvoja automatiziranih automobila;

55.  upućuje na potencijal modela ekonomije suradnje za poboljšanje učinkovitosti prometnog sustava i smanjenje neželjenih vanjskih učinaka prometa kao što su zagušenja i emisije; u pogledu načela supsidijarnosti poziva nadležna tijela da razmotre potpunu integraciju istinski kolaborativnih usluga prijevoza u konvencionalni prometni sustav kako bi se potaklo stvaranje cjelovitih i potpuno funkcionalnih prometnih lanaca te pružili novi oblici održive mobilnosti;

56.  ističe da su u kontekstu ekonomije suradnje najhitnija pitanja povezana sa zaštitom potrošača, raspodjelom odgovornosti, oporezivanjem, sustavima osiguranja, socijalnom zaštitom radnika (zaposlenih ili samozaposlenih) i zaštitom podataka te očekuje poduzimanje regulatornih mjera u tim područjima; poziva Komisiju i države članice da zajamče da ekonomija suradnje neće dovesti do nepoštenog tržišnog natjecanja, socijalnog i fiskalnog dampinga i da neće zamijeniti regulirani javni prijevoz;

57.  smatra da je u svjetlu presude Suda Europske unije od 20. prosinca 2017. u predmetu C-434/15(14) potrebno jasno razgraničiti obično posredovanje na internetskim platformama od pružanja usluga prijevoza; smatra da usluga nije usluga informacijskog društva onda kad njezina djelatnost pretežno obuhvaća pružanje profesionalnih usluga i, u svakom slučaju, kad se u okviru tehnološke platforme izravno ili neizravno određuju cijene, količina ili kvaliteta pruženih usluga;

58.  poziva države članice da poduzmu mjere za smanjenje rizika i mogućnosti izbjegavanja poreza u vezi s uslugama ekonomije suradnje te da insistiraju na tome da se porezi naplaćuju tamo gdje se stvara dobitak i gdje se te usluge pružaju;

°

°  °

59.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 282, 19.10.2016., str. 1.

(2)

SL L 119, 4.5.2016., str. 1.

(3)

SL C 81, 2.3.2018., str. 195.

(4)

SL C 345, 13.10.2017., str. 52.

(5)

SL C 184E, 8.7.2010., str. 50.

(6)

SL C 468, 15.12.2016., str. 57.

(7)

SL C 265, 11.8.2017., str. 2.

(8)

SL C 316, 22.9.2017., str. 155.

(9)

Promet u EU-u u brojkama: Statistička knjižica 2015., Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg, 2015.

(10)

SL L 142, 2.6.2017., str. 100.

(11)

SL L 12, 18.1.2000., str. 16.

(12)

SL L 120, 15.5.2009., str. 5.

(13)

SL L 115, 6.5.2015., str. 1.

(14)

Presuda Suda (Veliko vijeće) od 20. prosinca 2017., Asociación Profesional Elite Taxi / Uber Systems Spain, SL, C-434/15, ECLI:EU:C:2017:981.


OBRAZLOŽENJE

Uvod

Sektor mobilnosti ima ključnu ulogu u europskom gospodarstvu i društvu. S obzirom na razvoj automatiziranih automobila, digitalizaciju i potrebu za razvojem čišćeg prijevoza taj sektor prolazi kroz dubinske promjene koje utječu na sve aspekte naših društava. Europska komisija odgovorila je na izazove sektora mobilnosti paketom zakonodavnih prijedloga (tzv. „paket za mobilnost”) kojim se nastoje potaknuti pametna naplata cestarina, smanjenje emisija CO2 i borba protiv nezakonitog zapošljavanja te zajamčiti odgovarajući uvjeti i vrijeme za odmor za radnike. Kao suzakonodavac Europski parlament oblikuje ishod tog procesa. Uz zakonodavno djelovanje nužno je usredotočiti se na budući razvoj događaja i zajamčiti da će tranzicija u sektoru prometa dovesti do pravednijeg, konkurentnijeg i čišćeg sektora mobilnosti.

Kontekst

U komunikaciji Komisije naslovljenoj „Europa u pokretu: Program za socijalno pravedan prelazak na čistu, konkurentnu i povezanu mobilnost za sve” obrađuje se niz pitanja s kojima se suočava sektor cestovne mobilnosti, a naglasak je na pitanjima koja su predmet zakonodavnih prijedloga u okviru paketa za mobilnost.

Svrha ovog strateškog izvješća o vlastitoj inicijativi je nadogradnja ideja predstavljenih u toj Komunikaciji Komisije i isticanje ključnih aspekata prometne politike koji nisu obuhvaćeni zakonodavnim prijedlozima u okviru paketa za mobilnost. Ključni aspekti obrađeni su i u izvješću o vlastitoj inicijativi Odbora za promet i turizam o Europskoj strategiji za kooperativne inteligentne prometne sustave, stoga ovo izvješće ne obuhvaća ista pitanja. U izvješću se u obzir uzimaju i mišljenja Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o navedenoj Komunikaciji Komisije, a osobito mišljenje o utjecaju digitalizacije i robotizacije prometa na kreiranje politika EU-a.

Dubinske strukturne promjene u sektoru prometa

Digitalizacija je jedan od ključnih faktora koji utječu na sva područja sektora prometa. Utjecat će i na potrošače i na pružatelje usluga mobilnosti te također i na europsku industriju i na radnike. Zakonodavci su dužni osigurati da te dubinske promjene ne stvore društvene razlike i da se održi konkurentnost Europske unije.

Promjena je bila brza i dubinska. Provodi se mnogo istraživanja kako bi se procijenio utjecaj digitalizacije i predvidio njezin budući razvoj, no broj raspoloživih i dovršenih studija i dalje je ograničen. Izazov za tvorce politika nije održavanje reaktivnog pristupa pojedinačnim problemima, već poduzimanje strateških mjera za rješavanje općih izazova. Ciljano istraživanje i razvoj bit će od ključne važnosti za održavanje tehnološkog vodstva na vrlo konkurentnom svjetskom tržištu.

Nove vještine i načini rada

Jedan od ključnih aspekata je omogućiti građanima, i kao radnicima i kao potrošačima raznih usluga, potrebne vještine u tom novom okružju. Potrebno je usklađeno djelovanje na europskoj razini kako bi se osigurala kohezija među državama članicama jer bi neuspješna prilagodba napretku digitalizacije mogla imati ozbiljne posljedice za njihove gospodarske izglede i konkurentnost samog EU-a.

Automobilska industrija jedna je od glavnih pokretačkih sila europskog gospodarstva, koja čini gotovo 7 % bruto domaćeg proizvoda EU-a te zapošljava 12,2 milijuna ljudi. Bitno je osigurati da ta industrija raspolaže radnicima koji su joj potrebni kako bi ostala predvodnik u tehnološkom razvoju te kako bi zadržala svoj snažan položaj na globalnom tržištu.

Komisija je poduzela neke važne korake. Pokretanjem novog Programa vještina za Europu stavljen je nužan naglasak na potrebu da se utvrde vještine koje su potrebne u gospodarstvu koje se brzo razvija te da se osigura da radnici imaju mogućnost dobiti relevantno osposobljavanje.

Nekoliko inicijativa osobito je relevantno za europski automobilski sektor. Obrazovanje i stjecanje vještina izravno je povezano s izgledima za zapošljavanje. Nezaposlenost mladih velik je izazov, a suradnja između industrijskog i obrazovnog sektora ključna je kako bi se zajamčilo da mladi mogu uspješno ući na tržište rada s odgovarajućim vještinama i osposobljavanjem. Digitalizacija utječe i na one koji već rade u sektoru prometa. Automatizirana vožnja posebno će utjecati na vozače na tržištu rada. Neka će se radna mjesta neizbježno ugasiti zbog tog tehnološkog razvoja i sad je trenutak da se ljudima koji će možda biti pogođeni tim promjenama pravodobno omogući prekvalificiranje kako bi mogli obavljati nove zadaće i iskoristiti nove mogućnosti koje nudi digitalizacija.

Izazovi u pogledu istraživanja i inovacija

Puni potencijal digitalne revolucije može se iskoristiti samo na vodećoj poziciji u području istraživanja i inovacija koji će oblikovati budućnost sektora mobilnosti. Uniji prijeti opasnost da zaostane za ključnim igračima, kao što su Sjedinjene Američke Države i Kina, gdje istraživanje i inovacije brzo napreduju. Jasno je da je EU-u potreban regulatorni okvir kojim se potiču inovacije. EU također treba pružiti veću financijsku potporu preko raznih instrumenata, ponajprije u sklopu programa Obzor 2020., glavnog programa za istraživanje i inovacije.

Tranzicija u sektoru prometa koja odgovara svim korisnicima

Tranziciju u sektoru prometa treba voditi i olakšavati na način kojim se najbolje iskorištavaju nove mogućnosti iz perspektive svih korisnika sektora mobilnosti. Sigurnost korisnika prijevoza i dalje je od iznimne važnosti. S obzirom na to da je ljudska pogreška najčešći uzrok nesreća, automatizirani prijevoz može bitno doprinijeti ostvarenju cilja nultog broja žrtava na europskim cestama. Međutim, tranzicijsko razdoblje predstavljat će izazov jer podrazumijeva integraciju automatiziranog prijevoza u aktualno okružje, uključujući pružanje potrebne povezivosti i infrastrukture, ali i omogućivanje sigurnog supostojanja s tradicionalnim prijevoznim sredstvima koja će vjerojatno još dugo ostati u upotrebi.

Izvjestitelj želi posebno naglasiti da treba osigurati da zbog revolucije mobilnosti ni jedno područje ni društvena skupina ne zaostane. Ruralna područja moraju imati na raspolaganju odgovarajuću infrastrukturu i usluge prijevoza jer je njihova uključenost i pristupačnost ključna za njihovu gospodarsku vitalnost.

Osim toga, preobrazba sektora prometa trebala bi se usmjeriti na osmišljavanje čišćih i održivijih rješenja. Sektor prometa trenutačno je glavni izvor onečišćenja zraka u gradskim područjima i odgovoran je za više od 25 % emisija stakleničkih plinova u EU-u, od čega je cestovni promet zaslužan za više od 70 %. Zakonodavci imaju odgovornost da djeluju u tom području jer će od toga koristi imati svi građani.


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (17.5.2018)

upućeno Odboru za promet i turizam

na temu Europa u pokretu: program za budućnost mobilnosti u EU-u

(2017/2257(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Damiano Zoffoli

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  podržava komunikaciju Komisije od 31. svibnja 2017. naslovljenu „Europa u pokretu” (COM(2017)0283), posebice što se tiče potrebe za brz prelazak na cestovnu mobilnost s niskom razinom emisija i bez emisija, intermodalnost, zajedničku mobilnost i razvoj umreženih i povezanih vozila ulaganjem i međusobnim povezivanjem infrastrukture, energetskih i digitalnih mreža; pozdravlja strateški pristup postizanju koherentnog regulatornog okvira za sve složenije područje cestovnog prometa koji je izražen u komunikaciji;

2.  napominje da dekarbonizacija prometa ima potencijal da smanji ovisnost o uvozu i nadomjesti ga čišćim izvorima energije domaće proizvodnje; podsjeća na to da:

a) na sektor cestovnog prometa otpada gotovo petina emisija stakleničkih plinova EU-a te da se u njemu kao gorivo koristi skoro isključivo nafta

b) se od 2010. do 2050. u cestovnom prometu očekuje povećanje putnika od 42 %, a tereta od 60 %

c) će emisije stakleničkih plinova u prometu morati do sredine stoljeća biti barem 60 % niže nego u 1990. i u stalnom padu prema nultoj stopi;

stoga ističe potrebu za stalnim naporima za poboljšanje inovacija i privlačenje privatnih ulaganja u istraživanja i razvoj, razvoj tržišta za nove tehnologije i rješenja te u infrastrukturu te za razvoj prometnih usluga s niskom razinom ugljika poput javnog prijevoza; skreće pozornost na važnost usmjeravanja mobilnosti i naglašava da je za ostanak u okviru obveza iz Pariškog sporazuma norme o učinkovitosti vozila i prometnoj infrastrukturi potrebno uskladiti s ciljnom razinom ugljika, vodeći računa o njihovu životnom vijeku;

3.  ponovno ističe obveze za borbu protiv klimatskih promjena koje je EU preuzeo u okviru Pariškog sporazuma, Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. i klimatskog i energetskog okvira za 2030. godinu; pozdravlja već usvojene mjere kao što su prijelaz na Globalno usklađen ispitni postupak za laka vozila (WLTP) te paketi o stvarnim emisijama tijekom vožnje (RDE) kojima se želi smanjiti raskorak između deklariranih ciljeva dekarbonizacije i stvarnih razina emisija na cestama; traži od Komisije da prati djelotvornost tih mjera i da, po potrebi, predloži daljnja poboljšanja; smatra da je postupak testiranja emisija u Globalno usklađenom ispitnom postupku za laka vozila korak u pravom smjeru kad je riječ o mjerenju potrošnje goriva i emisija CO2 osobnih automobila;

4.  ističe da je, kad se putovanja raščlane po načinu putovanja, privatni automobil i dalje glavno prijevozno sredstvo u pogledu broja putovanja;

5.  smatra da je važno u urbanom okruženju poboljšati infrastrukturu za alternativnu mobilnost s nultom razinom emisija; ističe nužnost financiranja projekata za poboljšanje lokalne i regionalne mobilnosti s niskom razinom emisija, primjerice sustava gradskih bicikala;

6.  naglašava da će u tu svrhu biti potrebno brzo povećati električnu mobilnost i korištenje alternativnih goriva jer na cestovni promet otpada jedna petina emisija u EU-u i jer se ta brojka povećava, ali da pritom treba držati na oku emisije ugljika i utjecaj na okoliš koje ima proizvodnja tih alternativnih izvora energije; smatra da je važno da se ljudi potaknu na usvajanje održivih navika kad je riječ o mobilnosti s pomoću ekonomskih poticaja i podizanjem razine svijesti o utjecajima na okoliš pojedinačnih načina prijevoza; ističe postojeće financijske i nefinancijske barijere kojima su potrošači izloženi pri kupovini električnog vozila; podsjeća da prihvaćanje goriva s niskom razinom emisija na strani krajnjih korisnika snažno ovisi o dostupnosti infrastrukture za ta goriva; u tom smislu pozdravlja postojeće privatne i javne inicijative za roaming među operatorima infrastrukture za punjenje; poziva Komisiju i države članice da poduzmu sve potrebne mjere za olakšavanje roaminga i pristupačnost infrastrukture za punjenje u Europi;

7.  smatra da je potrebno stvoriti poticaje za korištenje goriva niskom razinom emisija i razvoj kompatibilnih vozila te u potpunosti iskoristiti njihove pogodnosti za okoliš kako bi se ubrzala tržišna penetracija goriva s niskom razinom emisija; međutim, ponavlja da će za ispunjavanje obveza iz Pariškog sporazuma emisije stakleničkih plinova koje nastaju u prometu morati biti u stalnom padu kako bi se postigla nulta stopa sredinom stoljeća; ističe da se europski sektor cestovnog prometa ne može preobraziti u ekološki i gospodarsko održiv sektor daljnjim ustrajanjem na jednom tehnološkom pristupu za sve i da je stoga potrebna istinski tehnološki neutralna ocjena sustava vožnje u vezi s razvojem budućih vozila koji će odgovarati različitim potrebama za mobilnošću; naglašava da su potrebni višesektorski napori za ubrzanje ulaganja u infrastrukturu za goriva s niskim razinama emisija, što je preduvjet za veću primjenu i širenje vozila na alternativni pogon;

8.  ukazuje, osim toga, na činjenicu da se dnevna putovanja odvijaju na vrlo kratkim udaljenostima i da je zbog toga nužno predvidjeti infrastrukturu za održivu mobilnost (bicikl, pješačenje itd.) kako bi se građanima pružila alternativa cestovnom prometu;

9.  ističe da će, prema predviđanjima, prijevoz putnika do 2050. godine porasti za 40 %, posebno u sektoru zračnog prometa (+58 %), što će dovesti do povećanja emisija stakleničkih plinova od 15 % između 2030. i 2050. u odnosu na razine iz 1990. godine;

10.  napominje da buduće strategije mobilnosti i prometa, radi novih rješenja u ekonomiji dijeljenja i suradnje, moraju prepoznati ulagački potencijal u ruralnim područjima;

11.  napominje da pouke iz prethodnih i postojećih projekata, kao što su program rada u području prometa, instrument za povezivanje Europe i održiva zajednička mobilnost povezana s javnim prijevozom u europskim ruralnim područjima (SMARTA), pružaju elemente za pametna sela, što podrazumijeva i učinkovitiju i pametniju logistiku od vrata do vrata, inovativne koncepte mobilnosti kao usluge, pametnu prometnu infrastrukturu sljedeće generacije, povezan i automatiziran promet te pametnu urbanu mobilnost (promet u gradove i iz njih);

12.  pozdravlja činjenicu da je Komisija također uspostavila vezu s kružnim gospodarstvom s posebnim naglaskom na rijetke materijale i baterije; u tom smislu potiče Komisiju da dodatno ocijeni utjecaj proizvodnje baterija i njihova recikliranja na okoliš da bi se dobila prava slika utjecaja električnih baterijskih vozila na okoliš kako bi se olakšala usporedba cjeloživotne održivosti različitih pogonskih sustava;

13.  naglašava potencijalne koristi ponovne upotrebe baterija iz vozila, npr. u pametnim mrežama i pametnim rješenjima za skladištenje u kućanstvima, te poziva Komisiju i države članice da programima financiranja podupru istraživanja i pilot-projekte u tom području;

14.  podržava veće korištenje digitalnih tehnologija u provedbi načela „onečišćivač plaća” poput elektroničke naplate cestarine i prodaje karata koja se temelji na ekološkoj učinkovitosti vozila; ističe da bi u harmoniziranom okviru za sustave naplate cestarine trebalo uzeti u obzir i emisije stakleničkih plinova i emisije onečišćujućih tvari u pogledu ekološke učinkovitosti kako bi se poslao jasan i uravnotežen signal za razvoj novih vozila; međutim, naglašava da ta pravila moraju biti jasna i transparentna za korisnike cesta; naglašava povoljan utjecaj koji na okoliš i sigurnost imaju povezana rješenja u vezi s mobilnošću u urbanim područjima, kao što su optimizirani tokovi prometa i smanjenje prometa vozila koja traže mjesto za parkiranje te poziva Komisiju i države članice da podrže gradove u usvajanju za to potrebnih tehnologija; međutim, naglašava da razvoj autonomne vožnje ne bi trebao dovesti do povećanja broja pojedinačnih vožnji ili zagušenja u prometu; smatra da je važno da se nove usluge prijevoza, kao što su zajednička vožnja automobilom i MaaS tretiraju kao načini putovanja koji su barem jednako dobri, ako ne i bolji, u odnosu na privatnu vožnju; pozdravlja smjernice Komisije gradovima za reguliranje pristupa vozila gradovima; međutim, ističe da je na europskoj razini potrebno učiniti više kako bi se izbjegla fragmentacija jedinstvenog prometnog područja; u tom kontekstu ukazuje na važnost financiranja projekata prometne infrastrukture za ostvarivanje klimatskih ciljeva te važnost prekogranične suradnje država članica; smatra da bi, kad je riječ o financijskim sredstvima EU-a za promet, svrsishodnost za ostvarivanje klimatskih ciljeva trebala biti jedno od mjerila za prihvatljivost projekata;

15.  ističe da cestovni promet prema statistikama Svjetske zdravstvene organizacije doprinosi onečišćenju zraka i onečišćenju bukom, što ima negativan utjecaj na zdravlje građana, posebno u urbanim okruženjima; ističe da se procjenjuje da zbog sitnih čestica u 28 država članica EU-a prerano umre 399 000 ljudi godišnje, a da ta brojka iznosi 75 000 kad je riječ o dušikovim oksidima i 13 600 kad je riječ o ozonu; ističe da je više od 30 % europske populacije izloženo buci od prometa većoj od norme koja iznosi 55 Ldn dB; poziva na uvođenje učinkovite strategije za smanjenje razine onečišćivača poput NOx, NO2 i sitnih čestica te ističe da emisije onečišćivača zraka koje potječu iz prometa treba drastično smanjiti;

16.  podsjeća na zastrašujuće eksperimente s izlaganjem ljudi i majmuna ispušnim plinovima koje je provodila europska skupina za istraživanja o okolišu i zdravlju u sektoru prometa (EUTG), koju financiraju najveća automobilska poduzeća; podsjeća da to nije prvi skandal automobilske industrije te vrste; poziva da sva istraživanja na temelju kojih se osmišljavaju mjere EU-a budu potpuno neovisna od automobilske industrije, što obuhvaća i financiranje i podugovaranje;

17.  napominje da je davanje informacija potrošačima o putničkim vozilima od ključne važnosti za ubrzavanje dekarbonizacije u prometu te stoga poziva na poboljšanje informacija o emisijama i potrošnji goriva vozila, uključujući standardizirane, vidljive i jasne oznake vozila, kako bi se potrošačima omogućilo da donesu informiranu odluku i promiču promjene u ponašanju poduzeća i privatnih osoba te čišća mobilnost; ističe da će točnije informacije olakšati i postupke „zelene” javne nabave te omogućiti javnim tijelima da se njima koriste; pozdravlja Preporuku Komisije(EU) 2017/948(1) i poziva Komisiju da razmotri reviziju Direktive o oznakama za vozila 1999/94/EZ(2);

18.  traži da se okolišni i društveni vanjski utjecaji cestovnog prometa internaliziraju i da se zatim potrošačima daju cjenovni signali koji će odražavati te troškove;

19.  naglašava da se u Direktivi o čistim vozilima za ostvarivanje njezina punog potencijala mora voditi računa o potrebama i raspoloživim resursima općina i regionalnih tijela, osobito u pogledu složenosti i administrativnog opterećenja;

20.  pozdravlja obvezu Komisije da do 2. svibnja 2018. predstavi zakonodavni prijedlog za emisije CO2 i standarde potrošnje goriva za teška vozila koji bi trebali biti ambiciozni, realistični i temeljeni na podacima prikupljenima pomoću Alata za izračun potrošnje energije vozila (VECTO) kako bi se uskladilo zakonodavstvo o teškim vozilima; naglašava da alat VECTO treba brzo i redovito ažurirati kako bi se uzele u obzir nove tehnologije za pravovremeno poboljšanje učinkovitosti vozila;

21.  naglašava da se ruralna mobilnost suštinski razlikuje od urbane mobilnosti ne samo zbog udaljenosti i dostupnosti javnog prijevoza, ali i po svojim okolišnim i gospodarskim čimbenicima kao što su niži pritisak emisija onečišćivača na okoliš, niži prosječni dohodak i više prepreke ulaganjima u infrastrukturu; ističe da se pri modernizaciji, socijalno pravednom prijelazu na čistu energiju i digitalizaciji europske mobilnosti i prometa moraju uzeti u obzir posebnosti ruralnih područja, budući da posebno u tim područjima nove društvene, tehnološke i gospodarske promjene utječu na promet i sustav mobilnosti u cjelini; ističe da bi Komisija stoga trebala uvesti međusektorski pristup kako bi osigurala neometanu provedbu integriranog pristupa pametnih sela povezanog s prometom i mobilnosti, kojim bi se potaknulo korištenje digitalnih platformi koje povećavaju ruralnu mobilnost, te čišći i zdraviji okoliš; poziva na uspostavu jednakih uvjeta tržišnog natjecanja kako bi se zajamčila posebna tehnološka poboljšanja za ruralne centre i mreže;

22.  naglašava da ambicije za ciljeve u vezi s CO2 za teška vozila moraju biti u skladu s budućim ambicijama da se smanje emisije onečišćivača, npr. u okviru EURO 7, te sa zahtjevima iz Direktive 2015/719 o dimenzijama tereta(3); naglašava da alat VECTO treba brzo i redovito ažurirati kako bi se uzele u obzir nove tehnologije za pravovremeno poboljšanje učinkovitosti vozila;

23.  napominje da kabotaža ima samo mali udio u ukupnom cestovnom prijevozu tereta i ističe da ograničenja kabotaže ne bi smjela dovoditi do vožnje bez tereta, čime se smanjuje učinkovitost i što nepovoljno utječe na okoliš.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

17.5.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

60

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Ivo Belet, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Angélique Delahaye, Stefan Eck, Bas Eickhout, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Benedek Jávor, Urszula Krupa, Jo Leinen, Peter Liese, Lukas Mandl, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, John Procter, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Ivica Tolić, Nils Torvalds, Adina-Ioana Vălean, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Nikos Androulakis, Nicola Caputo, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Karol Karski, Ulrike Müller, Stanislav Polčák, Julia Reid, Bart Staes, Dubravka Šuica, Tiemo Wölken

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Flack, Jaromír Kohlíček, Miltiadis Kyrkos

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

60

+

ALDE

Gerben-Jan Gerbrandy, Jan Huitema, Anneli Jäätteenmäki, Valentinas Mazuronis, Ulrike Müller, Nils Torvalds

ECR

John Flack, Karol Karski, Urszula Krupa, Bolesław G. Piecha, John Procter

EFDD

Piernicola Pedicini

ENF

Sylvie Goddyn

GUE/NLG

Stefan Eck, Jaromír Kohlíček

NI

Zoltán Balczó

PPE

Pilar Ayuso, Ivo Belet, Birgit Collin-Langen, Angélique Delahaye, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Esther Herranz García, György Hölvényi, Peter Jahr, Peter Liese, Lukas Mandl, Stanislav Polčák, Annie Schreijer-Pierik, Dubravka Šuica, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean

S&D

Nikos Androulakis, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nicola Caputo, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Jytte Guteland, Miltiadis Kyrkos, Jo Leinen, Susanne Melior, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Pavel Poc, Claudiu Ciprian Tănăsescu, Tiemo Wölken, Damiano Zoffoli

VERTS/ALE

Bas Eickhout, Benedek Jávor, Davor Škrlec, Bart Staes

1

-

EFDD

Julia Reid

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Preporuka Komisije (EU) 2017/948 od 31. svibnja 2017. o primjeni vrijednosti potrošnje goriva i emisija CO2 homologiranih i izmjerenih prema Globalno usklađenom ispitnom postupkom za laka vozila kad se potrošače informira na temelju Direktive 1999/94/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (priopćena pod brojem dokumenta C(2017) 3525), SL L 142, 2.6.2017., str. 100.

(2)

Direktiva 1999/94/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. o raspoloživosti informacija za potrošače o potrošnji goriva i emisijama CO2 u vezi s prodajom novih osobnih vozila, SL L 12, 18.1.2000., str. 16.

(3)

Direktiva (EU) 2015/719 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive Vijeća 96/53/EZ o utvrđivanju najvećih dopuštenih dimenzija u unutarnjem i međunarodnom prometu te najveće dopuštene mase u međunarodnom prometu za određena cestovna vozila koja prometuju unutar Zajednice (SL L 115, 6.5.2015., str. 1.).”


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

21.6.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

31

2

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Georges Bach, Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Luis de Grandes Pascual, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Dieter-Lebrecht Koch, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Peter Lundgren, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Gesine Meissner, Markus Pieper, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Jill Seymour, Claudia Țapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, Wim van de Camp, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Janusz Zemke, Kosma Złotowski, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Jakop Dalunde, Marek Plura, Franck Proust, Henna Virkkunen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Olle Ludvigsson, Lukas Mandl


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

31

+

ALDE

EFDD

ENF

PPE

 

S&D

 

VERTS/ALE

Izaskun Bilbao Barandica, Gesine Meissner, Dominique Riquet, Pavel Telička

Daniela Aiuto

Georg Mayer

Georges Bach, Deirdre Clune, Dieter-Lebrecht Koch, Elżbieta Katarzyna Łukacijewska, Lukas Mandl, Marian-Jean Marinescu, Markus Pieper, Marek Plura, Franck Proust, Henna Virkkunen, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Luis de Grandes Pascual, Wim van de Camp

Lucy Anderson, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Miltiadis Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Olle Ludvigsson, Christine Revault d'Allonnes Bonnefoy, Claudia Țapardel, Janusz Zemke

 

Michael Cramer, Jakop Dalunde, Keith Taylor

 

2

-

EFDD

Peter Lundgren, Jill Seymour

2

0

ECR

Jacqueline Foster, Kosma Złotowski

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 29. kolovoza 2018.Pravna napomena