Postupak : 2016/0364(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0243/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0243/2018

Rasprave :

PV 15/04/2019 - 17
CRE 15/04/2019 - 17

Glasovanja :

PV 16/04/2019 - 8.12

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0370

IZVJEŠĆE     ***I
PDF 889kWORD 157k
28.6.2018
PE 613.410v02-00 A8-0243/2018

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala

(COM(2016)0854 – C8-0474/2016 – 2016/0364(COD))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Peter Simon

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

NACRT ZAKONODAVNE REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala

(COM(2016)0854 – C8-0474/2016 – 2016/0364(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0854),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 53. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0474/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 8. studenog 2017.(1),

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0243/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Amandman    1

AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA(2)*

na Prijedlog Komisije

---------------------------------------------------------

2016/0364 (COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 53. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke(3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(4),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)  Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća(5) i Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(6) donesene su kao odgovor na financijske krize koje su se javile u razdoblju 2007. – 2008. Tim se zakonodavnim mjerama znatno pridonijelo jačanju financijskog sustava Unije i institucije su se učinile otpornijima na moguće buduće šokove. Iako su izuzetno opsežne, tim se mjerama nisu riješili svi utvrđeni nedostaci koji utječu na institucije. Isto tako, neke od izvorno predloženih mjera bile su podvrgnute klauzulama o preispitivanju, a neke nisu bile dovoljno precizno utvrđene da bi ih se moglo neometano provesti.

(2)  Cilj je ove Direktive riješiti probleme u vezi s odredbama za koje je dokazano da nisu dovoljno jasne te su stoga podložne različitim tumačenjima ili za koje je utvrđeno da previše opterećuju određene institucije. Sadržava i prilagodbe Direktive 2013/36/EU koje su potrebne nakon donošenja drugog relevantnog zakonodavstva Unije, poput Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća(7), ili zbog usporedno predloženih izmjena Uredbe (EU) br. 575/2013. Konačno, predloženim se izmjenama bolje usklađuje trenutačni regulatorni okvir s razvojem događaja na međunarodnoj razini kako bi se promicala dosljednost i usporedivost među jurisdikcijama.

(2a)  Jedna od ključnih pouka financijske krize u Europi odnosila se na neprikladnost njezina institucijskog i političkog okvira za sprječavanje i rješavanje neravnoteža unutar Unije. U svjetlu najnovijih institucijskih razvoja u Uniji potrebna je sveobuhvatna revizija okvira makrobonitetne politike. Važno je uskladiti koordinacijski mehanizam između tijela, pojednostaviti aktiviranje alata makrobonitetne politike i proširiti makrobonitetni paket alata kako bi se zajamčilo da tijela mogu pravovremeno i djelotvorno rješavati sistemske rizike. Između ostalog, zakonodavne promjene trebale bi uključivati reviziju ovlasti makrobonitetnih tijela na nacionalnoj razini i na razini Unije kako bi se bolje odredile odgovornosti u područjima procjene rizika i izrade politika, uključujući postupke koordinacije i obavješćivanja između tijela. Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) trebao bi imati ključnu ulogu u koordinaciji makrobonitetnih mjera, kao i u prijenosu informacija o planiranim makrobonitetnim mjerama u državama članicama, i to objavljivanjem usvojenih makrobonitetnih mjera na svojoj internetskoj stranici i informiranjem svih tijela nakon obavješćivanja o planiranim makrobonitetnim mjerama.

(3)  Financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi mogli bi biti matična društva bankarskih grupa, a primjena bonitetnih zahtjeva predviđena je na temelju konsolidiranog položaja takvih holdinga. S obzirom na to da institucija koja je pod kontrolom takvih holdinga možda neće uvijek ispunjavati zahtjeve na konsolidiranoj osnovi, u skladu je s opsegom konsolidacije da se financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi izravno obuhvate područjem primjene Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013. Stoga je za financijske holdinge i mješovite financijske holdinge potreban poseban postupak izdavanja odobrenja za rad, kao i nadzor od strane nadležnih tijela. Time bi se osiguralo da holding izravno ispunjava bonitetne zahtjeve koji se primjenjuju na konsolidiranoj osnovi te da ne podliježe bonitetnim zahtjevima koji se primjenjuju na pojedinačnoj osnovi.

(4)  Konsolidirajućem nadzornom tijelu povjerene su glavne odgovornosti u pogledu nadzora na konsolidiranoj osnovi. Stoga bi izdavanje odobrenja za rad te bonitetni nadzor nad financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima isto tako trebalo povjeriti konsolidirajućem nadzornom tijelu. Europska središnja banka pri izvršavanju zadaća u provedbi nadzora na konsolidiranoj osnovi nad matičnim društvima kreditnih institucija u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (g) Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013(8) trebala bi isto tako biti odgovorna za izdavanje odobrenja za rad financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga te za nadzor nad njima.

(5)  Iz Izvješća Komisije COM(2016) 510 od 28. srpnja 2016. vidljivo je da neka načela, to jest zahtjevi u pogledu odgode i isplate u instrumentima koji su utvrđeni u članku 94. stavku 1. točkama (l) i (m) Direktive 2013/36/EU, kada se primjenjuju na male i jednostavne institucije, donose preveliko opterećenje i nisu razmjerna svojim bonitetnim koristima. Slično tomu, utvrđeno je da trošak primjene tih zahtjeva premašuje njihove bonitetne koristi kad je riječ o zaposlenicima koji primaju niske iznose varijabilnih primitaka jer se takvim iznosima varijabilnih primitaka zaposlenicima daju mali ili nikakvi poticaji za prekomjerno preuzimanje rizika. Prema tome, iako bi se od svih institucija općenito trebalo zahtijevati da primjenjuju sva načela na sve svoje zaposlenike čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na njihov profil rizičnosti, ovom je Direktivom potrebno izuzeti male i jednostavne institucije te zaposlenike koji primaju niske iznose varijabilnih primitaka iz primjene načela odgode i isplate u instrumentima.

(6a)  Načelo jednakih plaća radnika i radnica za jednak rad ili rad jednake vrijednosti utvrđeno je u članku 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Kreditne institucije i investicijska društva moraju ga dosljedno primjenjivati. Stoga trebaju provoditi rodno neutralnu politiku primitaka.

(6)  Kako bi se osigurala nadzorna konvergencija i potaknulo stvaranje jednakih uvjeta za institucije te odgovarajuću zaštitu deponenata, ulagatelja i potrošača u Uniji, potrebni su jasni, dosljedni i usklađeni kriteriji za utvrđivanje malih i jednostavnih institucija te niskih iznosa varijabilnih primitaka. Istodobno je primjereno ponuditi nadležnim tijelima određenu fleksibilnost za zauzimanje strožeg pristupa kada to smatraju potrebnim. 

(7)  Direktivom 2013/36/EU zahtijeva se da se znatan dio, i u svakom slučaju barem 50 % svakog varijabilnog primitka, sastoji ravnomjerno od dionica ili istovjetnih vlasničkih udjela, ovisno o pravnoj strukturi predmetne institucije, ili od instrumenata povezanih s dionicama ili istovjetnih negotovinskih instrumenata, u slučaju institucije koja ne kotira na burzi; i, ako je moguće, od alternativnih instrumenata osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala koji ispunjuju određene uvjete. Ovim se načelom upotreba instrumenata povezanih s dionicama ograničava na institucije koje ne kotiraju na burzi, a od institucija koje kotiraju na burzi zahtijeva se upotreba dionica. Izvješćem Komisije COM(2016) 510 od 28. srpnja 2016. utvrđeno je da upotreba dionica može dovesti do znatnih administrativnih opterećenja i troškova za institucije koje kotiraju na burzi. Istovremeno, jednake bonitetne koristi mogu se postići dopuštanjem institucijama koje kotiraju na burzi da upotrebljavaju instrumente povezane s dionicama koji prate vrijednost dionica. Stoga bi mogućnost upotrebe instrumenata povezanih s dionicama trebalo proširiti na institucije koje kotiraju na burzi.

(8)  Dodatni kapitalni zahtjevi koje određuju nadležna tijela važan su pokretač za ukupnu razinu regulatornog kapitala institucije i bitni su za sudionike na tržištu jer razina određenog dodatnog regulatornog kapitala utječe na prag za primjenu ograničenja na isplate dividendi, isplate bonusa i plaćanja po instrumentima dodatnog osnovnog kapitala. Potrebno je utvrditi jasnu definiciju uvjeta pod kojima bi trebalo određivati dodatne kapitalne zahtjeve kako bi se osiguralo da se pravila dosljedno primjenjuju u svim državama članicama te da tržište ispravno funkcionira.

(9)  Dodatne kapitalne zahtjeve koje određuju nadležna tijela trebalo bi utvrditi u odnosu na specifičan položaj pojedine institucije i oni bi trebali biti opravdani. Ti bi se zahtjevi trebali koristiti samo za pokriće rizika nastalih za određene institucije zbog njihovih aktivnosti, uključujući one u kojima se odražava učinak određenih poslovnih modela ili tržišnih kretanja na profil rizičnosti pojedinačne institucije. Međutim, oni ne bi smjeli biti u suprotnosti s posebnim tretmanima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 575/2013 koji su usmjereni na izbjegavanje neželjenih učinaka na financijsku stabilnost, ponudu kredita i realno gospodarstvo.

(9a)  Pri izračunu omjera financijske poluge uz zaštitne je slojeve potrebno uzeti u obzir i rizike povezane sa sistemskom važnošću institucije, u skladu s odlukom Bazelskog odbora o zaštitnim slojevima globalno sistemski važnih banaka. Stoga je potrebno uvesti prilagodbu omjera financijske poluge za globalne sistemski važne institucije (GSV institucije), koji bi trebalo utvrditi na 50 % zahtjeva u pogledu rizikom ponderirane sposobnosti apsorbiranja gubitaka GSV institucija.

(9b)  Nadzornom provjerom i ocjenom trebalo bi uzeti u obzir veličinu, strukturu i internu organizaciju institucija te narav, opseg i složenost njihovih aktivnosti. Ako različite institucije imaju slične profile rizičnosti, primjerice zato što imaju slične poslovne modele ili geografske položaje izloženosti ili su povezane s istim institucijskim sustavom zaštite, nadležna tijela trebala bi moći prilagoditi metodologiju za postupak provjere i ocjene kako bi se obuhvatile zajedničke značajke i rizici institucija s takvim istim profilom rizičnosti. Međutim, takvim prilagođavanjem ne bi se smjelo niti spriječiti nadležna tijela da propisno uzimaju u obzir specifične rizike koji utječu na svaku instituciju niti promijeniti narav određenih mjera specifičnu za instituciju.

(10)  Zahtjev u pogledu omjera financijske poluge u usporednom je odnosu prema kapitalnim zahtjevima koji se temelje na riziku. Stoga bi dodatne kapitalne zahtjeve koje određuju nadležna tijela radi rješavanja rizika prekomjerne financijske poluge trebalo dodati zahtjevu koji se odnosi na minimalni omjer financijske poluge, a ne minimalnim kapitalnim zahtjevima koji se temelje na riziku. Nadalje, svaki redovni osnovni kapital koji institucije upotrebljavaju da bi ispunile svoje zahtjeve koji se odnose na financijsku polugu može se upotrijebiti i za ispunjavanje kapitalnih zahtjeva koji se temelje na riziku, uključujući zahtjeve za kombinirani zaštitni sloj.

(11)  Nadležna tijela trebala bi imati mogućnost obavijestiti instituciju o svakom dodatnom usklađivanju iznosa kapitala iznad minimalnih kapitalnih zahtjeva, dodatnih kapitalnih zahtjeva i zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj za koje očekuju da ih institucije imaju kako bi se mogle nositi s budućim i dugoročnim situacijama. S obzirom na to da se ova smjernica odnosi na ciljani kapital, trebalo bi smatrati da je pozicionirana iznad kapitalnih zahtjeva i zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj u smislu da neispunjavanje tog cilja ne povlači za sobom ograničenja raspodjele predviđena člankom 141. ove Direktive te se ovom Direktivom i Uredbom (EU) br. 575/2013 ne bi trebale propisati obveze objave za ovu smjernicu. Ako institucija opetovano ne dosegne ciljani kapital, nadležno tijelo trebalo bi imati pravo poduzeti nadzorne mjere te, prema potrebi, odrediti dodatne kapitalne zahtjeve.

(12)  Ispitanici koji su se odazvali pozivu Komisije na očitovanje o regulatornom okviru EU-a za financijske usluge istaknuli su da je opterećenje povezano s obvezom izvješćivanja povećano zbog sustavnog izvješćivanja koje zahtijevaju nadležna tijela, a koje prelazi zahtjeve utvrđene Uredbom (EU) br. 575/2013. Komisija bi trebala pripremiti izvješće o tim dodatnim zahtjevima koji se odnose na sustavno izvješćivanje te procijeniti jesu li u skladu s jedinstvenim pravilima o nadzornom izvješćivanju.

(13)  Odredbe Direktive 2013/36/EU koje se odnose na kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje povezane su s odgovarajućim odredbama [Uredbe XX o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013], za koje je potrebno dulje razdoblje provedbe za institucije. Kako bi se uskladila primjena pravila o kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje, odredbe potrebne za usklađivanje s odgovarajućim odredbama ove Direktive trebale bi se primjenjivati od istog datuma kao i odgovarajuće odredbe Uredbe (EU) br. [XX].

(14)  Kako bi se izračunavanje kamatnog rizika koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje provodilo na usklađen način u slučajevima kada interni sustavi koje institucije primjenjuju za mjerenje tog rizika nisu zadovoljavajući, Komisija bi trebala biti ovlaštena donijeti regulatorne tehničke standarde za detaljnu razradu standardiziranog pristupa s pomoću regulatornih tehničkih standarda utvrđenih u članku 84. stavku 4. ove Direktive, i to delegiranim aktima na temelju članka 290. UFEU-a i u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(15)    Kako bi nadležna tijela bolje utvrđivala institucije koje u poslovima koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje mogu biti izložene prekomjernim gubicima zbog mogućih promjena u kamatnim stopama, Komisija bi trebala biti ovlaštena donijeti regulatorne tehničke standarde koji se odnose na utvrđivanje šest nadzornih scenarija šoka koje sve institucije moraju primjenjivati za izračunavanje promjena u ekonomskoj vrijednosti kapitala kako je navedeno u članku 98. stavku 5., na utvrđivanje zajedničkih pretpostavki, utemeljenih na međunarodnim standardima, koje institucije moraju primijeniti u svojim internim sustavima u svrhu tih izračuna te na određivanje moguće potrebe za posebnim kriterijima na temelju kojih će se utvrđivati institucije za koje je opravdano primijeniti nadzorne mjere nakon smanjenja neto kamatnog prihoda koje se može pripisati promjenama kamatnih stopa, i to delegiranim aktima na temelju članka 290. UFEU-a i u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(17)  U pojedinim su državama članicama javne razvojne banke i kreditne unije dosad izuzimane iz zakonodavstva Unije o kreditnim institucijama. Kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti, trebalo bi dopustiti da i ostale javne razvojne banke i kreditne unije budu izuzete iz zakonodavstva Unije o kreditnim institucijama te da posluju isključivo u skladu s nacionalnim regulatornim mjerama zaštite koje su razmjerne rizicima koji nastaju iz njihova poslovanja. Radi pružanja pravne sigurnosti potrebno je utvrditi jasne kriterije za ta dodatna izuzeća te Komisiji delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu utvrđivanja ispunjuju li određene institucije ili kategorije institucija te utvrđene kriterije.

(17a)  Dovršetak bankovne unije važan je korak naprijed prema stvaranju prekograničnih tržišta koja dobro funkcioniraju i prema jamčenju toga da klijenti banaka mogu imati koristi od pozitivnih učinaka koji proizlaze iz usklađenog i integriranog europskog bankovnog tržišta kojim se osiguravaju jednaki uvjeti za europske banke. Ostvaren je znatan napredak u pogledu dovršetka bankovne unije, ali i dalje su prisutne neke prepreke, poput onih u području mogućnosti i diskrecijskih prava. Usklađivanje pravila posebno je teško u području velikih prekograničnih izloženosti unutar grupe, jer jedinstveni nadzorni mehanizam u tom području nema jedinstvenu nadležnost. Nadalje, prekogranične aktivnosti unutar bankovne unije u potpunosti podliježu metodologiji koju primjenjuje Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS), zbog čega je za banku koja se nalazi u zemlji europodručja privlačnije proširiti svoje aktivnosti na domaćem tržištu nego na druge zemlje europodručja. Slijedom toga, Komisija bi nakon savjetovanja s ESB-om, ESRB-om i EBA-om trebala revidirati postojeći okvir, uz zadržavanje uravnoteženog i bonitetno prihvatljivog pristupa prema matičnim zemljama i zemljama domaćinima te uz uzimanje u obzir mogućih koristi i rizika za države članice i regije.

(17b)  Državne obveznice imaju ključnu ulogu u pružanju visokokvalitetne likvidne imovine za ulagače te sigurnih izvora financiranja za vlade. Međutim, financijske institucije u nekim državama članicama prekomjerno su uložile u obveznice koje je izdala njihova vlastita vlada što predstavlja prekomjernu domaću pristranost. Budući da je jedan od glavnih ciljeva bankovne unije prekinuti povezanost između banaka i države, a regulatorni okvir Unije o bonitetnom tretmanu državnog duga trebao bi ostati u skladu s međunarodnim standardom, banke bi trebale nastaviti ulagati napore u cilju postizanja diversificiranijih portfelja državnih obveznica.

(18)  Prije donošenja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Točnije, u cilju osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(19)  S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest ojačati i poboljšati postojeće zakonodavstvo Unije kojim se osiguravaju jedinstveni bonitetni zahtjevi koji se primjenjuju na kreditne institucije i investicijska društva u cijeloj Uniji, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je nužno za ostvarivanje tih ciljeva.

(20)  U skladu sa zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o eksplanatornim dokumentima, države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima obavijestima o svojim mjerama prenošenja priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. Zakonodavac smatra da je slanje tih dokumenata opravdano u slučaju ove Direktive.

(21)  Direktivu 2013/36/EU stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.Izmjene Direktive 2013/36/EU

Direktiva 2013/36/EU mijenja se kako slijedi:

(1)  Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 5. mijenja se kako slijedi:

(1)  točka 16. zamjenjuje se sljedećim:

u Nizozemskoj: na „Nederlandse Investeringsbank voor Ontwikkelingslanden NV”, „NV Noordelijke Ontwikkelingsmaatschappij”, „NV Industriebank Limburgs Instituut voor Ontwikkeling en Financiering”, „Overijsselse Ontwikkelingsmaatschappij NV” i „kredietunies”;”,

(2)  dodaje se sljedeća točka 24.:

„u Hrvatskoj na: kreditne unije i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak.”,

(b)  umeću se sljedeći stavci 5.a i 5.b:

"5a.  Ne dovodeći u pitanje institucije navedene u stavku 5., ova se Direktiva ne primjenjuje na instituciju za koju Komisija, na temelju informacija koje su joj dostupne, u delegiranom aktu donesenom u skladu s člankom 148. utvrdi da ispunjava sve sljedeće uvjete ne dovodeći u pitanje primjenu pravilâ o državnoj potpori:

(a)  osnovala ju je središnja država odnosno područna (regionalna) ili lokalna samouprava države članice;

(b)  zakonima i drugim propisima kojima je institucija uređena potvrđuje se da njezini ciljevi uključuju aktivnosti od javnog interesa, kao što je financiranje za potrebe promicanja ili razvoja određenih ekonomskih djelatnosti ili zemljopisnih područja relevantne države članice; 

(c)  podliježe nadzornom okviru koji jamči njezinu financijsku stabilnost;

(d)  središnja država odnosno područna (regionalna) ili lokalna samouprava, ovisno o slučaju, dužna je štititi redovito poslovanje institucije odnosno izravno ili neizravno jamči za barem 75 % zahtjeva za obveze ili kapitalnih zahtjeva, zahtjeva za izvore financiranja ili izloženosti institucije;

(e)  ne smije prihvatiti depozite stanovništva, s izuzetkom onih za koje jamči središnja država odnosno područna (regionalna) ili lokalna samouprava

(f)  ako institucija ima poslovni nastan u područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj samoupravi, većina njezinih djelatnosti ograničena je na državu članicu u kojoj se nalazi njezino sjedište;

(g)  ukupna vrijednost imovine institucije za čije kapitalne zahtjeve, potrebe za financiranjem ili izloženosti izravno ili neizravno jamči središnja država odnosno područna (regionalna) ili lokalna samouprava u skladu s točkom (d), i to u iznosu od manje od 75 %, manja je od 30 milijardi EUR;

(h)  omjer ukupne imovine institucije u odnosu na BDP predmetne države članice manji je od 30 %;

Komisija redovito preispituje ispunjava li institucija koja podliježe delegiranom aktu donesenom u skladu s člankom 148. uvjete utvrđene u prvom podstavku.

5b.  Ne dovodeći u pitanje institucije navedene u stavku 5., ova se Direktiva ne primjenjuje na kategorije institucija u državi članici za koje Komisija, na temelju informacija koje su joj dostupne, u delegiranom aktu donesenom u skladu s člankom 148. utvrdi da se institucije koje su obuhvaćene tom kategorijom prema nacionalnom pravu države članice smatraju kreditnim unijama i koje ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

(a)  to su kooperativne financijske institucije;

(b)  njihovo je članstvo ograničeno na određeni broj članova koji dijele određene prethodno definirane zajedničke osobne karakteristike ili interese;

(c)  kreditne i financijske usluge smiju pružati samo svojim članovima;

(d)  smiju prihvatiti depozite ili povratna sredstva samo od svojih članova▌;

(e)  smiju obavljati samo djelatnosti navedene u točkama 1. do 6. i točki 15. Priloga I. ovoj Direktivi;

(f)  podliježu adekvatnim i djelotvornim bonitetnim zahtjevima, uključujući minimalne kapitalne zahtjeve, i nadzornom okviru sličnog učinka kao onog u okviru utvrđenom pravom Unije;

(g)  ukupna vrijednost imovine te kategorije institucija ne premašuje 3 % BDP-a predmetne države članice ▌;

(h)  njihove su djelatnosti ograničene na državu članicu u kojoj se nalaze njihova sjedišta;

Komisija redovito preispituje ispunjava li kategorija institucija koja podliježe delegiranom aktu donesenom u skladu s člankom 148. uvjete utvrđene u prvom podstavku.”.

(c)  stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

"6. Subjekti iz točke (1) i točaka (3) do (24) stavka 5. i iz delegiranih akata donesenih u skladu sa stavcima 5.a i 5.b ovog članka smatraju se financijskim institucijama za potrebe članka 34. i poglavlja 3. glave VII.”,

(ca)  umeće se sljedeći stavak:

“6a. Države članice osiguravaju objavljivanje popisa subjekata koji su isključeni iz primjene ove Direktive u skladu sa stavcima 5.a i 5.b, zajedno s informacijama o opsegu zaštite depozita.”

(d)  dodaje se sljedeći stavak 7.:

„Kriteriji iz stavaka 5.a i 5.b na temelju kojih je moguće izuzimanje institucije delegiranim aktom u skladu s člankom 148. ni u kojem se slučaju ne primjenjuju na institucije koje su prethodno izuzete na temelju popisa iz stavka 5.

Komisija u roku od [pet godina nakon stupanja na snagu] može u slučaju subjekata navedenih na popisu u skladu sa stavcima 5.a i 5.b provjeriti nacionalni pravni okvir i nadzor koji se primjenjuje na te subjekte ▌ uzimajući u obzir i kriterije opisane u stavcima 5.a i 5.b.”.

(2)  Članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. dodaju se sljedeće točke:

„(60) „sanacijsko tijelo” znači sanacijsko tijelo kako je definirano člankom 2. stavkom 1. točkom (18) Direktive 2014/59/EU;

(61) „globalna sistemski važna institucija” (GSV institucija) znači GSV institucija kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (132) Uredbe (EU) br. 575/2013;

(62) „globalna sistemski važna institucija izvan EU-a” (GSV institucija izvan EU-a) znači GSV institucija izvan EU-a kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (133) Uredbe (EU) br. 575/2013;

(63) „grupa” znači grupa kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki (137) Uredbe (EU) br. 575/2013;

(64) „grupa iz treće zemlje” znači grupa čije matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji.;

(64a)  Rodno neutralna politika primitaka u kreditnoj instituciji ili investicijskom društvu znači politika primitaka koja se temelji na jednakoj plaći žena i muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

(b)  dodaje se sljedeći stavak 3.:

"3. Za potrebe primjene zahtjeva iz ove Direktive i Uredbe (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj osnovi i za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi u skladu s ovom Direktivom i Uredbom (EU) br. 575/2013 pojmovi „institucija”, „matična institucija u državi članici”, „matična institucija iz EU-a” i „matično društvo” primjenjuju se također na financijske holdinge i mješovite financijske holdinge koji podliježu zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi i Uredbi (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj osnovi te kojima je izdano odobrenje za rad u skladu s člankom 21.a.”.

(3)  U članku 4. stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

"8. Države članice osiguravaju da tijela koja nisu nadležna tijela, a imaju ovlasti za sanaciju, blisko surađuju i savjetuju se s nadležnim tijelima u vezi s pripremom sanacijskih planova i u svim drugim slučajevima kada je to potrebno u skladu s ovom Direktivom, Direktivom 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća(9) ili Uredbom (EU) br. 575/2013.”.

(3a)  U članku 8. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice zahtijevaju da kreditne institucije od nadležnih tijela dobiju odobrenje za rad prije početka svojeg poslovanja, uključujući aktivnosti s popisa iz Priloga 1. Ne dovodeći u pitanje članke od 10. do 14., države članice propisuju zahtjeve za takvo odobrenje za rad te o njima obavješćuju EBA-u.”

(4)  Članak 8. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)  točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) informacije koje treba dostaviti nadležnim tijelima u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad kreditnim institucijama, uključujući program rada iz članka 10. i informacije potrebne za zahtjeve za izdavanje odobrenja za rad koje utvrđuju države članice i o kojima obavješćuju EBA-u u skladu sa stavkom 1.;”

(b)  točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) zahtjevi koji se primjenjuju na dioničare i članove koji imaju kvalificirane udjele ili, ako kvalificirani udjeli ne postoje, na 20 najvećih dioničara ili članova u skladu s člankom 14.; i”.

(5)  U članku 9. stavak 2. zamjenjuje se kako slijedi:

"2. Stavak 1. ne primjenjuje se na primanje depozita ili ostalih povratnih sredstava od strane sljedećih:

(a)  države članice;

(b)  područne (regionalne) ili lokalne samouprave države članice;

(c)  javnih međunarodnih tijela čiji su članovi jedna država članica ili više njih;

(d)  osoba ili društava koji osnivaju i obavljaju djelatnost koja je izričito obuhvaćena pravom Unije, osim ove Direktive i Uredbe (EU) br. 575/2013;

(e)  subjekata iz članka 2. stavka 5., članka 2. stavaka 5.a i 5.b čija je djelatnost uređena nacionalnim pravom.”.

(6)  Članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10. Program rada i organizacijska struktura

Države članice zahtijevaju da zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad bude priložen program rada u kojem se navode vrste predviđenih djelatnosti i organizacijska struktura kreditne institucije, uključujući naznaku matičnih društava, financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga u grupi.”.

(7)  U članku 14. stavak 2. zamjenjuje se kako slijedi:

"2. Nadležna tijela odbijaju izdati odobrenje za početak obavljanja djelatnosti kreditne institucije ako se, uzimajući u obzir potrebu za osiguranjem dobrog i razboritog upravljanja kreditnom institucijom, nisu uvjerila u primjerenost dioničara ili članova u skladu s kriterijima navedenima u članku 23. stavku 1. Primjenjuju se članak 23. stavci 2. i 3. te članak 24.”.

(8)  U članku 18. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) kreditna institucija više ne ispunjava bonitetne zahtjeve navedene u dijelu trećem, četvrtom ili šestom Uredbe (EU) br. 575/2013, osim zahtjeva utvrđenih u člancima 92.a i 92.b te uredbe, ili zahtjeve iz članka 104. stavka 1. točke (a) ili članka 105. ove Direktive, ili se više ne može očekivati da će ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima, a posebno ako više ne pruža sigurnost za imovinu koju su joj povjerili njezini deponenti.”.

(9)  Umeću se sljedeći članci 21.a i 21.b:

„Članak 21.a Davanje odobrenja financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima

1.  Države članice zahtijevaju da financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi dobiju odobrenje za rad od konsolidirajućeg nadzornog tijela određenog u skladu s člankom 111.

Ako se konsolidirajuće nadzorno tijelo razlikuje od nadležnog tijela u državi članici u kojoj je financijski holding ili mješoviti financijski holding osnovan, konsolidirajuće nadzorno tijelo savjetuje se s nadležnim tijelom.

2.  Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad iz stavka 1. sadržava informacije o sljedećemu:

(a)  organizacijskoj strukturi grupe kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding pripada, pri čemu su jasno naznačena društva kćeri i, prema potrebi, matična društva;

(b)  usklađenosti sa zahtjevima u pogledu stvarnog vođenja poslovanja i mjesta uprave utvrđenima u članku 13.;

(c)  usklađenosti sa zahtjevima u pogledu dioničara i članova utvrđenima u članku 14.

3.  Konsolidirajuće nadzorno tijelo može izdati odobrenje za rad samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)  financijski holding ili mješoviti financijski holding koji podliježe zahtjevima utvrđenima ovom Direktivom i Uredbom (EU) br. 575/2013 može osigurati usklađenost s tim zahtjevima;

(b)  financijski holding ili mješoviti financijski holding ne ometa djelotvoran nadzor institucija kćeri ili matičnih institucija.

4.  Konsolidirajuće nadzorno tijelo zahtijeva da mu financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi dostave informacije potrebne za praćenje organizacijske strukture grupe i usklađenosti sa zahtjevima za izdavanje odobrenja za rad iz ovog članka.

5.  Konsolidirajuće nadzorno tijelo može oduzeti odobrenje za rad izdano financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu samo ako za taj financijski holding ili mješoviti financijski holding vrijedi sljedeće:

(a)  nije počeo poslovati u roku od 12 mjeseci, izričito je odbio odobrenje za rad ili je prodao sva svoja društva kćeri koja su institucije;

(b)  izdano mu je odobrenje za rad na temelju lažnih izjava ili na bilo kojoj drugoj nepravilnoj osnovi;

(c)  više ne ispunjava uvjete pod kojima mu je izdano odobrenje za rad;

(d)  podliježe zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi i Uredbi (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj osnovi i više ne ispunjava bonitetne zahtjeve navedene u dijelu trećem, četvrtom ili šestom Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjeve iz članka 104. stavka 1. točke (a) ili članka 105. ove Direktive ili se više ne može očekivati da će ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima;

(e)  na njega se primjenjuju drugi slučajevi u kojima se nacionalnim pravom propisuje oduzimanje odobrenja za rad; ili

(f)  počini povrede navedene u članku 67. stavku 1.

Članak 21.b Posredničko matično društvo u EU-u

1.  ▌Dvije institucije u Uniji ili više njih koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje imaju jedinstveno posredničko matično društvo u EU-u s poslovnim nastanom u Uniji.

1a.  Nadležna tijela mogu dopustiti institucijama iz stavka 1. da imaju dva posrednička matična društva u EU-u ako bi posljedica osnivanja jednog posredničkog matičnog društva u EU-u bila:

(i)  odstupanje od obveznog zahtjeva kojim se propisuje razdvajanje djelatnosti u skladu s propisima treće zemlje u kojoj krajnje matično društvo iz treće zemlje ima mjesto uprave ili

(ii)  manje učinkovita mogućnost sanacije nego u slučaju dvaju posredničkih matičnih društava u EU-u sukladno procjeni nadležnog sanacijskog tijela posredničkog matičnog društva u EU-u, nakon savjetovanja sa sanacijskim tijelom matičnog društva posredničkog matičnog društva u EU-u.

1b.   Ako dvije institucije u Uniji ili više njih koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje imaju dva posrednička matična društva u EU-u u skladu sa stavkom 1.a, koja su ovlaštena kao kreditne institucije u skladu s člankom 8. ili odobrena kao financijski holding ili mješoviti financijski holding u skladu s člankom 21.a, nadzor na konsolidiranoj osnovi provodi:

(i)  nadležno tijelo kreditne institucije, ili ako postoji više kreditnih institucija, kreditne institucije s najvećom ukupnom bilancom;

(ii)  nadležno tijelo investicijskog društva s najvećom ukupnom bilancom, ako grupa ne uključuje kreditne institucije, u slučaju da je posredničko matično društvo u EU-u odobreno kao financijski holding ili mješoviti financijski holding u skladu s člankom 21.a.

Odstupajući od točke (i) ovog stavka, ako nadležno tijelo nadzire na pojedinačnoj osnovi više od jedne kreditne institucije unutar grupe, konsolidirajuće nadzorno tijelo jest nadzorno tijelo koje nadzire na pojedinačnoj bazi jednu ili više kreditnih institucija unutar grupe u kojoj je zbroj ukupnih bilanci tih nadziranih kreditnih institucija viši od onog kreditnih institucija koje bilo koje drugo nadležno tijelo nadzire na pojedinačnoj osnovi.

Odstupajući od točke (ii) ovog stavka, ako nadležno tijelo nadzire na pojedinačnoj bazi više od jednog investicijskog društva unutar grupe, konsolidirajuće nadzorno tijelo jest nadležno tijelo koje nadzire na pojedinačnoj bazi jedno ili više investicijskih društava unutar grupe s najvišom skupnom ukupnom bilancom.

Nadzorno tijelo utvrđeno u skladu s ovim stavkom konsolidirajuće je nadzorno tijelo u skladu s poglavljem 3. glave VII.

1c.   U slučaju kada su sukladno stavku 1.a dopuštena dva posrednička matična društva u EU-u, ona se smatraju grupom za određivanje sanacijskog tijela na razini grupe u skladu s Direktivom 2014/59/EU, i to sanacijsko tijelo na razini grupe ima sve ovlasti i nadležnosti u pogledu posredničkih matičnih društva u EU-u koje bi imalo da ona čine grupu s matičnim društvom u EU-u.

2.  Države članice zahtijevaju da posrednička matična društva u EU-u u Uniji dobiju odobrenje za rad kao institucija u skladu s člankom 8. ili kao financijski holding ili mješoviti financijski holding u skladu s člankom 21.a.

3.  Stavci 1., 1.a i 2. ne primjenjuju se ako je ukupna vrijednost imovine koju grupa iz treće zemlje ima u Uniji manja od 30 milijardi EUR, osim ako je grupa iz treće zemlje GSV institucija izvan EU-a.

4.  Za potrebe ovog članka ukupna vrijednost imovine koju grupa iz treće zemlje ima u Uniji uključuje sljedeće:

(a)  ukupnu imovinu svake institucije u Uniji grupe iz treće zemlje kako je iskazana u njezinoj konsolidiranoj bilanci; i

(b)  ukupnu imovinu svake podružnice grupe iz treće zemlje s odobrenjem za rad u Uniji u skladu s člankom 47.

Odstupajući od ovog stavka i na pisani zahtjev grupe iz treće zemlje, nadležno tijelo može na osnovi pojedinog slučaja djelomično ili u cijelosti odustati od zahtjeva iz točke (b) nakon savjetovanja s nadležnim sanacijskim tijelom i tijelom matične države grupe iz treće zemlje te procjene u pogledu opsega i složenosti operacija grupe iz treće zemlje u Uniji, veličine imovine u podružnicama grupe iz treće zemlje i veličine ukupne vrijednosti imovine u Uniji u usporedbi s ukupnom vrijednošću imovine grupe iz treće zemlje. Provodi se savjetovanje s nadležnim tijelima država članica u kojima grupa iz treće zemlje ima registrirane podružnice te ona pristaju na odustajanje od zahtjeva iz točke (b) djelomično ili u cijelosti.

5.  Nadležna tijela obavješćuju EBA-u o svim odobrenjima za rad izdanima u skladu s člankom 2. i dostavljaju sljedeće informacije za svaku grupu iz treće zemlje koja posluje u njihovoj jurisdikciji:

(a)  nazive i iznos ukupne imovine institucija koje se nadziru, a pripadaju grupi iz treće zemlje te vrste djelatnosti za koje su dobile odobrenje;

(b)   nazive i iznos ukupne imovine koja se odnosi na podružnice koje su dobile odobrenje u toj državi članici u skladu s člankom 47.;

(c)  naziv i pravni oblik svakog posredničkog matičnog društva u EU-u koje je osnovano u toj državi članici i naziv grupe iz treće zemlje kojoj pripada.

6.  Na svojoj internetskoj stranici EBA objavljuje popis svih posredničkih matičnih društava u EU-u kojima je izdano odobrenje za rad u Uniji.

Nadležna tijela osiguravaju to da postoji ▌posredničko matično društvo u EU-u za sve institucije koje pripadaju istoj grupi iz treće zemlje.

6a.  Odstupajući od stavka 1., grupe koje posluju putem više od jedne institucije u Uniji i čija ukupna vrijednost imovine iznosi ili premašuje 30 milijardi EUR, ili društva kćeri GSV institucija izvan EU-a, na [datum stupanja na snagu ove Direktive] imaju posredničko matično društvo u EU-u ili u slučaju iz stavka 1.a, dva posrednička matična društva u EU-u u roku od [tri godine od datuma stupanja na snagu ove Direktive].

6b.  U roku od [četiri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] EBA podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, vodeći računa o informacijama koje je primila u skladu sa stavkom 5. U tom izvješću razmatra se barem sljedeće:

(a)  jesu li zahtjevi iz ovog članka funkcionalni, potrebni i proporcionalni i bi li druge mjere bile primjerenije;

(b)  učinak zahtjeva u pogledu strukturne podjele u drugim jurisdikcijama.

6c.  Najkasnije dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive EBA podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji o postupanju s podružnicama iz trećih zemalja u okviru relevantnog nacionalnog prava država članica. U tom izvješću razmatra se barem sljedeće:

(a)  razlikuju li se, i u kojoj mjeri, nadzorne prakse država članica u skladu s nacionalnim zakonodavstvom za podružnice iz trećih zemalja;

(b)  bi li različito postupanje s podružnicama iz trećih zemalja moglo dovesti do regulatorne arbitraže;

(c)  je li potrebno i primjereno daljnje usklađivanje nacionalnih propisa za podružnice iz trećih zemalja, posebice kad je riječ o značajnim podružnicama iz trećih zemalja.

Komisija po potrebi podnosi zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću na temelju preporuka EBA-e.

(10)  U članku 23. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) ugled, znanje, vještine i iskustvo, kako je navedeno u članku 91. stavku 1., svakog člana upravljačkog tijela koje će upravljati poslovanjem kreditne institucije nakon predloženog stjecanja;”.

(11)  U članku 47. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Nadležna tijela obavješćuju EBA-u o sljedećem:

(a)  svim odobrenjima za rad izdanima podružnicama kreditnih institucija koje imaju mjesto uprave u trećoj zemlji;

(b)  ukupnoj imovini i obvezama podružnica kreditnih institucija s odobrenjem za rad koje imaju mjesto uprave u trećoj zemlji o kojima se izvješćuje periodično.

Na svojoj internetskoj stranici EBA objavljuje popis svih podružnica iz trećih zemalja s odobrenjem za rad u državama članicama, uz naznaku države članice i ukupne imovine svake podružnice.”.

(11.a)  U članku 56. dodaju se točke (fa) i (fb):

„(fa)  nadležna tijela iz članka 48. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća;

(fb)  nadležna tijela ili tijela odgovorna za primjenu propisa o strukturnoj podjeli unutar bankarske grupe.”

(11.b)  U članku 57. stavku 1. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Neovisno o člancima 53., 54. i 55., države članice osiguravaju da se razmjena informacija odvija između nadležnih tijela i tijela odgovornih za nadzor nad:”

(11.c)  U članku 63. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Države članice omogućavaju nadležnim tijelima da mogu zatražiti barem smjenu osobe iz prvog podstavka ako ta osoba krši svoje obveze iz prvog podstavka.”

(11.d)  Članak 74. mijenja se kako slijedi:

„1. Institucije imaju robusne sustave upravljanja, koji uključuju jasnu organizacijsku strukturu s dobro definiranim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti, učinkovitim procesima za utvrđivanje, upravljanje, praćenje rizika i izvješćivanje o rizicima kojima jesu ili bi mogle biti izložene, odgovarajuće mehanizme unutarnje kontrole, uključujući dobre administrativne i računovodstvene postupke te politiku i praksu primitaka, koje su dosljedne i promiču dobro i učinkovito upravljanje rizicima. Te politike i prakse povezane s primitcima rodno su neutralne.

2. Sustavi, procesi i mehanizmi iz stavka 1. cjeloviti su i razmjerni vrsti, opsegu i složenosti rizika svojstvenih poslovnom modelu i djelatnostima institucije. Tehnički kriteriji utvrđeni u člancima od 76. do 95. uzimaju se u obzir.

3. EBA izdaje smjernice o sustavima, procesima i mehanizmima iz stavka 1. u skladu sa stavkom 2. Jednu godinu nakon usvajanja ove Direktive EBA će izdati smjernice o rodno neutralnoj politici primitaka za kreditne institucije i investicijska društva. Dvije godine nakon objavljivanja tih smjernica i na temelju informacija koje su prikupila nacionalna nadležna tijela EBA sastavlja izvješće o primjeni rodno neutralne politike primitaka u kreditnim institucijama i investicijskim društvima.

(12)  U članku 75. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Nadležna tijela prikupljaju informacije priopćene u skladu s kriterijima za objavljivanje utvrđenima u točkama (g), (h) i (i) članka 450. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, kao i informacije dobivene od kreditnih institucija i investicijskih društava o razlikama u plaćama između spolova, i te informacije upotrebljavaju za određivanje referentnih trendova i praksi primitaka. Nadležna tijela dostavljaju EBA-i te informacije.”

(13)  Članak 84. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 84.Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje

1.  Nadležna tijela osiguravaju da institucije provode interne sustave ili upotrebljavaju standardiziranu metodologiju za utvrđivanje, ocjenjivanje i smanjenje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa koje utječu na ekonomsku vrijednost vlasničkih instrumenata i neto kamatni prihod od poslova institucija koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje te za upravljanje tim rizicima.

2.  Nadležna tijela osiguravaju da institucije provode interne sustave za procjenu i praćenje rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kreditnih raspona, koje utječu na ekonomsku vrijednost vlasničkih instrumenata i neto kamatni prihod od poslova institucija koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje i koji se ne objašnjavaju rizicima iz stavka 1.

3.  Nadležna tijela mogu od institucije zahtijevati da upotrebljava standardnu metodologiju iz stavka 1. ako interni sustavi koje institucije provode radi ocjenjivanja rizikâ iz stavka 1. nisu zadovoljavajući. U tom slučaju nadležna tijela obrazlažu svoje stajalište predmetnoj instituciji.

4.  EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja, za potrebe ovog članka, načela standardizirane metodologije koja institucije mogu upotrebljavati radi ocjenjivanja rizikâ iz stavka 1., uključujući konzervativno kalibriranu pojednostavljenu alternativnu standardiziranu metodologiju za institucije čija je vrijednost ukupne imovine manja od pet milijardi EUR.

EBA dostavlja Komisiji nacrt regulatornih tehničkih standarda u roku od [jedne godine nakon stupanja na snagu].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

5.  EBA izdaje smjernice radi utvrđivanja sljedećega:

(a)  kriterija za ocjenjivanje rizikâ iz stavka 1. koje se provodi preko internog sustava institucija;

(b)  kriterija za utvrđivanje i smanjenje rizikâ iz stavka 1. te upravljanje njima, što provode institucije;

(c)  kriterija za procjenu i praćenje rizikâ iz stavka 2. koje provode institucije;

(d)  kriterija za određivanje toga koji interni sustavi koje provode institucije za potrebe stavka 1. nisu zadovoljavajući kako je navedeno u stavku 3.;

EBA izdaje smjernice do [jedne godine nakon stupanja na snagu].”

(14)  U članku 85. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Nadležna tijela osiguravaju da institucije provode politike i procese za ocjenjivanje izloženosti operativnom riziku i upravljanje njime, uključujući rizik modela i rizike koji proizlaze iz eksternalizacije, i za pokriće događaja male učestalosti s velikim gubicima. Institucije određuju što je operativni rizik u smislu tih politika i postupaka.”.

(14.a)  U članku 88. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

  „Države članice jamče barem da upravljačka tijela institucije redovito prate kredite dane povezanim stranama te da o takvim kreditima obavješćuju nadležno tijelo ako bi oni mogli dovesti do bilo kakvog sukoba interesa. Nadležna tijela ovlaštena su zabraniti ili ograničiti takve kredite.”

(14.b)  U članku 89. dodaje se sljedeći stavak:

„5.a  Komisija do 1. siječnja 2020., nakon savjetovanja s EBA-om, EIOPA-om i ESMA-om, preispituje jesu li informacije iz točaka od (a) do (f) stavka 1. i dalje primjerene te istodobno uzima u obzir prethodne procjene učinka, međunarodne sporazume i razvoj zakonodavstva u Uniji i razmatra pitanje može li se u stavak 1. dodati još relevantnih informacija.

Komisija do 30. lipnja 2020. na temelju savjetovanja s EBA-om, EIOPA-om i ESMA-om podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni iz stavka 5.a te im po potrebi podnosi prijedlog zakonodavnog akta.”

(14.c)  Članak 91. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Institucije, uključujući financijske holdinge i mješovite financijske holdinge, imaju glavnu odgovornost pri osiguravanju toga da članovi upravljačkog tijela imaju u svakom trenutku dovoljno dobar ugled i posjeduju dostatno znanje, vještine i iskustvo za obavljanje svojih dužnosti. ▌Članovi upravljačkog tijela posebno udovoljavaju zahtjevima iz stavaka od 2. do 8.

(b)  stavci 7. i 8. zamjenjuju se sljedećim:

7. Upravljačko tijelo posjeduje adekvatno zajedničko znanje, vještine i iskustvo kako bi bilo u mogućnosti razumjeti djelatnosti i glavne rizike institucije. Ukupni sastav upravljačkog tijela odražava odgovarajuće širok raspon iskustava.

8. Svaki član upravljačkog tijela djeluje iskreno, pošteno i neovisno kako bi mogao učinkovito procjenjivati i propitivati odluke višeg rukovodstva kada je to potrebno te kako bi mogao učinkovito nadzirati i pratiti upravljačko odlučivanje. Tim se zahtjevom ne smije dovesti do isključivanja članova povezanih društava ili povezanih subjekata iz nadzorne funkcije upravljačkog tijela.”

(c)  dodaje se sljedeći stavak:

„13.a Neovisno o članku 13. stavku 1. nadležna tijela mogu po vlastitom nahođenju procijeniti usklađenost institucija sa zahtjevima iz članka 91. stavaka od 1. do 8. u pogledu upravljačkog tijela i njegove nadzorne funkcije prije ili nakon imenovanja jednoga od njegovih članova.”

(15)  Članak 92. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. briše se.

(b)  u stavku 2. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Nadležna tijela osiguravaju da pri utvrđivanju i primjeni politika ukupnih primitaka, uključujući plaće i diskrecijske mirovinske pogodnosti, za kategorije zaposlenika čije profesionalne djelatnosti imaju značajan utjecaj na njihov profil rizičnosti, uključujući više rukovodstvo, osobe koje preuzimaju rizik, zaposlenike koji obavljaju poslove u kontrolnim funkcijama te sve zaposlenike čiji ih ukupni primici svrstavaju u isti razred primitaka kao više rukovodstvo ▌, institucije poštuju sljedeća načela na način koji je primjeren njihovoj veličini, internoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti njihovih djelatnosti. ”

(ba)  u stavku 2. umeće se sljedeća točka:

„(aa) politika primitaka rodno je neutralna: žene i muškarci bit će jednako plaćeni za jednak posao ili posao jednake vrijednosti.”

(bb)  umeće se sljedeći stavak:

„(2.a) Stavkom 2. ovoga članka te člancima 94. i 95. ne dovode se u pitanje potpuno ostvarivanje temeljnih prava zajamčenih člankom 153. stavkom 5. UFEU-a, opća načela nacionalnog ugovornog i radnog prava, pravo Unije i nacionalno pravo koje se odnosi na prava i uključenost dioničara te opću odgovornost upravljačkih tijela dotične institucije, kao ni prava, kad je to primjenjivo, socijalnih partnera na sklapanje i provođenje kolektivnih sporazuma, u skladu s nacionalnim pravom i običajima.”.

(16)  Članak 94. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. točki (l) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„dionica ili, ovisno o pravnoj strukturi predmetne institucije, istovjetnih vlasničkih udjela; ili instrumenata povezanih s dionicama ili, ovisno o pravnoj strukturi predmetne institucije, istovjetnih negotovinskih instrumenata;”,

(aa) u stavku 1. točka (m) mijenja se kako slijedi:

„(m) znatan dio, a u svakom slučaju najmanje 40 % varijabilnog dijela primitaka, odgađa se za razdoblje koje nije kraće od ▌pet godina, te se na odgovarajući način usklađuje s vrstom poslovanja, rizicima poslovanja i poslovima dotičnog zaposlenika.

Dinamika stjecanja primitaka koji se odgađaju ne smije biti brža od stjecanja na proporcionalnoj osnovi. Ako je iznos varijabilnog dijela primitaka izrazito visok, odgađa se plaćanje barem 60 % iznosa. Trajanje odgode određuje se u skladu s poslovnim ciklusom, vrstom poslovanja, rizicima poslovanja i poslovima dotičnog zaposlenika;

(b)  dodaju se sljedeći stavci:

„3. Odstupajući od stavka 1., načela utvrđena u točkama (l) i (m) te u drugom podstavku točke (o) ne primjenjuju se na sljedeće:

(a)  instituciju na pojedinačnoj osnovi, koja može podlijegati i bonitetnoj konsolidaciji ili biti dio bankarske grupe, čija je vrijednost imovine u prosjeku jednaka iznosu od osam milijardi EUR ili je manja od tog iznosa u razdoblju od četiri godine koje prethodi tekućoj financijskoj godini;

(b)  zaposlenika čiji godišnji varijabilni primici ne premašuju 50 000 EUR i ne čine više od jedne četvrtine njegovih ukupnih godišnjih primitaka.

Odstupajući od točke (a), nadležno tijelo može odlučiti da institucije na pojedinačnoj osnovi, koje mogu podlijegati i bonitetnoj konsolidaciji ili biti dio bankarske grupe, čija je ukupna vrijednost imovine ispod praga iz točke (a) ne podliježu odstupanju zbog vrste i opsega njihovih djelatnosti, njihove interne organizacije i, prema potrebi, karakteristika grupe kojoj pripadaju.

Odstupajući od točke (b), nadležno tijelo može odlučiti da zaposlenici čiji su godišnji varijabilni primici niži od praga i udjela iz točke (b) ne podliježu odstupanju zbog nacionalnih posebnosti tržišta u pogledu praksi primitaka ili zbog vrste odgovornosti i profila radnog mjesta tih zaposlenika.

4. U roku od [četiri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] Komisija u bliskoj suradnji s EBA-om preispituje primjenu stavka 3., izvješćuje o njoj te dostavlja to izvješće, prema potrebi zajedno s prijedlogom zakonodavnog akta, Europskom parlamentu i Vijeću.

5. EBA donosi smjernice za olakšavanje provedbe i dosljednu primjenu stavka 3.”

(17)  Članak 97. mijenja se kako slijedi:

(a)  U članku 97. stavku 1. briše se točka (b);

(b)  umeće se sljedeći novi stavak:

„4.a Nadležna tijela mogu prilagoditi metodologije za primjenu postupka provjere i ocjenjivanja iz stavka 1. kako bi se u obzir uzele institucije sličnih profila rizičnosti, kao što su slični modeli poslovanja ili geografski položaj izloženosti. Takve prilagođene metodologije mogu obuhvaćati referentna mjerila i kvantitativne pokazatelje usredotočene na rizike te ne utječu na narav mjera određenih u skladu s člankom 104. specifičnu za pojedinu instituciju.

Ako se nadležna tijela koriste prilagođenim metodologijama u skladu s ovim stavkom, o tome moraju izvijestiti EBA-u. EBA prati nadzorne prakse i izdaje smjernice o tome kako se u svrhu ovog stavka procjenjuju slični profili rizičnosti te da bi se diljem Unije zajamčila dosljedna i proporcionalna primjena sličnih metodologija prilagođenih institucijama. Te se smjernice donose u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010”.

(18)  Članak 98. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 1. briše se točka (j);

(aa)  umeću se sljedeći stavci 3.a i 3.b:

„3.a Uzimajući u obzir iskustvo stečeno pri primjeni smjernica iz članka 395. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, EBA do... [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u okviru kojih se razvija metodološki standard za nadležna tijela u kojemu se navodi odgovarajuća ukupna granična vrijednost izloženosti prema subjektima u području bankarstva u sjeni koji obavljaju bankarske aktivnosti izvan propisanog okvira, kao i pojedinačna ograničenja izloženosti takvim subjektima.

Za potrebe ovog stavka EBA razvija odgovarajuće kriterije za definiranje termina „subjekt iz područja bankarstva u sjeni” kao društva koje obavlja najmanje jednu djelatnost kreditnog posredovanja ili više njih.

EBA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji [do ... ].

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

3.b Nadležna tijela do 1. prosinca 2021. nadziru složene strukturirane financijske transakcije, kako je navedeno u članku 449.b Uredbe (EU) br. 575/2013, radi utvrđivanja transakcija koje su strukturirane tako da potencijalno dovedu do znatnih poreznih olakšica.

Komisiju obavješćuju o svakoj transakciji za koju se utvrdi da čini rizik za stvaranje znatnih poreznih olakšica.

(b)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Preispitivanje i ocjenjivanje koje provode nadležna tijela uključuju izloženost institucija kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje. Potrebne su nadzorne mjere barem u slučaju institucija čija se ekonomska vrijednost vlasničkih instrumenata iz članka 84. stavka 1. smanji za više od 15 % njihova osnovnog kapitala zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa utvrđene u bilo kojem od šest nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope ili ako se institucija suoči s velikim smanjenjem neto kamatnog prihoda zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa utvrđenih u bilo kojem od dvaju nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope. Nadzorne mjere ne moraju se provoditi ako nadležna tijela na temelju preispitivanja i ocjenjivanja kamatnog rizika zaključe da institucija nije pretjerano izložena kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje i da je upravljanje institucije kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje odgovarajuće.

Za potrebe ovog članka mjere bonitetnog nadzora znače jednu od sljedećih mjera:

(a)  mjere navedene u članku 104. stavku 1. i članku 104.a;

(b)  zajedničke pretpostavke modela i parametara, osim onih utvrđenih stavkom 5.a točkom (b), s pomoću kojih institucije izračunavaju ekonomsku vrijednost vlasničkih instrumenata u skladu s člankom 84. stavkom 1.

(c)  umeće se sljedeći stavak 5.a:

„5.a EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda radi utvrđivanja sljedećega za potrebe stavka 5.:

(a)  šest nadzornih scenarija šoka koje treba primjenjivati na kamatne stope za svaku valutu;

(b)  zajedničkih pretpostavki modela i parametara s pomoću kojih institucije izračunavaju ekonomsku vrijednost vlasničkih instrumenata iz stavka 5.;

(c)  zajedničkih pretpostavki modela i parametara koje institucije odražavaju u svojim izračunima neto kamatnog prihoda i onoga što se smatra velikim smanjenjem.

EBA dostavlja Komisiji nacrt regulatornih tehničkih standarda u roku od [jedne godine nakon stupanja na snagu].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”.

(ca)  umeću se sljedeći stavci 7.a, 7.b i 7.c:

„7.a Radi razmjerne primjene odredbi iz ove Direktive i Uredbe br. 575/2013 nadležna tijela u okviru nadzorne provjere i ocjenjivanja detaljno opisuju na koji način uzimaju u obzir veličinu i opseg poslova institucije te složenost rizika koji proizlaze iz poslovnog modela institucije.

7.b U svrhu stavka 3.b ovoga članka EBA do 1. lipnja 2021. izdaje smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 kako bi pobliže utvrdila kvalitativne i kvantitativne kriterije i mjerne podatke za utvrđivanje transakcija strukturiranih tako da potencijalno dovedu do znatnih poreznih olakšica.

7.c EBA ispituje uvođenje tehničkih kriterija za postupak nadzorne provjere i ocjenjivanja rizika povezanih s izloženošću aktivnostima koje su u znatnoj mjeri povezane s okolišnim, socijalnim i upravljačkim ciljevima radi procjene, među ostalim, mogućih izvora i učinaka takvih rizika na institucije, uzimajući u obzir postojeću održivost izvješćivanja po institucijama, kao i rad na izvješću iz članka 501.da Uredbe (EU) br. 575/2013 .

Za potrebe prvog podstavka izvješće EBA-e obuhvaća najmanje sljedeće:

(a)  definiciju rizika povezanih s okolišnim, socijalnim i upravljačkim ciljevima te fizičkih i prijelaznih rizika, uključujući rizike povezane s amortizacijom imovine zbog regulatornih promjena te kvalitativnih i kvantitativnih kriterija i mjernih podataka koji su relevantni za procjenu tih rizika, kao i definiciju metodologije kojom se procjenjuje mogu li se takvi rizici pojaviti u kratkoročnom, srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju i mogu li imati znatan financijski učinak na instituciju;

(b)  mogućnost povećanja rizika povezanih s okolišnim, socijalnim i upravljačkim ciljevima te fizičkih i prijelaznih rizika za tu instituciju zbog znatnih koncentracija konkretne kreditne izloženosti;

(c)  opis postupaka kojima se institucija može koristiti za utvrđivanje i procjenu rizika povezanih s okolišnim, socijalnim i upravljačkim ciljevima te fizičkih i prijelaznih rizika te za upravljanje tim rizicima;

(d)  parametre i mjerne podatke kojima se nadzorna tijela i institucije mogu koristiti radi procjene učinka kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih rizika povezanih s okolišnim, socijalnim i upravljačkim ciljevima te fizičkih i prijelaznih rizika na kreditiranje i financijske posredničke transakcije;

(e)  pitanje bi li bilo primjereno utvrditi posebne kriterije za testiranje otpornosti na stres i analizu klimatskog scenarija usmjerenog na budućnost u portfeljima reguliranih subjekata kako bi se procijenili njihovi rizici povezani s okolišem te fizički i prijelazni rizici, uključujući rizike povezane s amortizacijom imovine zbog regulatornih promjena i usklađivanja kreditnih portfelja na razini Unije s klimatskom politikom.

EBA podnosi izvješće o svojim nalazima Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji do [dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Na temelju tog izvješća EBA može, ako je to primjereno, donijeti smjernice radi uvođenja kriterija koji se odnose na rizike povezane s okolišnim, socijalnim i upravljačkim ciljevima za postupak nadzorne provjere i ocjenjivanja, kojima se uzimaju u obzir nalazi iz izvješća EBA-e navedeni u ovom stavku.”

(19)  U članku 99. stavku 2. briše se točka (b).

(20)  Članak 103. briše se.

(21)  Članak 104. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Za potrebe članka 97., članka 98. stavaka 4. i 5., članka 101. stavka 4. i članka 102. te primjene Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela imaju barem sljedeće ovlasti:

(a)  mogu zahtijevati da dodatni kapitalni zahtjev institucija premašuje zahtjeve utvrđene Uredbom (EU) br. 575/2013, pod uvjetima iz članka 104.a;

(b)  mogu zahtijevati jačanje sustava, procesa, mehanizama i strategija koji se provode u skladu s člancima 73. i 74.;

(c)  mogu zahtijevati da institucije predstave plan za ponovnu uspostavu usklađenosti s nadzornim zahtjevima u skladu s ovom Direktivom i Uredbom (EU) br. 575/2013 te odrede rok za njegovu provedbu, uključujući poboljšanja tog plana u pogledu opsega i roka;

(d)  mogu zahtijevati da institucije primjenjuju posebne politike rezerviranja ili tretmana imovine u pogledu kapitalnih zahtjeva;

(e)  mogu ograničiti poslove, poslovanje ili mrežu institucija ili zahtijevati napuštanje djelatnosti koje su pretjerano rizične za stabilnost institucije;

(f)  mogu zahtijevati smanjenje rizika koji proizlaze iz djelatnosti, proizvoda i sustava institucija, uključujući eksternalizirane djelatnosti;

(g)  mogu zahtijevati da institucije ograniče varijabilne primitke na postotak neto prihoda ako ti primici nisu u skladu s održavanjem dobre kapitalne osnove;

(h)  mogu zahtijevati da institucije upotrijebe neto dobit za jačanje regulatornog kapitala;

(i)  mogu ograničiti ili zabraniti institucijama plaćanje raspodjela ili kamata dioničarima, članovima ili imateljima instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ako zabrana ne čini nastanak statusa neispunjavanja obveza institucije;

(j)  mogu odrediti dodatne izvještajne zahtjeve ili zahtjeve za češćim izvješćivanjem, uključujući izvješćivanje o pozicijama kapitala i likvidnosti;

(k)  mogu odrediti posebne zahtjeve za likvidnost, kao i ograničenja ročnih neusklađenosti između imovine i obveza;

(l)  mogu zahtijevati dodatna objavljivanja samo na ad hoc osnovi.

2. Za potrebe stavka 1. točke (j) nadležna tijela mogu institucijama odrediti dodatne izvještajne zahtjeve ili zahtjeve za češćim izvješćivanjem samo ako se informacije koje treba dostaviti ne udvostručuju i ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)  ispunjen je jedan od uvjeta iz točaka (a) i (b) članka 102. stavka 1.;

(b)  nadzorno tijelo smatra da je određivanje tih zahtjeva razumno radi prikupljanja dokaza iz članka 102. stavka 1. točke (b);

(c)  dodatne informacije potrebne su za plan nadzora institucije u skladu s člankom 99.

Smatra se da se informacije koje se mogu zahtijevati od institucija udvostručuju, kako je navedeno u prvom podstavku, ako su iste ili gotovo iste informacije nadležnom tijelu već dostupne, ako ih nadležno tijelo može samo izraditi ili do njih doći na drukčiji način, a da instituciji ne odredi izvještajni zahtjev. Ako su informacije nadležnom tijelu dostupne u drukčijem formatu ili je razina detalja drukčija nego u dodatnim informacijama koje treba dostaviti, nadležno tijelo ne smije zahtijevati dodatne informacije ako gotovo iste informacije može samostalno generirati unatoč drukčijem formatu ili razini detalja.”;

(b)  stavak 3. briše se.

(22)  Umeću se sljedeći članci 104.a, 104.b i 104.c:

„Članak 104.aDodatni kapitalni zahtjev

1.  Nadležna tijela određuju dodatni kapitalni zahtjev iz članka 104. stavka 1. točke (a) ▌ako na temelju provjera u skladu s člancima 97. i 101. utvrde da se na pojedinačnu instituciju odnosi bilo koja od sljedećih situacija:

(a)  institucija je izložena rizicima ili elementima rizika koji nisu pokriveni ili nisu dovoljno pokriveni kapitalnim zahtjevima navedenima u dijelu trećem, četvrtom, petom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 kako je utvrđeno u stavku 2.;

(b)  institucija ne ispunjava zahtjeve utvrđene u člancima 73. i 74. ove Direktive ili u članku 393. Uredbe (EU) br. 575/2013 te isključiva primjena drugih administrativnih ili nadzornih mjera možda neće biti dovoljna da se sustavi, procesi, mehanizmi i strategije poboljšaju u primjerenom vremenskom okviru;

(c)  smatra se da ispravci iz članka 98. stavka 4. nisu dovoljni da bi omogućili instituciji da u kratkom razdoblju proda svoje pozicije ili ih zaštiti od rizika bez ostvarivanja znatnih gubitaka u uobičajenim tržišnim uvjetima;

(d)  ocjenjivanje iz članka 101. stavka 4. upućuje na to da će neusklađenost sa zahtjevima za primjenu odobrenog pristupa vjerojatno dovesti do neadekvatnih kapitalnih zahtjeva;

(e)  institucija u više navrata ne uspijeva uspostaviti ili zadržati adekvatnu razinu dodatnog regulatornog kapitala kako je utvrđeno u članku 104. stavku 1. točki (b);

(ea)  druge situacije specifične za instituciju za koje nadležno tijelo smatra da su razlog za znatnu zabrinutost u vezi s nadzorom.

Nadležna tijela ne određuju dodatni kapitalni zahtjev iz članka 104. stavka 1. točke (a) za pokrivanje rizika nastalih za određene institucije zbog njihovih aktivnosti, uključujući one u kojima se odražava učinak određenih poslovnih modela ili tržišnih kretanja na profil rizičnosti pojedinačne institucije.

2.  Za potrebe stavka 1. točke (a) smatra se da rizici ili elementi rizika nisu pokriveni ili nisu dovoljno pokriveni kapitalnim zahtjevima navedenima u dijelu trećem, četvrtom, petom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 samo ako su iznosi, vrsta i raspodjela kapitala koje nadležno tijelo smatra adekvatnima uzimajući u obzir nadzornu provjeru procjene koju su institucije provele u skladu s člankom 73. prvim stavkom viši od kapitalnih zahtjeva institucije navedenih u dijelu trećem, četvrtom, petom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013.

Za potrebe prvog podstavka kapital koji se smatra adekvatnim pokriva sve značajne rizike ili elemente tih rizika koji su pokriveni ili nisu adekvatno pokriveni kapitalnim zahtjevom. To može uključivati rizike ili elemente rizika koji su izričito isključeni iz kapitalnih zahtjeva navedenih u dijelu trećem, četvrtom, petom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013. To može obuhvaćati sljedeće:

(a)  materijalne rizike specifične za pojedinu instituciju ili elemente tih rizika koji su izričito isključeni iz kapitalnih zahtjeva navedenih u dijelu trećem, četvrtom, petom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013;

(b)  materijalne rizike specifične za pojedinu instituciju ili elemente tih rizika koji su potencijalno podcijenjeni iako su ispunjeni važeći zahtjevi navedeni u dijelu trećem, četvrtom, petom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013.

Nadležna tijela procjenjuju rizike kojima je institucija izložena uzimajući u obzir specifični profil rizičnosti svake pojedinačne institucije. Rizici ili elementi rizika iz stavka 1. točke (a) ne obuhvaćaju rizike za koje je ovom Direktivom ili Uredbom (EU) br. 575/2013 predviđen prijelazni tretman ili rizike koji podliježu nastavku priznavanja odredbi.

Kamatni rizik koji proizlazi iz pozicija kojima se ne trguje može se smatrati znatnim ako dođe do slučaja iz članka 98. stavka 5., osim ako nadležno tijelo tijekom postupka provjere i ocjenjivanja zaključi da institucija nije pretjerano izložena kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje i da ona primjereno upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

3.  Nadležna tijela određuju razinu dodatnog regulatornog kapitala potrebnog u skladu s člankom 104. stavkom 1. točkom (a) kao razliku između kapitala koji se smatra adekvatnim u skladu sa stavkom 2. i kapitalnih zahtjeva navedenih u dijelu trećem, četvrtom, petom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013.

4.  Nadležna tijela zahtijevaju od institucija da ispunjavaju dodatni kapitalni zahtjev iz članka 104. stavka 1. točke (a) ▌regulatornim kapitalom pod sljedećim uvjetima:

(a)  ▌tri četvrtine dodatnog kapitalnog zahtjeva ispunjavaju se osnovnim kapitalom;

(b)  ▌tri četvrtine osnovnog kapitala sastoje se od redovnog osnovnog kapitala.

Odstupajući od prvog podstavka, nadležno tijelo može tražiti od institucije da ispuni svoj dodatni kapitalni zahtjev s većim udjelom osnovnog kapitala ili redovnog osnovnog kapitala ako je to potrebno i uzimajući u obzir posebne okolnosti u kojima se institucija nalazi.

Regulatorni kapital koji se upotrebljava za ispunjavanje dodatnog kapitalnog zahtjeva iz članka 104. stavka 1. točke (a) ne upotrebljava se za ispunjavanje bilo kojeg kapitalnog zahtjeva utvrđenog u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj iz članka 128. stavka 6. ove Direktive ili smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 104.b.

Odstupajući od trećeg podstavka, regulatorni kapital koji se upotrebljava za ispunjavanje dodatnog kapitalnog zahtjeva iz članka 104. stavka 1. točke (a) koji nadležna tijela određuju radi rješavanja problema rizika ili elemenata rizika koji nisu dovoljno pokriveni člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 može se upotrebljavati za ispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj iz članka 128. stavka 6. ove Direktive.

5.  Nadležno tijelo svakoj instituciji u pisanom obliku obrazlaže odluku o određivanju dodatnog kapitalnog zahtjeva iz članka 104. stavka 1. točke (a) barem jasnim prikazom potpune procjene elemenata iz stavaka 1. do 4. U slučaju iz stavka 1. točke (d) to uključuje posebno objašnjenje razloga zbog kojih se utvrđene smjernice o kapitalu više ne smatraju dostatnima.

Članak 104.bSmjernice o dodatnom regulatornom kapitalu

1.  U skladu sa strategijama i procesima iz članka 73. i nakon savjetovanja s nadležnim tijelom institucija uspostavlja adekvatnu razinu regulatornog kapitala s kojom je nadležno tijelo zadovoljno i koja je dovoljno viša od zahtjeva navedenih u dijelu trećem, četvrtom, petom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u ovoj Direktivi, uključujući dodatne kapitalne zahtjeve koje nadležna tijela određuju u skladu s člankom 104. stavkom 1. točkom (a), među ostalim, radi osiguravanja da regulatorni kapital institucije može apsorbirati moguće gubitke utvrđene nadzornim testiranjem otpornosti na stres iz članka 100., a da se pritom ne krši sljedeće:

(a)   minimalna razina regulatornog kapitala koju su utvrdila nadležna tijela, pri čemu nadležna tijela mogu uzeti u obzir vjerodostojne mjere u vezi s upravljanjem i dinamične ispravke bilance koje mogu trajati tijekom razdoblja predviđanja; ili

(b)  ▌kapitalni zahtjevi navedeni u dijelu trećem, četvrtom, petom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 te dodatni kapitalni zahtjevi koje nadležna tijela određuju u skladu s člankom 104. stavkom 1. točkom (a), pri čemu nadležna tijela uzimaju u obzir vjerodostojne mjere u vezi s upravljanjem i dinamične ispravke bilance koje mogu trajati tijekom razdoblja predviđanja.

2.  Nadležna tijela redovito preispituju razinu regulatornog kapitala koju svaka institucija određuje u skladu sa stavkom 1. uzimajući u obzir rezultate provjera i ocjenjivanja provedenih u skladu sa člancima 97. i 101., uključujući rezultate testiranja otpornosti na stres iz članka 100.

3.  Nadležna tijela priopćuju institucijama rezultate provjere iz stavka 2. te nadzorne smjernice o regulatornom kapitalu utvrđenom u skladu sa stavkom 1.

4.a  Regulatorni kapital koji se upotrebljava za ispunjavanje dodatnog kapitalnog zahtjeva iz stavka 1. ovog članka ne upotrebljava se za ispunjavanje bilo kojeg kapitalnog zahtjeva utvrđenog u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013, zahtjeva iz članka 104.a ove Direktive ili zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj iz članka 128. stavka 6. ove Direktive.

5.  Institucija koja ne ispunjava očekivanja iz stavka 3. ne podliježe ograničenjima iz članka 141.

5.a  EBA preispituje i dostavlja Komisiji izvješće o primjeni ovog članka, uključujući stavak 1. točke (a) i (b), u roku od tri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive. Komisija na temelju tog izvješća prema potrebi podnosi prijedlog zakonodavnog akta Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 104.cSuradnja sa sanacijskim tijelima

1.  Nadležna tijela savjetuju se sa sanacijskim tijelima prije nego što utvrde moguće dodatne kapitalne zahtjeve iz članka 104. stavka 1. točke (a) i prije nego što institucije obavijeste o bilo kakvim ispravcima koje očekuju u pogledu razine regulatornog kapitala u skladu s člankom 104.b. Nadležna tijela u tu svrhu stavljaju sanacijskim tijelima na raspolaganje sve dostupne informacije.

2.  Nadležna tijela obavješćuju relevantna sanacijska tijela o dodatnim kapitalnim zahtjevima koji su određeni institucijama u skladu s člankom 104. stavkom 1. točkom (a) i o svim ispravcima koje očekuju u pogledu razine regulatornog kapitala, što je institucijama priopćeno u skladu s člankom 104.b.”.

(23)  U članku 105. briše se točka (d).

(24)  U članku 108. briše se stavak 3.

(25)  U članku 109. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Nadležna tijela zahtijevaju od matičnih društava i društava kćeri na koja se primjenjuje ova Direktiva da ispunjavaju obveze propisane u odjeljku II. ovog poglavlja na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi, kako bi se osiguralo da su sustavi, procesi i mehanizmi koji se zahtijevaju u skladu s odjeljkom II. ovog poglavlja dosljedni i dobro integrirani te da je moguće dobiti sve podatke i informacije relevantne za nadzor. Ona posebno osiguravaju da matična društva i društva kćeri na koja se primjenjuje ova Direktiva provode te sustave, procese i mehanizme u svojim društvima kćerima koja ne podliježu ovoj Direktivi, uključujući one koje imaju poslovni nastan u offshore financijskim centrima. Ti sustavi, procesi i mehanizmi također su dosljedni i dobro integrirani i ta društva kćeri moraju biti sposobna pružiti podatke i informacije relevantne za nadzor. Društva kćeri na koja se ne primjenjuje ova Direktiva moraju ispunjavati zahtjeve specifične za sektor na pojedinačnoj razini.

3. Obveze koje proizlaze iz odjeljka II. ovog poglavlja, a koje se odnose na društva kćeri na koja se ne primjenjuje ova Direktiva, ne primjenjuju se ako matična institucija iz EU-a može dokazati nadležnim tijelima da je primjena odjeljka II. nezakonita prema zakonima treće zemlje u kojoj društvo kći ima poslovni nastan.

3.a Za potrebe stavka 2. EBA uz savjetovanje s ESMA-om izrađuje nacrt regulatornih standarda u vezi s praktičnim aspektima primjene pravila o primicima iz ove Direktive na društva kćeri na koja se ova Direktiva ne primjenjuje.

Uzimajući u obzir veličinu, unutarnju organizaciju i prirodu institucija, opseg i složenost njihovih aktivnosti te činjenicu da specifično zakonodavstvo u sektoru ima prednost ako su posebni zahtjevi iz ove Direktive u suprotnosti sa sektorskim zahtjevima, u tim nacrtima regulatornih standarda utvrđuju se kvalitativni i odgovarajući kvantitativni kriteriji za utvrđivanje kategorija preuzimatelja rizika grupe, kao i vrsta instrumenata koji odražavaju profil rizičnosti grupe.

U tom kontekstu EBA uz savjetovanje s ESMA-om i prema potrebi izmjenjuje postojeće regulatorne tehničke standarde u pogledu kriterija za utvrđivanje kategorija zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju znatan utjecaj na profil rizičnosti institucije u skladu s člankom 92. stavkom 2. ove Direktive.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(26)  Članak 113. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 113.Zajedničke odluke o bonitetnim zahtjevima za određenu instituciju

1.  Konsolidirajuće nadzorno tijelo i nadležna tijela odgovorna za nadzor nad društvima kćerima matične institucije iz EU-a ili matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a u državi članici čine sve što je u njihovoj moći kako bi donijeli zajedničku odluku o sljedećem:

(a)  o primjeni članaka 73. i 97. u svrhu određivanja adekvatnosti konsolidirane razine regulatornog kapitala grupe institucija s obzirom na njezin financijski položaj i profil rizičnosti, kao i zahtijevanu razinu regulatornog kapitala za primjenu članka 104. stavka 1. točke (a), na svaki subjekt iz grupe institucija, kao i na konsolidiranoj osnovi;

(b)  o mjerama za rješavanje svih značajnih pitanja i značajnih nalaza vezanih uz nadzor nad likvidnošću, kao i uz adekvatnost organizacije i postupanja s rizicima, kao što to zahtijeva članak 86., te u vezi s potrebom za zahtjevima za likvidnost za određenu instituciju u skladu s člankom 105. ove Direktive;

1a.  Konsolidirajuće nadzorno tijelo obavješćuje nadležna tijela odgovorna za nadzor nad društvima kćerima matične institucije iz EU-a, matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a u državi članici o bilo kakvoj prilagodbi konsolidirane razine regulatornog kapitala koja se očekuje u skladu s člankom 104.b stavkom 3.

2.  Zajedničke odluke iz stavka 1. donose se u sljedećim rokovima:

(a)  za potrebe stavka 1. točke (a), u roku od četiri mjeseca nakon što konsolidirajuće nadzorno tijelo drugim relevantnim nadležnim tijelima dostavi izvješće koje sadrži procjenu rizika grupe institucija u skladu s člankom 104.a;

(b)  za potrebe stavka 1. točke (b), u roku od četiri mjeseca nakon što konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavi izvješće koje sadržava procjenu profila likvidnosnog rizika grupe institucija, u skladu s člancima 86. i 105.;

(c)  za potrebe stavka 1. točke (c), u roku od četiri mjeseca nakon što konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavi izvješće koje sadržava procjenu rizika grupe institucija u skladu s člankom 104.b.

U zajedničkim odlukama s dužnom pozornosti se također razmatra procjena rizika društava kćeri, koju provode relevantna nadležna tijela u skladu s člancima 73., 97., 104.a i 104.b.

Zajedničke odluke iz stavka 1. točaka (a) i (b) iznose se i u potpunosti se obrazlažu u dokumentima koje konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavlja matičnoj instituciji iz EU-a. U slučaju neslaganja konsolidirajuće nadzorno tijelo savjetuje se s EBA-om, na zahtjev bilo kojeg relevantnog nadležnog tijela. Konsolidirajuće nadzorno tijelo može se savjetovati s EBA-om i na vlastitu inicijativu.

3.  Ako se ne donese takva zajednička odluka među nadležnim tijelima u rokovima iz stavka 2., odluku o primjeni članaka 73., 86. i 97., članka 104. stavka 1. točke (a), članka 104.b i članka 105. donosi na konsolidiranoj osnovi konsolidirajuće nadzorno tijelo, nakon pomnog razmatranja procjene rizika društava kćeri koju su provela relevantna nadležna tijela. Ako se na kraju razdoblja iz stavka 2. bilo koje od relevantnih nadležnih tijela obratilo EBA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, konsolidirajuće nadzorno tijelo odgađa svoju odluku i čeka odluku koju donosi EBA u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe, te donosi svoju odluku u skladu s odlukom EBA-e. Razdoblja iz stavka 2. smatraju se razdobljem mirenja u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010. EBA donosi svoju odluku u roku od mjesec dana. Predmet se ne upućuje EBA-i nakon isteka razdoblja od četiri mjeseca ili nakon donošenja zajedničke odluke.

Odluku o primjeni članaka 73., 86. i 97., članka 104. stavka 1. točke (a), članka 104.b i članka 105. donose relevantna nadležna tijela odgovorna za nadzor nad društvima kćerima matične kreditne institucije iz EU-a ili matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a na pojedinačnoj ili na potkonsolidiranoj osnovi nakon pomnog razmatranja mišljenja i ograda koje je iskazalo konsolidirajuće nadzorno tijelo. Ako se na kraju razdoblja iz stavka 2. bilo koje od relevantnih nadležnih tijela obratilo EBA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, nadležna tijela odgađaju svoju odluku i čekaju odluku koju EBA donosi u skladu s člankom 19. stavkom 3. te Uredbe, te donose svoju odluku u skladu s odlukom EBA-e. Razdoblja iz stavka 2. smatraju se razdobljem mirenja u smislu te Uredbe. EBA donosi svoju odluku u roku od mjesec dana. Predmet se ne upućuje EBA-i nakon isteka četiri mjeseca ili nakon donošenja zajedničke odluke.

Odluke se iznose i u potpunosti obrazlažu u dokumentu te uzimaju u obzir procjenu rizika, mišljenja i ograde ostalih nadležnih tijela, iskazane tijekom razdoblja iz stavka 2. Konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavlja dokument svim relevantnim nadležnim tijelima i matičnoj instituciji iz EU-a.

Ako je od EBA-e zatražen savjet, sva nadležna tijela uzimaju u obzir njezin savjet i obrazlažu sva značajna odstupanja od njega.

4.  Nadležna tijela u relevantnim državama članicama priznaju kao konačne i primjenjuju zajedničke odluke iz stavka 1. i odluke koje donose nadležna tijela ako nije donesena zajednička odluka iz stavka 3.

Zajedničke odluke iz stavka 1. i sve odluke donesene ako nije donesena zajednička odluka u skladu sa stavkom 3., ažuriraju se jednom godišnje ili, u iznimnim slučajevima, ako nadležno tijelo odgovorno za nadzor nad društvima kćerima matične institucije iz EU-a ili matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a, podnese pisani i u potpunosti obrazložen zahtjev konsolidirajućem nadzornom tijelu da ažurira odluku o primjeni članka 104. stavka 1. točke (a), članka 104.b i članka 105. U tom drugom slučaju ažuriranje se može provoditi na bilateralnoj osnovi između konsolidirajućeg nadzornog tijela i nadležnog tijela koje je podnijelo zahtjev.

5.  EBA sastavlja nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se osiguravaju jedinstveni uvjeti za primjenu postupka za donošenje zajedničke odluke iz ovog članka, s obzirom na primjenu članaka 73., 86. i 97., članka 104. stavka 1. točke (a), članka 104.b i članka 105. radi olakšavanja donošenja zajedničkih odluka.

EBA te nacrte provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 1. srpnja 2014.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”.

(27)  U članku 116. prvom podstavku dodaje se sljedeća rečenica:

„Kolegij nadzornih tijela osniva se ako su sva društva kćeri matične institucije iz EU-a, matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a smještena u trećoj zemlji.”

(27a)  U članku 117. dodaje se sljedeći stavak:

„4.a Nadležna tijela, financijsko-obavještajne jedinice i druga tijela koja imaju javnu dužnost nadziranja obveznika navedenih u članku 2. stavku 1. točkama 1. i 2. Direktive (EU) 2015/849 u pogledu poštovanja te Direktive blisko surađuju u okviru svojih nadležnosti i pružaju si međusobno informacije koje su u tu svrhu potrebne u skladu s ovom Direktivom, Uredbom (EU) 575/2013 i Direktivom (EU) 2015/849.”

(28)  U članku 119. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. U skladu s člankom 21.a države članice donose sve potrebne mjere za uključivanje financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga u nadzor na konsolidiranoj osnovi.”

(29)  U članku 120. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ako se na mješoviti financijski holding primjenjuju istovjetne odredbe prema ovoj Direktivi i prema Direktivi 2009/138/EZ, posebno u smislu nadzora zasnovanog na procjeni rizika, konsolidirajuće nadzorno tijelo može, uz suglasnost nadzornog tijela grupe u sektoru osiguranja, na taj mješoviti financijski holding primjenjivati samo odredbe Direktive koje se odnose na najvažniji financijski sektor kako je definirano u članku 3. stavku 2. Direktive 2002/87/EZ.”.

(29 a)  U članku 125. umeće se sljedeći stavak:

“1a. Ako je na temelju članka 111. konsolidirajuće nadzorno tijelo grupe s matičnim mješovitim financijskim holdingom različito od koordinacijskog tijela utvrđenog u skladu s člankom 10. Direktive 2002/87/EZ, ta dva tijela surađuju u svrhu primjene ove Direktive i Uredbe (EU) 575/2013 na konsolidiranoj osnovi. Kako bi se olakšala i uspostavila učinkovita suradnja, konsolidirajuće nadzorno tijelo i koordinacijsko tijelo imaju pisane sporazume o usklađivanju i suradnji.”

(29 b)  Članak 129. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 2., treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice koje odluče primijeniti takvo izuzeće o tome obavješćuju ESRB. ESRB u određenom vremenskom okviru prosljeđuje obavijesti Komisiji, EBA-i i nadležnim i imenovanim tijelima država članica kojih se to tiče.”

(b)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Institucije se ne smiju koristiti redovnim osnovnim kapitalom koji se održava radi ispunjavanja zahtjeva iz stavka 1. ovog članka za ispunjavanje bilo kojih od zahtjeva određenih člancima 104., 104.a ili smjernicama iz članka 104.b.

(29 c)  Članak 130. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 2., treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice koje odluče primijeniti takvo izuzeće o tome obavješćuju ESRB. ESRB u određenom vremenskom okviru prosljeđuje obavijesti Komisiji, EBA-i i nadležnim i imenovanim tijelima država članica kojih se to tiče.”

(b)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Institucije ispunjavaju zahtjev određen stavkom 1. redovnim osnovnim kapitalom, koji se nastavlja na redovni osnovni kapital koji se drži radi ispunjavanja kapitalnog zahtjeva određenog člankom 92. stavkom 1. točkama (a) do (c) Uredbe (EU) br. 575/2013, na zahtjev za održavanje zaštitnog sloja za očuvanje kapitala prema članku 129. ove Direktive i bilo koji zahtjev određen člancima 104.a i 104.b ove Direktive.”

(30)  ▌Članak 131. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

"1. Države članice imenuju tijelo odgovorno za utvrđivanje, na konsolidiranoj osnovi, globalnih sistemski važnih institucija (GSV institucije) i na pojedinačnoj, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj osnovi, ovisno o slučaju, ostalih sistemski važnih institucija (OSV institucije) kojima je izdano odobrenje za rad u njihovim državama. To tijelo je nadležno tijelo ili imenovano tijelo. Države članice mogu imenovati više od jednog tijela.

GSV institucija jedna je od sljedećih:

(a)   grupa koju vodi matična institucija iz EU-a, matični financijski holding iz EU-a ili matični mješoviti financijski holding iz EU-a; ili

(b)   institucija koja nije društvo kći matične institucije iz EU-a, matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a.

OSV institucija može biti grupa koju vodi matična institucija iz EU-a, matični financijski holding iz EU-a ili matični mješoviti financijski holding iz EU-a ili institucija.”.

(b)  u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„EBA, nakon savjetovanja s ESRB-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda o kriterijima za određivanje uvjeta za primjenu ovog stavka vezano uz ocjenu OSV institucija i metodologiju za izradu i kalibraciju stopa zaštitnog sloja. Ti regulatorni tehnički standardi uzimaju u obzir međunarodne okvire za domaće sistemski važne institucije te posebnosti Unije i država.

EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. lipnja 2020.

Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz drugog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”

(c)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Nadležno tijelo ili imenovano tijelo može zahtijevati od svih OSV institucija, na konsolidiranoj, potkonsolidiranoj ili pojedinačnoj osnovi, ovisno o slučaju, da održavaju zaštitni sloj za OSV instituciju u visini od 3% ukupnog izračunatog iznosa izloženosti riziku, koji se sastoji od redovnog osnovnog kapitala i nastavlja se na njega; u tom se pogledu vodi račun o kriterijima za utvrđivanje OSV institucija;

(d)  umeće se sljedeći stavak 5.a:

„5.a Nadležno tijelo ili imenovano tijelo mogu zatražiti zaštitni sloj za OSV instituciju u visini većoj od 3 % ukupnog izračunatog iznosa izloženosti riziku, uz odobrenje Komisije.

U roku od dva mjeseca od obavijesti iz stavka 7., ESRB dostavlja Komisiji mišljenje o primjerenosti zaštitnog sloja za OSV institucije. EBA može također dostaviti Komisiji svoje mišljenje o zaštitnom sloju u skladu s člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

U roku od dva mjeseca od obavijesti, Komisija, uzimajući u obzir ocjenu ESRB-a i EBA-e, ovisno o slučaju, te ako se uvjeri da zaštitni sloj za OSV institucije ne dovodi do nerazmjernih nepovoljnih utjecaja na cijeli financijski sustav drugih država članica ili njegove dijelove ili na financijski sustav Unije kao cjeline, stvarajući zapreku ispravnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, donosi provedbeni akti kojim ovlašćuje nadležno tijelo ili imenovano tijelo za donošenje predložene mjere.”

(e)  u stavku 7. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„7. Prije prvog ili prije ponovnog određivanja zaštitnog sloja za OSV instituciju, nadležno tijelo ili imenovano tijelo obavješćuje ESRB mjesec dana prije objave odluke iz stavka 5. ESRB u utvrđenom roku prosljeđuje obavijesti Komisiji, EBA-i i nadležnim i imenovanim tijelima država članica. U toj se obavijesti detaljno navodi:”

(f)  stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Ne dovodeći u pitanje članak 133. i stavak 5. ovog članka, kada je OSV institucija društvo kći GSV institucije ili OSV institucije koja ja matična institucija iz EU-a i na koju se odnosi primjena kapitalnih zahtjeva za zaštitni sloj za OSV instituciju na konsolidiranoj osnovi, zaštitni sloj koji se primjenjuje na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj razini za OSV instituciju ne smije biti veći od najmanje vrijednosti među sljedećim:

(a) zbroj veće od stopa zaštitnog sloja za GSV instituciju ili zaštitnog sloja za OSV instituciju koja se primjenjuje na grupu na konsolidiranoj razini i od 1% ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunatog u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013; i

(b) 3 % ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunatog u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili stope koju je Komisija odobrila za primjenu na grupu na konsolidiranoj razini.”

(g)  stavak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„9. Treba postojati ▌pet potkategorija GSV institucija. Najniža granica i granice između svake pojedine potkategorije utvrđuju se na temelju ocjena dobivenih metodologijom za utvrđivanje GSV institucija. Granične ocjene između susjednih potkategorija trebaju biti jasno definirane i poštovati načelo stalnog linearnog povećanja sistemskog značaja, između svake potkategorije, što dovodi do linearnog povećanja zahtjeva za dodatnim redovnim osnovnim kapitalom, uz iznimku najviše potkategorije. Za potrebe ovog stavka, sistemski značaj jest očekivani učinak poteškoća u poslovanju GSV institucije na globalno financijsko tržište. Najnižoj potkategoriji dodjeljuje se zaštitni sloj za GSV instituciju u visini od 1 % ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunatog u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, a zaštitni sloj koji se dodjeljuje svakoj potkategoriji uvećava se za 0,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunatog u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 do četvrte potkategorije i uključujući tu potkategoriju. Na najvišu potkategoriju zaštitnog sloja za GSV instituciju primjenjuje se zaštitni sloj od 3,5 % ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunatog u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Ako se institucija pozicionira u najvišu potkategoriju zaštitnog sloja za GSV instituciju, nakon toga se dodaje nova, dodatna potkategorija. Zaštitni sloj koji se dodjeljuje svakoj potkategoriji uvećava se za 1 % ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunatog u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.”

(h)  stavak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„12. Nadležno tijelo ili imenovano tijelo dostavlja ESRB-u nazive GSV institucija i OSV institucija i navodi potkategorije u koje su svrstane GSV institucije. ESRB u utvrđenom roku prosljeđuje obavijesti Komisiji i EBA-i te javno objavljuje njihove nazive. Nadležna tijela ili imenovana tijela javno objavljuju potkategorije u koje su svrstane GSV institucije.

Nadležno tijelo ili imenovano tijelo jednom godišnje provjerava utvrđivanje GSV i OSV institucija i svrstavanje GSV institucija u potkategorije i o rezultatu obavješćuje dotičnu sistemski važnu instituciju i ESRB, koji u utvrđenom roku prosljeđuje rezultate Komisiji i EBA-i. Nadležno tijelo ili imenovano tijelo javno objavljuju ažurirani popis utvrđenih sistemski važnih institucija i potkategorija u koje su svrstane sve utvrđene GSV institucije.”

(i)  stavak 13. zamjenjuje se sljedećim:

13. Sistemski važne institucije ne smiju upotrebljavati redovni osnovni kapital koji se drži za ispunjavanje zahtjeva iz stavaka 4. i 5. za ispunjavanje bilo kojih od zahtjeva određenih člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 i člancima 129. i 130. ove Direktive i bilo kojih od zahtjeva određenih člancima 102. i 104. ove Direktive.

(j)  stavak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„14. Kada grupa, na konsolidiranoj osnovi, podliježe zaštitnom sloju za GSV instituciju i zaštitnom sloju za OSV instituciju, primjenjuje se viši zaštitni sloj.

Kada institucija podliježe, na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi, zahtjevu za zaštitni sloj za OSV instituciju i zahtjevu za zaštitni sloj za sistemski rizik u skladu s člankom 133., primjenjuje se njihov zbroj.

Kada grupa, na konsolidiranoj osnovi, podliježe zaštitnom sloju za GSV instituciju, zaštitnom sloju za OSV instituciju i zaštitnom sloju za sistemski rizik u skladu s člankom 133., primjenjuje se zbroj sljedećeg:

(a) viši od zaštitnog sloja za GSV instituciju i zaštitnog sloja za OSV instituciju;

(b) zaštitni sloj za sistemski rizik u skladu s člankom 133.”

(30a)  Članak 133. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Svaka država članica može uvesti zaštitni sloj za sistemski rizik u obliku redovnoga osnovnoga kapitala za financijski sektor ili jednu ili više podskupina tog sektora te za sve ili podskupinu izloženosti, s ciljem sprečavanja i ublažavanja ▌sistemskih ili makrobonitetnih rizika koji nisu obuhvaćeni Uredbom (EU) br. 575/2013 i člankom 131. ove Direktive, i to u smislu rizika poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav i gospodarstvo u određenoj državi članici.”

(b)  stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

“3. Za potrebe stavka 1. ovog članka, od institucija se može zahtijevati da održavaju, uz redovni osnovni kapital koji održavaju za ispunjavanje kapitalnih zahtjeva određenih člankom 92. Uredbe (EU) 575/2013, zaštitni sloj za sistemski rizik u obliku redovnoga osnovnoga kapitala na temelju izloženosti na koje se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje u skladu sa stavkom 8. ovog članka, na pojedinačnoj, konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi, ovisno o slučaju u skladu s dijelom prvim, glavom II. te Uredbe.

Opća stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik izračunava se kao zbroj iznosa iz točaka (a) i (b) podijeljen s iznosom iz točke (c) te se iskazuje postotkom:

(a) svaki zaštitni sloj za sistemski rizik koji se primjenjuje na sve izloženosti za sve institucije ili, gdje je primjenjivo, na sve izloženosti za podskupine institucija;

(b) svaki zaštitni sloj za sistemski rizik koji se primjenjuje na izloženosti pojedinačnim sektorima ili podsektorima; i

(c) ukupni iznos izloženosti riziku izračunan u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Relevantno nadležno ili imenovano tijelo može zahtijevati od institucija da održavaju zaštitni sloj za sistemski rizik na pojedinačnoj, konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj razini. Zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje se na rizike koji nisu obuhvaćeni zaštitnim slojem za GSV instituciju ili zaštitnim slojem za OSV instituciju u skladu s člankom 131.

4. Institucije se ne smiju koristiti redovnim osnovnim kapitalom koji se održava za ispunjavanje zahtjeva iz stavka 3. za ispunjavanje bilo kojih od zahtjeva određenih člankom 92. Uredbe (EU) 575/2013 i člancima 129., 130. i 131. ove Direktive i bilo kojih od zahtjeva određenih člancima 102., 104., 104.a i smjernicama iz članka 104b. ove Direktive.”

(c)  stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Kada je institucija dio grupe ili podgrupe kojoj pripada GSV institucija ili OSV institucija, to se nikada ne tumači kao da ta institucija, na pojedinačnoj osnovi, podliježe zahtjevu za kombinirani zaštitni sloj koji je niži od zbroja zaštitnog sloja za očuvanje kapitala, protucikličkog zaštitnog sloja kapitala i zbroja zaštitnog sloja za OSV instituciju i zaštitnog sloja za sistemski rizik koji se na pojedinačnoj osnovi primjenjuje na nju.”

(d)  stavak 9. zamjenjuje se sljedećim:

9.  Zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje se na sve institucije ili na jednu ili više podskupina tih institucija za koje su tijela dotične države članice nadležna u skladu s ovom Direktivom i utvrđuje se postupnim ili ubrzanim stupnjevima prilagodbe . Moguće je uvesti različite zahtjeve za različite podskupine sektora, izloženosti sektorima ili, gdje je primjenjivo, podskupinama izloženosti sektorima. Zaštitni sloj za sistemski rizik ne primjenjuje se na rizike obuhvaćene okvirom iz članka 131.

(e)  stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(i)  uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„11. Prije prvog ili prije ponovnog određivanja stope zaštitnog sloja za sistemski rizik od najviše 3 %, nadležno tijelo ili imenovano tijelo obavješćuje ESRB mjesec dana prije objave odluke iz stavka 16. ESRB u utvrđenom roku prosljeđuje obavijesti Komisiji, EBA-i i nadležnim i imenovanim tijelima država članica kojih se to tiče. Ako se zaštitni sloj primjenjuje na izloženosti u trećim zemljama, nadležno tijelo ili imenovano tijelo također obavješćuje ESRB. ESRB prosljeđuje obavijest nadzornim tijelima tih trećih zemalja. U toj se obavijesti detaljno navodi:”

(ii)  točka (e) se briše.

(f)  stavak 12. mijenja se kako slijedi:

(i)  uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„12. Prije prvog određivanja ili prije ponovnog određivanja stope zaštitnog sloja za sistemski rizik u iznosu većem od 3 %, nadležno tijelo ili imenovano tijelo obavješćuje ESRB. ESRB u utvrđenom roku prosljeđuje obavijesti Komisiji, EBA-i i nadležnim i imenovanim tijelima država članica kojih se to tiče. Ako se zaštitni sloj primjenjuje na izloženosti u trećim zemljama, nadležno tijelo ili imenovano tijelo također obavješćuje ESRB. ESRB prosljeđuje obavijest nadzornim tijelima tih trećih zemalja. U toj se obavijesti detaljno navodi:”

(ii)  točka (e) se briše.

(g)  stavak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„14.Kada je jedna podskupina financijskog sektora društvo kći čije matično društvo ima poslovni nastan u drugoj državi članici, nadležno tijelo ili imenovano tijelo obavješćuje tijela te države članice, Komisiju i ESRB. U roku od 30 radnih dana od obavijesti, Komisija i ESRB izdaju preporuku o mjerama poduzetima u skladu s ovim stavkom. Kada se tijela ne slažu kao i u slučaju negativne preporuke Komisije i ESRB-a, nadležno tijelo ili imenovano tijelo mogu se obratiti EBA-i i tražiti njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Odluka o određivanju zaštitnog sloja za te izloženosti obustavlja se dok EBA ne donese odluku.”

(h)  u stavku 15. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

“15. U roku od 30 radnih dana od obavijesti iz stavka 12., ESRB dostavlja Komisiji mišljenje o primjerenosti zaštitnog sloja za sistemski rizik. EBA može također dostaviti Komisiji svoje mišljenje o zaštitnom sloju u skladu s člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”

(i)  u stavku 16. prvi podstavak mijenja se kako slijedi:

(i) točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) stopu ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik;”

(ii) umeće se sljedeća točka:

„(ba) izloženosti na koje se stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjuje;”

(30b)  U članku 134. stavak 2. zamjenjuje se kako slijedi:

„2. Države članice koje priznaju stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik za domaće institucije o tome obavješćuju ESRB. ESRB u utvrđenom roku prosljeđuje obavijesti Komisiji, EBA-i i državi članici koja određuje tu stopu zaštitnog sloja za sistemski rizik.”

(30c)  Članak 136. mijenja se kako slijedi:

(a)  u stavku 3. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„3. Svako imenovano tijelo ocjenjuje intenzitet cikličkog, makrobonitetnog ili sistemskog rizika na tromjesečnoj osnovi te, u slučaju promjena, određuje ili prilagođava odgovarajuću stopu protucikličkog zaštitnog sloja za svoju državu članicu i svako imenovano tijelo pri tome uzima u obzir:”

(b)  stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.  Svako imenovano tijelo najavljuje tromjesečno određivanje primjenjive stope protucikličkog zaštitnog sloja objavom na svojim internetskim stranicama. Ta najava uključuje barem sljedeće informacije:

(a)  primjenjivu stopu protucikličkog zaštitnog sloja;

(b)  relevantni omjer kredita i BDP-a i njegovo odstupanje od dugoročnog trenda;

(c)  smjernicu za zaštitni sloj izračunatu u skladu sa stavkom 2.;

(d)  obrazloženje za tu stopu zaštitnog sloja;

(e)  ako je stopa zaštitnog sloja povećana, datum od kojeg institucije moraju primjenjivati tu povećanu stopu zaštitnog sloja za potrebe izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala specifičnog za instituciju;

(f)  ako datum naveden u točki (e) nastupa prije isteka razdoblja od 12 mjeseci od datuma najave iz ovog stavka, pozivanje na izvanredne okolnosti koje opravdavaju taj kraći rok za primjenu;

(g)  ako je stopa zaštitnog sloja smanjena, okvirno razdoblje za vrijeme kojeg se ne očekuje povećanje stope zaštitnog sloja kapitala, zajedno s obrazloženjem tog razdoblja.

Imenovana tijela obavješćuju ESRB o primjenjivoj stopi protucikličkog zaštitnog sloja i o informacijama navedenima u točkama od (a) do (g) na tromjesečnoj osnovi. ESRB na svojim internetskim stranicama objavljuje sve tako priopćene stope zaštitnog sloja kapitala i povezane informacije.

Imenovana tijela država članica sudionica, kako je definirano Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013, također obavješćuju ESB o primjenjivoj stopi protucikličkog zaštitnog sloja i o informacijama navedenima u točkama od (a) do (g) na tromjesečnoj osnovi.

(31)  U članku 141. stavci 1. do 6. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Ne dovodeći u pitanje mjere iz članka 104. ove Direktive i poglavlja II. i III. Direktive 2014/59/EU, nadležna tijela zabranjuju svim institucijama koje ispunjavaju zahtjeve za kombinirani zaštitni sloj obavljanje raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom, kao i izvršavanje plaćanja po instrumentima dodatnog osnovnog kapitala ako bi to smanjilo redovni osnovni kapital do razine na kojoj se više ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.

2. Ne dovodeći u pitanje mjere iz članka 104. ove Direktive i poglavlja II. i III. Direktive 2014/59/EU, imenovana tijela zahtijevaju od institucija koje ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj da izračunavaju najveći raspodjeljivi iznos (NRI) u skladu sa stavkom 4. i obavješćuju nadležno tijelo o tom NRI-ju.

Ako se primjenjuje prvi podstavak, nadležna tijela zabranjuju svakoj takvoj instituciji poduzimanje bilo koje od sljedećih aktivnosti prije nego što izračuna NRI:

(a)  raspodjelu u vezi s redovnim osnovnim kapitalom;

(b)  stvaranje obveze isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplatu varijabilnog primitka ako je obveza plaćanja nastala u trenutku kada institucija nije ispunjavala zahtjev za kombinirani zaštitni sloj;

(c)  provođenje plaćanja po instrumentima dodatnog osnovnog kapitala.

3. Nadležna tijela zabranjuju svakoj instituciji koja ne ispuni zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ili ga premaši da obavlja raspodjelu iznosa većeg od NRI-ja, izračunatog u skladu sa stavkom 4., putem neke od aktivnosti iz stavka 2. drugog podstavka točaka (a), (b) i (c). ▌

4. Nadležna tijela zahtijevaju od institucija da izračunavaju tako da zbroj izračunan u skladu sa stavkom 5. množe faktorom određenim u skladu sa stavkom 6. NRI se umanjuje za svaku aktivnost iz točaka (a), (b) ili (c) drugog podstavka stavka 2.

5. Zbroj koji se množi u skladu sa stavkom 4. sastoji se od:

(a)  dobiti tekuće godine ostvarene tijekom poslovne godine koja nije uključena u redovni osnovni kapital u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, koja je umanjena za svaki iznos plaćen nakon neke od mjera iz točaka (a), (b) ili (c) drugog podstavka stavka 2. ovog članka;

uvećano za

(b)  dobiti tekuće godine ostvarene na kraju poslovne godine koja nije uključena u redovni osnovni kapital u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, koja je umanjena za svaki iznos plaćen nakon neke od mjera iz točaka (a), (b) ili (c) drugog podstavka stavka 2. ovog članka;

(c)  zadržanu zaradu, dobiti tekuće godine ostvarene tijekom poslovne godine i dobiti tekuće godine ostvarene na kraju poslovne godine, koje su već uključene u redovni osnovni kapital, ako su ostvarene na stalnoj osnovi i pod uvjetom da je ostvareno sljedeće:

(i) raspodjela je ograničena na iznos koji sprečava instituciju da smanji svoj redovni osnovni kapital na donji kvartil zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj;

(ii) institucija je dokazala nadležnim tijelima da može ostvariti tu dobit 12 mjeseci nakon kršenja i

(iii) nadležno tijelo odobrilo je plan za očuvanje kapitala iz članka 142.;

umanjeno za

(d)  iznose koji bi se plaćali na osnovi poreza ako bi se stavke iz točaka (a) i (b) ovog stavka zadržale.

6. Faktor se određuje na sljedeći način:

(a)  ako redovni osnovni kapital koji održava institucija, a koji se ne koristi za ispunjavanje ni jednog od kapitalnih zahtjeva iz članka 92.a i članka 92. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013, iz članaka 45.c i 45.d Direktive 2014/59/EU te iz članka 104. stavka 1. točke (a) ove Direktive, iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunatog u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 pripada u prvi (odnosno najniži) kvartil distribucije zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, faktor iznosi 0;

(b)  ako redovni osnovni kapital koji održava institucija, a koji se ne koristi za ispunjavanje ni jednog od kapitalnih zahtjeva iz članka 92.a i članka 92. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013, iz članaka 45.c i 45.d Direktive 2014/59/EU te iz članka 104. stavka 1. točke (a) ove Direktive, iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunatog u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 pripada u drugi kvartil distribucije zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, faktor iznosi 0,2;

(c)  ako redovni osnovni kapital koji održava institucija, a koji se ne koristi za ispunjavanje kapitalnih zahtjeva iz članka 92.a i članka 92. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013, iz članaka 45.c i 45.d Direktive 2014/59/EU te iz članka 104. stavka 1. točke (a) ove Direktive, iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunatog u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 pripada u treći kvartil distribucije zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, faktor iznosi 0,4;

(d)  ako redovni osnovni kapital koji održava institucija, a koji se ne koristi za ispunjavanje kapitalnih zahtjeva iz članka 92.a i članka 92. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013, iz članaka 45.c i 45.d Direktive 2014/59/EU te iz članka 104. stavka 1. točke (a) ove Direktive, iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunatog u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 pripada u četvrti (odnosno najviši) kvartil distribucije zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, faktor iznosi 0,6.

Donje i gornje granice svakog kvartila distribucije zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj izračunavaju se na sljedeći način:

 

 

„Qn” označuje redni broj odnosnog kvartila.”

(32)  Umeće se sljedeći članak 141.a:

„Članak 141.aNeispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj

1.  Smatra se da institucija ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj za potrebe članka 141. ako iznos i kvaliteta regulatornog kapitala i prihvatljivih obveza kojima ta institucija raspolaže nisu dostatni za to da se istodobno ispune zahtjev iz članka 128. stavka 6. i svaki od sljedećih zahtjeva:

(a)  iz članka 92. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjev iz članka 104. stavka 1. točke (a) ove Direktive;

(b)  iz članka 92. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjev iz članka 104. stavka 1. točke (a) ove Direktive;

(c)  iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 te zahtjev iz članka 104. stavka 1. točke (a) ove Direktive;

(ca)  iz članka 92. stavka 1. točaka (d) i (da) Uredbe (EU) br. 575/2013, ako je primjenjivo, te zahtjev iz članka 104.a ove Direktive;

(d)  iz članka 92.a Uredbe (EU) br. 575/2013 te članaka 45.c i 45.d Direktive 2014/59/EU.

Regulatorni kapital zadržan u svrhu ispunjavanja zahtjeva iz članka 128. stavka 6. ne upotrebljava se i za ispunjavanje zahtjeva iz članaka 45.c, 45.d i 45.e Direktive 2014/59/EU.

2.  Odstupajući od stavka 1., ne smatra se da institucija ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj za potrebe članka 141. ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)  institucija ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj iz članka 128. stavka 6. kad se on razmatra uz svaki zahtjev iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c);

(b)  isključivi uzrok neispunjavanja zahtjeva iz članka 128. stavka 6. kad se on razmatra uz zahtjev iz stavka 1. točke (d) nesposobnost je institucije da izda ili zamijeni obveze koje ne ispunjavaju kriterije prihvatljivosti ili dospijeća utvrđene u člancima 72.b i 72.c Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c)  neispunjavanje zahtjeva iz stavka 1. točke (d) ne traje duže od šest mjeseci;

(ca)  institucija o kojoj je riječ nije GSV institucija.”

(32a)  Članak 142. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Ako institucija ne ispunjava:

(a)  zahtjev za kombinirani zaštitni sloj; ili

(b)  kombinirani zahtjev za prilagodbu omjera financijske poluge koji se sastoji od protucikličke prilagodbe te prilagodbe za OSV institucije,

ona izrađuje plan za očuvanje kapitala i dostavlja ga nadležnom tijelu najkasnije u roku od 5 radnih dana nakon što je ustanovila da neće uspjeti ispuniti taj zahtjev, osim ako nadležno tijelo ne odobri produžetak tog roka na 10 dana.

Nadležna tijela izdaju takvo odobrenje samo u pojedinačnim slučajevima na temelju određene situacije pojedine kreditne institucije i uzimajući u obzir opseg i složenost poslova institucije.

(b)  u stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) plan i okvir za povećanje regulatornog kapitala kako bi se u cijelosti ispunili zahtjevi koje institucija nije ispunila u skladu sa stavkom 1.

(c)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Nadležno tijelo ocjenjuje plan za očuvanje kapitala te odobrava plan samo ako smatra da je vrlo vjerojatno da će se provođenjem plana očuvati ili prikupiti dovoljno kapitala koji bi instituciji omogućio ispunjavanje zahtjeva koji nije ispunila u skladu sa stavkom 1. u roku koji nadležno tijelo smatra primjerenim.”

(33)  U članku 145. dodaju se sljedeće točke (j) i (k):

„(j) dopunom članka 2. stavka 5.a i članka 2. stavka 5.b tako da na temelju informacija koje su joj dostupne utvrdi

(i)  ispunjavaju li institucije ili kategorije institucija uvjete iz tih članaka; ili

(ii)  jesu li institucije ili kategorije institucija prestale ispunjavati uvjete iz tih članaka;

(k) izmjenama popisa utvrđenog u članku 2. stavku 5.:

(i)  tako da briše institucije ili kategorije institucija ako relevantna institucija ili kategorija institucija više ne postoje;

(ii)  tako da unese potrebne izmjene ako se naziv relevantne institucije ili kategorije institucija promijenio.”.

(34)  U članku 146. briše se točka (a).

(35)  U članku 161. dodaje se sljedeći stavak 10.:

„10. Komisija do 31. prosinca 2023. preispituje provedbu i primjenu nadzornih ovlasti iz članka 104. stavka 1. točaka (j) i (l) i izvješćuje o tome te podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. ”

Članak 2.Prenošenje

1.  Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije [godinu dana nakon stupanja na snagu ove Direktive]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Države članice te odredbe primjenjuju od [jedne godine + jedan dan nakon stupanja na snagu ove Uredbe]. Međutim odredbe potrebne za usklađivanje s izmjenama iz članka 1. točaka 13. i 18., koje sadržavaju izmjene članaka 84. i 98. Direktive 2013/36/EU, primjenjuju se od [dvije godine nakon stupanja na snagu ove Direktive].

Kada države članice donose te odredbe, one prilikom svoje službene objave sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se to upućivanje uz njih navodi. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament  Za Vijeće

Predsjednik  Predsjednik

(1)

SL C 34, 31.1.2018., str. 5.

(2)

* Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.

(3)

  SL C […], […], str. […].

(4)

  SL C , , str.

(5)

  Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

(6)

  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(7)

  Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EZ, 2012/30/EZ i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014, str. 190.).

(8)

  Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).

(9)

  Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EZ, 2012/30/EZ i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).


POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov

Izuzeti subjekti, financijski holdinzi, mješoviti financijski holdinzi, naknade, nadzorne mjere i ovlasti te mjere za očuvanje kapitala

Referentni dokumenti

COM(2016)0854 – C8-0474/2016 – 2016/0364(COD)

Datum podnošenja EP-u

23.11.2016

 

 

 

Nadležni odbor

       Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

19.1.2017

 

 

 

Izvjestitelji

       Datum imenovanja

Peter Simon

24.11.2016

 

 

 

Razmatranje u odboru

28.2.2017

25.4.2017

3.5.2017

11.12.2017

 

22.2.2018

 

 

 

Datum usvajanja

18.6.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

44

5

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Hugues Bayet, Pervenche Berès, David Coburn, Thierry Cornillet, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Sven Giegold, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Cătălin Sorin Ivan, Petr Ježek, Barbara Kappel, Wolf Klinz, Georgios Kyrtsos, Philippe Lamberts, Werner Langen, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Fulvio Martusciello, Marisa Matias, Gabriel Mato, Alex Mayer, Bernard Monot, Caroline Nagtegaal, Stanisław Ożóg, Sirpa Pietikäinen, Anne Sander, Alfred Sant, Martin Schirdewan, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Kay Swinburne, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Andrea Cozzolino, Ashley Fox, Doru-Claudian Frunzulică, Syed Kamall, Alain Lamassoure, Thomas Mann, Luigi Morgano, Michel Reimon, Joachim Starbatty

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Christofer Fjellner, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Rupert Matthews

Datum podnošenja

28.6.2018


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

44

+

ALDE

Thierry Cornillet, Petr Ježek, Wolf Klinz, Caroline Nagtegaal, Ramon Tremosa i Balcells

ECR

Ashley Fox, Syed Kamall, Rupert Matthews, Stanisław Ożóg, Joachim Starbatty, Joachim Starbatty

ENF

Barbara Kappel

PPE

Burkhard Balz, Markus Ferber, Christofer Fjellner, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Georgios Kyrtsos, Alain Lamassoure, Esther de Lange, Werner Langen, Ivana Maletić, Thomas Mann, Fulvio Martusciello, Gabriel Mato, Sirpa Pietikäinen, Anne Sander, Theodor Dumitru Stolojan

S&D

Hugues Bayet, Pervenche Berès, Andrea Cozzolino, Jonás Fernández, Doru-Claudian Frunzulică, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Cătălin Sorin Ivan, Olle Ludvigsson, Alex Mayer, Luigi Morgano, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Paul Tang, Jakob von Weizsäcker

5

-

EFDD

David Coburn, Bernard Monot

ENF

Gerolf Annemans, Marco Zanni

S&D

Alfred Sant

8

0

EFDD

Marco Valli

GUE/NGL

Marisa Matias, Martin Schirdewan, Miguel Viegas

VERTS/ALE

Sven Giegold, Philippe Lamberts, Michel Reimon, Ernest Urtasun

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 20. srpnja 2018.Pravna napomena