Postupak : 2018/2038(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0244/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0244/2018

Rasprave :

PV 10/09/2018 - 22
CRE 10/09/2018 - 22

Glasovanja :

PV 11/09/2018 - 6.7
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0324

IZVJEŠĆE     
PDF 545kWORD 60k
28.6.2018
PE 620.798v03-00 A8-0244/2018

o provedbi posebnih mjera za Grčku u skladu s Uredbom (EU) 2015/1839

(2018/2038(INI))

Odbor za regionalni razvoj

Izvjestitelj: Pascal Arimont

OBRAZLOŽENJE – SAŽETI PREGLED ČINJENICA I REZULTATA ISTRAŽIVANJA
 PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

OBRAZLOŽENJE – SAŽETI PREGLED ČINJENICA I REZULTATA ISTRAŽIVANJA

Gospodarska i financijska kriza iz 2008. godine snažno je utjecala na nacionalne i regionalne proračune, ograničivši sredstva za sve vrste ulaganja u svim državama članicama, a posebno u Grčkoj.

U Grčkoj se programsko razdoblje 2007. – 2013. podudarilo s dugotrajnom i dubokom recesijom, prouzročenom globalnom ekonomskom i financijskom krizom, koja je razotkrila dugotrajne strukturne slabosti gospodarstva. Između 2007. i 2013. godine BDP se realno smanjio za 26 % i iako je recesija završila 2014. godine, rast BDP-a u posljednje dvije godine bio je manji od 1 %. Stopa zaposlenosti osoba u dobnoj skupini od 20 do 64 godine pala je sa 66 %, koliko je iznosila 2007., na 53 % 2013. godine, što znači da je zaposleno bilo samo nešto više od polovine radno sposobnog stanovništva. Tijekom istog razdoblja udio nezaposlenih u radnoj snazi skočio je s 8,4 % na 27,5 %.

Financijska ravnoteža javnog sektora, koji je već 2007. bilježio veliki deficit, dodatno je narušena naglim padom BDP-a. Godine 2009. deficit je dosegao 15 % BDP-a i unatoč mjerama štednje koje su nametnule financijske institucije u zamjenu za zajmove, 2013. godine on je i dalje iznosio 13 % BDP-a. Konsolidirani javni dug, koji je bio velik i prije krize, povećao se na 178 % BDP-a 2013., a toliki je otprilike bio i 2015. godine. Javna ulaganja u odnosu na BDP prepolovila su se između 2007. i 2013., iako je u sljedeće dvije godine zabilježeno određeno povećanje, te su 2015. ona u realnim vrijednostima iznosila tek nešto više od 50 % razine iz 2006.

U tim prilično teškim gospodarskim uvjetima ESI fondovi postali su mnogo važniji za sufinanciranje programa javnih ulaganja. Odobrena sredstva iz ESI fondova imala su ključnu ulogu u Grčkoj i mnogim državama članicama, a u nekim slučajevima činila su više od 50 % ukupnih javnih ulaganja.

Grčkoj su u razdoblju 2007. – 2013. dodijeljene ukupno 20,4 milijarde EUR sredstava kohezijske politike. U tom razdoblju EFRR i Kohezijski fond pomogli su Grčkoj da otvori više od 21 000 radnih mjesta, pokrene poslovanje više od 2400 poduzeća i izravno uloži u više od 30 000 malih i srednjih poduzeća, proširi pokrivenost širokopojasnim internetom na još 800 000 građana, unaprijedi gradski promet u korist više od 27 000 osoba, uloži u vodne projekte, od čega je pak koristi imalo više od 450 000 ljudi.

Za tekuće razdoblje 2014. – 2020. Grčkoj je u okviru 20 nacionalnih i regionalnih programa dodijeljeno 20,38 milijardi EUR iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, zbog čega je, dodaju li se nacionalni doprinosi od 4,6 milijardi EUR, proračun porastao na ukupno 24,98 milijardi EUR, koji će se uložiti u razna područja.

Između 2008. i 2015. godine u svim grčkim regijama došlo je do velikog pada BDP-a po glavi stanovnika u odnosu na prosjek EU-a, čime su više nego poništeni rezultati konvergencije postignuti između 2000. i 2008. U većini grčkih regija to je smanjenje BDP-a bilo veće od 3 % godišnje. Godine 2008. u tri od ukupno 13 regija BDP po glavi stanovnika bio je veći od 75 % prosjeka EU-a, dok je 2015. od tog prosjeka bio viši samo u dvije regije (regija glavnoga grada Atika (95 %) i regija Južni Egej koja obuhvaća Južne egejske otoke (75 %)).

Grčka se istodobno suočila s dosad neviđenim valom izbjeglica i migranata. U razdoblju između siječnja 2015. i ožujka 2016. više od milijun osoba prošlo je teritorijem Grčke, a više od 57 000 migranata ostalo je u Grčkoj.

Pogođena posljedicama financijske i izbjegličke krize Grčka se morala suočiti s manjkom likvidnosti i nedostatkom javnih sredstava za javna ulaganja potrebna za poticanje održivog gospodarskog oporavka.

Osim toga, od presudne je važnosti bilo da manjak likvidnosti i nedostatak javnih sredstava u Grčkoj ne ometaju ulaganja u okviru programa koji dobivaju potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF), Kohezijskog fonda (KF) te Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).

S obzirom na navedeno tu iznimnu situaciju trebalo je riješiti posebnim mjerama, zbog čega je Komisija predložila izmjenu Uredbe o zajedničkim odredbama kako bi se uvele ciljane mjere posebno namijenjene Grčkoj. Europski parlament i Vijeće, kao suzakonodavci, brzo su podržali Prijedlog Komisije. Cilj je bio hitna primjena ciljanih mjera posebno osmišljenih za Grčku.

Uredbom (EU) 2015/1839 uvode se posebne mjere za Grčku, među kojima su povećanje stope sufinanciranja EU-a na 100 %, ukidanje 95 %-tne gornje granice za kumulativni ukupni iznos predfinanciranja i međuplaćanja za programe iz razdoblja 2007. – 2013. iz EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda te 7 %-tno povećanje početnog predfinanciranja iz razdoblja 2014. – 2020. za 2015. i 2016. kada je riječ o EFRR-u, ESF-u, KF-u i EFPR-u.

Kao rezultat tih izvanrednih mjera Grčka je uz sredstva koja su prethodno predviđena 2015. i 2016. godine primila oko 2 milijarde EUR iz fondova EU-a. Pojačano ulaganje na početku razdoblja doprinijelo je općim naporima usmjerenima na pomoć Grčkoj te ima važnu ulogu u podupiranju gospodarstva u doba ograničene financijske likvidnosti.

Sredstva koje je EU isplatio u kontekstu provedbe Uredbe (EU) 2015/1839 uvelike su doprinijela znatnom smanjenju broja projekata koji inače ne bi bili dovršeni na završetku programskog razdoblja, što je rezultiralo uspješnim završetkom razdoblja 2007. – 2013. i pozitivno djelovalo na gospodarstvo općenito.

Procjenjuje se da je zahvaljujući dodatnim ulaganjima iz kohezijske i regionalne razvojne politike grčki BDP 2015. godine porastao malo više od 2 % iznad razine koju bi dosegao bez tih sredstava.

Stoga je na temelju povećanja stope sufinanciranja i uvođenja fleksibilnog ulaganja sredstava EU-a Uredbom o izmjeni omogućeno da regionalne politike EU-a učinkovito doprinesu ublažavanju utjecaja gospodarske i financijske krize u Grčkoj.

Iako se takva fleksibilnost može poticati i u iznimnim okolnostima, treba imati na umu da je glavni cilj kohezijske politike EU-a stvaranje dodane vrijednosti za javno i privatno financiranje. U tom smislu izvanredne mjere poput onih predviđenih u Uredbi (EU) 2015/1839 mogu se opravdati samo u iznimnim slučajevima.


PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi posebnih mjera za Grčku u skladu s Uredbom (EU) 2015/1839

(2018/2038(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. srpnja 2015. Naslovljenu „Novi početak za zapošljavanje i rast u Grčkoj” (COM(2015)0400),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1839 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2013. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 s obzirom na posebne mjere za Grčku(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/825 o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020.(3),

–  uzimajući u obzir radni dokument Europske komisije od 19 rujna 2016. naslovljen „Ex post evaluacija Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda 2007. – 2013.” (SWD(2016)0318),

–  uzimajući u obzir izvješće grčkog Ministarstva gospodarstva i razvoja o korištenju iznosa u skladu s Uredbom (EU) 2015/1839 (programsko razdoblje 2007. – 2013.)(4),

–   uzimajući u obzir pitanje za usmeni odgovor upućen Komisiji o provedbi Uredbe (EU) 2015/1839 s obzirom na posebne mjere za Grčku (O-000100/2017(B8-0001/2018),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika te članak 1. stavak 1. točku (e) Priloga 3. odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A8-0244/2018),

A.  budući da je kohezijska politika izraz solidarnosti i glavni investicijski instrument EU-a, koji obuhvaća sve regije i smanjuje nejednakosti; budući da su se tijekom gospodarske i financijske krize njezina dodana vrijednost i fleksibilnost potvrdili u više navrata; budući da je s postojećim proračunskim sredstvima kohezijska politika pridonijela održavanju prijeko potrebnih javnih ulaganja, pomogla da se spriječi još veća kriza i omogućila državama članicama i regijama da primjene prilagođene odgovore s ciljem povećanja njihove otpornosti na neočekivane događaje i vanjske šokove;

B.  budući da su potpore iz EFRR-a i Kohezijskog fonda između 2007. i 2015. godine u Grčkoj iznosile 15,8 milijardi EUR, što je otprilike 19 % iznosa ukupnih državnih kapitalnih rashoda;

C.  budući da je gospodarska i financijska kriza dovela do trajno negativnih stopa rasta u Grčkoj, koje nije bilo moguće riješiti trima međunarodnim paketima pomoći, i ozbiljnih problema u pogledu likvidnosti i nedostatka javnih sredstava;

D.  budući da je Grčku i grčke otoke posebno snažno pogodila izbjeglička i migracijska kriza, koja se i dalje nastavlja, i da su zbog sve većeg priljeva migranata i izbjeglica ta područja pod velikim pritiskom, što je dovelo do golemog pada lokalne gospodarske aktivnosti, posebno u području turizma;

E.  budući da se između 2007. i 2013. godine grčki BDP realno smanjio za 26 % i da je, iako je recesija završila 2014. godine, rast BDP-a tijekom sljedeće dvije godine bio je manji od 1 %; budući da je stopa zaposlenosti pala sa 66 % na 53 % u 2013., što znači da je samo više od polovine radno sposobnih osoba bilo zaposleno, dok se tijekom istog razdoblja nezaposlenost povećala s 8,4 na 27,5 %, što je snažno utjecalo na kupovnu moć grčkog stanovništva i ozbiljno se odrazilo na nekoliko sektora, uključujući zdravstvenu skrb; budući da prema najnovijim podacima Eurostata stopa nezaposlenosti iznosi 20,8 %, uz visoku razinu nezaposlenosti mladih;

F.  budući da su Komisija i suzakonodavci 2015. potvrdili da je kriza Grčku pogodila na jedinstven način, što je moglo ozbiljno utjecati i na dovršetak operacija u okviru operativnih programa za razdoblja 2000. – 2006. i 2007. – 2013. i početak provedbe programa kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020.;

G.  budući da je svrha donošenja Uredbe (EU) 2015/1839 bilo osiguravanje likvidnosti u Grčkoj u ključnom trenutku prije zaustavljanja provedbe programa i propuštanja bitnih prilika za ulaganje, jer bi znatni iznosi bili vraćeni u slučaju da se projekti iz razdoblja 2000. – 2006. i 2007. – 2013. nisu dovršili;

H.  budući da je Uredbom (EU) 2015/1839 utvrđeno dodatno početno predfinanciranje za programsko razdoblje 2014. – 2020. u dvije rate u visini od po 3,5 % iznosa potpore iz fondova kohezijske politike i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) kao i primjena stope sufinanciranja od 100 % prihvatljivih izdataka u programskom razdoblju 2007. – 2013. i rano oslobađanje posljednjih 5 % preostalih isplata EU-a, koje su se trebale zadržati do zatvaranja programa;

I.  budući da je Uredba donesena kako bi se u što kraćem roku odgovorilo na tešku krizu te osiguralo da Grčka raspolaže dostatnim financijskim sredstvima za dovršetak projekata u okviru programskog razdoblja 2007. – 2013. i početak provedbe u okviru tekućeg razdoblja;

J.  budući da je u skladu s člankom 152. stavkom 6. podstavkom 2. Grčka do kraja 2016. morala Komisiji podnijeti izvješće o provedbi odredaba koje se odnose na primjenu stope sufinanciranja od 100 % i gornje granice za plaćanja za programe na kraju programskog razdoblja;

K.  budući da je EU financirao i 95 % ukupnih ulaganja u okviru financijskog razdoblja 2007. – 2013. u Grčkoj (inače se primjenjuje gornja granica od 85 %) u skladu s mjerom dodatnog plaćanja iz Uredbe (EU) br. 1311/2011;

L.  budući da je u listopadu 2015. otvoren namjenski račun na koji su prenesena sva sredstva namijenjena za projekte koje financira EU kako bi se osiguralo da se ona upotrebljavaju samo za plaćanja korisnicima i operacije u okviru operativnih programa;

M.  budući da Grčka od 2011. godine koristi i potporu koju joj osigurava Radna skupina Europske komisije za Grčku u obliku tehničke pomoći njezinom procesu reforme, a od 2015. godine i pomoć Službe za potporu strukturnim reformama u pogledu pripreme, izrade, provedbe i ocjenjivanja reformi za poticanje rasta; budući da je Uredba (EU) 2017/825 o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. stupila na snagu 20. svibnja 2017. i da je to bio važan trenutak u smislu obveza Službe za potporu strukturnim reformama u korist zainteresiranih država članica, uključujući Grčku;

1.  ponovno ističe važnu ulogu kohezijske politike u ostvarivanju ciljeva EU-a za pametan, održiv i uključiv rast, u borbi protiv nezaposlenosti, smanjenju nejednakosti, jačanju konkurentnosti svih regija EU-a te izražavanju europske solidarnosti i dopunjavanju drugih politika; osim toga, podsjeća na to da su europski strukturni i investicijski fondovi glavni izvor izravnih ulaganja u Grčku;

2.  prima na znanje izvješće o korištenju sredstava u skladu s Uredbom (EU) 2015/1839 za programsko razdoblje 2007. – 2013., koje je trebalo biti dovršeno krajem 2016., primjećuje da su grčka nadležna tijela dostavila izvješće u svibnju 2017. i nakon nekoliko zahtjeva stavila na raspolaganje Parlamentu u prosincu 2017.; pozitivnim ocjenjuje to što je Komisija Parlamentu dala privremenu ocjenu popisa 181 prioritetnog projekta, koji su dosegli vrijednost od 11,5 milijardi EUR, tj. 55 % ukupnih dodijeljenih sredstava iz EFRR-a, Kohezijskog fonda i ESF-a za Grčku za razdoblje od 2007. do 2013., od čega je njih 118 uspješno provedeno do kraja programskog razdoblja, dok se za njih 24 smatra da su u fazi postupnog ukidanja;

3.  ističe da je prema podacima iz navedenog izvješća nakon donošenja Uredbe s obzirom na posebne mjere za Grčku izravan utjecaj na likvidnost 2015. godine iznosio 1 001 709 731,50 EUR, a 2016. godine 467 674 209,45 EUR; primjećuje, nadalje, da je osim povećanja početnog predfinanciranja za programsko razdoblje 2014. – 2020. Grčka primila otprilike 2 milijarde EUR u razdoblju 2015. – 2016.;

4.  pozdravlja činjenicu da su isplaćeni iznosi bili usmjereni na širok raspon projekata: prometnu i drugu infrastrukturu (okoliš, turizam, kulturu, urbanu i ruralnu obnovu, socijalnu infrastrukturu), projekte informacijskog društva i mjere za razvoj ljudskih resursa; pozdravlja, osim toga, i činjenicu da se 63 % ukupnih plaćanja za projekte državnih potpora odnosilo na potporu za poduzeća i poslovne projekte, što je izravno doprinijelo konkurentnosti i smanjenju poduzetničkog rizika, dok se 37 % tih plaćanja odnosilo na mjere državne potpore usmjerene na infrastrukturne projekte, čime su se dopunile mjere za poboljšanje tržišnih uvjeta i poslovanja;

5.  pozdravlja činjenicu da se u izvješću koje su dostavila grčka nadležna tijela potvrđuje da je povećanje likvidnosti značilo i povećanje financijskih prihoda za otprilike 1,5 milijardi EUR te proširenje programa javnih ulaganja za razdoblje 2015. – 2016.;

6.  pozdravlja učinke mjera na jačanje gospodarske aktivnosti, normalizaciju i konsolidaciju prometa i obrtnog kapitala brojnih poduzeća, stvaranje i zadržavanje radnih mjesta te dovršetak važnih proizvodnih infrastruktura, što se također odrazilo u snažnom utjecaju na porezne prihode u proračunu;

7.  razumije da su sredstva koja je EU uplatio uslijed provedbe Uredbe iskorištena 2015. godine za dovršenje projekata u okviru operativnih programa do kraja razdoblja prihvatljivosti kao i to da je 2016. preostali iznos uplaćen uz nacionalna sredstva također doprinio zaključenju drugih projekata;

8.  pozdravlja činjenicu da su se grčke vlasti obvezale reorganizirati klasifikaciju projekata i utvrditi glavne projekte koji će biti odabrani za dovršenje; naglašava da je to znatno pomoglo u prevladavanju institucionalnih i administrativnih prepreka te utvrđivanju prioritetnih mjera koje treba provesti bez odgode i na taj način spriječiti financijske ispravke; pozdravlja činjenicu da su sredstva EU-a stavljena na raspolaganje u skladu s Uredbom (EU) 2015/1839 dovela do znatnog smanjenja broja projekata proglašenih nedovršenima; primjećuje da u usporedbi s programskim razdobljem 2000. – 2006., u kojem nije dovršeno približno 900 projekata, u vrijeme podnošenja konačnih zahtjeva za programsko razdoblje 2007. – 2013. još nije bilo završeno njih 79, no očekuje se da će se ti projekti dovršiti na temelju dodjele nacionalnih sredstava;

9.  ističe da je apsorpcija sredstava iz strukturnih fondova znatno povećana i da je stopa plaćanja na kraju ožujka 2016. u Grčkoj za programsko razdoblje 2007. – 2013. bila iznad 97 % (5)4i da u skladu sa stupnjem izvršenja ukupnih plaćanja i razinom nepodmirenih obveza („reste à liquider”) za programe u razdoblju 2007. – 2013. na dan 31. ožujka 2018. Grčka nema nepodmirenih obveza u okviru naslova 1b5; pozdravlja činjenicu da je Grčka prva država članica koja je dosegla stopu apsorpcije od 100 % (za usporedbu prosjek EU-a je 96 %);

10.  priznaje, međutim, da stopa apsorpcije pruža samo okvirne informacije i da se naglasak na apsorpciju sredstava ne bi trebao stavljati na uštrb kvalitete, dodane vrijednosti i djelotvornosti ulaganja; napominje da su posebne mjere makroekonomske prirode te da je teško pratiti njihove učinke na pojedine projekte;

11.  podsjeća na to da europski strukturni i investicijski fondovi u velikoj mjeri utječu na BDP te na socijalnu, gospodarsku i teritorijalnu koheziju općenito; procjenjuje se da je u Grčkoj 2015. godine na temelju ulaganja poduprtih u okviru kohezijske politike i politike ruralnog razvoja, na kraju prethodnog programskog razdoblja, BDP porastao više od 2 % iznad razine na kojoj bi bilo bez dodjele financijskih sredstva; podsjeća na to da upotreba strukturnih fondova EU-a uvijek mora biti usmjerena na ostvarivanje ciljeva koji se temelje na Ugovorima, stvarne dodane vrijednosti EU-a i prioriteta Unije te biti ambicioznija od samog rasta BDP-a;

12.  prima na znanje analizu usklađenu s pravnim zahtjevima, uglavnom kvantitativne prirode, izvješća o uporabi sredstava na temelju Uredbe (EU) 2015/1839 u vezi s programskim razdobljem 2007. – 2013. koje su dostavila grčka nadležna tijela; priznaje da učinak posebnih mjera nije moguće odvojiti od ukupnog utjecaja europskih strukturnih i investicijskih fondova u Grčkoj, no smatra da bi kvalitativna procjena, iako teško provediva, pomogla u nadopunjavanju analize i razumijevanju dobivenih rezultata; potiče Komisiju da stavi na raspolaganje više informacija u pogledu socijalnih i ekoloških aspekata veće konkurentnosti, produktivnosti i održivosti;

13.  uvažava činjenicu da je prema konačnim podacima podnesenima Komisiji na dan 31. prosinca 2016. iznos zahtjeva grčkih tijela za plaćanjem iznosio 1,6 milijardi EUR i da je Grčka na dan 31. ožujka 2018. godine imala stopu provedbe od 28 % za razdoblje 2014.-2020.(6)6, zbog čega je dospjela među države članice s najboljim rezultatima provedbe, unatoč nekim razlikama koje ipak treba naglasiti s obzirom na razinu distribucije i apsorpcije pojedinih fondova; nadalje, podupire donošenje Uredbe 2015/1839 kao važne mjere za pružanje prilagođene potpore u ključnom trenutku za Grčku; pozdravlja činjenicu da je, kako se i zahtijevalo, dodatno predfinanciranje bilo u potpunosti pokriveno zahtjevima za međuplaćanje u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, no izražava žaljenje zbog toga što punog pokrivanja nije bilo u slučaju Europskog socijalnog fonda (otprilike 4 %) ili Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo;

14.  podsjeća na važnost održivih strukturnih reformi; prima na znanje poduzete napore i poziva Grčku da nastavi u potpunosti iskorištavati mogućnosti za pomoć u okviru Programa potpore strukturnim reformama kako bi se stvorilo zdravo poslovno okruženje za učinkovitu i djelotvornu uporabu europskih strukturnih i investicijskih fondova te za maksimalno povećanje njihova socioekonomskog učinka;

15.  uviđa da su regionalne politike ublažile posljedice financijske krize kao i kontinuirane fiskalne konsolidacije u nekoliko država članica u vidu pružanja potpore javnim ulaganjima i fleksibilnim investicijama EU-a na temelju reprogramiranja sredstava ili povećanja stope sufinanciranja; u tom kontekstu naglašava važnost osiguravanja odgovarajućeg financiranja za sljedeći višegodišnji financijski okvir; ipak, ponavlja da bi kohezijsku politiku trebalo smatrati glavnim instrumentom za javna ulaganja i katalizatorom za privlačenje dodatnih javnih i privatnih sredstava te da bi slične mjere koje dovode do smanjenja nacionalnih kvota za sufinanciranje potrebnih za dobivanje sredstava za operativne programe koji se financiraju iz strukturnih fondova, za Grčku ili drugu državu članicu, trebalo predvidjeti samo u iznimnim slučajevima te prije njihova donošenja i provedbe, preispitati iz perspektive njihove učinkovitosti i valjano opravdati;

16.  primjećuje da su neke regije suočene s poteškoćama u sufinanciranju projekata u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva stoga Komisiju da hitno, u kontekstu europskog semestra i Pakta o stabilnosti i rastu, procjeni učinak regionalnih investicija sufinanciranih posredstvom europskih strukturnih i investicijskih fondova, a posebice ulaganja u manje razvijenim regijama, na izračun deficita opće države;

17.  podsjeća grčka nadležna tijela na važnost jamčenja odgovarajuće komunikacije i vidljivosti ulaganja u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova;

18.  pozdravlja preliminarnu ocjenu prema kojoj se očekuje da će programsko razdoblje 2007. – 2013. biti zaključeno bez gubitka sredstava za Grčku; traži od Komisije da obavijesti Parlament o rezultatima postupka zaključivanja, za koji se očekuje da će biti završen u prvoj polovini 2018., kao i da dostavi ažurirane podatke o projektima koje treba dovršiti s nacionalnim fondovima i o projektima koji još nisu bili dovršeni na dan 31. ožujka 2018.;

19.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

(2)

SL L 270, 15.10.2015., str. 1.

(3)

SL L 129, 19.5. 2017., str. 1.

(4)

Atena, svibanj 2017.

(5)

4 Radni dokument Europske komisije o ex post evaluaciji Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda 2007. – 2013.

5 Stupanj izvršenja ukupnih plaćanja i razina „reste à liquider” za naslov lb (programi 2007. – 2013.) – Imenovanje nadležnih nacionalnih tijela i stupanj izvršenja međuplaćanja za operativne programe ESIF-a za razdoblje 2014. – 2020. (stanje na dan 31. ožujka 2018.).

(6)

6 Stupanj izvršenja ukupnih plaćanja i razina „reste à liquider” za naslov lb (programi 2007. – 2013.) – Imenovanje nadležnih nacionalnih tijela i stupanj izvršenja međuplaćanja za operativne programe ESIF-a za razdoblje 2014. – 2020. (stanje na dan 31. ožujka 2018.).


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

20.6.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

36

2

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Andrea Cozzolino, Rosa D’Amato, John Flack, Aleksander Gabelic, Michela Giuffrida, Ivan Jakovčić, Marc Joulaud, Constanze Krehl, Sławomir Kłosowski, Louis-Joseph Manscour, Martina Michels, Iskra Mihaylova, Andrey Novakov, Konstantinos Papadakis, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Liliana Rodrigues, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Ángela Vallina, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

John Howarth, Elsi Katainen, Tunne Kelam, Ivana Maletić, Bronis Ropė, Milan Zver

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Jonathan Bullock, Andrzej Grzyb


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

36

+

ALDE

Ivan Jakovčić, Elsi Katainen, Iskra Mihaylova, Matthijs van Miltenburg

ECR

John Flack, Sławomir Kłosowski, Mirosław Piotrowski, Ruža Tomašić

EFDD

Rosa D'Amato

GUE/NGL

Martina Michels, Ángela Vallina

PPE

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Andrzej Grzyb, Marc Joulaud, Tunne Kelam, Ivana Maletić, Lambert van Nistelrooij, Andrey Novakov, Stanislav Polčák, Ramón Luis Valcárcel Siso, Joachim Zeller, Milan Zver

S&D

Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Andrea Cozzolino, Aleksander Gabelic, Michela Giuffrida, John Howarth, Constanze Krehl, Louis-Joseph Manscour, Liliana Rodrigues, Derek Vaughan, Kerstin Westphal

VERTS/ALE

Bronis Ropė, Monika Vana

2

-

EFDD

Jonathan Bullock

NI

Konstantinos Papadakis

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 29. kolovoza 2018.Pravna napomena