Postupak : 2017/2253(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0263/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0263/2018

Rasprave :

PV 10/09/2018 - 26
CRE 10/09/2018 - 26

Glasovanja :

PV 11/09/2018 - 6.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0326

IZVJEŠĆE     
PDF 531kWORD 57k
18.7.2018
PE 619.408v03-00 A8-0263/2018

o odnosima između EU-a i trećih zemalja u pogledu regulacije i nadzora financijskih usluga

(2017/2253(INI))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Brian Hayes

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o odnosima između EU-a i trećih zemalja u pogledu regulacije i nadzora financijskih usluga

(2017/2253(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće od 25. veljače 2009. koje je sastavila Skupina na visokoj razini za financijski nadzor u EU-u kojom predsjeda Jacques de Larosière,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 11. ožujka 2014. s preporukama Komisiji u vezi s revizijom Europskog sustava financijskog nadzora (engl. European System of Financial Supervision – ESFS)(1),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 15. svibnja 2014. naslovljen „Gospodarski pregled programa za regulaciju financijskog sustava” (SWD(2014)0158),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 8. kolovoza 2014. o djelovanju europskih nadzornih tijela (engl. European Supervisory Authorities – ESAs) i Europskog sustava financijskog nadzora (COM(2014)0509),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. travnja 2016. o ulozi EU-a u okviru međunarodnih financijskih, monetarnih i regulatornih institucija i tijela(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. studenog 2016. naslovljenu „Poziv na očitovanje – regulatorni okvir EU-a za financijske usluge” (COM(2016)0855),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u: Put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj(3),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 27. veljače 2017. naslovljen „Odluke EU-a o istovjetnosti u politici financijskih usluga: pregled” (SWD(2017)0102),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. ožujka 2018. o okviru za budući odnos EU-a i Ujedinjene Kraljevine(4),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0263/2018),

A.  budući da je nakon financijske krize u području financija doneseno više od 40 novih zakonodavnih akata EU-a i da 15 od tih akata sadržava „odredbe o trećim zemljama” kojima se Komisiji, u ime EU-a, daje diskrecijsko pravo da jednostrano odlučuje o tome mogu li se regulatorna pravila u stranim jurisdikcijama smatrati istovjetnima;

B.  budući da su pojmovi istovjetnosti i jedinstvene putovnice za obavljanje financijskih usluga jasno odvojeni i da su njima predviđena različita prava i obveze za regulatore, nadzornike, financijske institucije i sudionike na tržištu; budući da se odlukama o istovjetnosti ne dodjeljuju jedinstvene putovnice financijskim institucijama u trećim zemljama budući da je taj koncept neraskidivo povezan s unutarnjim tržištem koje ima zajednički regulatorni, nadzorni, provedbeni i sudbeni okvir;

C.  budući da ni jedan sporazum o trgovini koji je EU sklopio nikad nije uključivao odredbe o prekograničnom obostranom pristupu za financijske usluge;

D.  budući da ne postoji jedinstveni okvir na kojem se temelje odluke o istovjetnosti; budući da je svakim zakonodavnim aktom definiran ciljani režim utvrđivanja istovjetnosti prilagođen političkim ciljevima tog akta; budući da se postojećim odredbama o istovjetnosti omogućuju različiti pristupi ne temelju kojih se može ostvariti cijeli niz prednosti, ovisno o pružatelju financijskih usluga i tržištu na kojem on djeluje;

E.  budući da je istovjetnost, među ostalim, instrument za promicanje međunarodnog regulatornog usklađivanja koje može dovesti do više konkurencije na unutarnjem tržištu EU-a s jednakim uvjetima natjecanja za sve i pritom spriječiti regulatornu arbitražu, zaštititi potrošače i investitore, čuvati financijsku stabilnost EU-a i održati dosljednost na unutarnjem tržištu; budući da je istovjetnost instrument za jamčenje poštenog i jednakog postupanja u pogledu regulacije i nadzora između financijskih institucija EU-a i financijskih institucija trećih zemalja;

F.  budući da se odluke o istovjetnosti donose na temelju jedinstvenih pravila EU-a i tehničke procjene; budući bi te odluke ipak trebale podlijegati većem stupnju nadzora od strane Parlamenta;

G.  budući da Komisija opisuje istovjetnost kao „ključan instrument za učinkovito upravljanje prekograničnim aktivnostima sudionika na tržištu u pouzdanom i sigurnom bonitetnom okružju s jurisdikcijama trećim zemljama koje strogo poštuju, provode i primjenjuju iste visoke standarde bonitetnih pravila kao i EU”;

H.  budući da je moguće da će predstojeći izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a imati velik utjecaj na regulaciju i nadzor financijskih usluga, s obzirom na trenutačno bliske odnose između država članica u tom području; budući da pregovori o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz EU-a i dalje traju;

I.  budući da će u slučaju postizanja i ratificiranja sporazuma o povlačenju, uključujući prijelazno razdoblje financijske institucije imati dulje razdoblje za prilagodbu Brexitu; budući da će, ako ne bude prijelaznog razdoblja, Komisija i europska nadzorna tijela mora biti spremni zaštiti financijsku stabilnost i cjelovitost unutarnjeg tržišta te autonomiju odlučivanja u EU-u;

J.  budući da je zbog financijske stabilnosti Unije potrebno u potpunosti razmotriti međusobnu povezanost tržišta trećih zemalja i jedinstvenog tržišta EU-a;

K.  budući da je Parlament u svojoj rezoluciji od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u pozvao Komisiju da „predloži dosljedan, usklađen, transparentan i praktičan okvir za postupke i odluke o istovjetnosti trećih zemalja, vodeći računa o analizi temeljenoj na rezultatu i međunarodnim standardima ili sporazumima”;

Odnosi s trećim zemljama nakon krize

1.  napominje da je EU nakon financijske krize opsežnim reformama i provedbom međunarodnih standarda ojačao svoje financijske propise; pozdravlja pojačanu regulatornu i nadzornu suradnju između EU-a i trećih zemalja; napominje da je ona doprinijela većoj globalnoj usklađenosti financijskih propisa i doprinijela povećanju otpornosti EU-a na globalne financijske šokove;

2.  smatra da bi EU trebao promicati globalne reforme financijskih propisa s ciljem smanjenja sistemskog rizika i povećanja financijske stabilnosti i da bi se trebao zalagati za otvoren, integriran i otporan financijski sustav koji će podupirati održiv i uključiv gospodarski rast, otvaranje novih radnih mjesta i ulaganja. naglašava da bi svaki okvir međunarodne regulatorne i nadzorne suradnje trebao štititi financijsku stabilnost u Uniji te poštovati njezin regulatorni i nadzorni režim i norme te njihovu primjenu;

3.  sa zabrinutošću ističe da međunarodna suradnja postaje sve teža zbog različitih nacionalnih interesa i njima svojstvene sklonosti prebacivanju rizika u druge jurisdikcije;

Postupci EU-a za utvrđivanje istovjetnosti

4.  napominje da nekoliko zakonodavnih akata EU-a sadrži posebne odredbe za regulatornu suradnju s trećim zemljama o nadzornoj suradnji i bonitetnim mjerama;

5.  ističe da je potvrđivanje istovjetnosti jednostrana odluka koju je donio EU na temelju standarda EU-a; smatra da bi međunarodna suradnja u nekim posebnim slučajevima mogla promicati i sporazumima o suradnje između EU-a i trećih zemalja;

6.  naglašava da EU treba poticati druge jurisdikcije da odobravaju pristup njihovim financijskim tržištima sudionicima tržišta EU-a;

7.  ističe da bi EU u okviru odnosa s trećim zemljama u području financijskih usluga, regulacije i nadzora trebao pojačati poreznu suradnju s trećim zemljama, u skladu s međunarodnim standardima i standardima EU-a; vjeruje da bi se odluke o istovjetnosti trebale donositi ovisno o tome imaju li treće zemlje pravila o borbi protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, porezne prijevare i pranja novca koja zadovoljavaju standarde EU-a;

8.  uviđa da je režim istovjetnosti sastavni dio velikog broja Unijinih zakonodavnih akata o regulaciji i nadzoru koji se odnose na financijske usluge i da nudi nekoliko prednosti, kao što su jačanje konkurentnosti, povećan tok kapitala u EU i veći izbor instrumenata i ulaganja za poduzeća i ulagače iz EU-a, bolja zaštita ulagača i potrošača i financijska stabilnost;

9.  ponavlja da u većini slučajeva odluke o istovjetnosti financijskim institucijama sa sjedištem u trećim zemljama ne osiguravaju prava pružanja financijskih usluga na području EU-a; napominje da te odluke u nekim slučajevima mogu institucijama iz trećih zemalja dati ograničen pristup jedinstvenom tržištu za određene proizvode ili usluge;

10.  naglašava, suprotno tome, da jedinstvena putovnica za obavljanje financijskih usluga u EU-u daje poduzećima pravo da pružaju financijske usluge u cijelom EGP-u, u skladu s dozvolom koju im je izdala njihova matična zemlja i pod nadzorom matične zemlje, i da kao takva nije dostupna financijskim institucijama s poslovnim nastanom u zemljama koje nisu članice EGP-a jer se oslanja na skup bonitetnih zahtjeva usklađenih u skladu s pravom EU-a i na uzajamno priznavanje dozvola;

11.  naglašava da je cilj režima istovjetnosti EU-a promicanje međunarodne regulatorne konvergencije i jačanje nadzorne suradnje na temelju standarda EU-a i međunarodnih standarda te osigurati jednako postupanje prema financijskim institucijama EU-a i onima iz trećih zemalja, štiteći istovremeno financijsku stabilnost EU-a i ulagače i potrošače;

12.  smatra da bi se, kako stvari stoje, postupak potvrđivanja istovjetnosti EU-a poboljšao kada bi Parlament imao veći uvid u njega; vjeruje da bi se strukturirani, horizontalni i praktični okvir te smjernice za priznavanje nadzornog okvira za nadzor trećih zemalja i razina detaljnosti procjene tih okvira poboljšali transparentnost;

13.  smatra da bi odluke o istovjetnosti trebale biti objektivne, razmjerne, osjetljive na rizik i da bi trebale odražavati visoke standarde pravila i propisa EU-a; nadalje, smatra da bi se odluke o istovjetnosti trebale donositi u najboljem interesu Unije, njezinih država članica i građana, uzimajući u obzir financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, cjelovitost tržišta te zaštitu ulagača i potrošača i funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

14.  smatra da su procjene odluka o istovjetnosti tehničke prirode, ali napominje da odluke o istovjetnosti imaju jasnu političku dimenziju te se nalaze na razmeđi različitih političkih ciljeva; ustrajan je u stavu da bi Parlament i Vijeće uvijek trebali nadzirati postupak potvrđivanja istovjetnosti u području financijskih usluga kada se radi o trećoj zemlji i da bi se odluke o istovjetnosti radi veće transparentnosti trebale donositi delegiranim aktima i, gdje je to potrebno, olakšati postupkom za rano prihvaćanje bez prigovora;

15.  napominje da je odluka kojom je Komisija 21. prosinca 2017. potvrdila istovjetnost švicarskim mjestima trgovanja dionicama kao dio postupka utvrđivanja istovjetnosti iz MiFID-a II/MiFIR-a i koja je ograničena na razdoblje od 12 mjeseci s mogućnošću produljenja ako se ostvari dovoljan napredak u pogledu zajedničkog institucijskog okvira imala jasnu političku dimenziju;

16.  napominje da Komisija ima pravo povući odluke o istovjetnosti, posebice u slučajevima kada se regulativa u trećim zemljama materijalno razlikuje od Unijine, i smatra da bi se u načelu prije donošenja takve odluke o povlačenju trebalo provesti prikladno savjetovanje s Parlamentom; traži da se uvedu transparentni postupci za donošenje, povlačenje ili suspenziju odluka o istovjetnosti;

17.  smatra da bi se trebao razviti dosljedan okvir za trajni nadzor istovjetnosti sustava treće zemlje; smatra da bi europska nadzorna tijela trebala imati ovlasti za savjetovanje Komisije i reviziju regulatornih i nadzornih promjena u trećim zemljama, s obzirom na to da te se te promjene mogu odraziti i na Uniju zbog povezanosti financijskih sustava; traži da Parlament bude obaviješten o regulatornim i nadzornim revizijama koje su u tijeku u trećim zemljama; u tom pogledu ukazuje na zakonodavni paket o reviziji Europskog sustava financijskog nadzora koji predviđa pojačano praćenje nakon odluke o istovjetnosti, uključujući praćenje regulatornih pitanja, nadzora i provedbe te stanja na tržištu treće zemlje;

18.  smatra da treće zemlje kroz budući okvir istovjetnosti EU-a moraju obavješćivati europske nadzorne agencije o svim regulatornim promjenama i da bi za donošenje odluke o istovjetnosti trebale biti potrebne dobra suradnja u području nadzora i razmjena informacija; smatra da bi treće zemlje trebale isto tako održavati bliski dijalog s EU-om;

19.  poziva Komisiju da preispita i uspostavi jasan okvir za transparentnu, usklađenu i dosljednu primjenu postupaka utvrđivanja istovjetnosti kojim će se uvesti poboljšan postupak za utvrđivanje, revidiranje, suspendiranje ili povlačenje istovjetnosti; poziva Komisiju da procijeni koristi od uvođenje postupka podnošenja zahtjeva za potvrđivanje istovjetnosti za treće zemlje;

20.  traži da se odluke o istovjetnosti podvrgnu neprestanom praćenju relevantnog nadzornog tijela i da se rezultati tog nadzora objavljuju; ističe da bi se takvo praćenje trebalo odnositi na relevantno zakonodavstvo, prakse provedbe i nadzora, kao i na velike izmjene zakonodavstva i promjene na tržištu u trećoj zemlji; nadalje, poziva na to da europska nadzorna tijela provode ad hoc procjene promjena u trećim zemljama na temelju obrazloženih zahtjeva Parlamenta;

21.  poziva Komisiju da razmotri trenutačni režim istovjetnosti i ocijeni doprinosi li on postizanju jednakih uvjeta tržišnog natjecanja između financijskih institucija EU-a i trećih zemalja te čuva li istovremeno financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, cjelovitost tržišta te zaštitu ulagača i potrošača i funkcioniranje unutarnjeg tržišta; smatra da bi ova revizija, zajedno s eventualnim prijedlozima za poboljšanje, trebala biti objavljena;

22.  poziva Komisiju da jednom godišnje izvijesti Europski parlament o svim odlukama o istovjetnosti, uključujući o potvrđenim, suspendiranim ili povučenim odlukama o istovjetnosti;

23.  podsjeća na važnost europskih nadzornih tijela u postupku analize i praćenja regulatornih i nadzornih okvira trećih zemalja i u tom pogledu poziva da se relevantnim europskim nadzornim tijelima osiguraju kapacitet i ovlasti za prikupljanje, objedinjavanje i analiziranje podataka; podsjeća na ulogu nadležnih nacionalnih tijela u postupku odobravanja financijskih institucija koje dio svojih ovlasti za upravljanje portfeljem ili rizicima žele prenijeti pružateljima usluga u trećim zemljama u kojima je regulatorni režim usporediv s onim u EU-u, kao i na važnost nadzorne konvergencije; napominje tekuće preispitivanje koje provode europska nadzorna tijela, posebice u vezi s nadzorom mehanizama za delegiranje, eksternalizaciju ili prijenos rizika financijskih institucija; smatra da bi europska nadzorna tijela i nadležna nacionalna tijela trebala blisko surađivati u cilju razmjene najboljih praksi i osiguravanja ujednačene provedbe regulatorne suradnje i aktivnosti s trećim zemljama;

Uloga EU-a u postavljanju globalnih standarda u području financijske regulacije

24.  ističe važnost aktivne uloge EU-a u postavljanju standarda na globalnoj razini kao načina zalaganja za usklađenost financijskih propisa na međunarodnoj razini, s ciljem postizanja najveće razine financijske stabilnosti, smanjenja sistemskih rizika, zaštitu potrošača i ulagača i sprečavanje regulatornih praznina između jurisdikcija i razvijanje učinkovitog međunarodnog financijskog sustava;

25.  poziva na aktivno sudjelovanje Unije i država članica u radu tijela za postavljanje globalnih standarda u području financijskih usluga; podsjeća na zahtjeve upućene Komisiji u svojem izvješću o ulozi EU-a u okviru međunarodnih financijskih, monetarnih i regulatornih institucija i tijela;

26.  u tu svrhu poziva na unapređenje zajedničkog financijskog regulatornog foruma između EU-a i SAD-a u smislu redovitijih sastanaka u cilju učestalije i dosljednije koordinacije;

27.  ističe da se poboljšanje odnosa s trećim zemljama u području financijskih usluga i jačanje tržišta kapitala EU-a ne smiju smatrati međusobno isključivim; stoga naglašava potrebu za napretkom u području projekta unije tržišta kapitala;

o

o  o

28.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0202.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0108.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0006.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0069.


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

11.7.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

46

4

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Gerolf Annemans, Burkhard Balz, Pervenche Berès, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Giuseppe Ferrandino, Sven Giegold, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Petr Ježek, Barbara Kappel, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Philippe Lamberts, Werner Langen, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Fulvio Martusciello, Costas Mavrides, Alex Mayer, Bernard Monot, Caroline Nagtegaal, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Dimitrios Papadimoulis, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Alfred Sant, Martin Schirdewan, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Miguel Viegas, Jakob von Weizsäcker, Marco Zanni

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Manuel dos Santos, Paloma López Bermejo, Luigi Morgano, Siegfried Mureşan, Joachim Starbatty, Romana Tomc, Lieve Wierinck

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Pilar Ayuso


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

46

+

ALDE

Petr Ježek, Caroline Nagtegaal, Ramon Tremosa i Balcells, Lieve Wierinck

ECR

Stanisław Ożóg, Pirkko Ruohonen-Lerner, Joachim Starbatty

EFDD

Bernard Monot, Marco Valli

ENF

Barbara Kappel

PPE

Pilar Ayuso, Burkhard Balz, Markus Ferber, Brian Hayes, Othmar Karas, Georgios Kyrtsos, Esther de Lange, Werner Langen, Ivana Maletić, Fulvio Martusciello, Siegfried Mureşan, Luděk Niedermayer, Sirpa Pietikäinen, Dariusz Rosati, Anne Sander, Theodor Dumitru Stolojan, Romana Tomc

S&D

Pervenche Berès, Jonás Fernández, Giuseppe Ferrandino, Neena Gill, Roberto Gualtieri, Olle Ludvigsson, Costas Mavrides, Alex Mayer, Luigi Morgano, Alfred Sant, Manuel dos Santos, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Paul Tang, Jakob von Weizsäcker

Verts/ALE

Sven Giegold, Philippe Lamberts, Molly Scott Cato, Ernest Urtasun

4

-

GUE/NGL

Paloma López Bermejo, Dimitrios Papadimoulis, Martin Schirdewan, Miguel Viegas

2

0

ENF

Gerolf Annemans, Marco Zanni

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 29. kolovoza 2018.Pravna napomena