Postupak : 2018/2054(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0266/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0266/2018

Rasprave :

PV 10/09/2018 - 29
CRE 10/09/2018 - 29

Glasovanja :

PV 11/09/2018 - 6.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0327

IZVJEŠĆE     
PDF 593kWORD 70k
18.7.2018
PE 620.924v02-00 A8-0266/2018

o poticanju rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a

(2018/2054(INI))

Odbor za regionalni razvoj

Izvjestitelj: Krzysztof Hetman

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o poticanju rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a

(2018/2054(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te članke 4., 162., članke od 174. do 178. i članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS)(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna 2017. naslovljenu „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” (COM(2017)0534),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 20. rujna 2017. priložen komunikaciji Komisije naslovljenoj „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” (SWD(2017)0307),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o regijama koje zaostaju u EU-u(5),

  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Europskoj uniji: 7. izvješće Europske komisije(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2017. o temeljima za kohezijsku politiku EU-a nakon 2020.(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2017. o jačanju sudjelovanja partnera i vidljivosti rezultata europskih strukturnih i investicijskih fondova(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. svibnja 2017. o pravoj kombinaciji financiranja za europske regije: uravnotežena primjena financijskih instrumenata i bespovratnih sredstava u kohezijskoj politici EU-a(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o ulaganju u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova: ocjena izvješća u skladu s člankom 16. stavkom 3. Uredbe o zajedničkim odredbama(10),

  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 8. veljače 2017. naslovljeno „Nedostatak prometnih veza u pograničnim područjima”(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o kohezijskoj politici te istraživačkim i inovacijskim strategijama za pametnu specijalizaciju (RIS3)(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o europskoj teritorijalnoj suradnji – najbolje prakse i inovativne mjere(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2016. o novim alatima za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020.: integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD)(14),

–  uzimajući u obzir zaključke i preporuke skupine na visokoj razini za praćenje pojednostavljenja za korisnike europskih strukturnih i investicijskih fondova,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0266/2018),

A.  budući da EU i njegovi neposredni susjedi u Europskom udruženju slobodne trgovine (EFTA) imaju 40 unutarnjih kopnenih granica i unutarnjih graničnih regija EU-a, a te regije čine 40 % teritorija Unije i u njima živi 30 % stanovništva EU-a i stvara gotovo trećinu BDP-a EU-a;

B.  budući da granične regije, osobito one s manjom gustoćom naseljenosti, imaju uglavnom teže uvjete za društveni i gospodarski razvoj te su općenito manje uspješne od ostalih regija u državama članicama i njihov puni gospodarski potencijal nije iskorišten;

C.  budući da fizičke i/ili zemljopisne prepreke također doprinose ograničavanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije među graničnim regijama u EU-u i izvan EU-a, osobito u slučaju planinskih regija;

D.  budući da unatoč već poduzetim naporima i dalje postoje prepreke, uglavnom administrativne, jezične i pravne, koje otežavaju rast, gospodarski i društveni razvoj i koheziju među graničnim regijama i unutar tih regija;

E.  budući da bi se prema procjenama Komisije iz 2017. uklanjanjem samo 20 % postojećih prepreka u graničnim regijama njihov BDP povećao za 2 %, odnosno oko 91 milijardu EUR, što bi značilo otprilike jedan milijun novih radnih mjesta; naglašava da je opće poznato da teritorijalna suradnja, uključujući prekograničnu suradnju, donosi istinsku i vidljivu dodanu vrijednost, osobito građanima EU-a koji žive uz unutarnje granice;

F.  budući da je ukupan broj prekograničnih radnika i studenata koji su zaposleni u drugoj državi EU-a oko 2 milijuna, od čega je 1,3 milijuna radnika, što predstavlja 0,6 % svih zaposlenika u 28 država članica EU-a;

G.  budući da je u aktualnom višegodišnjem financijskom okviru (VFO) 95 % sredstava za transeuropske prometne mreže (TEN-T) i Instrument za povezivanje Europe namijenjeno za osnovne koridore mreže TEN-T, dok mali projekti koji se odnose na sveobuhvatnu mrežu i intervencije spajanja na mrežu TEN-T, bez obzira na njihovu ključnu ulogu u rješavanju posebnih pitanja te u razvijanju prekograničnih odnosa i gospodarstava, često nisu prihvatljivi za sufinanciranje ili nacionalno financiranje;

H.  budući da i Komisija namjerava predstaviti svoje stajalište o regijama uz unutarnje morske granice;

I.  budući da bi Komisija trebala donijeti stajalište i u pogledu višestrukih izazova s kojima se suočavaju regije uz vanjske granice EU-a, uključujući najudaljenije regije, ruralna područja, područja zahvaćena industrijskom tranzicijom i regije koje trpe zbog udaljenosti, izoliranosti ili regije koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama u skladu s člankom 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU);

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” koja je rezultat dviju godina istraživanja i rasprava te kojom se pruža vrijedan uvid u izazove i prepreke s kojima se suočavaju regije uz unutarnje granice EU-a; u tom kontekstu naglašava da je važno koristiti i objavljivati dobre prakse i priče o uspjehu, kako je to učinjeno u komunikaciji Komisije, te poziva da se povede slična analiza u pogledu regija uz vanjske granice EU-a;

Suočavanje s trajnim preprekama

2.  ističe da je pristup javnim uslugama, u skladu s njihovim razvojem, od ključne važnosti za 150 milijuna osoba koje žive u unutarnjim prekograničnim područjima, a često ga otežavaju brojne pravne i administrativne prepreke, uključujući jezične; stoga poziva Komisiju i države članice da ulože najveće moguće napore i ojačaju suradnju kako bi se te prepreke uklonile te da promiču i uspostave primjenu e-uprave, osobito kad je riječ o zdravstvenim uslugama, prijevozu, izgradnji ključne fizičke infrastrukture, obrazovanju, mobilnosti radne snage, okolišu te propisima, prekograničnoj trgovini i razvoju poslovanja;

3.  naglašava da su problemi i izazovi s kojima se suočavaju granične regije u određenoj mjeri zajednički, ali se i razlikuju od regije do regije, odnosno među državama članicama, te ovise o posebnim pravnim, administrativnim, gospodarskim i zemljopisnim značajkama određene regije, zbog čega je potreban individualni pristup svakoj od tih regija; prepoznaje općenito zajednički razvojni potencijal prekograničnih regija; potiče prilagođene, integrirane i lokalne pristupe, kao što je lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD);

4.  naglašava da različiti pravni i institucionalni okviri država članica mogu u graničnim regijama dovesti do pravne nesigurnosti, koja rezultira povećanjem potrebnog vremena i troškova za provedbu projekata, a predstavlja i dodatnu prepreku za građane, institucije i poduzeća u graničnim regijama te često otežava dobre inicijative; stoga naglašava da je poželjna veća komplementarnost, bolja koordinacija i komunikacija, interoperabilnost i spremnost za uklanjanje prepreka među državama članicama ili barem na razini graničnih regija;

5.  uviđa poseban položaj pograničnih radnika koje najviše pogađaju izazovi koji postoje u graničnim regijama, uključujući osobito priznavanje diploma i ostalih kvalifikacija stečenih nakon prekvalifikacije, zdravstvenu skrb, prijevoz i pristup informacijama o slobodnim radnim mjestima, socijalnom osiguranju i poreznim sustavima; u tom kontekstu poziva države članice da ulože veće napore za prevladavanje tih prepreka te regionalnim i lokalnim vlastima u graničnim regijama omoguće veće ovlasti i sredstva te dovoljnu fleksibilnost radi boljeg usklađivanja susjednih pravnih i administrativnih nacionalnih sustava kako bi se poboljšala kvaliteta života prekograničnih radnika; naglašava u tom kontekstu važnost širenja i primjene najboljih praksi u cijelom EU-u; naglašava da su ti problemi još složeniji za prekogranične radnike koji odlaze u zemlje koje nisu u EU-u ili iz njih dolaze;

6.  skreće pozornost na izazove povezane s poslovnim aktivnostima koje se obavljaju u graničnim regijama, posebno kad je riječ o primjeni i provedbi radnog i trgovačkog prava, oporezivanju, javnoj nabavi ili sustavima socijalnog osiguranja; poziva države članice i regije da bolje usklade i usuglase relevantne pravne odredbe s izazovima koje predstavljaju prekogranična područja te promiču komplementarnost i ostvare konvergenciju pravnih okvira kako bi se omogućila veća pravna dosljednost i fleksibilnost u provedbi nacionalnog zakonodavstva te kako bi se poboljšalo širenje informacija o prekograničnim pitanjima, na primjer uspostavom jedinstvenih kontaktnih točaka, da bi se radnicima i poduzećima omogućilo da ispune svoje obveze i u potpunosti ostvare svoja prava u skladu sa zahtjevima zakonodavnog sustava države članice u kojoj pružaju svoje usluge; poziva na bolje korištenje postojećih rješenja i osiguranje financiranja postojećih struktura suradnje;

7.  izražava razočaranje zbog toga što u komunikaciju Komisije nije uključena posebna procjena malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), uključujući dodatnu potporu koja im se može pružiti; smatra da se MSP-ovi suočavaju s posebnim izazovima kad je riječ prekograničnoj interakciji koja uključuje, ali nije ograničena na izazove povezane s jezikom, administrativnim kapacitetom, kulturnim razlikama i razilaženjima u pravnim sustavima; naglašava da je rješavanje tih izazova posebno važno jer MSP-ovi zapošljavaju 67 % radnika u nefinancijskom sektoru poslovanja u EU-u i stvaraju 57 % dodane vrijednosti(15);

8.  naglašava da su u prekograničnim regijama, posebno onima niže gustoće naseljenosti, usluge prijevoza, osobito kad je riječ o uslugama prekograničnog javnog prijevoza, i dalje nedovoljno razvijene i koordinirane, djelomično zbog veza koje nedostaju ili koje se ne koriste, što otežava prekograničnu mobilnost i izglede za gospodarski razvoj; nadalje, ističe da i složeni regulatorni i administrativni dogovori imaju posebno negativan učinak na prekograničnu prometnu infrastrukturu; skreće pozornost na postojeći potencijal za razvoj održivog prijevoza, prvenstveno utemeljenog na javnom prijevozu i u tom pogledu očekuje predstojeću studiju Komisije o željezničkim vezama koje nedostaju duž unutarnjih granica EU-a; ističe da bi se svaka takva studija ili buduće preporuke trebale među ostalim temeljiti na informacijama i iskustvima lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlasti te bi se u njima u obzir trebali uzeti svi prijedlozi za prekograničnu suradnju te, gdje ona već postoji, za bolju prekograničnu povezanost i poziva prekogranične regionalne vlasti da predlože načine za prevladavanje postojećih razlika u prometnoj mreži; podsjeća da dio postojeće željezničke infrastrukture više nije u upotrebi zbog pomanjkanja potpore; naglašava koristi koje daljnji razvoj plovnih putova može imati za lokalna i regionalna gospodarstva; traži da se dio Instrumenta za povezivanje Europe, za koji će se dodijeliti odgovarajući proračun, namijeni za izgradnju veza koje nedostaju u održivoj prometnoj infrastrukturi u graničnim regijama; naglašava da je potrebno riješiti prometna uska grla koja otežavaju gospodarske aktivnosti kao što su prijevoz i turizam te putovanja građana;

9.  primjećuje da privlačnost prekograničnih područja za život i ulaganja uvelike ovisi o kvaliteti života, dostupnosti javnih i komercijalnih usluga za građane i poduzeća te o kvaliteti prijevoza, a to su uvjeti koji se mogu ispuniti i očuvati jedino u bliskoj suradnji nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, kao i poduzeća s obje strane granice;

10.  žali zbog činjenice što različiti i složeni postupci prethodnog odobrenja zdravstvenih usluga te načini njihova plaćanja i povrata troškova koji se primjenjuju, administrativna opterećenja za pacijente kad je riječ o prekograničnim konzultacijama sa specijalistima, neusklađenost u uporabi tehnologije i razmjeni podataka o pacijentu te nedostatak ujedinjenih dostupnih informacija ne samo da ograničavaju dostupnost s obje strane granice i time otežavaju potpunu uporabu zdravstvenih ustanova, nego i ometaju hitne službe i službe spašavanja u obavljanju prekograničnih intervencija;

11.  naglašava ulogu koju granične regije EU-a mogu imati u pogledu okoliša i njegova očuvanja jer su onečišćenje okoliša i prirodne katastrofe često prekogranična pitanja; u tom kontekstu podupire prekogranične projekte za zaštitu okoliša u regijama uz vanjsku granicu EU-a jer se te regije često suočavaju s ekološkim izazovima prouzročenima različitim ekološkim standardima i propisima u susjednim državama EU-a; također poziva na bolju suradnju i koordinaciju u upravljanju unutarnjim vodama kako bi se spriječile elementarne nepogode poput poplava;

12.  poziva Komisiju da hitno rješava probleme koji proizlaze iz fizičkih i zemljopisnih prepreka među graničnim regijama;

Jačanje suradnje i povjerenja

13.  smatra da su uzajamno povjerenje, politička volja i fleksibilan pristup među dionicima na više razina, od lokalne do nacionalne, uključujući civilno društvo, od ključne važnosti za prevladavanje navedenih trajnih prepreka; smatra da se vrijednost kohezijske politike za granične regije temelji na cilju poticanja zapošljavanja i rasta te da se to djelovanje mora pokrenuti na razini Unije i država članica te na regionalnoj i lokalnoj razini; stoga poziva na bolju koordinaciju i dijalog te učinkovitiju razmjenu informacija i daljnju razmjenu najboljih praksi među vlastima, posebno na lokalnoj i regionalnoj razini; apelira na Komisiju i države članice da poboljšaju tu suradnju i namijene sredstva za strukture suradnje kako bi se osigurala odgovarajuća funkcionalna i financijska autonomija lokalnih i regionalnih vlasti;

14.  naglašava važnost obrazovanja i kulture, a posebno mogućnosti za ulaganje većih napora kako bi se poticala višejezičnost i interkulturni dijalog u graničnim regijama; naglašava potencijal škola i lokalnih masovnih medija u tim nastojanjima te potiče države, regije i općine duž unutarnjih granica da u svoje kurikule od predškolske razine uvedu podučavanje jezika susjednih zemalja; povrh toga, ističe važnost poticanja višejezičnog pristupa na svim razinama uprave;

15.  snažno poziva države članice da olakšaju i potaknu međusobno priznavanje i bolje razumijevanje certifikata, diploma te strukovnih i profesionalnih kvalifikacija među susjednim regijama; stoga potiče uključivanje posebnih vještina u kurikul radi povećanja mogućnosti za prekogranično zapošljavanje, uključujući potvrđivanje i priznavanje vještina;

16.  potiče različite mjere kojima je cilj borba protiv svih oblika diskriminacije u graničnim regijama i uklanjanje prepreka za ranjive osobe pri pronalaženju zaposlenja i integraciji u društvo; u tom pogledu podržava promicanje i razvoj socijalnih poduzeća u graničnim regijama kao izvora radnih mjesta, posebno za ranjive skupine kao što su nezaposleni mladi i osobe s invaliditetom;

17.  pozdravlja Akcijski plan EU-a za e-upravu 2016. – 2020.(16) kao sredstvo za postizanje učinkovite i uključive javne uprave te uviđa posebnu vrijednost tog plana za mjere pojednostavljenja u graničnim regijama; napominje da je interoperabilnost postojećih sustava e-uprave potrebna na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini uprave; međutim, zabrinut je zbog nepotpune provedbe plana u nekim državama članicama; zabrinut je i zbog često nedovoljne interoperabilnosti elektroničkih sustava vlasti te niske razine internetskih usluga dostupnih stranim poduzetnicima za početak poslovanja u drugoj zemlji; stoga poziva države članice da poduzmu mjere kako bi potencijalnim korisnicima iz susjednih područja olakšale pristup svojim digitalnim uslugama, što obuhvaća i jezične alate, te poziva vlasti u graničnim regijama da uspostave elektroničke portale za razvoj prekograničnih poslovnih inicijativa; apelira na države članice te regionalne i lokalne vlasti da ojačaju svoje napore u vezi s projektima e-uprave koji će pozitivno utjecati na život i rad građana koji žive uz granice;

18.  napominje da se neke regije uz unutarnje i vanjske granice suočavaju s ozbiljnim izazovima u vezi s migracijom koji često nadilaze kapacitete graničnih regija te potiče na primjereno korištenje programa Interreg kao i razmjenu dobrih praksi između lokalnih i regionalnih vlasti u graničnim regijama u okviru integracije izbjeglica koje se nalaze pod međunarodnom zaštitom; naglašava da je potrebna potpora i koordinacija na europskoj razini te da nacionalne vlade trebaju podupirati lokalne i regionalne vlasti u suočavanju s tim izazovima;

19.  potiče Komisiju da predstavi svoje stajalište o načinu na koji se suočiti s izazovima s kojima se susreću regije uz unutarnje morske granice te regije uz vanjske granice; poziva na dodatnu potporu za prekogranične projekte regija uz vanjske granice EU-a i graničnih regija susjednih zemalja, posebno regija onih trećih zemalja koje su uključene u proces integracije u EU; u tom kontekstu ponavlja da su značajke svih graničnih regija i izazovi s kojima se suočavaju u određenoj mjeri zajednički, no da je za njih potreban diferenciran i prilagođen pristup; naglašava da je osobitu pozornost i odgovarajuću potporu potrebno posvetiti najudaljenijim regijama uz vanjske granice EU-a;

20.  ističe da bi se u okviru buduće kohezijske politike u obzir trebale uzeti regije EU-a koje su najviše pogođene posljedicama izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije te da bi im trebalo pružiti odgovarajuću pomoć, osobito onima koje će zbog toga postati regije uz (morske ili kopnene) granice EU-a;

21.  poziva države članice da poboljšaju komplementarnost svojih zdravstvenih usluga u graničnim regijama i osiguraju istinsku suradnju u pružanju hitnih usluga poput liječničkih, policijskih i vatrogasnih intervencija kako bi se osiguralo da se poštuju prava pacijenata, kako je predviđeno u Direktivi o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, te poveća dostupnost i kvaliteta usluga; poziva države članice, regije i općine da sklope bilateralne ili multilateralne okvirne sporazume o prekograničnoj zdravstvenoj suradnji i u tom kontekstu skreće pozornost na takozvana područja ZOAST (Zones Organisées d'Accès aux Soins Transfrontaliers) u kojima stanovništvo iz graničnih teritorija može dobiti zdravstvenu skrb s obje strane granice u određenim zdravstvenim ustanovama bez ikakvih administrativnih ili financijskih prepreka i koja su postala mjerilo za prekograničnu suradnju u području zdravstva u cijeloj Europi;

22.  poziva Komisiju da razmotri mogućnosti za unapređenje suradnje i prevladavanje prepreka za regionalni razvoj na vanjskim granicama sa susjednim regijama, osobito s regijama zemalja koje se pripremaju za pristupanje EU-u;

23.  naglašava važnost malih i prekograničnih projekata u zbližavanju ljudi, čime se otvaraju nove prilike za lokalni razvoj;

24.  naglašava da je važno učiti iz primjera uspješnosti nekih graničnih regija te i dalje iskorištavati njihov potencijal;

25.  naglašava važnost sporta kao alata za olakšavanje integracije zajednica koje žive u graničnim regijama te poziva države članice i Europsku komisiju da dodijele odgovarajuće ekonomske resurse za programe teritorijalne suradnje kako bi se financirala lokalna sportska infrastruktura;

Iskorištavanje alata EU-a za bolju usklađenost

26.  naglašava vrlo važnu i pozitivnu ulogu programa europske teritorijalne suradnje, posebno programa prekogranične suradnje u gospodarskom i društvenom razvoju i koheziji graničnih regija, uključujući regije uz morske i vanjske granice; pozdravlja činjenicu da je u prijedlogu VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., koji je iznijela Komisija, europska teritorijalna suradnja zadržana kao važan cilj, s izraženijom ulogom u kohezijskoj politici nakon 2020., te poziva na znatno povećan proračun, osobito za prekogranični dio; ističe vidljivu europsku dodanu vrijednost europske teritorijalne suradnje te poziva Vijeće da s tim u vezi prihvati predloženi proračun; istodobno ističe da je potrebno pojednostaviti programe, osigurati bolju koherentnost europske teritorijalne suradnje s općim ciljevima EU-a te programe učiniti fleksibilnima kako bi se bolje riješili lokalni i regionalni izazovi, smanjilo administrativno opterećenje za korisnike i olakšala veća ulaganja u održive prometne infrastrukture preko programa prekogranične suradnje; poziva vlasti u prekograničnim regijama da intenzivnije koriste potporu predviđenu u okviru tih programa;

27.  poziva Komisiju da Europskom parlamentu redovito dostavlja izvješće o popisu prepreka koje su uklonjene u području prekogranične suradnje; potiče Komisiju da poboljša korištenje postojećih inovativnih instrumenata koji doprinose tekućoj modernizaciji i produbljivanju prekogranične suradnje, kao što su središnja točka za granice, ojačan SOLVIT te jedinstveni digitalni pristupnik, čiji je cilj koordinirati stručno znanje i savjetovanja o prekograničnim regionalnim aspektima, te da razvije nove instrumente; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za to da je javna uprava u pravilu digitalna u mjeri u kojoj je to moguće kako bi se osigurale sveobuhvatne digitalne javne usluge za građane i poduzeća u graničnim regijama;

28.  naglašava da je važno da Komisija prikuplja informacije o prekograničnoj interakciji za bolji i informiraniji postupak odlučivanja u suradnji s državama članicama, regijama i općinama te da podupire i financira pilot-projekte, programe, studije, analize i teritorijalna istraživanja;

29.  poziva na bolje iskorištavanje potencijala makroregionalnih strategija EU-a za rješavanje izazova povezanih s graničnim regijama;

30.  smatra da bi kohezijska politika trebala biti više usmjerena na ulaganja u ljude jer se gospodarstva graničnih regija mogu potaknuti učinkovitom kombinacijom ulaganja u inovacije, ljudski kapital, dobro upravljanje i institucionalni kapacitet;

31.  žali što još nije u potpunosti iskorišten potencijal Europske grupacije za teritorijalnu suradnju, što bi djelomično mogla biti posljedica zadrški regionalnih i lokalnih vlasti, a djelomično njihov strah od prijenosa nadležnosti te trajna nedovoljna osviještenost o njihovim nadležnostima; poziva na to da se brzo utvrde i riješe svi ostali mogući uzroci te situacije; poziva Komisiju da predloži mjere kako bi se prevladale prepreke za učinkovitu primjenu tog instrumenta; podsjeća da bi primarna uloga Komisije u programima europske teritorijalne suradnje trebala biti olakšavanje suradnje među državama članicama;

32.  poziva na to da se razmotre iskustva brojnih postojećih euroregija koje objedinjuju regije na vanjskim i unutarnjim granicama EU-a kako bi se unaprijedile mogućnosti za gospodarski i društveni razvoj te kvaliteta života građana koji žive u graničnim regijama; poziva na procjenu rada euroregija u području regionalne suradnje i njihova odnosa s inicijativama i radom graničnih regija EU-a kako bi se koordinirali i optimizirali rezultati njihova rada u tom području;

33.  naglašava da procjena teritorijalnog učinka doprinosi boljem razumijevanju prostornog utjecaja politika; poziva Komisiju da razmotri mogućnost da pri predlaganju zakonodavnih inicijativa EU-a da snažniju ulogu procjeni teritorijalnog učinka;

34.  snažno vjeruje da bi europska prekogranična konvencija, u slučaju teritorijalno ograničene prekogranične infrastrukture ili usluge (npr. bolnica ili tramvajska linija) koja bi omogućila primjenu nacionalnog normativnog okvira i/ili standarda samo jedne od dviju ili nekoliko dotičnih zemalja, dodatno smanjila prekogranične prepreke; u tom kontekstu pozdravlja nedavno objavljen Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za uklanjanje pravnih i administrativnih prepreka u prekograničnom kontekstu (COM(2018)0373);

35.  iščekuje budući prijedlog uredbe Komisije o instrumentu za upravljanje prekograničnom suradnjom kako bi se ocijenila njegova korisnost za predmetne regije;

°

°  °

36.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, nacionalnim i regionalnim parlamentima država članica, Odboru regija i Europskom socijalnom i gospodarskom odboru.

(1)

SL L 347, 20.12.2013., str. 320.

(2)

SL L 347, 20.12.2013., str. 259.

(3)

SL L 210, 31.7.2006., str. 19.

(4)

SL L 88, 4.4.2011., str. 45.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0067.

(6)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0105.

(7)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0254.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0245.

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0222.

(10)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0053.

(11)

SL C 207, 30.6.2017., str. 19.

(12)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0320.

(13)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0321.

(14)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0211.

(15)

Godišnje izvješće o MSP-ovima za 2016./2017., str. 6.

(16)

Komunikacija Komisije od 19. travnja 2016. naslovljena „Akcijski plan EU-a za e-upravu 2016. – 2020. Ubrzavanje digitalne transformacije uprave” (COM(2016)0179).


OBRAZLOŽENJE

Regije uz unutarnje granice Europske unije čine više od 40 % njezina teritorija i u njima živi više od 150 milijuna Europljana. Stvaraju i više od četvrtine europskog BDP-a. Unatoč tim činjenicama granične regije suočavaju se s trajnim preprekama koje otežavaju njihov rast i razvoj te su zbog toga gospodarski manje uspješne od regija koje se nalaze u unutrašnjosti država članica.

Kako bi se pronašlo objašnjenje za tu situaciju i predložila rješenja, Europska komisija provela je pregled prekogranične situacije za razdoblje 2015. – 2017. koji se sastojao od istraživanja pravnih i administrativnih prepreka, opsežnih savjetovanja na internetu i niza radionica s dionicima. Rezultat tog pregleda je Komunikacija o poticanju rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a, u kojoj se pozornost skreće na deset najčešćih prepreka za razvoj graničnih regija i predlažu rješenja za te probleme.

Izvjestitelj pozdravlja dokument koji je predstavila Komisija kao vrijednu i temeljitu analizu postojećih prepreka te cijeni predložena rješenja. Snažno je uvjeren da su najmoćniji alati za prevladavanje teškoća za razvoj graničnih regija uzajamno povjerenje i politička volja svih odgovornih tijela vlasti. Stoga bi Komisija i nacionalne vlade trebali imati više povjerenja u lokalne i regionalne vlasti. Za učinkovitu suradnju u graničnim regijama potrebni su veća fleksibilnost i posebni dogovori jer pravni sustavi dotičnih država članica često nisu komplementarni. To vrijedi čak i za pravo EU-a jer se u državama članicama prijenos direktiva može razlikovati. Stoga smatra da bi procjena teritorijalnog učinka trebala biti obvezna za sve nove zakone EU-a.

Izvjestitelj naglašava da su za goruća pitanja, kao što su pristup javnim uslugama, pravna nesigurnost za pogranične radnike i zaposlenike ili nedovoljne prometne mreže potrebne usmjerenije i intenzivnije mjere poduzete prvenstveno na razini država članica, ali i na razini EU-a. Radnicima se trebaju priznati kvalifikacije te ih je potrebno dobro informirani o njihovu socijalnom osiguranju. Moraju se ukloniti i prepreke za prekogranična poduzeća jer trenutačno poduzeća koja posluju preko granice imaju oko 60 % više troškova nego ona koja posluju na domaćem području. Suradnja između regija uz unutarnje granice te njihov razvoj i kohezija mogli bi se još povećati kad bi se smanjila složenost administrativnih postupaka s kojima se u svakodnevnom životu susreću građani i poduzeća uz granicu. Stoga je od ključne važnosti povećati napore za daljnje pojednostavljenje.

Izvjestitelj iznimno cijeni pozitivan učinak programa europske teritorijalne suradnje na uklanjanje prepreka na granicama, no smatra da i dalje postoji znatan prostor za poboljšanje. Stoga snažno podupire očuvanje europske teritorijalne suradnje i povećanje njezina proračuna u sljedećem programskom razdoblju. Istodobno skreće pozornost na to da su financiranje i ulaganja važni, no da nisu dovoljni za poboljšanje stanja te stoga smatra da bi trebalo ojačati instrumente poput Europske grupacije za teritorijalnu suradnju. Povrh toga, trebalo bi razmisliti o razvoju novih instrumenata, kao što je novi instrument za upravljanje prekograničnom suradnjom.

Izvjestitelj pozdravlja uspostavu središnje točke za granice u okviru Komisije koja će savjetovati nacionalne i regionalne vlasti pri rješavanju pravnih i administrativnih graničnih prepreka. Naglašava važnu ulogu Komisije u smanjenju prekograničnih prepreka predlaganjem zakonodavstva ili financijskih mehanizama ili potporom državama članicama za stvaranje boljih dogovora i produbljenje suradnje radi uklanjanja prepreka u graničnim regijama.

Izvjestitelj napominje da se Komunikacija Komisije odnosi samo na regije uz unutarnje granice EU-a. Izvjestitelj podržava logičnu odluku Komisije da se usredotoči samo na te regije jer se suočavaju sa zajedničkim izazovima. Međutim, smatra da je ključno izraditi sličan pregled za regije uz vanjske i morske granice kako bi se našla efikasna rješenja za izazove i prepreke s kojima se suočavaju te regije.


MIŠLJENJE Odbora za kulturu i obrazovanje (25.6.2018)

upućeno Odboru za regionalni razvoj

o poticanju rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a

(2018/2054(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Theodoros Zagorakis

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za regionalni razvoj da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  prepoznaje izazove s kojima se suočavaju pogranične regije te ističe da socioekonomske razlike, uključujući kulturne i jezične razlike među različitim pograničnim regijama, mogu ometati integraciju, ograničiti interakciju i smanjiti mogućnosti za osobe i poslovne subjekte na objema stranama granice;

2.  ističe da EU pozitivno doprinosi razvoju pograničnih regija i da bi se budući programi financiranja trebali nastaviti na najučinkovitiji i najdjelotvorniji način, pri čemu bi se trebalo usredotočiti na područja koja imaju iznimno veliku dodanu vrijednost na europskoj razini i osigurati da rješavanje poteškoća na granicama bude u središtu programa prekogranične suradnje;

3.  utvrđuje da bi u okviru kohezijske politike i dalje trebalo podupirati ranjive i marginalizirane osobe, pri čemu treba rješavati problem sve većih nejednakosti i graditi solidarnost ulaganjem u obrazovanje, osposobljavanje i kulturu, tako što će se posebna pozornost posvećivati prekograničnim programima suradnje usmjerenima na postojeće kulturne, teritorijalne i administrativne prepreke i buduće izazove u tim regijama;

4.  ističe da granice EU-a obuhvaćaju i kopnene i pomorske granice koje se moraju uzeti u obzir; stoga potiče Komisiju da razmotri izazove s kojima se suočavaju pomorske pogranične regije kako bi se omogućila cjelovita analiza prepreka s kojima se suočavaju sve pogranične regije, kao i potencijalne suradnje i rasta u svima njima

5.  ističe važnost programa prekogranične suradnje, uključujući makroregionalne i međuregionalne programe, u financiranju obrazovnih, kulturnih, kreativnih, sportskih, umjetničkih i ostalih aktivnosti čijom se europskom dodanom vrijednošću zbližavaju građani, stvaraju prekogranične sinergije, potiče uzajamno povjerenje i razumijevanje te pomaže pri rješavanju problema različitih oblika predrasuda i stereotipa u pograničnim regijama; u tom pogledu ističe potencijal kulturnih i kreativnih industrija, u skladu sa strategijama pametne specijalizacije i velikog broja projekata INTERREG za kulturu i baštinu, čime se dokazuje da među pograničnim regijama postoji snažna želja za ulaganjem u zajedničku tradicionalnu kulturnu imovinu, kao i u razvoj modernih kreativnih projekata, kreativnih industrija i projekata koji obuhvaćaju kulturnu baštinu; ponavlja svoje stajalište da je financijska potpora EU-a presudna za te inicijative i da bi je stoga u okviru sljedećeg VFO-a trebalo dodatno ojačati, posebno potporom iz fondova ESIF; poziva Komisiju da utvrdi i potakne sinergije među lokalnim prioritetima i postojećim strategijama i ciljevima EU-a te da razvije puni potencijal pograničnih regija;

6.  ističe složenost trenutačnog okvira za programe prekogranične suradnje, kao i strukturne poteškoće i administrativna opterećenja s kojima se potencijalni korisnici suočavaju tijekom pripreme tih projekata; u tom pogledu pozdravlja mjere za pojednostavljenje predložene za razdoblje nakon 2020. i smatra ih važnim korakom u smislu pojednostavljenja i poboljšanja provedbe i dostupnosti programa prekogranične suradnje;

7.  podsjeća na važnost kulture i kulturne baštine u odnosu na gospodarsko blagostanje gradova i regija te stoga poziva države članice da donesu sve potrebne mjere za učinkovitu zaštitu i promicanje svoje materijalne i nematerijalne kulturne baštine i da se u tom pogledu koriste svim dostupnim instrumentima kohezijske politike;

8.  poziva na donošenje nove strategije informiranja o prekograničnoj i regionalnoj suradnji kako bi se ona približila stanovnicima pograničnih regija, kako bi se povećala razina svijesti o prilikama koje se stvaraju prekograničnim programima EU-a, a time i doprinijelo promjeni stajališta u smjeru veće otvorenosti za regionalna i prekogranična pitanja;

9.  ističe važnost sporta za gospodarski i društveni razvoj prekograničnih regija, što se pokazalo u brojnim projektima teritorijalne suradnje u okviru kojih je sport korišten kao sredstvo socijalne i kulturne integracije;

10.  potiče mlade da djeluju i sudjeluju u svim aspektima razvoja regionalnog i prekograničnog društva; podupire prekogranične ideje i aktivnosti u području mladih, kao što su stvaranje platformi za razmjenu ideja i dobrih praksi, podizanje razine osviještenosti i razmjena informacija o prekograničnoj suradnji te širenje informacija preko društvenih i drugih medija kako bi se poboljšalo sudjelovanje mladih u prekograničnim projektima i povećale njihove mogućnosti;

11.  ističe da postoji nedostatak informacija o mogućnostima za programe prekogranične suradnje koje EU financira u svojim pograničnim regijama; poziva države članice da poboljšaju širenje informacija o prekograničnim pitanjima, primjerice uspostavom sustava „sve na jednom mjestu”;

12.  ističe potrebu za preuzimanjem znatnijih financijskih obveza u cilju promicanja prekograničnih sportskih aktivnosti, a posebno u cilju izgradnje male infrastrukture za sport na lokalnoj razini;

13.  poziva Komisiju da kulturu i obrazovanje uzme u obzir kao horizontalni prioritet za sljedeću generaciju programa u okviru kohezijske politike;

14.  snažno podržava ulogu prekograničnih projekata i programa u poboljšanju obrazovanja mladih, njihovih mogućnosti za zapošljavanje, uključivanja u društvo i sudjelovanja u njemu rješavanjem socijalnih problema s kojima se suočavaju mladi u pograničnim regijama, kao što su nezaposlenost i radikalizacija; poziva na bolju sustavnu suradnju u svim pograničnim regijama u cilju poboljšanja prilika za mlade u područjima zapošljavanja, obrazovanja, osposobljavanja, kulture, sporta te u ostalim područjima socijalne politike;

15.  ističe da su jezične barijere i dalje ozbiljna prepreka za prekograničnu suradnju, posebno u pograničnim područjima bez dugogodišnje tradicije suradnje; napominje da je jezik važan čimbenik za jačanje povjerenja i pomaganje u ublažavanju sociokulturnih poteškoća; smatra da se usmjerenijom upotrebom europskih strukturnih i investicijskih fondova, kao i boljim financiranjem jezičnih tehnologija, može poboljšati komunikacija i poduprijeti sustavno promicanje višejezičnosti i europske jezične raznolikosti u obrazovanju i osposobljavanju u pograničnim regijama, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, među ostalim i organiziranjem sportskih i kulturnih događaja;

16.  smatra da bi prekograničnu suradnju među ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje trebalo ojačati olakšavanjem prekograničnih školskih posjeta i izvannastavnih aktivnosti za djecu od vrlo rane dobi kako bi se djeci izvan učionica pružila jedinstvena prilika za izravan kontakt s raznolikošću kultura, jezika i povijesti njihovih susjeda te za stjecanje iskustva iz prve ruke;

17.  napominje da neka pogranična područja imaju zajednički jezik koji nije službeni jezik EU-a; smatra da bi se povećanim razinama financiranja poučavanja i promicanja prekograničnih jezika koji se manje koriste poboljšala suradnja, povećala prekogranična mobilnost te obogatila kulturna raznolikost i baština tih područja;

18.  ponovno ističe da je od presudne važnosti okupiti ključne dionike iz istraživačke zajednice, poslovnih subjekata, visokog obrazovanja, javnih tijela i civilnog društva; poziva države članice da u pograničnim regijama olakšaju sklapanje prekograničnih partnerstava između obrazovnih institucija i institucija za osposobljavanje te između njih i poslovnih subjekata kako bi se poticala mobilnost studenata, nastavnika, voditelja osposobljavanja i administrativnog osoblja, kao i doktorskih kandidata i istraživača, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje; ističe da višejezičnost takvih prekograničnih partnerstava studentima može pomoći da se pripreme za ulazak na tržište rada s obje strane granice; smatra da važnost treba pridati i regionalnim manjinskim jezicima, koji su uvijek izloženi riziku od ugroženosti ako ne postoje snažne jezične politike; smatra da bi trebalo nastaviti financiranje na europskoj razini radi očuvanja i podržavanja regionalnih manjinskih jezika;

19.  poziva Komisiju da olakša prekogranične inicijative i različite vrste razmjena te međukulturnih i obrazovnih aktivnosti čiji je cilj podizanje razine svijesti građana o zakonodavnim i administrativnim zahtjevima u pograničnim područjima, kao i poboljšanje suradnje između lokalnih uprava i kulturnih i obrazovnih institucija;

20.  potiče države članice da olakšaju i potaknu međusobno priznavanje i bolje razumijevanje certifikata, diploma te strukovnih i profesionalnih kvalifikacija među susjednim regijama; stoga potiče uključivanje posebnih vještina u kurikulum radi povećanja mogućnosti za prekogranično zapošljavanje, uključujući potvrđivanje i priznavanje vještina;

21.  potiče udruživanje zajedničkih javnih usluga i napore u susjednim pograničnim regijama u cilju razvoja niza ciljanih intervencija kako bi se pružila potpora odraslim osobama s niskom razinom vještina ili kvalifikacija u pograničnim područjima te kako bi im se pomoglo da poboljšaju svoju pismenost te numeričke i digitalne vještine stjecanjem šireg skupa kompetencija i viših kvalifikacija;

22.  potiče prekograničnu suradnju i programe dualnog strukovnog osposobljavanja među različitim pograničnim regijama; mišljenja je da će se boljom prekograničnom suradnjom i ulaganjem u vještine u pograničnim regijama pomoći u otklanjanju postojećeg nedostatka vještina, smanjenju siromaštva, nezaposlenosti i socijalne isključenosti te riješiti problem manjka vještina i odljeva mozgova na tim rubnim područjima;

23.  smatra da je multikulturalnost posebno važna za pogranične regije; snažno potiče prekograničnu kulturnu suradnju unutar pograničnih regija i među njima jačanjem suradnje između kreativnih osoba i kulturnih aktera, kao što su umjetnici i predstavnici kulturnih organizacija, uprava i mreža, u okviru konkretnih prekograničnih i transeuropskih projekata;

24.  ponovno ističe da je mobilnost umjetnika i stručnjaka u kulturi postala neprocjenjiva u promicanju kulturnog i društvenog napretka Europe i razvoja regionalne, nacionalne i europske kulturne baštine; smatra da snažna prekogranična suradnja u području kulturnih i kreativnih industrija, posebno usredotočena na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (među ostalim i preko klastera poduzeća), nevladine organizacije i mala udruženja, može pomoći u stvaranju socioekonomske vrijednosti, održivih radnih mjesta i rasta, posebno za mlade, kao i u poticanju kulturne i jezične raznolikosti i inovacija; mišljenja je da će ta suradnja pomoći i u povezivanju građana, poboljšanju uzajamnog razumijevanja, rješavanju zajedničkih problema, jačanju kulturne diplomacije i stvaranju europskog identiteta s pomoću zajedničkih inicijativa za projekte povezane s materijalnom i nematerijalnom kulturnom baštinom i projekte u području baštine, primjerice preko zajedničkih ustanova za skrb o djeci, pristupačnog višejezičnog obrazovanja ili partnerstava među obrazovnim institucijama; ističe važnost kulturnih i kreativnih industrija u promicanju i očuvanju kulturne raznolikosti, jačanju socijalne kohezije, ključnoj ulozi u ponovnoj industrijalizaciji Europe i poticanju prelijevanja inovacija u mnoge druge sektore;

25.  smatra da se razvojem prekogranične kulturne suradnje pruža bitan doprinos održivom razvoju prekograničnih teritorija, što utječe na gospodarstvo, socijalnu koheziju i okoliš; poziva Komisiju da zajedno s državama članicama razvije zajednički strateški pristup za razvoj i potporu kulturnih i kreativnih industrija, povezivanje kulturnih i kreativnih industrija s društvom i gospodarstvom u cilju promicanja pametnog i održivog rasta u pograničnim regijama EU-a;

26.  ističe da se kulturne i kreativne industrije suočavaju s prevelikim brojem prepreka pri pristupu financiranju zbog svoje prirode i veličine (one su pretežno mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća), kao i poteškoćama koje nastaju zbog često lošijih ekonomskih rezultata ostvarenih u nekim pograničnim regijama; ponovno ističe svoje stajalište da je od iznimne važnosti razviti kulturne, kreativne i poduzetničke vještine kako bi se prevladali ti strukturni nedostaci;

27.  ističe da regije imaju dokazanu sposobnost razvijanja prekogranične suradnje u sektoru kulturnih i kreativnih industrija te prima na znanje pozitivne učinke pametne specijalizacije; poziva Komisiju i države članice da zadrže i ojačaju postojeće politike u tom području i da učinkovito upotrebljavaju sredstva koja su na raspolaganju u okviru programa EU-a te europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF);

28.  smatra da kohezijska politika može pozitivno doprinijeti stvaranju novih ideja i mogućnosti za suradnju između muzeja, orkestara i prekograničnih radijskih i televizijskih projekata u pograničnim regijama uklanjanjem pravnih i financijskih poteškoća koje umjetnici imaju u okviru zajedničkih prekograničnih projekata;

29.  snažno podupire prekogranične kulturne projekte i suradnju europskih prijestolnica kulture i pograničnih regija u cijeloj Europi kako bi se uspostavio lanac kulturnih „čvorišta” i stvorila nova dimenzija europskih kulturnih mreža u kojima se razvijaju nove prakse kulturne raznolikosti i integriraju u realizaciju konkretnih europskih projekata;

30.  žali zbog toga što se kulturnim i rekreacijskim aktivnostima često ne uspijevaju privući ljudi iz različitih pograničnih regija u susjednim zemljama unatoč tome što osobe koje žive u tim područjima dijele slične interese i u blizini su jedni drugih; podupire regionalne portale EU-a osnovane u nekoliko pograničnih područja kako bi se ljudima pružio pristup informacijama o kulturnim i rekreacijskim aktivnostima te potiče promicanje sličnih portala u svim pograničnim regijama;

31.  čvrsto vjeruje da se u pograničnim regijama, zahvaljujući ustaljenim prekograničnim kontaktima među kulturnim institucijama, kulturnim i kreativnim industrijama te dionicima, mogu stvoriti povoljni uvjeti za umjetničku i kulturnu mobilnost i da te regije zato mogu biti od ključne važnosti za razvoj tematskog turizma i doprinijeti promicanju Europe kao konkurentnog i održivog odredišta, čime se povećava privlačnost Europe na međunarodnoj razini, te mogu i aktivno revitalizirati proces europske integracije promicanjem kontakata među europskim građanima i poticanjem zajedničkog osjećaja pripadnosti; poziva Komisiju da integrira kulturnu dimenziju u inicijative za prekogranični razvoj, i za povijesnu baštinu i za suvremenu kreativnost; stoga poziva države članice da pojačaju napore i ulaganja u cilju razvijanja održive i dugoročne politike kulturnog turizma;

32.  podsjeća na to da se prekograničnim obrazovnim i kulturnim razmjenama promiče međukulturni dijalog, uzajamno razumijevanje, rješavanje sukoba i izgradnja mira, posebno u postkonfliktnim pograničnim regijama; u tom kontekstu ističe rizike Brexita za međuljudsku razmjenu i mobilnost studenata, učenika, umjetnika i kulturnih subjekata između pograničnih područja Sjeverne Irske i Republike Irske;

33.  potiče razne mjere kojima je cilj borba protiv svih oblika diskriminacije u pograničnim regijama i uklanjanje prepreka za ranjive osobe pri pronalaženju zaposlenja i integraciji u društvo; u tom pogledu podržava promicanje i razvoj socijalnih poduzeća u pograničnim regijama kao izvora radnih mjesta, posebno za ranjive skupine kao što su nezaposleni mladi i osobe s invaliditetom;

34.  istinski smatra da se preko medija i komunikacijskih kanala mogu jačati pogranične regije EU-a preko kreativnog sektora te da digitalne platforme imaju sposobnost promicanja uključivanja i zaštite kulturne raznolikosti tih pograničnih regija; također smatra da su kino i televizija te kreativni dokumentarni filmovi i ostali oblici digitalnog sadržaja platforme koje se mogu koristiti za podupiranje baštine i jedinstvenih obilježja pograničnih regija EU-a;

35.  snažno potiče države članice i regionalna tijela vlasti da poboljšaju širenje informacija o prekograničnim kulturnim i obrazovnim aktivnostima i pitanjima te da ojačaju razmjenu najboljih praksi u tim područjima uspostavom portala i web mjesta u tu svrhu;

36.  ističe potrebu za rješavanjem posebnih izazova povezanih s umjetničkom i kulturnom mobilnošću u područjima kao što su socijalna sigurnost, oporezivanje (izbjegavanje dvostrukog oporezivanja umjetnika i kulturnih djelatnika), pružanje informacija o mogućnostima za mobilnost (bespovratna sredstva za mobilnost, programi boravka itd.);

37.  ističe da je sportski turizam sve važniji sektor europskog gospodarstva; stoga poziva na dodjelu financijskih sredstava za izgradnju sportske infrastrukture radi promicanja turizma preko sporta;

38.  napominje da prekogranična suradnja, kao glavni cilj politike EU-a, pomaže pri ublažavanju štetnih učinaka unutarnjih granica i da može dovesti do poboljšanja u prekograničnim postignućima u području obrazovanja i kulture;

39.  podupire mjere naukovanja i platforme s više dionika u pograničnim regijama čiji je cilj poboljšanje kvalitete, ponude i ugleda naukovanja te promicanje prekogranične mobilnosti među mladima naučnicima; smatra da će se okupljanjem relevantnih dionika kako bi se stvorile prekogranične mogućnosti za naukovanje, pripravništvo ili stažiranje poboljšati tržišno natjecanje, obrazovanje, vještine i tržišta rada u tim regijama, a posebno potiče stvaranje prilika za stažiranje u regionalnim i lokalnim institucijama koje sudjeluju u prekograničnoj i međunarodnoj suradnji;

40.  napominje da se neke pogranične regije suočavaju s teškim problemima povezanima s migracijom; u tu svrhu potiče učinkovitu upotrebu financijskih sredstava koja su na raspolaganju za prekogranične programe EU-a, kao i razmjenu dobrih praksi između lokalnih i regionalnih vlasti u pograničnim područjima u okviru integracije izbjeglica koje se nalaze pod međunarodnom zaštitom; ističe da nacionalne vlade trebaju podupirati lokalne i regionalne vlasti pri rješavanju tih problema;

41.  poziva države članice i regionalne vlasti na suradnju pri utvrđivanju i uklanjanju svih pravnih ili administrativnih prepreka koje sprečavaju prekogranične obrazovne ili kulturne aktivnosti, među ostalim usklađivanjem relevantnih regulatornih okvira.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

19.6.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

24

0

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Silvia Costa, Angel Dzhambazki, Jill Evans, María Teresa Giménez Barbat, Petra Kammerevert, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Rupert Matthews, Stefano Maullu, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Yana Toom, Julie Ward, Bogdan Brunon Wenta, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Marlene Mizzi, Liliana Rodrigues, Algirdas Saudargas, Remo Sernagiotto, Francis Zammit Dimech

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

24

+

ALDE

María Teresa Giménez Barbat, Yana Toom

ECR

Angel Dzhambazki, Rupert Matthews, Remo Sernagiotto

GUE/NGL

Curzio Maltese

PPE

Andrea Bocskor, Svetoslav Hristov Malinov, Stefano Maullu, Algirdas Saudargas, Michaela Šojdrová, Bogdan Brunon Wenta, Francis Zammit Dimech, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Milan Zver

S&D

Silvia Costa, Petra Kammerevert, Krystyna Łybacka, Marlene Mizzi, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Liliana Rodrigues, Julie Ward

VERTS/ALE

Jill Evans

0

-

 

 

1

0

ENF

Dominique Bilde

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

10.7.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Steeve Briois, Rosa D’Amato, Aleksander Gabelic, Iratxe García Pérez, Michela Giuffrida, Krzysztof Hetman, Marc Joulaud, Constanze Krehl, Sławomir Kłosowski, Louis-Joseph Manscour, Iskra Mihaylova, Andrey Novakov, Younous Omarjee, Mirosław Piotrowski, Stanislav Polčák, Terry Reintke, Liliana Rodrigues, Fernando Ruas, Monika Smolková, Maria Spyraki, Ruža Tomašić, Ramón Luis Valcárcel Siso, Monika Vana, Matthijs van Miltenburg, Lambert van Nistelrooij, Derek Vaughan, Kerstin Westphal

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Ivana Maletić, Dimitrios Papadimoulis


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

32

+

ALDE

Iskra Mihaylova, Matthijs van Miltenburg

ECR

Sławomir Kłosowski, Mirosław Piotrowski, Ruža Tomašić

EFDD

Rosa D'Amato

GUE/NGL

Younous Omarjee, Dimitrios Papadimoulis

PPE

Pascal Arimont, Franc Bogovič, Krzysztof Hetman, Marc Joulaud, Ivana Maletić, Andrey Novakov, Stanislav Polčák, Fernando Ruas, Maria Spyraki, Ramón Luis Valcárcel Siso, Lambert van Nistelrooij

S&D

Victor Boştinaru, Mercedes Bresso, Aleksander Gabelic,Iratxe García Pérez, Michela Giuffrida, Constanze Krehl, Louis-Joseph Manscour,Liliana Rodrigues, Monika Smolková, Derek Vaughan, Kerstin Westphal

VERTS/ALE

Terry Reintke, Monika Vana

1

-

ENF

Steve Briois

0

0

 

 

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 29. kolovoza 2018.Pravna napomena