Postupak : 2017/2128(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0268/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0268/2018

Rasprave :

PV 13/09/2018 - 4
CRE 13/09/2018 - 4

Glasovanja :

PV 13/09/2018 - 10.14
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0356

IZVJEŠĆE     
PDF 791kWORD 79k
23.7.2018
PE 618.104v02-00 A8-0268/2018

o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o sredstvima za zaštitu bilja

(2017/2128(INI))

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

Izvjestitelj: Pavel Poc

AMANDMANI
OBRAZLOŽENJE – SAŽETI PREGLED ČINJENICA I REZULTATA ISTRAŽIVANJA
 PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

OBRAZLOŽENJE – SAŽETI PREGLED ČINJENICA I REZULTATA ISTRAŽIVANJA

Opći kontekst i pregled izvora dokaza

U svibnju 2017. Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) Europskog parlamenta zatražio je da se izradi izvješće o provedbi Uredbe (EZ) 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, dalje u tekstu „Uredba”. Ovo izvješće dio je programa kontrole provedbe odbora ENVI.

Odjel za ex post evaluaciju (EVAL) Uprave za procjenu učinka i europsku dodanu vrijednost (u sklopu Glavne uprave Europskog parlamenta za usluge parlamentarnih istraživanja, DG EPRS) stavio je na raspolaganje svoje stručno znanje o provedbi Uredbe. Kako bi se pripremili potrebni dokazi na temelju istraživanja, naručena je studija s ciljem ocjene provedbe Uredbe. Rezultati su objedinjeni u ocjenu provedbe na europskoj razini (EIA) i službeno objavljeni u travnju 2018(1).

Studija se temelji na četiri međusobno povezana pravca istraživanja:

-  „Evaluaciji provedbe Uredbe (EZ) 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i njezinih učinaka. Popis slučajeva kada su se države članice koristile odstupanjima iz članka 53. Uredbe”;

-  „Ocjeni kriterija i sposobnosti za pouzdano i usklađeno „utvrđivanje opasnosti” kod aktivnih tvari”;

-  „Ocjeni sposobnosti država članica za pouzdano „odobravanje sredstava za zaštitu bilja” i njezine jedinstvenosti”;

-  Evidentiranju praksi znanstvenih procjena (rizika) aktivnih tvari koje se upotrebljavaju u sredstvima za zaštitu bilja”

Nikada ranije nije provedena opsežna studija o učinku Uredbe. U EIA-u su prikupljeni novi podaci i zaključci te je on glavni izvor informacija za ovo izvješće o provedbi.

Treba napomenuti da je u studenom 2016. Komisija objavila Plan evaluacije zakonodavstva EU-a o sredstvima za zaštitu bilja i ostacima pesticida u okviru programa REFIT(2), čiji se rezultati očekuju početkom 2019.

Glavna svrha obiju evaluacija je ocijeniti provedbu Uredbe (EZ) 1107/2009. Iako je opseg Komisijine evaluacije širi(3), standardni skup kriterija za evaluaciju ipak je isti.

Osim toga, u veljači 2016. Europski ombudsman donio je zaključak u predmetu 12/2013/MDC o praksama Europske komisije u pogledu odobravanja i stavljanja na tržište sredstava za zaštitu bilja. Komisija, kao upravitelj rizicima, dužna je pobrinuti se da aktivne tvari koje odobrava nisu štetne za zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš. Ombudsman je zaključio da je Komisija možda preblaga u praksi i možda ne uzima dovoljno u obzir načelo opreznosti.

Izvjestitelj je uzeo u obzir i relevantne presude Suda Europske unije i druge relevantne odluke o prethodnim pitanjima.

Nedavna polemika u vezi s produljenjem odobrenja za aktivnu tvar glifosat dodatno je istaknula da je povjerenje u odobravanje sredstava za zaštitu bilja u EU-u ozbiljno narušeno. U listopadu 2017. Komisije je proglasila europsku građansku inicijativu „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida”(4) dopuštenom. Više od milijun građana pozvalo je Komisiju da „državama članicama predloži zabranu glifosata, da provede reformu postupka odobravanja pesticida i da na razini EU-a utvrdi obvezne ciljeve smanjenja upotrebe pesticida”.

S obzirom na to stanje, Europski je parlament u veljači 2018. odlučio osnovati Posebni odbor za postupak Unije za odobravanje pesticida (PEST) radi analize i procjene, između ostalog, postupka odobravanja pesticida u Uniji, uključujući metodologiju koja se upotrebljava i njezinu znanstvenu kvalitetu, neovisnosti postupka od industrije te transparentnosti postupka odlučivanja i njegovih ishoda.

Nadalje, u travnju 2018., kao daljnju mjeru uz svoj odgovor na europsku građansku inicijativu(5), Europska komisija službeno je predložila ciljanu reviziju Općih propisa o hrani i objavila Prijedlog uredbe o transparentnosti i održivosti EU-ove procjene rizika u prehrambenom lancu(6), kojom se, među ostalim, mijenjaju uredbe o čijoj se provedbi ovdje raspravlja.

To pokazuje da je evaluacija složenog regulatornog sustava usklađenja i praćenja stavljanja sredstava za zaštitu bilja na unutarnje tržište EU-a jedan od većih političkih prioriteta.

Sve prethodno navedene činjenice uvrštene su u ovo izvješće. Izvjestitelj također uzima u obzir druge relevantne studije i izvješća koje su provela nacionalna tijela i dionici.

Uredba u širem kontekstu politike EU-a o pesticidima

Europska komisija usvojila je 2006. tematsku strategiju o održivoj uporabi pesticida u svim državama članicama. Kao popratnu mjeru, Komisija je 2006. objavila prijedlog uredbe o stavljanju izvan snage Direktive 91/414/EEZ. Konačni akt (Uredba (EZ) 1107/2009 koja je u fokusu ovog dokumenta) objavljen je u Službenom listu 2009. godine.

Uredbom se utvrđuju pravila za odobravanje sredstava za zaštitu bilja u trgovačkom obliku te za njihovo stavljanje na tržište, uporabu i kontrolu unutar Zajednice. Njome se utvrđuju pravila za odobravanje aktivnih tvari, safenera i sinergista, koje sadrže ili od kojih se sastoje sredstva za zaštitu bilja, kao i pravila za pomoćna sredstva i koformulante.

Važan novi element koji je uveden tom Uredbom bio je niz strogih isključujućih kriterija(7) za odobravanje aktivnih tvari na razini EU-a. Kriteriji su uvedeni s namjerom da se na tržištu zabrane najtoksičnije tvari. Uvođenje isključujućih kriterija znači da se u postupku odobravanja primjenjuje pristup temeljen na opasnosti, što nije bio slučaj u Direktivi Vijeća 91/414/EZ.

Uporište za pristup temeljen na opasnosti nalazimo u još jednom načelu zakonodavstva EU-a o okolišu: načelu opreznosti. Posebno se države članice ne smije sprječavati u primjeni načela opreznosti ako postoji znanstvena nesigurnost vezana uz rizike za zdravlje ljudi ili životinja ili za okoliš od sredstava za zaštitu bilja.

Regulatorni postupci za odobravanje aktivnih tvari i odobrenja sredstava za zaštitu bilja

U Europskoj uniji na sredstva za zaštitu bilja primjenjuje se dvojni sustav odobravanja: aktivne tvari odobravaju se na razini EU-a, a komercijalna sredstva za zaštitu bilja naknadno se odobravaju na razini države članice.

Tri glavna instrumenta čine bit Uredbe:

a)  odobravanje aktivnih tvari koje provode nacionalna nadležna tijela, EFSA i Komisija zajedno sa stručnjacima iz država članica (razvrstani u Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, odbor PAFF)

b)  odobravanje sredstava za zaštitu bilja koja sadrže odobrene aktivne tvari

c)  provedba regulatornih odluka donesenih u okviru odobravanja aktivnih tvari i odobravanja sredstava za zaštitu bilja

Postupak odobrenja sastoji se od nekoliko faza:

1.  zahtjev za odobrenje podnosi se državi EU-a nazvanoj država članica izvjestiteljica;

2.  država članica izvjestiteljica provjerava je li zahtjev prihvatljiv;

3.  država članica izvjestiteljica priprema nacrt izvještaja o procjeni;

4.  EFSA objavljuje svoje zaključke;

5.  odbor PAFF glasuje o davanju ili nedavanju odobrenja;

6.  Komisija usvaja odobrenje;

7.  objava uredbe u Službenom listu EU-a.

Sredstvo za zaštitu bilja obično sadrži više sastojaka. Aktivni sastojak koji djeluje protiv štetnika ili bolesti biljaka naziva se „aktivna tvar”. Sredstva za zaštitu bilja sadrže barem jednu odobrenu aktivnu tvar, koja može uključivati mikroorganizme, feromone i biljne ekstrakte.

Kontrole nad stavljanjem na tržište sredstava za zaštitu bilja i njihovom upotrebom provode države članice.

Glavna problematična područja

U ocjeni provedbe na europskoj razini (EIA) koju je objavio EPRS utvrđen je niz različitih zabrinjavajućih aspekata u vezi s provedbom Uredbe. Izvjestitelj se u nacrtu izvješća uglavnom bavi aspektima koji imaju negativne posljedice za ostvarenje zdravstvenih i okolišnih ciljeva.

Konkretno, oni uključuju sve više odstupanja odobrenih u skladu s člankom 53. za koja se ne daju zadovoljavajuća obrazloženja ili činjenicu da se brojne ključne aspekte ne ocjenjuje u dovoljnoj mjeri (na primjer, nenamjerne mješavine i kombinirani učinci, ekološki učinak na biološku raznolikost, degradacija pesticida pri niskim koncentracijama, razvojna imunotoksičnost i razvojna neurotoksičnost).

Iako je Uredbom postignut očit napredak u smislu bolje zaštite javnog zdravlja i okoliša zahvaljujući uvođenju isključujućih kriterija za opasnost, nedovoljna usklađenost (npr. ekotoksikologija) otežava ocjenjivanje tvari, a time i učinkovitu provedbu u relevantnim znanstvenim područjima.

Evaluacijom je utvrđen niz problema povezanih s transparentnošću. Posebno je problematična nedostupnost ekonomski izvedivih i pristupačnih alternativa, kao i činjenica da se dobra poljoprivredna praksa u kontekstu integrirane zaštite bilja te veća upotreba i dostupnost niskorizičnih tvari ne promiču dovoljno. Također se čini da ciljevi i instrumenti Uredbe nisu u skladu s politikama EU-a u području poljoprivrede, sigurnosti hrane, klimatskih promjena i održivog korištenja pesticida te najvišim razinama ostataka pesticida u hrani i hrani za životinje. Provedba Uredbe je problematična. Postoje naznake povećanja trgovine nezakonitim i krivotvorenim sredstvima za zaštitu bilja, što je konstatirano posljednjih godina.

Preporuke izvjestitelja

Izvjestitelj je uvjeren da su potrebni daljnji napori i na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se osigurala učinkovita provedba te Uredbe. Iako se ciljevi Uredbe koji se odnose na zdravlje i okoliš smatraju relevantnima za stvarne potrebe, evaluacija je pokazala da se ta dva cilja ne ostvaruju u praksi. To je rezultat problema s praktičnom provedbom triju glavnih instrumenata Uredbe koji su utvrđeni u evaluaciji EPRS-a: (a) odobravanje tvari, (b) odobravanje sredstava za zaštitu bilja koja sadrže odobrene tvari i (c) provedba regulatornih odluka donesenih u okviru odobravanja aktivnih tvari i odobravanja sredstava za zaštitu bilja.

Kada je riječ o negativnim učincima na zdravlje i okoliš, izvjestitelj smatra da je nekoliko aspekata provedbe osobito problematično. Među njima su: zlouporaba hitnog postupka odobravanja, koju dokazuje sve veći broj odstupanja odobrenih u skladu s člankom 53., česta upotreba postupka s potvrđujućim podacima, usklađenost Uredbe s načelom opreznosti, nepotpuna usklađenost zahtjeva u vezi s podacima i metodologija koje se koriste u nekim znanstvenim područjima za ocjenjivanje tvari prema isključujućim kriterijima.

Izvjestitelj pozdravlja nedavni prijedlog Komisije o transparentnosti i održivosti modela EU-a za procjenu rizika koji, među ostalim, obuhvaća sredstva za zaštitu bilja, a istovremeno ipak napominje da neki ključni aspekti regulatornog procesa odlučivanja nisu dovoljno razrađeni u tom prijedlogu, a posebno faza upravljanja rizikom koju provodi odbor PAFF u okviru odobravanja aktivnih tvari. Veća transparentnost potrebna je i u pogledu aspekata odobravanja od strane nadležnih tijela država članica.

Osim toga, učinkovita provedba ne može se ostvariti bez boljeg usklađivanja s politikama EU-a i bez većih poticaja za promicanje alternativnih rješenja.

Iz raspoloživih dokaza vidljivo je da provedba regulatornih odluka u skladu s Uredbom nije dovoljna i da su potrebne bolje kontrole na nacionalnoj razini.

(1)

http://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document.html?reference=EPRS_STU(2018)615668

(2)

https://ec.europa.eu/food/plant/pesticides/refit_en

(3)

Konkretno obuhvaća Uredbu (EZ) 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, koja je u fokusu ovog izvješća o provedbi, i Uredbu (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla

(4)

http://ec.europa.eu/citizens-initiative/public/initiatives/successful/details/2017/000002/hr?lg=hr

(5)

http://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/3/2017/HR/C-2017-8414-F1-HR-MAIN-PART-1.PDF

(6)

https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/initiatives/com-2018-179_hr

(7)

U članku 4. Uredbe (EZ) 1107/2009 navodi se da se aktivna tvar odobrava samo ako nije klasificirana kao karcinogen, mutagen, ako nije reprotoksična, dugotrajna i biološki kumulativna, toksična za okoliš ili ako ne djeluje kao endokrini disruptor kod ljudi i neciljanih organizama. To znači da ako tvar u fazi utvrđivanja opasnosti bude klasificirana kao aktivna tvar koja udovoljava bilo kojem od spomenutih isključujućih kriterija, treba biti zabranjena kao i njezina upotreba u sredstvima za zaštitu bilja u Europskoj uniji (Bozzini 2018., prilog II. ocjeni provedbe na europskoj razini, str. 21.)


PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o sredstvima za zaštitu bilja

(2017/2128(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. veljače 2017. o pesticidima niskog rizika biološkog podrijetla(5),

–  uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana od 18. veljače 2016. u predmetu 12/2013/MDC o praksama Komisije u pogledu odobravanja i stavljanja na tržište sredstava za zaštitu bilja (pesticida)(6),

–  uzimajući u obzir Ocjenu provedbe na europskoj razini Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i i njezinih relevantnih priloga, koju je u travnju 2018. objavila Europska služba za parlamentarna istraživanja (DG EPRS)(7),

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 23. studenoga 2016. u predmetima C-673/13 P Komisija protiv Stichting Greenpeace Nederland i PAN Europe te C-442/14 Bayer CropScience i Stichting De Bijenstichting protiv College voor de toelating van gewasbeschermingsmiddelen en biociden,

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2018. o transparentnosti i održivosti EU-ove procjene rizika u prehrambenom lancu, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 178/2002 [o općim propisima o hrani], Direktive 2001/18/EZ [o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama], Uredbe (EZ) br. 1829/2003 [o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje], Uredbe (EZ) br. 1831/2003 [o dodacima hrani za životinje], Uredbe (EZ) br. 2065/2003 [o aromama dima], Uredbe (EZ) br. 1935/2004 [o materijalima koji dolaze u dodir s hranom], Uredbe (EZ) br. 1331/2008 [o zajedničkom postupku odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma], Uredbe (EZ) br. 1107/2009 [o proizvodima za zaštitu bilja] i Uredbe (EU) br. 2015/2283 [o novoj hrani](8),

–  uzimajući u obzir rad Posebnog odbora Europskog parlamenta za postupak Unije za odobravanje pesticida (PEST),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0268/2018),

A.  budući da je evaluacijom provedbe Uredbe (EZ) br. 1107/2009 (dalje u tekstu „Uredba”) otkriveno da se ciljevi zaštite zdravlja ljudi i životinja te okoliša ne postižu u potpunosti i da postoji prostor za poboljšanja kako bi se postigli svi ciljevi Uredbe;

B.  budući da bi se ocjena provedbe Uredbe trebala razmatrati u vezi sa širom politikom EU-a koja se odnosi na pesticide, uključujući pravila utvrđena u Direktivi 2009/128/EZ (Direktiva o održivoj upotrebi pesticida), Uredbi (EU) br. 528/2012 (Uredba o biocidima), Uredbi (EZ) br. 396/2005 (Uredba o maksimalnim razinama ostataka pesticida ) i Uredbi (EZ) br. 178/2002 (Uredba o općim propisima o hrani);

C.  budući da se provedba Uredbe nije pokazala zadovoljavajućom i da bi trebala biti usklađena sa srodnim politikama EU-a, uključujući politike u vezi s pesticidima;

D.  budući da raspoloživi dokazi pokazuju da praktična provedba triju glavnih instrumenata Uredbe – odobravanja tvari, odobravanja sredstava za zaštitu bilja i provedba regulatornih odluka – pokazuje prostor za poboljšanje i ne osigurava potpuno postizanje ciljeva te Uredbe;

E.  budući da Komisija određene odredbe Uredbe nije uopće primjenjivala, osobito članak 24. o odobravanju safenera i sinergista i članak 27. o popisu neprihvatljivih koformulanata;

F.  budući da primjena drugih ključnih odredbi kao što je odredba o primjeni isključujućih kriterija za aktivne tvari koje djeluju kao endokrini disruptori uvelike kasni zbog nezakonitog ponašanja Komisije;

G.  budući da su dionici zabrinuti zbog pristupa evaluaciji, koji je utvrđen zakonom, posebno kada je riječ o tome tko bi trebao dostaviti znanstvene studije i dokaze za evaluacije aktivnih tvari i primjeni pristupa temeljenog na opasnosti tijekom tih evaluacija;

H.  budući da teret dokazivanja i dalje treba snositi podnositelj zahtjeva, kako bi se osiguralo da se javni novac ne troši na studije koje bi eventualno mogle biti korisne privatnim interesima; budući da se u isto vrijeme u svakom koraku postupka odobravanja mora osigurati transparentnost potpuno usklađena s pravima intelektualnog vlasništva i da se pritom treba osigurati da se dobra laboratorijska načela sustavno poštuju u cijeloj Uniji;

I.  budući da postoji zabrinutost u vezi s praktičnom provedbom utvrđenog pristupa evaluaciji; budući da konkretno postoje veće poteškoće s nepotpunom usklađenošću zahtjeva u vezi s podacima i metoda koje se upotrebljavaju, a te poteškoće mogu ometati postupak ocjene;

J.  budući da je utvrđeno da je ponašanje nacionalnih nadležnih tijela glavni faktor koji utječe na ocjenjivanje aktivnih tvari; budući da postoje znatne razlike među državama članicama u pogledu dostupnog stručnog znanja i osoblja; budući da se Uredba i relevantni popratni pravni zahtjevi ne provode ujednačeno u državama članicama i da to ima značajne posljedice za zdravlje i okoliš;

K.  budući da bi se transparentnost u svim fazama postupka odobrenja trebala povećati, a veća transparentnost bi mogla povećati povjerenje javnosti u sustav kojim se reguliraju proizvodi za zaštitu bilja; budući da ni transparentnost aktivnosti vezanih uz odobravanje od strane nadležnih tijela u mnogim slučajevima nije zadovoljavajuća; budući da je Komisija predložila izmjene Uredbe o općim propisima o hrani s ciljem rješavanja pitanja u vezi s podacima i dokazima pribavljenima tijekom postupka ocjenjivanja i povećati transparentnost;

L.  budući da kod odobravanja sredstava za zaštitu bilja, koja se isključivo odvijaju na nacionalnoj razini, često dolazi do kašnjenja u odlukama u vezi s upravljanjem rizikom; budući da se zbog toga u nekim slučajevima povećava broj odobrenja koje države članice dodjeljuju u skladu s odstupanjem, koristeći se člankom 53. Uredbe; budući postoje slučajevi u kojima se takva odstupanja koriste protivno prvobitnoj namjeri zakonodavca;

M.  budući da se Uredbom uvodi odredba da je integrirana zaštita bilja trebala postati dijelom propisanih zahtjeva za upravljanje prema pravilima o višestrukoj sukladnosti zajedničke poljoprivredne politike; budući da se to tek treba dogoditi;

N.  budući da raspoloživi dokazi upućuju na to da se ovom konkretnom Uredbom na razini EU-a doprinosi nacionalnim naporima i aktivnostima te se povećava njihova vrijednost;

O.  budući da se ozbiljna razmatranja o alternativnim rješenjima često pojave tek nakon promjene zakonodavnih odredbi, budući da, primjerice u slučaju produženja zabrana za neonikotinoide, u posljednjoj ocjeni (30. svibnja 2018.)(9) stoji da postoje dostupne nekemijske alternative za 78 % slučajeva u kojima se koriste neonikotinoidi;

P.  budući da od 31. svibnja 2016. nije podnesen niti jedan novi zahtjev za odobravanje aktivne tvari; budući da su važni inovacija i razvoj novih proizvoda, osobito proizvoda niskog rizika;

Q.  budući da je dostupnost krivotvorenih pesticida na tržištu razlog za ozbiljnu zabrinutost; budući da krivotvoreni pesticidi mogu biti štetni za okoliš i ugroziti djelotvornost ove Uredbe;

Glavni zaključci

1.  smatra da je EU prikladna razina na kojoj se i dalje trebaju donositi regulatorne mjere u vezi s pesticidima;

2.  ističe da mjere za zaštitu okoliša namijenjene za sprečavanje, ograničavanje i obuzdavanje širenja patogena i štetnika trebaju i dalje biti u središtu svih trenutačnih i budućih radnji;

3.  smatra da je donošenje i provedba Uredbe važan korak naprijed kad je riječ o stavu prema sredstvima za zaštitu bilja u EU-u u odnosu na prethodna razdoblja;

4.  ističe da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti ulozi malih i srednjih poduzeća (MSP) u razvoju novih proizvoda jer MSP-ovi često nemaju značajne resurse koji su potrebni za postupak razvoja i odobravanja novih tvari;

5.  zabrinut je zbog činjenice da se Uredba ne provodi učinkovito i da se zbog toga njezini ciljevi koji se odnose na poljoprivrednu proizvodnju i inovacije ne ostvaruju u praksi; ističe činjenicu da se, dijelom i zbog niske razine inovacija, smanjuje broj aktivnih tvari koje se koriste u pesticidima;

6.  podsjeća da postoji velika potreba za integriranim pristupom te da Uredba (EZ) br. 1185/2009 o statističkim podacima o pesticidima(10) treba biti dio procjene i da se rezultati iste trebaju upotrijebiti za smanjenje količina, čime se smanjuju rizici i njihov negativni učinak na zdravlje i okoliš;

7.  napominje da ciljevi i instrumenti Uredbe i njezina provedba nisu uvijek dovoljno usklađeni s politikama EU-a u području poljoprivrede, zdravlja, dobrobiti životinja, sigurnosti hrane, kvalitete vode, klimatskih promjena, održivog korištenja pesticida te najviših razina ostataka pesticida u hrani i hrani za životinje;

8.  podsjeća da je načelo opreznosti opće načelo EU-a utvrđeno u članku 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i da je cilj tog načela zajamčiti visoku razinu zaštite okoliša preventivnim donošenjem odluka u slučaju bilo kakvih rizika; ponavlja da se načelo opreznosti očito ne primjenjuje u općem kontekstu analize rizika u slučaju pesticida;

9.  smatra neprihvatljivom činjenicu da se unatoč članku 25. Uredbe još ne primjenjuju zahtjevi za odobravanje safenera i sinergista;

10.  smatra neprihvatljivom činjenicu da još nije donesen popis neprihvatljivih koformulanata, osobito nakon zabrane polietoksiliranog lojeva amina u kombinaciji s glifosatom, koja je na površinu iznijela moguće negativne posljedice određenih koformulanata;

11.  prima na znanje evaluaciju Uredbe (EZ) br. 1107/2009 koja je u tijeku, a koju provodi Komisija u okviru programa REFIT, i njezin planirani završetak do studenoga 2018.; vjeruje da će ti nalazi biti odgovarajuća osnova za raspravu suzakonodavaca o budućem razvoju Uredbe;

12.  zabrinut je zbog sve češće upotrebe i utvrđenih slučajeva zlouporabe hitnih odobrenja izdanih u skladu s člankom 53. u nekim državama članicama; napominje da se neke države članice u mnogo značajnijoj mjeri oslanjaju na članak 53. od drugih; prima na znanje tehničku pomoć Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) u skladu s člankom 53. stavkom 2. u preispitivanju korištenja hitnih odobrenja; prima na znanje rezultate istrage hitnih odobrenja za tri neonikotinoida koje je provela EFSA i koje su pokazale da neka hitna odobrenja nisu bila opravdana, dok su druga bila potrebna i unutar parametara utvrđenih u zakonodavstvu; smatra da je ključno da države članice dostave potrebne podatke koji će EFSA-i omogućiti da učinkovito obavlja svoje zadaće;

13.  ističe važnost da se pri osmišljavanju politika uzima u obzir regulatorna znanost, da se proizvode provjerljivi i ponovljivi dokazi uz primjenu međunarodno dogovorenih načela, uključujući smjernice, dobru laboratorijsku praksu i istorazinska istraživanja;

14.  zabrinut je zbog toga što nepotpuna usklađenost zahtjeva u vezi s podacima i ispitivanjima u nekim znanstvenim područjima dovodi do neučinkovitih metoda rada, nepovjerenja među nacionalnim tijelima te kašnjenja u postupku odobravanja, što može imati negativne učinke na zdravlje ljudi i životinja, okoliš i poljoprivrednu proizvodnju;

15.  žali zbog ograničene javne dostupnosti informacija o postupku evaluacije i odobravanja, kao i zbog ograničenog pristupa informacijama; žali zbog toga što je razina transparentnosti država članica izvjestiteljica niska (u okviru postupka odobravanja), predlaže da se poboljša dostupnost i pristupačnost informacija za korisnike dok se nalaze u fazi za koju je nadležna EFSA te zbog toga što se čini da nema transparentnosti u fazi upravljanja rizikom i da tu činjenicu i dionici smatraju problematičnom; pozdravlja napore koje Europska agencija za kemikalije (ECHA) ulaže u povećanje transparentnosti i lakoće korištenja preko njezinih internetskih stranica i smatra da je to model koji bi se mogao ubuduće primjenjivati za jačanje transparentnosti;

16.  ističe da vjerodostojnost sustava odobravanja sredstava za zaštitu bilja znatno ovisi o povjerenju javnosti u agencije EU-a koje daju znanstvena mišljenja koja su osnova za odobrenja i upravljanje rizicima; ističe da je transparentnost procesa znanstvene procjene važna za održavanje povjerenja javnosti; stoga poziva da se relevantne agencije financiraju na odgovarajući način i da imaju osoblje potrebno da bi se osigurao neovisan, transparentan i pravodoban proces odobravanja; u tom pogledu pozdravlja činjenicu da je Komisija u svojoj evaluaciji Općih propisa o hrani u okviru programa REFIT zaključila da je EFSA vrlo transparentna i da razmjenjuje podatke u granicama strogih pravila o povjerljivosti koja su utvrdili suzakonodavci; nadalje pozdravlja stalne napore EFSA-e da poboljša svoj sustav kako bi zajamčila neovisnost i upravljanje mogućim sukobima interesa, što je Revizorski sud pohvalio kao najnapredniji sustav revidiranih agencija 2012., a koji je nedavno ažuriran u lipnju 2017.; poziva Komisiju da predloži poboljšanja kako bi se dodatno povećala transparentnost regulatornog postupka, uključujući pristup podacima o studijama o sigurnosti koje podnose proizvođači kao dio svojeg zahtjeva za odobrenje za stavljanje sredstava za zaštitu bilja na tržište EU-a; priznaje da treba preispitati postupak kako bi se poboljšalo ocjenjivanje, povećala neovisnost tijela zaduženih za provođenje studija, spriječili sukobi interesa i postupak učinio transparentnijim;

17.  poziva Komisiju da na europskoj razini uspostavi katalog namjena u cilju boljeg usklađivanja Uredbe;

18.  zabrinut je zbog činjenice da u nekim slučajevima sredstva za zaštitu bilja koja su dostupna na tržištu i njihova primjena od strane korisnika ne udovoljavaju nužno relevantnim uvjetima odobrenja u smislu njihova sastava i upotrebe; ističe da bi se neprofesionalna upotreba trebala ograničiti gdje god je to moguće kako bi se smanjila zloupotreba;

19.  naglašava važnost osposobljavanja profesionalnih korisnika kako bi se osigurala pravilna i odgovarajuća uporaba sredstava za zaštitu bilja; smatra da bi se trebalo razlikovati između profesionalnih korisnika i amatera; napominje da se sredstva za zaštitu bilja koriste u privatnim vrtovima, na željezničkim prugama i u javnim parkovima;

20.  navodi da pravo država članica da odbiju odobrena sredstva za zaštitu bilja ostaje nepromijenjeno;

21.  naglašava da bi Uredba trebala bolje odražavati potrebu za promicanjem poljoprivrednih praksi temeljenih na integriranoj zaštiti bilja, među ostalim poticanjem razvoja niskorizičnih tvari; ističe da nedostupnost niskorizičnih sredstava za zaštitu bilja ometa razvoj u području integrirane zaštite bilja: naglašava da je od gotovo 500 sredstava za zaštitu bilja dostupnih na tržištu EU-a samo deset tvari odobreno kao niskorizična sredstva za zaštitu bilja;

22.  ističe da je odobravanje i promocija niskorizičnih i nekemijskih pesticida važna mjera potpore zaštite bilja uz ograničenu primjenu pesticida; svjestan je potrebe za više istraživanja tih sredstava s obzirom na to da se njihov sastav i djelovanje radikalno razlikuju od sastava i djelovanja konvencionalnih proizvoda; ističe da to uključuje i potrebu za većom stručnošću unutar EFSA-e i nacionalnih nadležnih tijela kad je riječ o evaluaciji tih biološki aktivnih tvari; napominje da bi sredstva za zaštitu bilja biološkog podrijetla trebala podlijegati istim strogim postupcima evaluacije kao i druge tvari; u skladu sa svojom Rezolucijom od 8. veljače 2017. o pesticidima niskog rizika biološkog podrijetla poziva Komisiju da podnese poseban zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1107/2009, izvan okvira opće revizije u vezi s inicijativom u sklopu REFIT-a, u cilju uspostave brzog postupka ispitivanja, odobravanja i registracije pesticida niskog rizika;

23.  smatra da se i Uredba 1107/2009 mora prilagoditi kako bi se uzele u obzir tvari koje se ne smatraju sredstvima za zaštitu bilja, a koje, upotrijebljene za zaštitu bilja, podliježu toj istoj Uredbi; napominje da su te tvari zanimljiva alternativna rješenja povezana s integriranim metodama proizvodnje i određenim proizvodima za ekološki nadzor;

24.  ističe da je potrebno posvetiti osobitu pozornost sredstvima za zaštitu bilja koja se koriste u malim količinama jer trenutačno nema dovoljno ekonomskih poticaja za poduzeća da razvijaju takva sredstva; pozdravlja uspostavu koordinacijskog instrumenta za male namjene kao foruma za poboljšanje koordinacije između država članica, organizacija uzgajivača i industrije u razvoju rješenja za male namjene;

25.  ističe da mnoga odobrena sredstva za zaštitu bilja zbog kašnjenja u postupcima odobravanja nisu ocijenjena u odnosu na norme EU-a više od 15 godina;

26.  ističe važnost izrade regulatornog okvira pogodnog za inovacije kojim će se omogućiti zamjena starijih kemijskih proizvoda novijim i boljim sredstvima za zaštitu usjeva; naglašava važnost dostupnosti širokog spektra sredstava za zaštitu bilja s različitim načinima djelovanja kako bi se izbjegao razvoj otpornosti i zadržala učinkovitost primjene sredstava za zaštitu usjeva;

27.  zabrinut je zbog toga što usklađivanje smjernica još nije konsolidirano;

28.  naglašava da su nepostojanje smjernica ili nepotpune smjernice ozbiljni propusti koji se negativno odražavaju na provedbu Uredbe, a time i na postizanje njezinih ciljeva;

29.  ističe da dostupne smjernice često nisu pravno obvezujući dokumenti, što izaziva pravnu nesigurnost kod podnositelja zahtjeva i dovodi u pitanje rezultate ocjena provedenih u okviru postupaka odobravanja;

30.  pozdravlja ideju o sustavu zona i cilju te ideje da se olakša učinkovito odobravanje sredstava za zaštitu bilja; smatra da su postupci uzajamnog priznavanja jednako važni za raspodjelu tereta i poticanje na poštovanje rokova; žali zbog problema u provedbi povezanih s načelom uzajamnog priznavanja; poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama unaprijedi funkcioniranje sustava zona; naglašava da bi potpuna provedba postojećeg zakonodavstva trebala imati cilj koji se odnosi na izbjegavanje udvostručavanja posla i omogućavanje dostupnosti novih tvari poljoprivrednicima bez nepotrebnih kašnjenja;

31.  ističe potrebu za razmjenom znanja i stjecanjem vještina u pogledu alternativa za kemijske pesticide i integriranu zaštitu bilja, uključujući pronalaženje optimalne rotacije usjeva za poljoprivredno tržište i klimatska stanja; nadalje napominje da je to već predviđeno u horizontalnoj uredbi u okviru zajedničke poljoprivredne politike, posebno u poljoprivrednim savjetodavnim službama koje se financiraju u okviru ruralnog razvoja;

32.  izražava zabrinutost zbog malog broja novih tvari koje su odobrene, dok su istodobno druge tvari povučene s tržišta; ističe važnost postojanja odgovarajućeg paketa alata u pogledu sredstava za zaštitu bilja kako bi se poljoprivrednicima omogućilo da osiguraju opskrbu hranom u EU-u;

33.  izražava zabrinutost zbog toga što se u nedavnim raspravama sve više dovodi u pitanje trenutačni znanstveno utemeljeni sustav EU-a za ocjenjivanje sredstava za zaštitu bilja; ističe da je važno zadržati i dodatno učvrstiti sustav koji je stabilan, objektivan i utemeljen na stručno ocijenjenim dokazima koji proizlaze iz otvorenog, neovisnog i multidisciplinarnog znanstvenog pristupa pri odobravanju svake aktivne tvari, u skladu s načelima analize rizika EU-a i načelom opreznosti utvrđenim u Općim propisima o hrani; ustraje u tome da se pri postupku ponovnog odobravanja aktivnih tvari u obzir uzima praktična upotreba sredstava za zaštitu bilja, kao i znanstveni i tehnološki napredak u tom području; ističe da složenost sadašnjeg sustava ocjenjivanja i odobravanja dovodi do nepoštovanja rokova, a to bi moglo značiti da cijeli sustav ne može pravilno funkcionirati; stoga ističe da je potrebno provesti reviziju sustava i pojednostaviti ga;

34.  ističe neravnotežu u broju zahtjeva između nekih država članica iz iste zone koje su slične veličine i sličnih poljoprivrednih uvjeta;

Preporuke

35.  poziva Komisiju i države članice da zajamče učinkovitu provedbu Uredbe s obzirom na svoje specifične uloge u postupcima odobravanja aktivnih tvari i odobravanja sredstava za zaštitu bilja;

36.  poziva države članice da poboljšaju stanje u pogledu ozbiljnog i kroničnog nedostatka zaposlenika u nacionalnim nadležnim tijelima zbog kojeg dolazi do kašnjenja u fazi utvrđivanja opasnosti i početne procjene rizika koju provode države članice;

37.  poziva Komisiju i države članice da prepoznaju da su zaštita zdravlja ljudi i životinja i zaštita okoliša uz istovremeno unapređenje poljoprivredne proizvodnje i očuvanje konkurentnosti sektora poljoprivrede ključni ciljevi ovog zakonodavstva;

38.  poziva industriju da sve podatke i znanstvene studije u ujednačenom elektroničkom i strojno čitljivom formatu pruži zemljama članicama izvjestiteljicama i agencijama EU-a; poziva Komisiju da izradi usklađeni model za unošenje podataka kako bi se u svim fazama procesa olakšala razmjena podataka među državama članicama; potvrđuje da se s tim podacima mora postupati u okviru parametara prava EU-au u području zaštite podataka i intelektualnog vlasništva;

39.  poziva države članice da strogu primjenjuju članak 9. Uredbe o prihvatljivosti podnesenih zahtjeva i da prihvaćaju samo potpune zahtjeve za ocjenu aktivne tvari;

40.  poziva Komisiju i države članice da zajamče potpunu i ujednačenu primjenu isključujućih kriterija na temelju opasnosti, vodeći se postojećim usklađenim smjernicama, te da se pobrinu za procjenu rizika tvari samo ako postoje dokazi da nemaju opasna (isključujuća) svojstva, kako se zahtijeva u Uredbi;

41.  poziva Komisiju da konačno provede odredbe o koformulantima, safenerima i sinergistima, sastavi popis neprihvatljivih koformulanata i uvede pravila kako bi se safeneri i sinergisti ispitivali na razini EU-a i kako bi se osiguralo da se na tržište stavljaju samo one kemikalije koje su u skladu s kriterijima EU-a za davanje odobrenja;

42.  pozdravlja tumačenje načela opreznosti koje je Komisija pružila u evaluaciji Općih propisa o hrani(11) u okviru programa REFIT, prema kojemu nije riječ o alternativnom rješenju za pristup upravljanja rizikom, nego o posebnom obliku upravljanja rizikom; podsjeća da je to stajalište podržano i presudama Suda EU-a(12); poziva Komisiju da procijeni jesu li isključujući kriteriji navedeni u Uredbi prikladni u tom pogledu;

43.  poziva Komisiju i države članice da pri upravljanju rizikom u postupcima odobravanja tvari i sredstava za zaštitu bilja propisno primjenjuju načelo opreznosti i posebnu pozornost posvete zaštiti ranjivih skupina stanovništva iz članka 3. stavka 14. ove Uredbe;

44.  poziva Komisiju, agencije i nadležna tijela da preispitaju i poboljšaju svoju komunikaciju o postupcima procjene rizika i odlukama o upravljanju rizikom kako bi u javnosti stvorili povjerenje u sustav odobravanja;

45.  poziva države članice da bolje provode postupke odobravanja na nacionalnoj razini kako bi se odstupanja i produljenja koja se odobravaju u skladu s člankom 53. Uredbe ograničila na stvarno hitne situacije; poziva Komisiju da u potpunosti koristi svoja prava kontrole iz članka 53. stavaka 2. i 3.; nadalje poziva države članice da u potpunosti poštuju obvezu obavještavanja drugih država članica i Komisije iz članka 53. stavka 1., osobito u vezi s poduzetim mjerama za sigurnost korisnika, ranjivih skupina i potrošača;

46.  poziva Komisiju da dovrši metode za utvrđivanje trenutka u kojem se određena odstupanja trebaju primjenjivati, posebno kada je riječ o „zanemarivom izlaganju” ili „ozbiljnoj opasnosti za zdravlje bilja”, a de se pritom ne izmijeni slovo ili duh zakona; upozorava Komisiju da bi bilo kakvo novo tumačenje pojma „zanemarivog izlaganja” kao „zanemarivog rizika” bilo protivno slovu i duhu zakona;

47.  poziva Komisiju i države članice da ulažu u poticanje istraživanja aktivnih tvari, uključujući biološke tvari niskog rizika i sredstva za zaštitu bilja, u okviru programa Obzor Europa i višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.; ističe važnost zakonodavnog okvira za sredstva za zaštitu bilja na razini EU-a kojim se štiti okoliš i zdravlje ljudi te potiče istraživanje i inovacije kako bi se razvili djelotvorna i sigurna sredstva za zaštitu bilja uz istodobno osiguravanje održivih poljoprivrednih praksi i integrirane zaštite bilja; naglašava da je za zaštitu zdravlja bilja potreban širok spektar sigurnih i djelotvornih alata; naglašava potencijal koji precizne tehnike uzgoja i tehnološke inovacije mogu imati pri pomaganju europskim poljoprivrednicima da poboljšaju kontrolu nametnika na usmjereniji i održiviji način;

48.  poziva Komisiju da strogo ograniči upotrebu postupka u vezi s potvrđujućim podacima isključivo za potrebe utvrđene člankom 6. točkom (f) Uredbe, tj. kada se tijekom procesa evaluacije utvrde novi zahtjevi ili zbog novih znanstvenih i tehničkih otkrića; ističe da su za odobravanje aktivne tvari važni potpuni predmeti; žali što je postupak odobrenja odstupanja potvrdnim podacima doveo do toga da se pesticidi koji bi u protivnom bili zabranjeni dulje zadrže na tržištu;

49.  poziva Komisiju i države članice da povećaju sveukupnu transparentnost postupaka, između ostalog i tako što će osigurati detaljne zapisnike komitoloških rasprava i stajališta, posebice objašnjavanjem i obrazlaganjem odluka Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje (odbor PAFF);

50.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju bolju usklađenost Uredbe i njezine provedbe sa srodnim zakonodavstvom i politikama EU-a, a posebno Direktivom o održivoj upotrebi pesticida te da predvide poticaje, uključujući dovoljno resursa, kojima se promiče i stimulira razvoj i upotreba sigurnih i netoksičnih alternativnih sredstava za zaštitu bilja u krakoročnom razdoblju; napominje da se regulatornim okvirom nisu razmotrili neizbježni neciljani učinci, posebice na pčele, druge oprašivače i druge kukce koji su korisni u poljoprivredi, kao i grabežljivce koji napadaju štetnike; skreće pozornost na nedavnu znanstvenu studiju u kojoj je istaknuta „katastrofa kukaca”, kada je 75 % krilatih kukaca regionalno izumrlo diljem Njemačke, čak i u prirodnim rezervatima gdje se nisu upotrebljavali pesticidi u poljoprivredne svrhe; poziva Komisiju i države članice da osiguraju usklađenost ZPP-a sa zakonodavstvom o sredstvima za zaštitu bilja pridržavanjem obveza iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009 i Direktive 2009/128/EZ u vezi s popisom propisanih zahtjeva za upravljanje (zahtjevi 12. i 13.) kao što je Komisija predložila u Prijedlogu uredbe o strateškim planovima u okviru ZPP-a(13);

51.  poziva države članice da zajamče učinkovitu provedbu Uredbe, osobito u pogledu kontrola sredstava za zaštitu bilja koja se stavljaju na tržište u EU-u, bez obzira na to jesu li proizvedena u EU-u ili uvezena iz trećih zemalja;

°

°  °

52.  Nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 309, 24.11.2009., str. 1.

(2)

SL L 70, 16.03.2005., str. 1.

(3)

SL L 353, 31.12.2008., str. 1.

(4)

SL L 309, 24.11.2009., str. 71.

(5)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0042.

(6)

https://www.ombudsman.europa.eu/en/cases/decision.faces;jsessionid=414F07CA7B69C35675EE16710B5AB5AC

(7)

http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2018/615668/EPRS_STU(2018)615668_EN.pdf

(8)

COM(2018)0179.

(9)

ANSES, Francuska nacionalna agencija za sigurnost hrane, okoliš i posao – zaključci, 2018.

(10)

SL L 324, 10.12.2009., str. 1.

(11)

SWD(2018)0038.

(12)

Primjerice, presuda Općeg suda od 9. rujna 2011., Francuska Republika protiv Komisije, T-257/07, ECLI:EU:T:2011:444.

(13)

Prijedlog uredbe o strateškim planovima u okviru ZPP-a, COM(2018) 0392


MIŠLJENJE Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (22.6.2018)

upućeno Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

o provedbi Uredbe EZ/1107/2009 o sredstvima za zaštitu bilja

(2017/2128(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Peter Jahr

PRIJEDLOZI

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj poziva Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  ističe važnost uspostave regulatornog okvira kojim se potiče konkurentnost te potiču i olakšavaju istraživanje i inovacije kako bi se razvila bolja i sigurnija sredstva za zaštitu bilja, uz istodobno jamčenje dostupnosti niza sredstava za zaštitu bilja; smatra da bi budućim revizijama regulatornog okvira trebalo potaknuti odobravanje sredstava za zaštitu bilja koja su u skladu s održivim poljoprivrednim sustavima, ekološki su prihvatljiva, učinkovita i povoljna te kojima se u obzir uzimaju i neciljani učinci, posebno učinci na pčele i ostale oprašivače te na druge kukce koji pogoduju uzgoju, kao što su prirodni grabežljivci koji napadaju nametnike;

2.  napominje da je proces odobravanja sredstava za zaštitu bilja u EU-u jedan od najstrožih u svijetu i da trenutačno traje više od 11 godina, da je za njega u prosjeku potrebno više od 200 znanstvenih studija te da su troškovi stavljanja proizvoda na tržište EU-a veći od 220 milijuna EUR; ističe svoje mišljenje o tome da se niz ciljeva Uredbe može najučinkovitije postići ako poljoprivrednici i proizvođači, neovisno o državi članici u kojoj djeluju, imaju pristup nizu aktivnih tvari i sredstava za zaštitu bilja, čime im se omogućava učinkovito suzbijanje nametnika; ističe da je dostupnost niza sredstava za zaštitu bilja osnova svake smislene strategije smanjenja jer bi u suprotnome poljoprivrednici ovisili o manje ciljanim i stoga manje učinkovitim sredstvima za zaštitu bilja, što bi dovelo do veće potrošnje; stoga izražava zabrinutost zbog malog broja novih aktivnih tvari odobrenih od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1107/2009; ističe da je otkad se primjenjuju trenutačni propisi na tržištu EU-a za upotrebu odobreno samo osam novih aktivnih tvari; ističe da ključnu ulogu imaju održiva sredstva za zaštitu bilja niskog rizika (i aktivne tvari u njima); ističe činjenicu da poljoprivrednici neće moći spriječiti razvoj nekih prirodnih patogena prisutnih u usjevima ako nemaju na raspolaganju sredstva za zaštitu bilja, čime će se dovesti u pitanje sigurnost naše hrane;

3.  ističe da je ta Uredba dio šireg režima EU-a u području sredstava za zaštitu bilja, koji također obuhvaća Direktivu o održivoj upotrebi pesticida, Uredbu o maksimalnim razinama ostataka pesticida i Uredbu o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, te da se sva četiri dijela moraju ispitati zajedno kako bi se utvrdilo jesu li primjereni svrsi, među ostalim u cilju smanjenja ukupne količine sredstava za zaštitu bilja koja se upotrebljavaju, posebno tako da države članice i Komisija osiguraju provedbu integrirane zaštite bilja i potiču upotrebu pesticida niskog rizika, kao i agronomske prakse; podsjeća na to da postoji znatna potreba za integriranim pristupom te da bi trebalo uzeti u obzir Uredbu (EZ) br. 1185/2009 o statističkim podacima o pesticidima;

4.  napominje da pravilna i prikladna upotreba sredstava za zaštitu bilja mora biti u skladu s odredbama Direktive 2009/128/EZ, a posebno s općim načelima integrirane zaštite bilja i njezinim sveobuhvatnim pristupom; žali zbog toga što se u državama članicama ta načela ne primjenjuju u svojem punom potencijalu te zbog toga što je razvoj integrirane zaštite bilja otežan ograničenom dostupnošću nekemijskih pesticida niskog rizika među kojima su i alternative za zaštitu bilja niskog rizika; napominje da je otpornost biološki neizbježna kad je riječ o nametnicima koji se brzo razmnožavaju i bolestima; ističe primjenu integrirane zaštite bilja kao načina za sprečavanje otpornosti i potrebu za izbjegavanjem općeg tretmana u slučajevima kad uopće nije otkriven niti jedan nametnik;

5.  ističe važnost stalnog osposobljavanja i obrazovanja poljoprivrednika u području pravilne primjene sredstava za zaštitu bilja; potiče države članice i nadležna tijela da bolje iskoriste sve dostupne mjere za povećanje stupnja sigurne primjene sredstava za zaštitu bilja i smanjenje štetnih učinaka na okoliš; ističe da je potrebno razlikovati profesionalnu upotrebu sredstava za zaštitu bilja od privatne upotrebe s obzirom na to da ne podliježu jednakim obvezama te poziva Europsku komisiju i države članice da jasno razlikuju te dvije vrste upotrebe i da u skladu s tom razlikom prilagode propise; ističe da se sredstva za zaštitu bilja ne upotrebljavaju samo u poljoprivredi nego i za kontrolu korova i nametnika u gradskim područjima, uključujući javne parkove i željezničke pruge; ističe da bi stručnim i nestručnim korisnicima sredstava za zaštitu bilja trebalo omogućiti odgovarajuće osposobljavanje;

6.  ističe potencijal koji precizne tehnike uzgoja i tehnološke inovacije mogu imati pri pomaganju europskim poljoprivrednicima da poboljšaju kontrolu nametnika na usmjereniji i održiviji način u skladu s načelima Direktive 2009/128/EZ; ističe moguća povećanja učinkovitosti u zaštiti bilja koje bi se moglo postići upotrebom tehnologija precizne poljoprivrede, što bi dovelo do znatnog smanjenja količine sredstava koja se upotrebljavaju i utjecaja na okoliš; poziva Komisiju da u cijelosti prihvati tu vrstu znanstvenog i tehnološkog napretka te zajamči da poljoprivrednici, potrošači i okoliš od toga imaju koristi;

7.  napominje da je za određene alate iz „paketa”, kao što su biološke kontrole pri kojima se upotrebljavaju prirodni grabežljivci koji napadaju nametnike ili njihovi paraziti ili parazitoidi, važno izbjegavati neciljane pesticide širokog raspona primjene koje treba upotrebljavati samo u krajnjoj nuždi;

8.  ističe važnu ulogu sredstava za zaštitu bilja u omogućavanju rasta i žetve usjeva sa smanjenim gubicima koji su posljedica bolesti i najezde nametnika te povećanju kvalitete uroda i dohotka u ruralnim područjima;

9.  napominje da su sredstva za zaštitu bilja znatan trošak za poljoprivrednike kao dio njihovih sustava proizvodnje usjeva;

10.  ističe potrebu za razmjenom znanja i stjecanjem vještina u pogledu alternativa za kemijske pesticide i integriranu zaštitu bilja, uključujući pronalaženje optimalne rotacije usjeva za poljoprivredno tržište i klimatska stanja; nadalje napominje da je to već predviđeno u horizontalnoj uredbi u okviru zajedničke poljoprivredne politike, posebno u poljoprivrednim savjetodavnim službama koje se financiraju u okviru ruralnog razvoja;

11.  ističe doprinos odobravanja sredstava za zaštitu bilja niskog rizika održivom poljoprivrednom sektoru EU-a, važnost jamčenja njihove dostupnosti i važnu ulogu sredstava za zaštitu bilja niskog rizika u sveobuhvatnoj strategiji integrirane zaštite bilja; skreće pozornost na važnost davanja doprinosa poljoprivrednom ekosustavu koji bolje funkcionira i održivom poljoprivrednom sektoru te istodobno ističe da bi nedostupnost sredstava za zaštitu bilja mogla ugroziti diversifikaciju poljoprivrede i dovesti do toga da štetni organizmi postanu otporni na sredstva za zaštitu bilja; smatra da se u tom pogledu mora zajamčiti procjena njihove učinkovitosti i rizika te njihove sposobnosti da zadovoljavaju okolišne, zdravstvene i ekonomske potrebe poljoprivrede kako bi se povećala prihvaćenost i omogućila njihova široka primjena u okviru strategija poljoprivrednika za zaštitu usjeva; poziva na poticanje razvoja sredstava za zaštitu bilja niskog rizika; napominje da postupci odobravanja prirodnih tvari i proizvoda za koje je poznato da uključuju manji rizik ne bi trebali biti dugotrajni; stoga traži uvođenje ubrzanog postupka ocjenjivanja, odobravanja i registracije bioloških sredstava za zaštitu bilja niskog rizika;

12.  izražava zabrinutost zbog malog broja novih tvari koje su odobrene, dok su istodobno druge tvari povučene s tržišta; ističe važnost postojanja odgovarajućeg paketa alata u pogledu sredstava za zaštitu bilja kako bi se poljoprivrednicima omogućilo da osiguraju opskrbu hranom u EU-u;

13.  pozdravlja činjenicu da se priprema izvješće o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 kako bi se preispitala njezina učinkovitost radi jamčenja sigurnosti hrane i zaštite okoliša te visoke razine zaštite zdravlja ljudi, bilja i životinja; ističe potrebu da se istovremeno osigura konkurentnost poljoprivrednog sektora EU-a jamčenjem ravnopravnih uvjeta tako što će svi poljoprivrednici i proizvođači imati pristup nizu aktivnih tvari i sredstava za zaštitu bilja po razumnoj cijeni, neovisno o tome u kojoj državi članici djeluju; podsjeća na uvodnu izjavu 8. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u kojoj je jasno istaknuto da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti zaštiti osjetljivih skupina stanovništva i primjenjivati načelo predostrožnosti; u tom kontekstu izražava zabrinutost zbog toga što neke države članice nisu dovoljno opremljene za borbu protiv nezakonitih i krivotvorenih sredstava za zaštitu bilja;

14.  prima na znanje evaluaciju Uredbe (EZ) br. 1107/2009 koja je u tijeku, a koju provodi Komisija u okviru programa REFIT, i njezin planirani završetak do studenoga 2018.; vjeruje da će ti nalazi biti odgovarajuća osnova za raspravu suzakonodavaca o budućem razvoju Uredbe (EZ) br. 1107/2009;

15.  ističe činjenicu da se od 1993. do 2009. broj dopuštenih aktivnih pesticida smanjio na 70 %, ali je došlo do porasta broja nametnika u EU-u;

16.  priznaje da sredstva za zaštitu bilja imaju znatnu ulogu u poboljšanju sposobnosti poljoprivrednog sektora za zadovoljavanje globalnih prehrambenih potreba, što je, prema podacima FAO-a(1), doprinijelo smanjenju globalnog udjela pothranjenih ljudi u stanovništvu s 18,6 % u razdoblju 1990. – 1992. na oko 10,9 % u razdoblju 2014. – 2016.; stoga smatra da bi sadašnji sustav trebalo poboljšati jačanjem napora za uklanjanje štetnih učinaka tih sredstava, a ne njihovim odbacivanjem bez postojanja alternativa kojima se jednako može održati i dodatno povećati opskrba hranom;

17.  izražava zabrinutost zbog toga što se u nedavnim raspravama sve više dovodi u pitanje trenutačni znanstveno utemeljeni sustav Europske unije za ocjenjivanje sredstava za zaštitu bilja; ističe da je važno zadržati i dodatno učvrstiti sustav koji je stabilan, objektivan i utemeljen na stručno ocijenjenim dokazima koji proizlaze iz otvorenog, neovisnog i multidisciplinarnog znanstvenog pristupa pri odobravanju svake aktivne tvari, u skladu s načelima analize rizika EU-a i načelom predostrožnosti utvrđenim u Općim propisima o hrani (Uredba (EZ) br. 178/2002); ustraje u tome da se pri postupku ponovnog odobravanja aktivnih tvari u obzir uzima praktična upotreba sredstava za zaštitu bilja, kao i znanstveni i tehnološki napredak u tom području; ističe da složenost sadašnjeg sustava ocjenjivanja i odobravanja dovodi do nepoštovanja rokova, a to bi moglo značiti da cijeli sustav ne može pravilno funkcionirati; stoga ističe da je potrebno provesti reviziju sustava i pojednostaviti ga;

18.  pozdravlja tumačenje načela predostrožnosti koje je Komisija pružila u evaluaciji Općih propisa o hrani(2) u okviru programa REFIT, prema kojemu nije riječ o alternativnom rješenju za pristup upravljanja rizikom, nego o posebnom obliku upravljanja rizikom; podsjeća da je to stajalište podržano i presudama Suda EU-a(3); poziva Komisiju da procijeni jesu li granični kriteriji, kako je navedeno u Uredbi (EZ) br. 1107/2009, prikladni u tom pogledu;

19.  napominje da država članica izvjestiteljica mora pripremiti i dostaviti Komisiji, uz kopiju Agenciji, izvješće naslovljeno „Nacrt izvješća o procjeni” u kojemu daje procjenu može li se očekivati da aktivna tvar zadovoljava mjerila za odobravanje predviđena u članku 4.; ističe da država članica izvjestiteljica mora provesti neovisnu, objektivnu i transparentnu procjenu s obzirom na najnovija znanstvena i tehnička saznanja;

20.  izražava zabrinutost zbog toga što se u Uredbi (EZ) br. 834/2007 ne navodi jednak znanstveno pouzdan i temeljit sustav za procjenu učinaka na zdravlje ljudi i životinja te na okoliš u pogledu odobrenja sredstava za zaštitu bilja u ekološkoj proizvodnji; napominje da u navedenoj Uredbi nije primijenjeno načelo razdvajanja procjene rizika i upravljanja rizicima;

21.  izražava zabrinutost zbog sustavnih kašnjenja u postupcima odobravanja i sve veće primjene odstupanja utvrđenih u članku 53. Uredbe (EZ) br. 1107/2009; ističe da se tim kašnjenjima ozbiljno narušava uvođenje učinkovitih i sigurnijih inovativnih proizvoda na tržište te da ona dovode i do povećane upotrebe hitnih odobrenja, koja podrazumijevaju veće ekološko opterećenje; ističe potrebu da države članice poštuju zakonske rokove kako bi se podnositeljima zahtjeva zajamčila predvidljivost i omogućilo uvođenje na tržište inovativnih sredstava za zaštitu bilja koja zadovoljavaju strože uvjete; štoviše smatra da bi svako odstupanje trebalo propisno opravdati i redovito ponovno procjenjivati; podsjeća na uvodnu izjavu 10. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u kojoj se jasno ističe da tvari trebaju biti dijelom sredstava za zaštitu bilja samo ako je dokazano da donose očitu korist pri uzgoju bilja i prema predviđanjima nemaju štetne učinke na zdravlje ljudi i životinja ili neprihvatljive učinke na okoliš; ističe da je revizija Komisije provedena 2016. i 2017. u sedam država članica pokazala da većina država članica u kojima je provedena nije imala sustave kojima se jamči obrada zahtjeva u zakonskim rokovima koji ne bi trebali premašivati 120 dana;

22.  stoga osuđuje jednostrane odluke država članica kojima se može proglasiti ukidanje ili ograničavanje upotrebe sredstava koja su odobrile druge države članice i nusklađenost rokova za obradu zahtjeva za odobrenje, zbog čega dolazi do narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu, a poljoprivrednici se dovode u tehnički bezizlazne situacije koje su istodobno štetne za okoliš i kontraproduktivne u smislu konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava;

23.  ističe da vjerodostojnost sustava odobravanja sredstava za zaštitu bilja znatno ovisi o povjerenju javnosti u agencije EU-a koje daju znanstvena mišljenja koja su osnova za odobrenja i upravljanje rizicima; ističe da je transparentnost procesa znanstvene procjene važna za održavanje povjerenja javnosti; stoga poziva da se relevantne agencije financiraju na odgovarajući način i da imaju osoblje potrebno da bi se osigurao neovisan, transparentan i pravodoban proces odobravanja; u tom pogledu pozdravlja činjenicu da je Komisija u svojoj evaluaciji Općih propisa o hrani(4) u okviru programa REFIT zaključila da je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) vrlo transparentna i da razmjenjuje podatke u granicama strogih pravila o povjerljivosti koja su utvrdili suzakonodavci; nadalje pozdravlja stalne napore EFSA-e da poboljša svoj sustav kako bi zajamčila neovisnost i upravljanje mogućim sukobima interesa, što je Revizorski sud pohvalio kao najnapredniji sustav revidiranih agencija 2012.(5), a koji je nedavno ažuriran u lipnju 2017.(6); poziva Komisiju da predloži poboljšanja kako bi se dodatno povećala transparentnost regulatornog postupka, uključujući pristup podacima o studijama o sigurnosti koje podnose proizvođači kao dio svojeg zahtjeva za odobrenje za stavljanje sredstava za zaštitu bilja na tržište EU-a; priznaje da treba preispitati postupak kako bi se poboljšalo ocjenjivanje, povećala neovisnost tijela zaduženih za provođenje studija, spriječili sukobi interesa i postupak učinio transparentnijim;

24.  ističe neravnotežu u broju zahtjeva između nekih država članica iz iste zone te slične veličine i poljoprivrednih uvjeta;

25.  ističe potrebu da se potakne podjela rada i razmjena informacija među državama članicama poticanjem dostupnosti i primjene usklađene metodologije i modela za provođenje ocjenjivanja te istodobnim smanjenjem prisutnosti nepotrebnih dodatnih nacionalnih uvjeta kako bi se zajamčilo optimalno funkcioniranje unutarnjeg tržišta; ističe da su posebni zahtjevi u svakoj državi članici i neusklađenost metodologija koje se primjenjuju pri ocjenjivanju glavni uzroci nedostatka povjerenja među državama članicama i razlog zbog kojega one provode ponovne procjene na temelju vlastitih nacionalnih modela; ističe ulogu država članica pri učinkovitoj provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009; ističe koristi učinkovitog odobravanja, uključujući pravodoban pristup sredstvima za zaštitu bilja koja obuhvaćaju i alternative niskog rizika; smatra da je od presudne važnosti poboljšati usklađenost zakonodavstva o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište u EU-u kako bi se spriječilo narušavanje tržišnog natjecanja; ističe da bi cilj potpune provedbe postojećeg zakonodavstva trebao biti izbjegavanje udvostručavanja posla i omogućavanje dostupnosti novih tvari poljoprivrednicima bez nepotrebnih kašnjenja;

26.  pozdravlja ideju i ciljeve sustava odobravanja po zonama, ali priznaje da bi se ti ciljevi možda mogli učinkovitije postići s pomoću jedinstvenog sustava odobravanja na razini Unije; zahtijeva od Komisije da procijeni bi li se vremenski i troškovno učinkovitiji postupak odobravanja mogao postići poboljšanjem trenutačnog sustava (npr. jačanjem usklađenosti metodologije, modela i zahtjeva primjene i/ili uvođenjem obveznog odobravanja za cijelu zonu nakon pozitivne procjene države članice izvjestiteljice u predmetnoj zoni) ili uspostavom jedinstvenog sustava odobravanja na razini Unije;

27.  pozdravlja ideju i ciljeve sustava odobravanja po zonama i podsjeća na to da bi on u načelu trebao dovesti do vremenski i troškovno učinkovitijeg procesa odobravanja sredstava za zaštitu bilja za sve zainteresirane strane; ističe da bi ocjenjivanje zahtjeva za odobravanje sredstava za zaštitu bilja po zonama, kojim se podnositeljima zahtjeva omogućava da po zoni predlože jednu državu članicu izvjestiteljicu koja će provesti ocjenjivanje, trebalo dovesti do toga da predmetne države članice međusobnom suradnjom donesu odluku u maksimalnom roku od 120 dana nakon što država članica izvjestiteljica u predmetnoj zoni objavi izvješće o registraciji; izražava zabrinutost zbog toga što se u praksi ta korist gotovo uopće ne ostvaruje, što dovodi do sustavnih kašnjenja u procesu odobravanja i povećane upotrebe hitnih dozvola; stoga potiče države članice da u potpunosti iskoriste priliku za dijeljenje posla predviđenu sustavom odobravanja po zonama te potiče Komisiju i nadležna tijela da u tome podrže države članice;

28.  ističe da je, u okviru jedinstvenog tržišta, cilj postupka uzajamnog priznavanja država članica koje pripadaju određenom zemljopisnom području bio pojednostaviti postupke i povećati povjerenje među državama članicama; smatra da je primjena postupka uzajamnog priznavanja važan instrument za poboljšanje podjele posla i jamčenje poštovanja rokova, uz istodobno jamčenje optimalne zaštite korisnika, čime se podnositeljima zahtjeva omogućava da na temelju ocjenjivanja provedenog za dobivanje odobrenja u prvobitnoj državi članici zahtjev za odobrenje podnese u drugoj državi članici u kojoj se predmetno sredstvo jednako upotrebljava za jednake poljoprivredne prakse, s tim da prvobitna država članica u svakom trenutku mora biti odgovorna za objavljenu procjenu izdanu državama članicama koje primjenjuju uzajamno priznavanje;

29.  smatra da, s obzirom na razlike u praksama među državama članicama i popis stvarno odobrenih sredstava, ti ciljevi nisu ostvareni; skreće pozornost na činjenicu da se načelo uzajamnog priznavanja ne može učinkovito primjenjivati ako nastave postojati znatna odstupanja među državama članicama u pogledu odobrenih sredstava za zaštitu bilja i nepovjerenje među njima; stoga poziva Komisiju da u dvjema fazama poboljša funkcioniranje sustava uzajamnog priznavanja:

a) da revidira postupak uzajamnog priznavanja čiji je cilj povećanje učinkovitosti i poboljšanje provedbe, poštovanje rokova i jačanje uzajamnog povjerenja među državama članicama;

b) da provede procjenu učinka radi ocjenjivanja provedivosti uvođenja postupka odobravanja sredstava za zaštitu bilja, po mogućnosti na europskoj razini i uz koordinaciju Komisije, vodeći računa o zemljopisnim značajkama kako bi se uskladili propisi među državama članicama, drastično smanjili troškovi i skratili rokovi te riješili problemi povezani s nepoštenim tržišnim natjecanjem jačanjem unutarnjeg tržišta sredstava za zaštitu bilja te vodeći računa o tome da se takav europski postupak odobravanja ne može postići bez dostatnih proračunskih sredstava i stručnosti država članica;

30.  očekuje da se procjenom učinka potvrdi bi li se osnivanjem jedinstvenog tijela na razini cijelog EU-a, koje bi bilo odgovorno za aspekte povezane s ocjenjivanjem i izdavanjem odobrenja za aktivne tvari, spriječilo udvostručavanje posla, čime bi se znatno smanjili troškovi i administrativna opterećenja te zajamčila visoka i ujednačena razina zaštite okoliša i zdravlja ljudi, kao i funkcioniranje „jedinstvene kontaktne točke” za ocjenjivanje i registraciju aktivnih tvari, ili se to ne bi postiglo;

31.  smatra da bi se usklađenim postupkom odobravanja sredstava za zaštitu bilja na europskoj razini mogla pružiti zajednička rješenja za mala gospodarstva koja se trenutačno nalaze u tehnički bezizlaznoj situaciji zbog troškova odobravanja i nedostatka ulaganja i istraživanja privatnih i javnih dionika;

32.  napominje da nedostatak koordinacije među državama članicama dovodi do udvostručavanja posla, što ima za posljedicu neučinkovite rashode i administrativno opterećenje;

33.  sa zabrinutošću napominje da je poljoprivrednicima dostupno manje alata jer je od početka provedbe Uredbe (EZ) br. 1107/2009 odobren mali broj novih aktivnih tvari; podsjeća Komisiju i države članice na važnost financiranja istraživanja i inovacija, posebno preko javno-privatnih partnerstava, radi pronalaženja održivih, sigurnih i učinkovitih rješenja za zaštitu bilja u okolišnom, zdravstvenom i ekonomskom smislu te ističe potrebu za vođenjem poljoprivrednika pri provedbi tih alternativnih rješenja kako bi im se omogućilo da smanje upotrebu sredstava za zaštitu bilja i osiguralo da održiva poljoprivreda ispuni zahtjeve sve brojnijeg svjetskog stanovništva, kao i da se otkloni zabrinutost u pogledu okoliša i zdravlja; ističe da istraživanje i tehnologija imaju važnu ulogu u povećanju broja dostupnih alata za suočavanje s trenutačnim i budućim izazovima za poljoprivredu, kao što je suzbijanje otpornosti;

34.  pozdravlja napore koje je Komisija uložila u izradu alata za koordinaciju za odobravanje sredstava za zaštitu bilja za male namjene, ali ističe da treba poticati veću dostupnost aktivnih tvari za te namjene i podsjeća da se male namjene odnose na veliku većinu kultura u brojnim državama članicama;

35.  smatra da se i Uredba (EZ) br. 1107/2009 mora prilagoditi kako bi se uzele u obzir tvari koje se ne smatraju sredstvima za zaštitu bilja, a koje, kad se upotrebljavaju za zaštitu bilja, podliježu toj Uredbi; te su tvari zanimljiva alternativna rješenja povezana s integriranim metodama proizvodnje i određenim proizvodima za ekološki nadzor;

36.  pozdravlja uspostavu koordinacijskog instrumenta za male namjene kao foruma za poboljšanje koordinacije između država članica, organizacija uzgajivača i industrije u razvoju rješenja za male namjene; ističe potrebu za dugotrajnim i održivim financiranjem tog instrumenta;

37.  poziva države članice na razmjenu informacija i dobrih praksi proizišlih iz rezultata istraživanja o suzbijanju nametnika, čime se omogućava pronalaženje alternativnih rješenja koja su održiva u ekološkom, zdravstvenom i ekonomskom smislu;

38.  ističe da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti ulozi malih i srednjih poduzeća (MSP) u razvoju novih proizvoda jer MSP-ovi često nemaju golemih resursa koji su potrebni u postupku razvoja i odobravanja novih tvari;

39.  poziva Komisiju da ojača koordinaciju izrade podataka, posebice podataka o ostacima, u svim državama članicama;

40.  smatra da bi proizvodi uvezeni u EU koji su uzgojeni upotrebom sredstava za zaštitu bilja trebali podlijegati jednakim strogim kriterijima kao i proizvodi proizvedeni u EU-u; zabrinut je zbog toga što se sredstva za zaštitu bilja koja nisu registrirana u EU-u mogu upotrebljavati pri proizvodnji uvezenih proizvoda;

41.  poziva Komisiju da predloži paneuropski sustav odobravanja za male namjene i posebne kulture te zajednički popis većih/manjih usjeva, koji će se primjenjivati na razini EU-a;

42.  smatra da pesticidi niskog rizika mogu imati važnu ulogu u integriranoj zaštiti bilja te poziva na uvođenje bržeg postupka odobravanja tih tvari kako bi se olakšalo njihovo uključivanje u strategije zaštite usjeva.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

20.6.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

32

11

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Richard Ashworth, José Bové, Daniel Buda, Nicola Caputo, Matt Carthy, Michel Dantin, Paolo De Castro, Albert Deß, Diane Dodds, Jørn Dohrmann, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Luke Ming Flanagan, Karine Gloanec Maurin, Beata Gosiewska, Martin Häusling, Esther Herranz García, Jan Huitema, Peter Jahr, Ivan Jakovčić, Zbigniew Kuźmiuk, Norbert Lins, Philippe Loiseau, Mairead McGuinness, Giulia Moi, Ulrike Müller, Maria Noichl, Marijana Petir, Bronis Ropė, Maria Lidia Senra Rodríguez, Czesław Adam Siekierski, Marc Tarabella, Maria Gabriela Zoană, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Franc Bogovič, Karin Kadenbach, Elsi Katainen, Anthea McIntyre, Momchil Nekov, Miguel Viegas

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Krzysztof Hetman

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

32

+

ALDE

Jan Huitema, Ivan Jakovčić, Elsi Katainen, Ulrike Müller

ECR

Jørn Dohrmann, Beata Gosiewska, Zbigniew Kuźmiuk, Anthea McIntyre

NI

Diane Dodds

PPE

Richard Ashworth, Franc Bogovič, Daniel Buda, Michel Dantin, Albert Deß, Herbert Dorfmann, Norbert Erdős, Esther Herranz García, Krzysztof Hetman, Peter Jahr, Norbert Lins, Mairead McGuinness, Marijana Petir, Czesław Adam Siekierski

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Eric Andrieu, Nicola Caputo, Paolo De Castro, Karine Gloanec Maurin, Karin Kadenbach, Momchil Nekov, Maria Noichl, Maria Gabriela Zoană

11

-

EFDD

John Stuart Agnew, Giulia Moi, Marco Zullo

ENF

Philippe Loiseau

GUE/NGL

Matt Carthy, Luke Ming Flanagan, Maria Lidia Senra Rodríguez, Miguel Viegas

VERTS/ALE

José Bové, Martin Häusling, Bronis Ropė

1

0

S&D

Marc Tarabella

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

Vidi FAO (2015.): Stanje sigurnosti hrane u svijetu; http://www.fao.org/3/a-i4646e.pdf

(2)

SWD(2018)0038.

(3)

Npr. presuda Općeg suda od 9. Rujna 2011., Francuska/Komisija, T-257/07, EU, ECLI:EU:T:2011:444.

(4)

SWD(2018)0038.

(5)

https://www.eca.europa.eu/Lists/News/NEWS1210_11/NEWS1210_11_EN.PDF

(6)

https://www.efsa.europa.eu/sites/default/files/corporate_publications/files/policy_independence.pdf


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

10.7.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

48

2

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Mark Demesmaeker, Stefan Eck, Bas Eickhout, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Arne Gericke, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Karin Kadenbach, Urszula Krupa, Giovanni La Via, Jo Leinen, Peter Liese, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, John Procter, Julia Reid, Frédérique Ries, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Adina-Ioana Vălean, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Guillaume Balas, Anja Hazekamp, Jan Huitema, Merja Kyllönen, Alojz Peterle, Christel Schaldemose, Keith Taylor

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Marc Joulaud, Stanisław Ożóg


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

48

+

ALDE

Catherine Bearder, Jan Huitema, Anneli Jäätteenmäki, Valentinas Mazuronis, Frédérique Ries

ECR

Mark Demesmaeker

EFDD

Piernicola Pedicini

ENF

Sylvie Goddyn

GUE/NGL

Stefan Eck, Anja Hazekamp, Merja Kyllönen

NI

Zoltán Balczó

PPE

Pilar Ayuso, Ivo Belet, Birgit Collin-Langen, Francesc Gambús, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Marc Joulaud, Giovanni La Via, Peter Liese, Miroslav Mikolášik, Alojz Peterle, Annie Schreijer-Pierik, Adina-Ioana Vălean

S&D

Guillaume Balas, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Jo Leinen, Susanne Melior, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Pavel Poc, Christel Schaldemose, Daciana Octavia Sârbu, Damiano Zoffoli

VERTS/ALE

Marco Affronte, Margrete Auken, Bas Eickhout, Davor Škrlec, Keith Taylor

2

-

EFDD

Julie Reid

PPE

Julie Girling

8

0

ECR

Arne Gericke, Urszula Krupa, Stanisław Ożóg, Bolesław G. Piecha, John Procter

PPE

Karl-Heinz Florenz, György Hölvényi, Renate Sommer

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 29. kolovoza 2018.Pravna napomena