Postupak : 2018/2023(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0297/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0297/2018

Rasprave :

PV 25/10/2018 - 8
CRE 25/10/2018 - 8

Glasovanja :

PV 25/10/2018 - 13.22

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0438

IZVJEŠĆE     
PDF 655kWORD 80k
1.10.2018
PE 621.006v02-00 A8-0297/2018

o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva u Europskoj uniji: vrijeme je za djelovanje!

(2018/2023(INI))

Odbor za promet i turizam

Izvjestitelj: Ismail Ertug

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
 OBRAZLOŽENJE
 MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
 MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku
 MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača
 INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU
 KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

Uvođenje infrastrukture za alternativna goriva u Europskoj uniji: vrijeme je za djelovanje!

(2018/2023(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. studenoga 2017. naslovljenu „Prema najširoj uporabi alternativnih goriva – Akcijski plan za infrastrukturu za alternativna goriva u skladu s člankom 10. stavkom 6. Direktive 2014/94/EU, uključujući procjenu nacionalnih okvira politike u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2014/94/EU” (COM(2017)0652),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu(2),

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21 te 21. konferenciju stranaka (COP 21) UNFCCC-a i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11), koje su održane u Parizu (Francuska) od 30. studenog do 11. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila kao dio integriranog pristupa Unije s ciljem smanjivanja emisija CO2 iz lakih vozila te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 715/2007 (preinaka) (COM(2017)0676),

–  uzimajući u obzir Međunarodni pravilnik o sigurnosti brodova koji koriste plinove ili goriva s niskom točkom zapaljivosti (IGF pravilnik) zajedno s predloženim izmjenama da Pravilnik postane obvezan prema Međunarodnoj konvenciji o zaštiti ljudskog života na moru (SOLAS), za suočavanje s izazovima koje predstavlja uvođenje upotrebe alternativnih goriva na regulatornoj razini u sektoru pomorskog prijevoza i s ciljem smanjenja rizika za brodove, njihovu posadu i okoliš na najmanju moguću mjeru u pogledu korištenih goriva,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam te mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0297/2018),

A.  budući da je mobilnost osnovna potreba i okosnica naših društava i gospodarstava te bi trebala biti čista, održiva, pouzdana, pristupačna cijenom i sigurna u svim aspektima, budući da u tom kontekstu čiste tehnologije nude ogromne prilike i koristi za društvo te imaju znatan učinak na zdravlje i okoliš, kao i na automobilsku industriju, opskrbljivače energijom, pružatelje komunalnih usluga i operatere mreža;

B.  budući da su države članice usvojile svoje nacionalne okvire politike koje je Komisija ocijenila u svojoj nedavnoj komunikaciji COM(2017)0652, u kojoj je istaknula da se ciljevi i uspostava infrastrukture za punjenje električnih vozila razlikuju od jedne do druge države članice jer je samo osam od 25 država članica u potpunosti ispunilo zahtjeve koji se odnose na nacionalne okvire politike utvrđene u Direktivi 2014/94/EU(3) te da dvije države članice nisu podnijele svoj nacionalni okvir politike do 16. studenoga 2016., kako je predviđeno člankom 3. Direktive 2014/94/EU;

C.  budući da će dekarbonizacija prometa porpaviti kvalitetu zraka i ojačati energetsku sigurnost Europe i neovisnost o uvezenoj energiji i fosilnim gorivima te da će za to biti potrebna brza i konkretna promjena vrste energije, goriva i pogonskih sklopova koji se koriste, kao i povećanje energetske učinkovitosti, što će se postići uvođenjem najučinkovitijih i naprednih tehnologija, prelaskom na multimodalni prijevoz i promjenom ponašanja u pogledu mobilnosti;

D.  budući da je promet jedini od glavnih sektora gospodarstva u Europskoj uniji u kojem su se od 1990. povećale emisije stakleničkih plinova; budući da iz tog sektora dolazi 23 % emisija CO2 te da taj postotak i dalje raste; budući da se u cestovnom prometu upotrebljava barem 75 % ukupne energije koja se koristi u prometu i stvara gotovo 73 % emisija stakleničkih plinova prometnog sektora; budući da se količina prometa konstantno povećava, što se povezuje s rastom kretanja i količina robe koje se prevoze u EU-u i porastom mobilnosti ljudi; budući da će prema projekcijama za 2030. taj porast imati posljedice na klimatske promjene, kvalitetu zraka i potrošnju energije, kao i na infrastrukturu; budući da će dekarbonizacija cestovnog prometa korištenjem održivih alternativnih goriva zahtijevati fleksibilan pristup, što znači da bi za različite segmente vozila mogla biti različita alternativna goriva;

E.  budući da je udio pomorskog prijevoza u svjetskoj trgovini količinski 80 %, a u globalnim emisijama stakleničkih plinova 3 %, čime pridonosi onečišćenju zraka blizu obalnih područja i luka; budući da bi, uzimajući u obzir njegov značajan doprinos svjetskom tržištu usluga prijevoza, postupno uvođenje alternativnih goriva u pomorski prijevoz imalo značajan pozitivni učinak na okoliš;

F.  budući da se najkasnije do 2050. cestovni promet mora u potpunosti dekarbonizirati uz ostvarivanje nulte neto stope emisija kako bi se porast svjetske temperature zadržao na razini znatno manjoj od 2°C i kako bi se pokušao postići cilj od 1,5°C preuzet u okviru Pariškog sporazuma; budući da je za postizanje tog cilja prijelaz na alternativna goriva smislen, ali da su u dogledno vrijeme još uvijek potrebna konvencionalna goriva sve dok se ukupna potražnja ne bude mogla potpuno pokriti alternativnim gorivima;

G.  budući da je prelazak na održiva alternativna goriva i pogonske sklopove najbolji način dekarboniziranja postojećeg i budućeg voznog parka, uzimajući u obzir cijeli životni ciklus vozila; budući da će ukupni učinak biti još veći kada ga se bude kombiniralo s većom učinkovitošću vozila, korištenjem javnog prijevoza i bicikala, razvojem zajedničke mobilnosti i poboljšanjem ukupne učinkovitosti prometnih sustava uz pomoć sustava C-ITS te korištenjem tehnologije za automatizaciju i digitalizaciju; budući da se urbanističkim i prostornim planiranjem mogu poduprijeti i nadopuniti tehnološki napori te podržati uspostava infrastrukture za punjenje i opskrbu gorivom; budući da se promicanjem alternativnih goriva može dati važan doprinos poboljšanju kvalitete zraka u gradovima;

H.  budući da viša cijena vozila na alternativna goriva u odnosu na obična vozila pogonjena motorom s unutarnjim sagorijevanjem, zajedno s nedostatkom infrastrukture za punjenje i opskrbu gorivom, potrošačima još uvijek predstavljaju jednu od glavnih prepreka pri odlučivanju za alternativna vozila; budući da se u tom kontekstu pokazalo da se prihvaćanje tih vozila na tržištu ubrzava zahvaljujući premijama, poreznim olakšicama i nefiskalnim poticajima koji su se za kupce pokazali kao ubrzivači prihvaćanja, a iznosi tih poticaja trebali bi odražavati razinu emisija stakleničkih i emisija onečišćujućih tvari i onečišćivača koju proizvodi određeno alternativno gorivo;

I.  budući da prelazak na alternativna goriva i pogonske sklopove predstavlja priliku i poticaj za istraživanje konkurentnoj europskoj industriji da ponovno utvrdi svoj položaj predvodnika u tehnologiji; budući da je taj prelazak ključan za međunarodnu konkurentnost u pogledu znanja, tehnologije i tržišnog udjela;

J.  budući da će se preinakom Uredbe o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila, nadajmo se, postaviti ambiciozni ciljevi smanjenja emisija i potaknuti kupnju vozila s niskom ili nultom razinom emisija iz ispušne cijevi, pridržavajući se istodobno tehnološki neutralnog pristupa, čime će se otvoriti put dekarboniziranom voznom parku u Europi, za što će biti potrebno uvođenje adekvatne infrastrukturne mreže za alternativna goriva; budući da revizija Direktive o promicanju čistih i energetski učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu nadopunjuje Direktivu o alternativnim gorivima jamčeći dobavljačima potražnju i povećavajući prijelaz na čista vozila;

K.  budući da je 94 % prometnog sektora u Europi ovisno o nafti, od čega je 90 % potrebno uvesti, između ostalog i iz nekih politički nestabilnih zemalja;

L.  budući da se prema Direktivi 2014/94/EU u alternativna goriva ubrajaju i goriva fosilnog podrijetla, što je u suprotnosti s ciljem dekarbonizacije i postupnim napuštanjem fosilnih goriva; budući da treba dati prioritet rješenjima s niskom razinom i nultom stopom emisija iz ispušne cijevi tijekom cijeloga životnog ciklusa vozila; međutim, budući da za teška vozila i u sektoru pomorskog prijevoza ukapljeni i stlačeni prirodni plin kao prijelazne tehnologije mogu kratkoročno i srednjoročno pridonijeti čistijem zraku, osobito oko luka i duž obala;

M.  budući da se energetski i prometni sektor moraju bliže povezati kako bi se omogućila temeljita dekarbonizacija u području mobilnosti; budući da nositelji energije kao što su električna energija i vodik omogućuju mobilnost s nultom stopom emisija uz istodobno integriranje obnovljivih izvora energije; budući da se energetski sektor sve više okreće isključivo obnovljivim izvorima energije, potrebno je osigurati skladištenje viška energije u razdobljima niske potražnje; budući da električna vozila na baterijski pogon i vozila s pogonom na gorive ćelije mogu doprinijeti ostvarenju tog cilja; budući da će izvori energije s niskom razinom emisija biti prijelazni korak u prelasku na mobilnost s nultom stopom emisija; budući da bi tehnološka neutralnost trebala biti početna točka za uvođenje infrastrukture za alternativna goriva;

N.  budući da se gotovo sve litij-ionske ćelije, glavna komponenta baterija u električnim vozilima, proizvode izvan Europske unije, najviše u Aziji;

O.  budući da su pametne, stabilne elektroenergetske mreže, bolje povezivanje elektroenergetske i plinske mreže pretvaranjem električne energije u plinovito gorivo, pristup mreži za pružatelje usluga punjenja, privatna mjesta za punjenje i izgradnja stanica za opskrbu vodikom ključni za elektromobilnost; budući da se kod vozila na baterijski pogon i vozila s pogonom na gorive ćelije pametnim i kontroliranim punjenjem može pomoći u uravnoteženju mreža, ali da za to još uvijek ne postoji regulatorni, porezni i tehnički okvir;

P.  budući da se u sustavu transeuropskih prometna mreža (TEN-T) nalaze glavne prometne mreže u Europskoj uniji; budući da bi uvođenje infrastrukture za alternativna goriva i postizanje cilja da se osigura potpuna pokrivenost glavnih prometnih koridora transeuropske prometne mreže mjestima za napajanje do 2025. utvrđenog u komunikaciji trebali biti ključni prioriteti; budući da bi ovaj cilj trebalo dodatno nadopuniti izgradnjom infrastrukture za alternativna goriva i u okviru sveobuhvatne mreže TEN-t i u urbanim, ruralnim i rijetko naseljenim područjima, uzimajući u obzir strukturna i gospodarska ograničenja kako bi se postigla ravnomjernija pokrivenost;

1.  pozdravlja ranije navedenu komunikaciju Komisije o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva; ističe da je potrebno daljnje usklađivanje i suradnja na razini EU-a kako bi se do 2050. dekarbonizirao prometni sektor i naglašava prilike za industriju, tehnologiju i zapošljavanje do kojih će doći u postupku uvođenja alternativnih goriva i odgovarajuće infrastrukture;

Pojačavanje napora

2.  međutim, poziva Komisiju da predloži reviziju Direktive 2014/94/EU, zadržavajući pritom trenutačnu definiciju alternativnih goriva navedenu u članku 2., i da se usredotoči na njezinu propisnu provedbu, uzimajući u obzir da ju je dosad samo 8 od 25 država članica potpuno provelo, kako bi se ispunile praznine u infrastrukturi za alternativna goriva diljem Europske unije; ističe potrebu za većim korištenjem alternativnih goriva i stvaranjem stabilnog okruženja za ulaganja;

3.  napominje da Komisijina ocjena nacionalnih okvirnih planova otkriva da države članice ulažu različite razine napora, ambicije i dostupna financijska sredstva te da prelazak na alternativna goriva neće biti sveobuhvatan i ravnomjerno raspoređen; stoga poziva Komisiju da temeljito procijeni projekte i razinu ambicije nacionalnih okvirnih planova, da predloži dodatne mjere gdje je to potrebno i da podrži države članice s primjerima najboljih praksi; poziva Komisiju da za formuliranje kriterija održivosti zamijeni sustav nacionalnih okvirnih planova učinkovitijim instrumentima, uključujući konkretne, obvezujuće i provedive ciljeve; predlaže da Komisija uzme u obzir predviđeno i stvarno prihvaćanje vozila na alternativna goriva i njihov tehnološki napredak, dozvoli država članicama fleksibilnost u određivanju načina postizanja ciljeva i radi na cilju izgradnje transeuropske infrastrukturne mreže za sva alternativna goriva koja bi bila dostupna, kompatibilna i interoperabilna;

4.  poziva da se uzmu u obzir predviđeni porast kretanja i količine prevezene robe do 2030. kako bi nova infrastruktura bila dostatnih dimenzija i opremljena na odgovarajući način; ističe važnost aktualnog i budućeg tehnološkog napretka u području akumulatora, vodika ili pohrane energije i ističe da taj napredak treba uzeti u obzir pri odabiru strategija koje će se provoditi; ističe da nove infrastrukture treba prilagoditi promjenama u količinama i u tehnologijama; kao primjer navodi da će masivno povećanje broja električnih vozila povezano s autonomijom tih vozila do 400 km utjecati na rasprostranjenost postaja za punjenje električnih vozila kao i na vrstu potrebnog punjenja;

5.  predlaže godišnju procjenu stanja provedbe u državama članicama i proširenje područja primjene Direktive kako bi se težište premjestilo s osnovne mreže TEN-T i proširilo na sveobuhvatnu mrežu TEN-t, urbana i regionalna čvorišta te područja koja postižu „visoku” razinu na europskom indeksu kvalitete zraka više od 35 dana godišnje i s gustoćom stanovništva šest puta većom od prosjeka EU-a kako bi se postigla geografski široka pokrivenost i uključila i infrastruktura za javne vozne parkove; poziva Komisiju da u tom pogledu proširi područje primjene Instrumenta za povezivanje Europe i poveća sredstva za njegovo financiranje;

6.  podržava razvoj elektrificiranih cesta koje omogućuju punjenje električnih vozila tijekom vožnje; traži da ih se uvede u većem broju barem kada je riječ o cestama osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T; smatra da bi elektrificirane ceste mogle biti rješenje za smanjenje veličine baterija, a time i cijene novih vozila;

7.  poziva Komisiju da osigura jednake tržišne uvjete za različita alternativna goriva i osigura tehnološku neutralnost, posebice pri promicanju distribucijske infrastrukture te da infrastruktura za vodik postane podložna zahtjevima jednakim infrastrukturi za stlačeni prirodni plin, ali da uravnoteži te zahtjeve za uvođenje;

8.  naglašava važnost održivog urbanog planiranja, prijelaza s privatnog na dijeljeno i javno korištenje prijevozom te poziva upućenog Komisiji i državama članicama da osobito obrate pozornost na uvođenje infrastrukture za alternativna goriva za usluge kolektivnog i javnog prijevoza kao što su autobusi, tramvaji, vlakovi, dijeljeni automobili, taksiji i mali kombiji te za bicikle, mopede i motocikle; potiče uvođenje infrastrukture za alternativna goriva u gradskim i prigradskim područjima te da da prednost područjima s lošom kvalitetom zraka;

9.  potiče lokalna i regionalna tijela koja sudjeluju u Sporazumu gradonačelnika za klimu i energiju da se potrude u svoje akcijske planove za održivu energiju uključiti konkretne mjere posebno usmjerene na izgradnju ili dovršenje infrastrukture za punjenje električnih vozila;

10.  poziva Komisiju da nadopuni ciljeve povezane s klimom iz Direktive 2014/94/EZ dodatnim mjerama za čisti zrak nakon provjere prikladnosti direktivâ o kvaliteti zraka u EU-u(4);

11.  skreće pozornost na važnost održive javne nabave vozila na alternativna goriva kao pokretača potražnje za alternativnim gorivima i infrastrukturom za alternativna goriva;

12.  potiče opskrbu čistom energijom u zračnim lukama (za uporabu u prizemljenim zrakoplovima i za prijenosnu opremu u zračnim lukama) kako bi se smanjila potrošnja kerozina, popravila kvaliteta zraka, smanjio utjecaj klimatskih promjena i onečišćenje bukom;

Fond za čistu mobilnost: financiranje infrastrukture za alternativna goriva

13.  pozdravlja napore Komisije da osigura dodatnih 800 milijuna EUR kao početno financiranje za poticanje uvođenja infrastrukture za alternativna goriva; međutim, sumnja da će učinak financijske poluge biti dovoljan s obzirom na predviđene potrebe od 5,2 milijarde EUR do 2020. te dodatnih 16 – 22 milijarde ukupnih ulaganja do 2025. godine(5); poziva Komisiju da poveća iznos početnog financiranja kako bi se podržalo ne samo uvođenje, već i upravljanje takvom infrastrukturom tijekom neprofitabilne faze ulaska na tržište te kako bi se usredotočilo na potrebe operatera javnog prijevoza, uključujući podršku za infrastrukturu poput radionica za održavanje; ističe da je potrebno dodatno javno, a posebno privatno ulaganje;

14.  predlaže da procijenjene ulagačke potrebe od 25 milijardi EUR do 2025. sufinanciraju Europska unija s 10 % sredstava, a s 90 % industrija, u prvom redu proizvođači, opskrbljivači, proizvođači energije i goriva te druge zainteresirane strane; naglašava da bi infrastrukturni projekti za alternativna goriva trebali imati pristup bespovratnim sredstvima i zajmovima Instrumenta za povezivanje Europe, EIB-a i Plana ulaganja za Europu te da bi se pritom trebalo osigurati da se ne naruši tržišno natjecanje; zahtijeva da se financijska sredstva iz fonda dodjeljuju u skladu s kriterijima održivosti, izvedivosti, tehnološke neutralnosti, klimatskih ciljeva, europske dodane vrijednosti, postizanja ciljeva i kohezijske politike; traži da Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA), koja već nadzire Instrument za povezivanje Europe, bude za to nadležna agencija;

15.  smatra da su europski strukturni i investicijski fondovi 2 te Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, InvestEU i Obzor Europa prikladni instrumenti za podršku izgradnje infrastrukture za alternativna goriva i kontinuiranom ulaganju u istraživanje i inovacije kako bi se postiglo bolje povezivanje sektora, primjerice prometnog i energetskog;

16.  traži od Komisije da predloži reviziju Direktive 1999/94/EZ o oznakama na automobilima. smatra da svrha te revizije treba biti znatno poboljšanje informacija koje primaju potrošači o potrošnji goriva, emisijama CO2 i emisijama onečišćujućih tvari i omogućiti usporedivost učinkovitosti i emisija tradicionalnih tehnologija i tehnologija koje se služe alternativnim gorivima u stvarnim uvjetima vožnje;

17.  poziva Komisiju da sastavi uredbu o javno dostupnom roamingu u okviru infrastrukture za alternativna goriva, barem u mreži TEN-T;

18.  napominje da oporezivanje ima velik utjecaj na cjenovnu konkurentnost alternativnih goriva; stoga poziva države članice da revidiraju svoje okvire oporezivanja energije kako bi olakšale i potaknule prihvaćanje alternativnih goriva s malo ili bez ugljika i uklonile trenutačne razlike u oporezivanju električne energije za različite vrste prijevoza, primjerice električne energije za opskrbu brodova s kopna te energije za proizvodnju alternativnih goriva, uključujući pretvaranje električne energije u plinovito gorivo kao način skladištenja energije iz nestalnih obnovljivih izvora;

19.  poziva Komisiju da podrži dekarbonizaciju pomorskog sektora i sektora pomorskog prijevoza s pomoću jasnog usmjerenja na inovacije, digitalizaciju te prilagodbu luka i brodova; poziva Komisiju, države članice i njihove regije da uspostave zajednički „projekt plavih koridora UPP-a za otoke”, posebice za najudaljenije regije; naglašava da opskrba brodova energijom s kopna i u lukama na unutarnjim plovnim putovima i u morskim lukama može značajno pridonijeti smanjenu buke, emisija CO2 i drugih onečišćivača te poboljšati kvalitetu zraka;

Alternativna goriva – alternativna industrijska politika

20.  žali zbog presporog napretka u pogledu uvođenja infrastrukture za alternativna goriva i premale dostupnosti vozila na alternativni pogon, budući da se u 2017. moglo kupiti samo 19 modela baterijskih električnih vozila i 25 modela hibridnih električnih vozila, a 417 modela vozila s motorom s unutarnjim sagorijevanjem, te poziva proizvođače da u tom pogledu pojačaju napore prepoznaje nužnost politika kojima se potiče korištenje vozila s niskom ili nultom razinom emisija iz ispušne cijevi i povećava ponuda lakih i teških vozila na alternativna goriva kako bi ambiciozni standardi u pogledu emisija mogli biti ostvareni do 2025. i 2030. za nova laka i teška vozila, uključujući snažne poticaje za vozila s nultim i niskim emisijama; istodobno priznaje da su za to potrebna veća javna i privatna ulaganja;

21.  ističe povezanost između dostupnosti vozila na alternativna goriva, uvođenja infrastrukture za alternativna goriva i potražnje potrošača za tim tehnologijama; u tom pogledu ističe da bi prelazak na alternativna goriva i pogonske sklopove mogao pomoći industriji da bude globalno konkurentna i zadrži visokokvalitetna radna mjesta u Europi te nadoknaditi propuštene prilike u dekarbonizaciji automobilske industrije i nedostatak ulaganja u održivi prijevoz; ističe da će veće korištenje vozila na alternativna goriva sniziti troškove proizvodnje i ubrzati smanjivanje ukupnog troška vlasništva tih vozila;

22.  podsjeća na važnost funkcionalnog unutarnjeg tržišta koje osigurava laku pristupačnost postaja za opskrbu gorivom, interoperabilnost platnih usluga i tehničkih standarda, transparentno određivanje cijena goriva i interoperabilnost između poslužitelja i formata podataka; u tom pogledu naglašava važnost pravodobnih, lako razumljivih, točnih, dostupnih i transparentnih informacija za potrošače i dostupnost tih informacija na platformi otvorenih podataka; poziva na uvođenje višeenergetskih mjesta za punjenje kako se ne bi povećavao broj različitih distribucijskih mreža za svaku vrstu napajanja;

23.  napominje da će se većina punjenja električnih vozila obavljati kod kuće ili na poslu i nadopunjavati na javnim i polujavnim mjestima kao što su supermarketi, željezničke postaje ili zračne luke; u tom pogledu naglašava da je potreban veći naglasak na rješenjima za pametno punjenje i osiguravanje stabilnost mreže i omogućavanje vlastite potrošnje; naglašava da su za elektromobilnost na velike udaljenosti duž autocesta, glavnih cestovnih sustava i mrežnih čvorova potrebne brze i ultrabrze postaje za punjenje; ističe da su otvoreni pristup mjestima za punjenje, interoperabilnost tehnologija i plaćanja te slobodan izbor energije, uključujući energiju iz obnovljivih izvora, i dobavljači ključni čimbenici za funkcioniranje sustava;

24.  pozdravlja inicijativu Komisije za osnivanje održivog Europskog saveza za baterije i snažno podržava proizvodnju europskih baterijskih ćelija proizvedenih uz pomoć tehnologija nove generacije; poziva Komisiju da proširi inicijativu na druge pogonske sklopove poput gorivih ćelija kako bi se održalo vodstvo Europe u području tehnologije;

25.  poziva Komisiju da ocijeni izvedivost procjena životnog ciklusa za alternativna goriva, baterije i pogonske sklopove kako bi se održivo dekarbonizirao sektor prometa i ocijenile njegove emisije i učinak na potražnju za energijom i vodom, upotrebu zemljišta, okoliš i zajednice;

°

°    °

26.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 307, 28.10.2014., str. 1.

(2)

SL L 120, 15.5.2009, str. 1.

(3)

SL L 307, 28.10.2014., str. 1.

(4)

2004/107/EZ i 2008/50/EZ

(5)

COM(2017)0652.


OBRAZLOŽENJE

Pariški sporazum 2015. potpisalo je 195 država stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Države su se prije svega usuglasile oko cilja da se porast svjetske temperature u ovom stoljeću zadrži na razini znatno manjoj od 2°C u usporedbi s predindustrijskim razinama te da će ulagati napore da se taj porast dodatno ograniči na 1,5 °C, To predstavlja smanjenje od 80 do 95 posto emisija stakleničkih plinova u EU. U prometnom sektoru, u kojem trenutačno nastaje četvrtina svih emisija stakleničkih plinova u EU-u, potrebno je uložiti značajne napore kako bi se postigao taj cilj.

Promet je jedini od glavnih sektora gospodarstva u Europskoj uniji u kojem su se od 1990. povećale emisije stakleničkih plinova. Iz tog sektora dolazi 23% emisija CO2, a taj postotak i dalje raste. U cestovnom prometu upotrebljava se barem 75% ukupne energije koja se koristi u prometu i stvara gotovo 73% emisija stakleničkih plinova prometnog sektora. U Europi je 94 % prometnog sektora ovisno o nafti, od čega je 90% potrebno uvesti, između ostalog i iz nekih politički nestabilnih zemalja.

Kako bi ispunila svoje obveze borbe protiv klimatskih promjena, zaštite okoliša i jačanja svoje energetske neovisnosti, Europa će morati povećati napore za dekarbonizaciju svojeg gospodarstva. U prometnom sektoru mnogo je načina za postizanje tog cilja. Norme u pogledu učinkovitosti, emisija i potrošnje goriva pokazali su se vrlo učinkovitima. Korištenje novih tehnologija poput sustava C-ITS ili automatizirane vožnje može pomoći u poboljšanju prometnih tokova i snižavanju potrošnje. Urbanističkim i prometnim planiranjem mogu se stvoriti i sustavi koji podržavaju korištenje javnog i zajedničkog prijevoza, potiču na ekološke odluke poput hodanja ili vožnje bicikla, čime se smanjuju emisije. Promicanje modalnog prelaska s ceste na željeznicu ili unutarnje plovne putove još je jedan pristup snižavanju emisija iz prometa. Prelazak na alternativna goriva i alternativne pogonske sklopove izravan je način dekarbonizacije, posebice za cestovni promet. Budući da je za korištenje tih goriva potrebna posebna infrastruktura, potrebno je donijeti zakonodavstvo kako bi se potaknulo njihovo korištenje.

Nedostaci postojeće Direktive

Direktiva 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva donesena je 2014. godine.. Nažalost, obvezujući ciljevi za svaku državu članicu predviđeni u izvornom prijedlogu Europske komisije izbrisani su. Ocjena nacionalnih okvirnih planova uvedenih Direktivom pokazala je velike razlike među ambicijama i uloženim naporima i država članica i među nacionalnim okvirnim planovima. U svojem sadašnjem obliku nisu prikladni za poticanje brzog uvođenja dostatne i razgranate infrastrukture za alternativna goriva.

Kao posljedica toga, stope korištenja alternativnih goriva zaostaju za izvorno predviđenim stopama. Od zamišljenih 800 000 mjesta za punjenje u 2025. postavljeno ih je samo nešto više od 100 000. Za stlačeni prirodni plin mora se izgraditi još dvije trećine stanica za punjenje vozila. Za vodik, za koji u Direktivi ne postoji obveza, stanje je još gore.

Direktivu bi stoga trebalo revidirati što prije. Revidirana Direktiva trebala bi uključivati konkretne i obvezujuće ciljeve za države članice koji bi trebali odražavati stvarne i predviđene stope usvajanja alternativnih goriva i pružati pristojnu mrežu infrastrukture za alternativna goriva uz mrežu TEN-T, kao i u urbanim područjima i regionalnim čvorištima.

Alternativna goriva

U Direktivi se tri vrste goriva definiraju kao alternativna: električna energija, vodik i plin (stlačeni i ukapljeni prirodni plin). Dok su električna energija iz obnovljivih izvora i zeleni vodik stvarne alternative fosilnim gorivima, stlačeni i ukapljeni prirodni plin još uvijek su većinom fosilnog podrijetla. Moguće je zamijeniti ih bioplinom ili sintetičkim gorivima. Međutim, kako bi bili istinski održivi, bioplin bi se trebao proizvoditi lokalno, po mogućnosti od otpada, a sintetička goriva imaju visok gubitak energije u usporedbi s izravnim korištenjem električne energije za promet te bi se stoga trebala proizvoditi samo od viška energije čija bi proizvodnja inače bila ograničena. Potpuni prijelaz na alternativna goriva bez fosilnog podrijetla mora biti glavni cilj.

Budući da sada postoje različiti načini, različite vrste prometa i prometnih okruženja koji imaju svoje specifične zahtjeve u pogledu goriva i tehnologija pogonskih sklopova, mješavina alternativnih goriva pristup je koji na srednji rok najviše obećava. Energiju bi radi dekarbonizacije trebalo koristiti što je učinkovitije moguće. To se dotiče vozila i učinkovitosti motora, ali i proizvodnje goriva i generiranja energije.

Učinkovitost „od spremnika do automobilskog upravljača” alternativnih pogonskih sklopova može varirati, ali najčešće je veća od učinkovitosti motora s unutarnjim sagorijevanjem na benzinsko ili dizelsko gorivo. Očekuje se da će ukupni trošak vlasništva vozila na alternativni pogon značajno pasti u bliskoj budućnosti, a neka od tih vozila već imaju prednosti u pogledu troškova. Ipak, tri su glavne prepreke širokoj upotrebi alternativnih vozila, u usporedbi s tradicionalnim vozilima s motorom s unutarnjim sagorijevanjem. Prvo, cijene su im još uvijek više, ali bi mogle pasti zbog tehnološkog napretka i povećanja broja proizvedenih jedinica. Drugo, broj modela vozila još uvijek je niži. Treće, infrastrukturna mreža mjesta za punjenje alternativnim gorivima nije toliko razgranata. Iako bi javne vlasti trebale podržavati uvođenje dovoljne infrastrukture za alternativna goriva, i industrija mora dati svoj doprinos tako što će nuditi atraktivnija vozila na alternativni pogon.

Povezivanje sektora

Veće korištenje goriva koja se temelje na električnoj energiji zbližit će sektor prometa s energetskim sektorom. Međutim, važno je i ostvariti cilj dekarbonizacije proizvodnje energije potpunim prijelazom na obnovljive izvore energije. Budući da su obnovljivi izvori energije nestalni, opskrba energijom i potražnja za njom morat će se uravnotežiti korištenjem mehanizama za skladištenje.

Višak energije može se koristiti u postupcima pretvaranja električne energije u plin kako bi se proizveo zeleni vodik koji se može izravno koristiti kao gorivo za vozila s pogonom na gorive ćelije ili ubaciti u plinske mreže. Ova tehnologija brzo se razvija, a zahvaljujući njoj će zeleni vodik brzo stići na tržište po konkurentnim cijenama. Za tu je primjenu ključno osigurati nediskriminirajući pristup plinskoj mreži.

Još jedna mogućnost za uravnoteženje energetskih mreža pametno je i kontrolirano punjenje. Sa sve većim brojem vozila na baterijski pogon stvara se značajan kapacitet za skladištenje u obliku automobilskih akumulatora. Kako bi se izbjegla visoka potražnja u određenim razdobljima tijekom dana, punjenje električnih vozila na baterijski pogon trebalo bi kontrolirati daljinski kako bi se potražnja za energijom i aktivnosti punjenja raširile na dulje razdoblje. Iako je to još uvijek jednosmjerno, rješenja takozvanog pametnog punjenja omogućila bi dvosmjerno punjenje što bi opskrbljivačima energijom omogućilo da pune i prazne baterije tijekom određenog razdoblja i aktivnije uravnotežuju svoje mreže. Međutim, potrošačima je potrebno zajamčiti potpunu cjenovnu transparentnost i visoke standarde zaštite podataka.

Slično tome, i za električnu energiju ključan je nediskriminirajući pristup mreži. To se odnosi i na pristup potrošača mjestima za punjenje. Trebala bi vladati potpuna cjenovna transparentnost i interoperabilnost načina plaćanja te ne bi trebala postojati obveza plaćanja pretplate. Javna mjesta za punjenje moraju nadopunjavati privatna. Po načinu punjenja, električna vozila s baterijskim pogonom razlikuju se od vozila s motorom s unutarnjim sagorijevanjem za koja su potrebna središnja mjesta za punjenje u kratkom vremenskom razdoblju. Brzo punjenje ključno je za putovanje na duge udaljenosti koristeći se električnim pogonom i za povjerenje potrošača, no većina punjenja odvijat će se kada je vozilo parkirano, primjerice preko noći ili na poslu, a ponašanje pri punjenju mijenjat će se s vremenom u skladu s iskustvom potrošača.

Kako bi se postigla pokrivenost privatnim mjestima za punjenje potrebno je s jedne strane, proširiti mreže i spojeve kako bi se omogućilo spajanje mjesta za punjenje na mrežu, a s druge strane postupci nadležnih tijela za izdavanje dozvola moraju biti lakši i brži.

Oporezivanje i regulatorno okruženje

Oporezivanje ima velik utjecaj na cjenovnu konkurentnost alternativnih goriva. Oporezivanje energije iz obnovljivih izvora koja se koristi u proizvodnju zelenog vodika može biti opterećujući faktor za određivanje njegove tržišne cijene. Isto se odnosi na električno punjenje s kopna za brodove na kojima se proizvodnja energije korištenjem prljavih motora s unutarnjim sagorijevanjem ne oporezuje, dok se električna energija koja dolazi s kopna mora nositi s porezima i višim troškovima isporuke zbog vrlo specifične prirode potražnje.

Cilj ovog izvješća je posebno se pozabaviti infrastrukturnim prazninama tako što se uzimaju u obzir širi kontekst i različiti problemi i perspektive u području dekarbonizacije prometnog sektora.


MIŠLJENJE Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (17.8.2018)

upućeno Odboru za promet i turizam

o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva u Europskoj uniji: Vrijeme je za djelovanje!

(2018/2023(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Christel Schaldemose

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uključi sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja Akcijski plan za infrastrukturu za alternativna goriva; podsjeća da je promet jedan od europskih glavnih izvora emisija ugljičnog dioksida te da je to jedini sektor u kojemu emisije i dalje rastu; ističe da je za osiguranje stalne europske konkurentnosti u pogledu znanja, tehnologije i tržišnog udjela potrebna daljnja koordinacija na lokalnoj, regionalnoj i europskoj razini u svim područjima politike povezanima s infrastrukturom za alternativna goriva; naglašava važnost uvođenja odgovarajuće infrastrukturne mreže za alternativna goriva s ciljem potpune dekarbonizacije prometnog sektora do 2050.; poziva Komisiju da u tom pogledu predloži plan za idućih pet godina u kojem se opisuju zajednički politički okvir i zajednički ciljevi za sve države članice;

2.  poziva države članice da dodatnim razvojem i provedbom ambicioznih i dosljednih nacionalnih okvira politike u urbanim i u ruralnim područjima osiguraju brzo uvođenje i dodatna sredstva za dostatnu infrastrukturu za alternativna goriva i za brza te ultrabrza rješenja za punjenje u okviru osnovnih i sveobuhvatnih mreža TEN-T-a; naglašava da je dostupnost i pristupačnost privatnih i javnih infrastruktura za punjenje i opskrbu gorivom ključna za veću popularnost vozila s pogonom na alternativna goriva među potrošačima; smatra da bi prednost trebala dobiti rješenja s najvećim potencijalom za smanjenje emisija tijekom cijelog životnog ciklusa vozila, uzimajući u obzir načelo tehnološke neutralnosti;

3.  poziva države članice da pri izradi nacionalnih okvira politike na odgovarajući način vode računa o načelima osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T i zajedničke prometne politike;

4.  apelira na države članice čiji su nacionalni strateški okviri primarno usmjereni na prirodni plin da preispitaju tu odluku, koja je u suprotnosti sa scenarijem usmjerenim na elektromobilnost koji dobiva obrise u Europi i koja, u konačnici, u dogoročnoj perspektivi ne doprinosi bržem smanjenju emisija u prometnom sektoru; poziva te države članice da svoje nacionalne strateške okvire preusmjere na električnu energiju iz obnovljivih izvora, sintetički metan dobiven iz električne energije, bioplin i biometan;

5.  naglašava važnost održivog urbanog planiranja u kojemu se privatni prijevoz zamjenjuje zajedničkim i javnim prijevozom te važnost ulaganja u uvođenje infrastrukture za alternativna goriva u usluge javnog prijevoza, posebno u pogledu korištenja električnih autobusa koji predstavljaju samo 10 % svih novih autobusa kupljenih u Europi 2017.;

6.  traži da se prednost da brzim i ultrabrzim rješenjima za punjenje na zaobilaznicama, parkiralištima i glavnim cestama u gusto naseljenim gradskim područjima; smatra da bi se u tu svrhu trebala poboljšati suradnja i koordinacija između lokalnih tijela, distributera električne energije i privatnih ulagača;

7.  podržava razvoj elektrificiranih cesta koje omogućuju punjenje električnih vozila tijekom vožnje; traži da ih se uvede u većem broju barem kada je riječ o cestama osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T; smatra da bi elektrificirane ceste mogle biti rješenje za smanjenje veličine baterija, a time i cijene novih vozila;

8.  sa zabrinutošću primjećuje da se razina ambicije i stupanj ispunjenja nacionalnih okvira politike od države do države članice znatno razlikuju te da ukupni razvoj infrastruktura za alternativna goriva, uključujući infrastrukturu za punjenje električnih vozila, zaostaje; žali zbog činjenice da samo osam država članica u potpunosti ispunjava zahtjeve nacionalne okvire politike iz Direktive 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva(1) i da dvije države članice nisu dostavile svoj nacionalni okvir politike u skladu s rokovima iz članka 3. Direktive; naglašava u tom pogledu da su nacionalni okviri politike ključni za privlačenje privatnih partnera koji bi financirali infrastrukturu za punjenje; stoga poziva Komisiju da razmotri mogućnost uvođenja obvezujućih nacionalnih ciljeva kao i redovnog nacionalnog izvještavanja kako bi se osigurao razvoj okosnice infrastrukture za alternativna goriva u mreži TEN-T do 2025.;

9.  smatra da bi države članice trebale postaviti konkretne, obvezujuće i izvršive ciljeve za distribucijsku mrežu za alternativna goriva, koji će odražavati i trenutačni i planirani prodor vozila s pogonom na ta goriva na tržište;

10.  žali zbog toga što se goriva fosilnog podrijetla, poput prirodnog plina i ukapljenog naftnog plina, i dalje smatraju alternativnim gorivima u skladu s Direktivom 2014/94/EU, čime se ugrožava ostvarenje cilja Unije da se prometni sektor dekarbonizira do sredine stoljeća;

11.  poziva Komisiju da provede detaljnu analizu različitih nacionalnih okvira politike te da u svojim preporukama drugim državama članicama uzme u obzir uspješne nacionalne i regionalne mjere;

12.  poziva Komisiju da iznese kriterije održivosti za vodik i sintetička goriva na temelju emisija tijekom životnog ciklusa koji obuhvaćaju emisije nastale istraživanjem i proizvodnjom nafte i plina za proizvodnju električne energije potrebne za sve proizvodne postupke i njihov utjecaj na potražnju za vodom i uporabu zemljišta;

13.  potiče države članice da u gradskim i prigradskim područjima povećaju raspoloživost mjesta za punjenje električnih vozila dostupnih javnosti;

14.  smatra da bi razvoj infrastrukture za punjenje električnih vozila trebalo poticati kao prioritet u slučajevima gdje je kvaliteta zraka loša i da bi o informacijama o poduzetim ili planiranim mjerama za poticanje elektromobilnosti trebalo izvijestiti u okviru planova za kvalitetu zraka;

15.  traži da se kontinuirano ulaže u istraživanje i inovacije kako bi se još više kombinirali izvori obnovljive energije i održivi oblici prijevoza te kako bi se do sredine stoljeća ostvario cilj mobilnosti s neto nultom stopom emisija;

16.  primjećuje da vlasnici električnih vozila svoja vozila najčešće pune kod kuće ili na poslu; ističe potrebu za sveobuhvatnom i interoperabilnom infrastrukturom za privatno i zajedničko javno punjenje električnih vozila i bicikala kod kuće i na radnom mjestu, kao i za obavezno uvođenje te infrastrukture na postajama uz duge relacije; uzima u obzir potrebu za privatnim i javnim ulaganjima kako bi se ostvarila optimalna pokrivenost; u tom smislu naglašava da je potrebno ugraditi dostatnu infrastrukturu za punjenje i u nove i u postojeće zgrade; smatra da je za ostvarenje predloženih ciljeva od ključne važnosti povećano širenje informacija i sudjelovanje privatnog sektora;

17.  sa zabrinutošću primjećuje da se 2017. u Europi moglo kupiti samo 19 modela baterijskih električnih bicikala i 25 modela hibridnih električnih vozila punjivih preko utičnice, u usporedbi s preko 417 modela vozila s benzinskim i dizelskim motorima s unutarnjim izgaranjem(2);

18.  ističe da se bez odgovarajuće distribucijske mreže ne može povećati uporaba alternativnih goriva; ističe potrebu za uvođenjem obveza distribucije kako bi se smanjila nesigurnost u vezi s razmjerom infrastrukture;

19.  poziva Komisiju da sastavi uredbu o javno dostupnom roamingu u okviru infrastrukture za alternativna goriva, barem u mreži TEN-T;

20.  smatra da nacionalni planovi koji se podnose Komisiji u okviru provedbe Direktive 2014/94/EU pokazuju da je trenutačni broj dostupnih mjesta za punjenje u Uniji dovoljan u odnosu na broj električnih vozila na cestama, s obzirom na preporuku Komisije o jednom mjestu za punjenje na svakih deset električnih vozila;

21.  primjećuje i da se očekuje da će nacionalni planovi za uvođenje javne infrastruktura za punjenje u cijelom EU-u do 2020. slijediti predviđeni rast broja vozila i da će biti dovoljno mjesta za brzo punjenje uz glavne autoceste, odnosno da će na svakih 40 km biti postavljeno barem jedno mjesto za brzo punjenje;

22.  naglašava da će nakon 2020. biti nužna znatno veća ulaganja koja nadilaze postojeće planove kako bi se išlo ukorak s očekivanim brojem električnih vozila na cesti i da će financiranje EU-a za to biti važno, posebno na slabije razvijenim tržištima;

23.  naglašava da je potrebno staviti veći naglasak na pametna rješenja za punjenje; dodaje da se to može postići ako zahtjevi u okviru privatne i zajedničke javne infrastrukture za punjenje odu korak dalje u odnosu na minimalne odredbe iz revidirane Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada(3); naglašava da je nedostatna infrastruktura za punjenje jedna od glavnih prepreka ostvarenju održivog prijevoza u EU-u;

24.  budući da svi korisnici neće moći puniti električna vozila kod kuće, ističe da je nužno pronaći integrirana rješenja za stambene i nestambene zgrade te mjesta za punjenje kombinirati s drugom postojećom infrastrukturom, kao što su rasvjetni stupovi;

25.  smatra da će se zbog rasta tržišta električnih vozila povećati potražnja za električnom energijom u mreži, međutim, prema podacima Europske agencije za okoliš udio električnih vozila od 80 % u voznom parku 2050. dovest će do prosječnog povećanja u potražnji za električnom energijom u EU-u od samo 10 %;

26.  smatra da u gradskim područjima treba staviti na raspolaganje infrastrukturu za punjenje za sve vrste vozila, uključujući vozila za zajedničko korištenje, električna dostavna vozila, električne bicikle i motorizirane dvokotače;

27.  ističe prednosti korištenja električne energije s kopna u pogledu smanjene razine emisija CO2, manje zagađenja bukom, bolje kvalitete zraka i drugih prednosti za okoliš; traži od Komisije i država članica da na temelju politika uvedu poticaje za razvoj opskrbe električnom energijom s kopna u morskim lukama i lukama na unutarnjim plovnim putovima u cilju smanjenja emisija iz prijevoza s pogonom na fosilna goriva; u tom pogledu potiče države članice da izrade integrirane planove za brzi razvoj potpuno električnih trajekata; smatra da će biti potrebno donijeti dodatne propise na nacionalnoj razini kako bi se za brodove na vezu uvela obveza korištenja dostupne čiste energije s kopna; dodatno potiče pružanje veće financijske potpore za razvoj opskrbe električnom energijom s kopna u morskim lukama i lukama na unutarnjim plovnim putovima jer je njegova ekonomska izvedivost otežana zbog visokih troškova; ističe da je s pomoću mehanizma za povezivanje Europe moguće dodatno poduprijeti razvoj tog područja;

28.  žali zbog izrazito sporog napretka u pogledu uvođenja infrastrukture za alternativna goriva i premale dostupnosti vozila na alternativni pogon te poziva proizvođače da u tom pogledu pojačaju napore;

29.  poziva države članice da revidiraju svoje okvire oporezivanja energije kako bi se olakšalo i potaknulo korištenje alternativnih goriva i uklonilo opterećujuće oporezivanje električne energije koja se koristi za proizvodnju alternativnih goriva, uključujući pretvaranje električne energije u plinovito gorivo kao način skladištenja energije iz nestalnih obnovljivih izvora;

30.  potiče opskrbu čistom energijom u zračnim lukama (za uporabu u prizemljenim zrakoplovima i za prijenosnu opremu u zračnim lukama) kako bi se smanjila potrošnja kerozina, popravila kvaliteta zraka, smanjio utjecaj klimatskih promjena i onečišćenje bukom;

31.  skreće pozornost na činjenicu da je vrlo vjerojatno da jedan kruzer s dodatnim teretom od 4,6 MW sagorijeva više od 700 litara goriva po satu, što premašuje brojku od 688 kamiona s upaljenim motorom;

32.  potiče europske proizvođače automobila da povećaju ulaganja u razvoj vozila s ultraniskim emisijama kao jedan od načina ubrzavanja svoje prisutnosti na tržištu Unije; poziva Komisiju, države članice i automobilsku industriju da povećaju ponudu lakih i teških vozila na alternativna goriva, primjerice podupiranjem ambicioznih ciljeva za prosječno smanjenje emisija do 2025. i 2030. za nove osobne automobile, nova laka gospodarska vozila i nova teška vozila;

33.  poziva suzakonodavce da odrede vremenski okvir, pravi sustav poticaja i razinu ambicije za udio vozila s niskom ili nultom razinom emisija u ukupnoj floti EU-a s ciljem postizanja potpune dekarbonizacije prometnog sektora do 2050.; smatra da je to nužno kako bi se postigla sigurnost ulaganja na tržištu vozila na alternativni pogon i ubrzalo uvođenje dostatne popratne infrastrukture; smatra da su izazovi povezani s prijelazom na održivi promet prisutni u cijelom opskrbnom lancu;

34.  potiče države članice na intenzivnije uvođenje infrastrukture za punjenje za javni prijevoz, kao i na povećanje potražnje za autobusima na alternativna goriva i drugim električnim vozilima za javni prijevoz, pri čemu bi se prednost trebala davati sustavima koji su najneutralniji u pogledu emisija iz perspektive cijelog životnog ciklusa vozila;

35.  potiče lokalna i regionalna tijela koja sudjeluju u Sporazumu gradonačelnika za klimu i energiju da se potrude u svoje akcijske planove za održivu energiju uključiti konkretne mjere posebno usmjerene na izgradnju ili dovršenje infrastrukture za punjenje električnih vozila;

36.  potiče lokalna i regionalna tijela javne vlasti da bolje iskoriste mogućnosti sufinanciranja u cilju održive gradske mobilnosti koje su dostupne u okviru Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) kako bi se dovršila izgradnja infrastrukture za punjenje i opskrbu gorivom vozila s niskom i nultom razinom emisija;

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

10.7.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

47

2

8

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Margrete Auken, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Mark Demesmaeker, Stefan Eck, Bas Eickhout, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Arne Gericke, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, György Hölvényi, Anneli Jäätteenmäki, Karin Kadenbach, Urszula Krupa, Giovanni La Via, Jo Leinen, Peter Liese, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Pavel Poc, John Procter, Julia Reid, Frédérique Ries, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Davor Škrlec, Renate Sommer, Adina-Ioana Vălean, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Guillaume Balas, Anja Hazekamp, Jan Huitema, Merja Kyllönen, Alojz Peterle, Christel Schaldemose, Keith Taylor

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Marc Joulaud, Stanisław Ożóg

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

47

+

ALDE

Catherine Bearder, Jan Huitema, Frédérique Ries

EFDD

Piernicola Pedicini

GUE/NGL

Stefan Eck, Anja Hazekamp, Merja Kyllönen

NI

Zoltán Balczó

PPE

Pilar Ayuso, Ivo Belet, Karl Heinz Florenz, Francesc Gambús, Jens Gieseke, Julie Girling, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, György Hölvényi, Marc Joulaud, Giovanni La Via, Peter Liese, Miroslav Mikolášik, Alojz Peterle, Annie Schreijer Pierik, Renate Sommer, Adina Ioana Vălean

S&D

Guillaume Balas, Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Jytte Guteland, Karin Kadenbach, Jo Leinen, Susanne Melior, Rory Palmer, Massimo Paolucci, Pavel Poc, Christel Schaldemose, Daciana Octavia Sârbu, Damiano Zoffoli

VERTS/ALE

Marco Affronte, Margrete Auken, Bas Eickhout, Davor Škrlec, Keith Taylor

2

-

EFDD

Julie Reid

ENF

Sylvie Goddyn

8

0

ALDE

Anneli Jäätteenmäki, Valentinas Mazuronis

ECR

Mark Demesmaeker, Arne Gericke, Urszula Krupa, Stanisław Ożóg, Bolesław G. Piecha, John Procter

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

(1)

SL L 307, 28.10.2014., str. 1.

(2)

  Availability and Affordability of ZEVs Interim Report, Element Energy, listopad 2017.

(3)

  SL L 153, 18.6.2010., str. 13.


MIŠLJENJE Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (10.7.2018)

upućeno Odboru za promet i turizam

o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva u Europskoj uniji: Vrijeme je za djelovanje!

(2018/2023(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Zdzisław Krasnodębski

PRIJEDLOZI

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A.  budući da su države članice usvojile svoje nacionalne okvire politike koje je Komisija ocijenila u svojoj nedavnoj komunikaciji COM(2017)0652, u kojoj je istaknula da se ciljevi i uspostava infrastrukture za punjenje električnih vozila razlikuju od jedne do druge države članice jer je samo osam od 25 država članica u potpunosti ispunilo zahtjeve koji se odnose na nacionalne okvire politike utvrđene u Direktivi 2014/94/EU(1) te da dvije države članice nisu podnijele svoj nacionalni okvir politike do 16. studenoga 2016., kako je predviđeno člankom 3. Direktive 2014/94/EU;

B.  budući da je prometni sektor glavni izvor emisija ugljika u Uniji i jedini sektor u kojem emisije i dalje rastu; budući da je potrebna daljnja koordinacija na razini EU-a kako bi se osiguralo uvođenje odgovarajuće infrastrukturne mreže za alternativna goriva u cilju ostvarenja dekarbonizacije prometnog sektora do 2050.;

C.  budući da se dekarbonizacija prometa u EU-u treba voditi načelom tehnološke neutralnosti, čime se osiguravaju ravnopravni uvjeti za različite tehnologije s niskim emisijama u svrhu čiste mobilnosti i potiču konkurentno okruženje i daljnje inovacije u tom području;

1.  naglašava da Unija ima potencijal postati predvodnik u čistom prometu i voditi taj globalan prijelaz; napominje da prijelaz na čistu energiju pruža mnogo mogućnosti za rast industrije i jača energetsku sigurnost Europe; naglašava da se više od 65 % baterijskih električnih vozila i hibridnih električnih vozila punjivih preko električne utičnice (plug-in hibridi) proizvodi izvan Unije i da će nova mobilnost iziskivati nove potrebne vještine, odnosno da je ključno iskoristiti trenutačni snažan razvoj tog sektora kako bi se u Uniji potaknula industrija i otvorila nova kvalitetna radna mjesta; smatra da je ključno povećati industriju baterija Unije stvaranjem održive proizvodnje baterijskih ćelija u Uniji i osiguranjem punog vrijednosnog lanca sa sjedištem u EU-u koristeći pritom potencijal recikliranja baterija i sirovina u skladu s načelom kružnog gospodarstva;

2.  pozdravlja prethodno spomenutu Komunikaciju Komisije o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva, međutim, ističe da nacionalnim okvirnim planovima nije u dovoljnoj mjeri predviđeno uvođenje infrastrukture za alternativna goriva kako bi se ostvario predviđen prijelaz na mobilnost na alternativna goriva do 2025.; stoga poziva Komisiju da od država članica zatraži da u svoje nacionalne okvirne programe uključe obvezne minimalne ciljeve, istodobno uzimajući u obzir predviđen i ostvaren udio vozila na alternativna goriva i njihov tehnološki napredak, također u cilju ostvarivanja transeuropske infrastrukturne mreže za alternativna goriva;

3.  sa zabrinutošću napominje da se razina ambicioznosti država članica uvelike razlikuje; poziva države članice da osiguraju brzo uvođenje dostatne infrastrukture za alternativna goriva; poziva države članice da u tom cilju razviju i prilagode svoje nacionalne okvirne planove istodobno uzimajući u obzir predviđeno i stvarno prihvaćanje vozila na alternativna goriva i njihov tehnološki napredak; poziva države članice da povećaju napore u pogledu provedbe s dovoljno ambicioznim ciljevima;

4.  poziva države članice da ubrzaju provedbu istraživanja u području elektromobilnosti koristeći se u potpunosti sredstvima EU-a; pozdravlja prijedlog Komisije u pogledu pružanja dodatnih 800 milijuna EUR putem europskih sredstava; međutim, naglašava da su potrebni dodatni instrumenti potpore na razini Unije i država članica kako bi se pokrenulo odgovarajuće javno i privatno ulaganje;

5.  napominje da je elektrifikacija potreban korak u dekarbonizaciji prometnog sektora Unije i ostvarivanju njezinih klimatskih ciljeva; ističe važnost usredotočivanja na kombiniranje najučinkovitijih dostupnih mjera kako bi se ostvarili klimatski ciljevi EU-a s obzirom na činjenicu da je dostupno nekoliko opcija s niskim emisijama, kao što su električna energija, napredna biogoriva, vodik i UPP; poziva, stoga, da se očuva tehnološki neutralan pristup uz istodobno smanjenje emisija CO2;

6.  poziva operatore prijenosnih i distribucijskih sustava da osiguraju stabilnost lokalnih mreža, istovremeno uzimajući u obzir potrebu za boljim prekograničnim protokom, i da ublaže buduće vrhunce potrošnje energije; ističe da će reforma strukture tržišta električne energije postaviti regulatorni okvir kako bi se osigurala stabilnost mreže, prihvatljive cijene i sigurnost opskrbe te kako bi se omogućila vlastita potrošnja, dao odgovor na potražnju i poticali aktivni potrošači; stoga ističe važnost koju ulaganje u pametne tehnologije naplate, uključujući pametne mreže, ima u doprinosu uspješnoj energetskoj tranziciji;

7.  ističe da je važno da se svim dionicima, uključujući lokalna tijela, općinska poduzeća i aktere iz drugih država članica, osigura pravedan pristup razvoju i punjenju stanica za punjenje te upravljanju njima kako bi se izbjegli monopoli; poziva Komisiju da promiče otvoren pristup tržištu svim relevantnim dionicima i potiče inicijative za uvođenje stanica za punjenje kako bi se osiguralo da potrošači imaju slobodan izbor opskrbljivača energijom i izvora energije; ističe da bi rješenja u pogledu infrastrukture trebala biti tržišno utemeljena; ustraje na tome da se mreže distribucije različitih goriva i javno dostupnih mjesta za punjenje električnih vozila moraju uglavnom temeljiti na tržišnim uvjetima, pod uvjetom da sudionici na tržištu mogu pružati usluge uz razumne troškove i pravodobno;

8.  ističe potrebu za sveobuhvatnom infrastrukturom za privatno i zajedničko punjenje električnih vozila i bicikala kod kuće i na radnom mjestu, uzimajući u obzir potrebu za privatnim i javnim ulaganjima kako bi se zadovoljile minimalne odredbe navedene u reviziji Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada(2);

9.  naglašava da će se zahvaljujući budućem razvoju elektromobilnosti poput pametnih mreža, e-plaćanja ili povezivosti s drugim sličnim uslugama u digitalnom sektoru stvoriti nove mogućnosti, ali i novi izazovi povezani s pametnim punjenjem i razmjenom podataka, poput zaštite podataka, interoperabilnosti sustava, sustava otpornih na promjene u budućnosti ili slobodnog protoka podataka;

10.  podsjeća na važnost održavanja usklađenog tržišta promicanjem interoperabilnosti između servera i formata podataka i standardiziranih protokola za vozne parkove; pozdravlja nedavna postignuća CEN-CENELEC-a u djelomičnom rješavanju problema normizacije.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

10.7.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

53

3

1

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Zigmantas Balčytis, Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José Blanco López, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Angelo Ciocca, Edward Czesak, Jakop Dalunde, Pilar del Castillo Vera, Christian Ehler, Fredrick Federley, Adam Gierek, Theresa Griffin, Rebecca Harms, Barbara Kappel, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jeppe Kofod, Jaromír Kohlíček, Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Christelle Lechevalier, Janusz Lewandowski, Edouard Martin, Tilly Metz, Csaba Molnár, Nadine Morano, Dan Nica, Angelika Niebler, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Sven Schulze, Neoklis Sylikiotis, Dario Tamburrano, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský, Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Lieve Wierinck, Hermann Winkler, Anna Záborská, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Michał Boni, Benedek Jávor, Olle Ludvigsson, Marisa Matias, Rupert Matthews, Gesine Meissner, Dominique Riquet

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Romeo Franz, Ulrike Rodust

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

53

+

ALDE

Fredrick Federley, Gesine Meissner, Morten Helveg Petersen, Dominique Riquet, Lieve Wierinck

ECR

Edward Czesak, Zdzisław Krasnodębski, Rupert Matthews, Evžen Tošenovský

EFDD

Dario Tamburrano

ENF

Angelo Ciocca, Barbara Kappel, Christelle Lechevalier

EPP

Bendt Bendtsen, Michał Boni, Jerzy Buzek, Cristian-Silviu Buşoi, Christian Ehler, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Janusz Lewandowski, Nadine Morano, Angelika Niebler, Paul Rübig, Massimiliano Salini, Algirdas Saudargas, Sven Schulze, Vladimir Urutchev, Henna Virkkunen, Hermann Winkler, Anna Záborská, Pilar del Castillo Vera

S&D

Zigmantas Balčytis, José Blanco López, Jakop Dalunde, Romeo Franz, Adam Gierek, Theresa Griffin, Rebecca Harms, Benedek Jávor, Jeppe Kofod, Peter Kouroumbashev, Olle Ludvigsson, Edouard Martin, Tilly Metz, Csaba Molnár, Dan Nica, Miroslav Poche, Ulrike Rodust, Patrizia Toia, Kathleen Van Brempt, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

3

-

GUE/NGL

Xabier Benito Ziluaga, Marisa Matias, Neoklis Sylikiotis

1

0

GUE/NGL

Jaromír Kohlíček

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

5.6.2018

(1)

SL L 307, 28.10.2014., str. 1.

(2)

SL L 153, 18.6.2010., str. 13.


MIŠLJENJE Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača ()

upućeno Odboru za promet i turizam

o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva u Europskoj uniji: Vrijeme je za djelovanje!

(2018/2023(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Matthijs van Miltenburg

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za promet i turizam da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1.  pozdravlja Akcijski plan za infrastrukturu za alternativna goriva; podsjeća na utjecaj prometa na klimatske promjene i napominje da, kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma, emisije stakleničkih plinova iz prometnog sektora morat će do 2050. godine iznositi gotovo nula; stoga naglašava da održivost vozila na alternativna goriva uvelike ovisi o upotrebi obnovljivih izvora energije te ističe da se treba usredotočiti na ujednačene zahtjeve za sve države članice u pogledu kvalitete alternativnih goriva i sustava ocjene sukladnosti; naglašava da se mora postići tješnja suradnja između svih relevantnih dionika, posebno između automobilske industrije i Komisije, kako bi Unija ostvarila svoje ciljeve dekarbonizacije;

2.  ističe prednosti niskougljičnih inovacija za konkurentni položaj Unije na globalnoj razini te njezinu energetsku sigurnost; poziva EU da postane globalni predvodnik u dekarbonizaciji prometnog sektora; nadalje, potiče države članice, posebno one koje zaostaju, te industriju da pokažu veću razinu ambicioznosti i ubrzaju provedbu Akcijskog plana, među ostalim osmišljavanjem učinkovitih, potpunih i usklađenih okvira nacionalnih politika, koje se pravovremeno provode, kako bi se osigurala potrebna stabilnost za ulaganja i iz javnih i iz privatnih izvora;

3.  naglašava da postoji veza između dostupnosti bilo privatne bilo javne infrastrukture za punjenje i opskrbu za alternativna goriva unutar Unije odnosno pristupa toj infrastrukturi s jedne strane i prihvaćanja novih sustava mobilnosti među potrošačima s druge strane; ističe da je potreban usklađeniji pristup EU-a, među ostalim u pogledu zajedničkih tehničkih standarda, kako bi se osigurala interoperabilnost platnih usluga i mjesta za punjenje, čime bi se se korisnicima alternativnih goriva omogućilo da tijekom putovanja u Uniji u potpunosti iskoriste dostupnu infrastrukturu; ističe da su potrebne transparentne informacije za potrošače te prekogranični kontinuitet; u tom kontekstu poziva na veću suradnju između javnih i privatnih aktera; poziva Komisiju da ojača dimenziju potrošača i osigura usklađenu strategiju informiranja potrošača o korištenju alternativnih goriva, podacima o mjestima za punjenje u državama članicama i metodama plaćanja;

4.  naglašava važnost pravodobnih, lako razumljivih, točnih, dostupnih i transparentnih informacija za potrošače; u tom pogledu ističe važnost usporedbe planiranih cijena alternativnih i konvencionalnih goriva; traži da se te informacije prikupljaju i obrađuju na platformi otvorenih podataka;

5.  cijeni koordinaciju na razini Unije; potiče Komisiju da tijekom 2018. ocijeni može li se interoperabilnost platnih usluga bolje unaprijediti zakonodavnim ili nezakonodavnim mjerama, a da se pritom ne ometaju tržišne inovacije;

6.  potiče Komisiju da iskoristi prednost sinergija između europske prometne politike, energetske politike i politike digitalizacije, primjerice u pogledu pametnog punjenja i inteligentnih prometnih sustava, uz poštovanje standarda zaštite podataka; poziva države članice da dodatno surađuju, na primjer u okviru Foruma o održivom prijevozu, u cilju osiguravanja prekograničnog kontinuiteta;

7.  podupire tehnološki neutralan pristup za razvoj tržišno utemeljene infrastrukture za alternativna goriva, s posebnom usmjerenošću na smanjenje emisija stakleničkih plinova i pružanje većeg i boljeg izbora potrošačima; navodi da uvođenje digitalno povezane infrastrukture za alternativna goriva treba razmatrati u odnosu na stvaran broj vozila na alternativna goriva, stoga naglašava da treba povećati broj vozila na alternativna goriva na tržištu, čime će se povećati njihova srednjoročna i dugoročna vidljivost te potaknuti javna i privatna ulaganja u tom području;

8.  potiče Komisiju, države članice i privatni sektor da povećaju financijsku potporu za uvođenje infrastrukture za alternativna goriva; posebno ističe potrebu da se u sljedećem VFO-u povećaju sredstva EU-a za infrastrukturu za alternativna goriva; traži da se vodi računa o tome da veliku prepreku predstavljaju zemljopisne razlike u infrastrukturi za alternativna goriva i podršci za tu infrastrukturu te visoki troškovi prijelaza u ruralnim područjima, što bi moglo spriječiti širenje infrastrukture za alternativna goriva; poziva države članice da prepoznaju pozitivne učinke programa bespovratnih sredstava, javno-privatnih partnerstva i fiskalnih poticaja na komercijalizaciju vozila na alternativna goriva.

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja

4.6.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

28

1

2

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

John Stuart Agnew, Pascal Arimont, Carlos Coelho, Sergio Gaetano Cofferati, Daniel Dalton, Nicola Danti, Dennis de Jong, Pascal Durand, Liisa Jaakonsaari, Philippe Juvin, Nosheena Mobarik, Jiří Pospíšil, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Jasenko Selimovic, Mylène Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt, Marco Zullo

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Cristian-Silviu Buşoi, Birgit Collin-Langen, Roberta Metsola, Marc Tarabella, Sabine Verheyen

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Asim Ademov, Clara Eugenia Aguilera García, Klaus Buchner, Peter Liese, Emilian Pavel, Annie Schreijer-Pierik, Tomáš Zdechovský

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

28

+

ALDE

Jasenko Selimovic

ECR

Daniel Dalton, Nosheena Mobarik, Anneleen Van Bossuyt

EFDD

Marco Zullo

PPE

Asim Ademov, Pascal Arimont, Cristian-Silviu Buşoi, Carlos Coelho, Birgit Collin-Langen, Philippe Juvin, Peter Liese, Roberta Metsola, Jiří Pospíšil, Annie Schreijer-Pierik, Sabine Verheyen, Tomáš Zdechovský

S&D

Clara Eugenia Aguilera García, Sergio Gaetano Cofferati, Nicola Danti, Liisa Jaakonsaari, Emilian Pavel, Virginie Rozière, Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Marc Tarabella

VERTS/ALE

Klaus Buchner, Pascal Durand

1

-

EFDD

John Stuart Agnew

2

0

ENF

Mylène Troszczynski

GUE/NGL

Dennis de Jong

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani


INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja

24.9.2018

 

 

 

Rezultat konačnog glasovanja

+:

–:

0:

29

0

6

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Georges Bach, Deirdre Clune, Michael Cramer, Isabella De Monte, Andor Deli, Ismail Ertug, Dieter-Lebrecht Koch, Innocenzo Leontini, Peter Lundgren, Gesine Meissner, Markus Pieper, Tomasz Piotr Poręba, Gabriele Preuß, Christine Revault d’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet, Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Keith Taylor, Pavel Telička, Janusz Zemke, Roberts Zīle, Kosma Złotowski, Wim van de Camp

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Francisco Assis, Jakop Dalunde, Mark Demesmaeker, Maria Grapini, Werner Kuhn, Ramona Nicole Mănescu, Evžen Tošenovský

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Miriam Dalli, Aleksander Gabelic, John Howarth, Martina Werner


KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEMU NADLEŽNOM ODBORU

29

+

ALDE

PPE

 

S&D

 

VERTS/ALE

 

Izaskun Bilbao Barandica, Gesine Meissner, Dominique Riquet, Pavel Telička

Georges Bach, Deirdre Clune, Andor Deli, Dieter-Lebrecht Koch, Werner Kuhn, Innocenzo Leontini, Ramona Nicole Mănescu, Markus Pieper, Massimiliano Salini, Wim van de Camp

Francisco Assis, Miriam Dalli, Isabella De Monte, Ismail Ertug, Aleksander Gabelic, Maria Grapini, John Howarth, Gabriele Preuß, Christine Revault d'Allonnes Bonnefoy, David-Maria Sassoli, Martina Werner, Janusz Zemke

 

Michael Cramer, Jakop Dalunde, Keith Taylor

 

0

-

 

 

6

0

ECR

 

Mark Demesmaeker, Peter Lundgren, Tomasz Piotr Poręba, Evžen Tošenovský, Roberts Zīle, Kosma Złotowski

Korišteni znakovi:

+  :  za

-  :  protiv

0  :  suzdržani

Posljednje ažuriranje: 16. listopada 2018.Pravna napomena